400 eura za tri mjeseca

Predstavnici Ministarstva turizma smatraju da radnici hotelsko-turističkog preduzeća Berane ne treba njih da krive za loše stanje u kompaniji, jer “samo doprinose rješavanju problema”. Od fondova za razvoj te penzijskog i invalidskog osiguranja, Saveza sindikata Crne Gore i većinskog vlasnika kompanije - Euroturist GMBH očekuju potpunu angažovanost da bi se riješila situacija u HTP-u.
- Aktivnostima ministarstva stvoreni su uslovi da novi poslodavac hotela “Berane” preuzme dio radnika, kao i za početak pregovora sa menadžmentom o otpremnini za zaposlene koji žele da prekinu radni odnos u preduzeću. Sa Granskim sindikatom za turizam i Sindikatom kompanije dogovorili smo da nadležne institucije obavještavamo o stanju u HTP-u te da se provjeravaju i utvrđuju eventualne nepravilnosti u radu uprave - kažu u Ministarstvu turizma.
Naglašavaju da je u protekla tri mjeseca, u saradnji sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja, radnicima obezbijeđena pomoć od 13,6 hiljada eura, početkom marta je za izmirenje zaostalih plata i povezivanje radnog staža obezbijeđeno 18 hiljada, a krajem prošle sedmice za zaostale zarade isplaćeno 14 hiljada eura.
- U prethodna tri mjeseca, ukupno je uplaćeno preko 400 eura po zaposlenom u neto iznosu, kao i oko 250 eura po radniku na ime doprinosa za penzijsko i zdravstveno osiguranje - istakli su u Ministarstvu.
Podsjetili su da je formirana radna grupa za pronalaženje adekvatnog rješenja za HTP Berane, koju čine predstavnici relevantnih državnih institucija, granskog sindikata turizma, menadžmenta i radnika turističke komapnije.
Zaposleni, njih 67, štrajukuju, tražeći po šest hiljda eura otpremnine, uz zaostale plate, uplatu doprinosa i povezivanje radnog staža za 21 mjesec.
DAN

Manje 345 birača

Broj upisanih birača u beranskoj opštini koji imaju pravo glasa na predstojećem referendumu juče je iznosio 26.939 i za 345 birača je manji nego 1. maja 2003. godine, kada je na predsjedničkim izborima to pravo imalo 27.284 glasača. Pored utvrđenog broja glasača, u proceduri je još oko 600 zahtjeva za upis građana koji će na referendumu prvi put glasati.
Prema riječima Živka Bjelanovića, sekretara Sekretarijata za opštu upravu i društvene djelatnosti, birački spiskovi su podložni promjeni do 25. aprila, kada se zaključuju, odnosno do 10. maja, do kada odluke može da donese Upravni sud Republike Crne Gore.
- Od raspisivanja referenduma birački spisak je objavljen na uvid građanima, o čemu su obaviješteni putem lokalnih glasila. Prosječno, dnevno obradimo oko 50 zahtjeva i u skladu sa zakonom predviđenim uslovima svim biračima će biti obezbijeđeno pravo glasa na referendumu - ističe Bjelanović.
On navodi da je od 15. maja 2002. godine, kada su održani lokalni izbori u Beranama, do 23. marta u biračkom spisku izvršeno 5.943 promjene po svim osnovama.
- U pomenutom periodu zbog preseljenja u drugu opštinu na teritoriji Crne Gore iz spiska je brisano 655 birača, dok je zbog promjene prebivališta van teritorije Republike iz spiska izbrisano 627 birača. Zbog smrti je izbrisano 1.071 lice, dok je zbog ljudi koji su prvi put stekli biračko pravo u istom periodu u birački spisak izvršeno 2.077 upisa - zaključuje Bjelanović, dodajući da nepreciznost podataka o prebivalištu birača, koje dostavlja MUP, usporava rad na sređivanju biračkih spiskova.
DAN

Obezbijeđeno 7.000 sadnica

U opštinskom Sekretarijatu za poljoprivredu su saopštili da je Ministarstvo poljoprivrede obezbijedilo 7000 sadnica koje će biti raspodijeljene domaćinstvima u vidu pomoći zbog prošlogodišnjih šteta od elementarnih nepogoda. Dodijeljeno je pet hiljada stabala šljiva, hiljadu i pesto jabuka i ostalo su stabla kruške. Broj podnesenih zahtjeva bio je 25.000.
POBJEDA

Obrazloženja još nema

Tuzlanska građevinska korporacija ''Giprom'' odustala je od kupovine Autobuske stanice u Plavu.
Dio stranog društva ''Giprom – Plav'' Autobusku stanicu u tom gradu kupio je na javnoj licitaciji prije šest dana od beranskog autoprevoznog preduzeća ''Jugoprevoz'' za 120 hiljada eura, ali je prodavca obavijestio o odustajanju prije potpisivanja kupoprodajnog ugovora.
- Nezvanično sam usmeno obaviješten da je ''Giprom'' odustao od kupovine. Sačekaću da to učine i pismeno - rekao je stečajni upravnik ''Jugoprevoza'' Momo Jokić.
On je kazao da ne zna koji su razlozi za odustajanje, ali da očekuje da i o tome bude obaviješten.
- Vjerujem da će ''Giprom'' u zahtjevu za povraćaj depozita navesti razloge odustajanja. Do tada možemo samo da nagađamo - rekao je Jokić.
''Giprom'' je za kupovinu Autobuske stanice u Plavu uložio depozit od šest hiljada eura, a juče je istekao rok za potpisivanje ugovora.
Beransko autoprevozno preduzeće ''Jugoprevoz'' u stečaju je od aprila prošle godine, a najveći dio imovine prodat je prije tri mjeseca firmi ''Simon vojaž''. Ta autoprevozna firma, sa stranim partnerom, koja je registrovana u Beranama, za 850 hiljada eura kupila je Autobusku stanicu u Beranama i imovinu sa voznim parkom u industrijskoj zoni na Rudešu. Stečaj u ''Jugoprevozu'' nije okončan, jer je preostalo da se proda još Autobuska stanica u Plavu, poslovne prostorije na beranskom aerodromu, kao i nekoliko stanova koji su pod sporom.
REPUBLIKA

Stigla voda

Sva beranska prigradska naselje dobila su vodu, nakon što je popravljen kvar na cijevima gradskog vodovoda u mjestu Selače, gdje je aktivirano klizište.
- Uspjeli smo i ovog puta da otklonimo kvar u najkraćem roku. Strahujemo samo da se klizište ponovo ne pokrene i ne ošteti cijevi - rekao je direktor JP ''Vodovod'' Milan Vukićević.
Klizište u mjestu Selače, na petom kilometru od grada, svake godine u više navrata pravi havarije na cijevima gradskog vodovoda, koje vode od izvorišta Merića vrelo prema Beranama. Posljednja havarija na cijevima, u dužini od dvjesta metara, dogodila se prije tri dana. Berane je tokom popravke bilo prebačeno na alternativno izvorište Manastirska vrela.
To izvorište nema, međutim, dovoljne kapacitete, tako da su prigradska naselja, koja se napajaju sa gradskog vodovoda, u utorak, do popravke kvara, bila bez vode.
Za trajniju sanaciju klizišta u Selaču, kako je rečeno, potrebna su velika finansisjka sredstva. Klizište na ovom mjestu je veoma veliko, i osim što čini štete na cijevima gradskog vodovoda, oštećuje i putnu i telefonsku infrastrukturu.
REPUBLIKA

Ponovo idu pred Vladu

Radnici hotelsko-turističkog preduzeća Berane, koji su prošle sedmice opet protestovali pred crnogorskom vladom, danas će odlučiti šta će preduzeti da ostvare svoja prava, najavila je juče predsjednik Sindikata Radmila Osmajlić.
Ona je objasnila da sastanak radnika nije održan juče, kako je bilo najavljeno, zbog obaveza Sindikata.
“I dalje smo u hotelu, a danas ćemo razgovarati o daljim koracima”, rekla je Osmajlićeva agenciji Mina-biznis.
Radnici su prošle sedmice cijelu noć proveli ispred zgrade Vlade tražeći da ih primi premijer Milo Đukanović, ali su se zbog lošeg vremena vratili u Berane.
Oni su tražili da razgovaraju sa Đukanovićem, jer tvrde da niko drugi ne želi ili ne može da ispuni njihove zahtjeve. Radnicima se za vrijeme protesta u srijedu i četvrtak nije obratio niko iz Vlade.
Zaposleni zahtijevaju isplatu 12 zaostalih plata, uplatu doprinosa i povezivanje radnog staža za 21 mjesec, kao i kvalitetno urađen socijalni program.
Nakon protesta u Podgorici sredinom prošlog mjeseca, zaposleni su stupili u štrajk glađu u prostorijama hotela “Berane”, ne dozvoljavajući pristup ni bivšim vlasnicima ni novom kupcu, preduzeću Monteinvest.
Štrajk glađu je poslije nekoliko dana prekinut zbog uvjeravanja da će se sve “vrlo brzo riješiti”, ali je protesta pred Vladom bilo i prije 15 dana. Tada je na sastanku sa ministrom turizma Predragom Nenezićem dogovoreno da se na žiro račun preduzeća uplati oko 30 hiljada eura, od čega će zaposlenima biti isplaćene tri do četiri plate, što se nije desilo.
U Ministarstvu turizma su objasnili da novac nije uplaćen jer je žiro račun kompanije blokiran.
DAN

Dvoje mrtvih u sudaru

U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se sinoć oko 21.45 časova dogodila na mostu, na ulazu u Mojkovac, poginuli su Slavko Tutić (32) iz mojkovačkog naselja Tutići i Rale Muratović (47) iz Petnjice kod Berana. Teže povrede zadobio je Džeko Kočan (45) iz Petnjice koji je upravljao kamionom “mercedes” (BA 302 - 18). Tutić je stradao dok je pješačio preko mosta, a Muratović je bio suvozač u Kočanovom vozilu. Kočan je poslije ukazane prve pomoći upućen u podgorički Klinički centar, gdje je primljen poslije ponoći.
Do nesreće je, kako se pretpostavlja, došlo kada su otkazale kočnice Kočanovog kamiona, koji je prešao na suprotnu stranu kolovoza, neko vrijeme se kretao na dva točka, a potom prevrnuo i sudario sa snjegočistačem Crnagoraputa (PG 320 -07) koji se kretao u suprotnom pravcu - ka Bijelom Polju. Očevici koji su vidjeli stravičnu scenu tvrde da je Kočanov kamion, pošto se iskosio na dva točka, udario Tutića koji je bio na pješačkoj stazi i gurao ga oko 50 metara sve do sudara sa drugim kamionom.
Za upravljačem snjegočistača bio je Dragomir Miličić, koji nije povrijeđen.
Uviđaj su obavili istražni sudija bjelopoljskog suda Jokan Varagić i zamjenik višeg tužioca Nada Bugarin.
VIJESTI

Moraju odgovarati za masovni pomor ribe

Od 2002. godine, kada je Fabrika kože "Polimka" izazavala veliki pomor ribe u Limu, i podnošenja prijave, ništa dalje nije preduzeto da se krivac sankcioniše - upozorili su aktivisti Sportskog ribolovnog društva "Lim", najpoznatije ekološke asocijacije u Beranama.
Oni traže od Osnovnog suda da ažurira ovaj slučaj kako se ne bi desilo da eventualno zastari.
- Krivična prijava je najprije skupljala prašinu u fioci jednog sudije, dok on nije otišao u penziju i ostavio predmet neriješen. Onda je trebalo da prođe izvjesno vrijeme da ga preuzme drugi i sada očekujemo da se konačno nešto povodom tog pitanja uradi. Stvari su, inače, potpuno jasne - rekao je predsjednik asocijacije Željko Obadović.
Masovni pomor ribe nizvodno od industrijske zone, na ulazu Lima u Tifransku klisuru, dogodio se u ljeto 2002. Da bude gore, vodostaj rijeke bio je nizak, a koncentracija otrova time veća. Nizvodno od Berana, sve do Bijelog Polja, osim ogromne količine bijele ribe, plivali su uginuli kapitalni primjerci plemenitih vrsta – mladice, pastrmke i lipijena.
Slučaj je najprije pokušan da se 'zataška' pričom o dinamitu kao uzroku uginuća ko zna koliko tona ribe. Zatim je, osim na "Polimku", sjenka pala i na Fabriku papira. Stručni nalaz koji je, međutim, urađen u Centru za ekotoksikološka ispitivanja bio je nedvosmislen – i u kanalu koji odvodi otpad iz fabrike kože i u vodi, a i u utrobi uginulih riba pronađen je isti hemijski sastojak koji se koristi u industriji kože. Time je dilema riješena i priče prekraćene.
- Nakon tog nalaza, republički vodoprivredni inspektor je podnio krivičnu prijavu protiv 'Polimke', ali se dalje od toga nije odmaklo - podsjetio je Obadović.
On je rekao da je vještačenjem utvrđeno da je šteta koja je nastala procijenjena na 97,5 hiljada eura, a kao oštećena strana naznačeno je ribolovno društvo, jer gazduje vodama na području opštine.
- Koliko god bilo presuđeno, mi smo namjeravali da taj novac uložimo u izgradnju mrijestilišta. Mislimo da je to bolje nego da se eventualno odmah kupi mlađ i pusti u rijeku. Ovo bi bilo dugoročnije i bolje rješenje za stalno obnavljanje ribljeg fonda - smatra predsjednik SRD "Lim".
On vjeruje da bi rješavanje ovog slučaja bilo podsticajno i za druge sudske sporove u slučajevima ekoloških katastrofa. Samo godinu kasnije, kao što je poznato, dogodio se masovni pomor ribe u Tari, za koji je, takođe, nedvosmileno, utvrđeno da ga je počinila tamošnja Fabrika namjenske proizvodnje, a da je uzrok bio cijanid. Taj slučaj se, kako je tada ocijenjeno, "na sreću" dogodio zimi, jer je koncentracija otrova u vodi mogla biti smrtonosna i za kupače, da je bilo ljeto.
- Koliko je meni poznato iz kontakta sa kolegama iz Mojkovca, ni tu ništa nije urađeno dalje od krivične prijave - rekao je Obadović.
Vodeći ekolozi u Crnoj Gori upozoravali su da pravda ide vrlo sporim korakom kada su u pitanju ekološke katastrofe.
- Mi se nadamo da sa ovim slučajem neće biti tako. Animiraćemo nanovo javnost. Rečeno nam je da je potrebno da se stručnjak, koji je uradio analizu, izjasni i usmeno u sudu. Nema razloga da se, i to ne učini, ali ne treba čekati. Potrebno je samo da se počne sa kažnjavanjem kako bi shvatili da je ugrožavanje životne sredine težak prekršaj. Težimo ka Evropi, a izbjegavamo da prihvatamo odgovornost i sankcije koje su tamo normalna stvar za ovakve slučajeve. Tamo kompanije isplaćuju ogromne odštete, do bankrotstva - kazao je Obadović.

Slovenci saznali za krivičnu prijavu
Stvari povodom krivične prijave protiv "Polimke" zbog pomora ribe iskomplikovale su se ,u međuvremenu, kada je fabrika prestala da radi, upravo krajem 2002. godine, a proizvodnja do danas nije pokrenuta. Sudbina kompanije je i dalje neizvjesna. Pokušaj privatizacije kroz prvi tender za prodaju nije uspio. Na drugi se, kao i na prvi, prijavila slovenačka korporacija "Koroški". - Mislim da su Slovenci, koji su pokazivali interesovanje za ovu fabriku ,upoznati sa slučajem, odnosno krivičnom prijavom i mogućnošću da fabrika bude sankcionisana. Oni bi tada morali da preuzmu tu obavezu. Siguran sam čak da imaju saznanja o tome, iako im najprije to nije predočeno. Neko je smatrao, izgleda, da to nije važno da im se kaže, a oni su iz države gdje se takve stvari shvataju ozbiljno - rekao je predsjednik ekološko - ribolovne asocijacije "Lim" iz Berana.
REPUBLIKA

Privatizacija zavisi od energane

Da li će doći do privatizacije Rudnika mrkog uglja “Ivangrad” iz Berana biće poznato do kraja naredne nedjelje. Predstavnici slovačke firme “OZ Koveks” u Beranama su boravili u četvrtak gdje su razgovarali sa stečajnom upravom Rudnika, a biće nastavljeni sa predstavnicima Agencije za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja u Podgorici do utorka.
Problem sa privatizacijom i dalje predstavlja postrojenje Energane, koje se nalazi i sklopu fabrike “Nova Beranka”, za čiju kupovinu su zainteresovani Slovaci, što predstavlja uslov pod kojim su spremni da uđu u privatizaciju Rudnika.
Na nedavno održanom sastanku između OZ Koveksa i Nove Beranke, kojem su prisustvovali i predstavnici stečajne uprave Rudnika, beranske lokalne samouprave i Agencije za prestrukturiranje privrede dogovoreno je da se čelnici OZ Koveksa i Nove Beranke dogovore o uslovima pod kojima bi Energana mogla biti ustupljena Slovacima, ali do dogovora nije došlo.
Prema saznanjima “Dana”, Radoje Gomilanović, vlasnik Nove Beranke, ponudio je OZ Koveksu Energanu za jedan euro, a da struja neophodna za rad te fabrike bude prodavana po subvencijama. Gomilanović na takvu ponudu još nije dobio zvaničan odgovor od OZ Koveksa.
Prema nezvaničnim informacijama “Dana”, kao protiv uslugu za taj ustupak Gomilanović je zatražio kredit za koji bi garantovala Vlada Crne Gore u iznosu od 800.000 eura, koje su mu neophodne za pokretanje proizvodnje papira. Prema istim saznanjima, Gomilanoviću će biti odobrena garancija Vlade za kredit, ali za iznos od 500.000 eura.
DAN

Pljačkaši ubili Beranca

Beranac Vesko Babović (30) biće sahranjen danas na seoskom groblju Petnjik, kod Berana. Njegovi posmrtni ostaci dopremljeni su juče iz Beograda, gdje je izgubio život radeći kao službenik za transport novca. Poginuo je prekjuče u pucnjavi koja se desila ispred pošte u Ulici Jurija Gagarina 94, na Novom Beogradu, kada su zasad nepoznati pljačkaši pucali na njega iz zasjede, otevši vreću sa novcem koju je Babović prevozio sa kolegama. Njega je metak iz “heklera” pogodio u čelo, a izašao je na potiljak, nalaz je ljekara beogradskog Urgentnog centra, gdje je i konstatovana njegova smrt.
Prema kazivanju očevidaca pucnjave, kombi sa novcem za penzije stigao je ispred pošte oko 8.30 časova.
- Babović je iznosio jedan od dva džaka sa novcem. Dok se penjao stepenicama zaskočio ga je jedan od lopova. Babović je zavikao: “Nemojte mene, molim vas”. Napadač je istrgnuo džak, dok je drugi napadač, koji je bio sakriven iza drveta, ispalio jedan hitac u Babovićevom pravcu. Metak ga je pogodio u glavu. Ubrzo je stigla i hitna pomoć - kažu očevici.
Oni su kazali da je Babović davao znake života ali je ubrzo nakon toga izdahnuo.
- Jedan od radnika obezbjeđenja je pucao na razbojnike i uspio je da rani jednog od njih. Pucali su i jedni i drugi i na licu mjesta je pronađeno preko 50 čaura. Pljačkaši su pobjegli “audijem”, koji je ubrzo nakon pljačke pronađen zapaljen u Gandijevoj 143- ispričali su očevici ovog događaja.
Vijest o pogibiji Babovića potresla je juče sve one koji su ga poznavali u rodnom gradu. Njegove komšije i poznanici navode da se radi o mladiću koji potiče iz čestite i skromne porodice.
Prema riječima njegovih rođaka, pokojni Vesko Babović je nakon završene srednje škole u Beranama odselio za Beograd, gdje se prije sedam-osam godina zaposlio u saveznom MUP-u. Zahvaljujući rezultatima na poslu koji je obavljao u toj službi, nakon prestanka postojanja saveznog MUP-a, Babović se sa još par kolega i šefom, izvjesnim Sokovićem, zaposlio u Službi za transport novca, gdje je radio do prekjuče, kada je i ubijen.

Čekao dijete
Kako govore njegovi poznanici iz Berana, pokojni Babović se prije godinu dana oženio, a supruga Mira za tri mjeseca treba da se porodi. Pored brata Vaska, u porodičnoj kući u Petnjiku žive otac Milovan i majka Stojanka.
DAN

Marinino djevojačko prezime

U beransko izbjegličko naselje Rudeš porodica Ranić došla je iz Hrvatske prije jedanaest godina. Radojica Ranić tada je bio jedanaestogodišnji dječak. U Beranama je pošao u peti razred i tu je dovršio osnovnu školu, a zatim i srednju, automehaničarsku. Položio je potom vozački ispit, ali umjesto vozačke dozvole dali su mu potvrdu. Dobijanje dozvole ne dozvoljavaju crnogorski propisi.
Radojica nema ni zdravstvenu knjižicu. Ne može dobiti ni radnu, jer mu izbjeglički status ni to ne omogućava.
I VJENČANJE PROBLEM: Oženio se prije tri mjeseca i sa suprugom Marinom planira da ostane u Crnoj Gori. I opet problemi. Marina želi da uzme muževljevo prezime, ali ne može zato što je državljanka Crne Gore a on Hrvatske. «I vjenčanje je problem, jer ja sam sa statusom izbjeglice i ovdje u Beranama nemam boravište», objašnjava Radojica.
Boravak u Crnoj Gori od deset i više godina zakonski je uslov koji mora biti ispunjen da bi neka osoba mogla da konkuriše za crnogorsko državljanstvo. Izbjeglištvo u Crnoj Gori to ne podrazumijeva. Izbjeglicama koje žive u njoj Crna Gora, pravno gledano, nije boravište. Tako piše i u Ranićevom rješenju kojim ga Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore obavještava da je njegov zahtjev za dobijanje državljanstva odbijen.
Ranić nekoliko godina povremeno radi kod beranskih privatnika «na crno», jer bez «papira» ne može da se legalno prijavi. U izbjegličkoj baraci sa njim živi i njegov brat. Otac i majka povremeno dođu iz Hrvatske. Oni su se prije dvije godine vratili na svoje imanje. «Imamo dosta zemlje u Hrvatskoj, ali posao za mene i suprugu tamo ne bih mogao naći», kaže Radojica.
Pored zvanično evidentiranih osamnaest i po hiljada raseljenih lica sa Kosova, u Crnoj Gori je i više od sedam hiljada izbjeglica iz Bosne i Hrvatske. Neki od njih su u Crnoj Gori i punih četrnaest godina. Njihovi problemi posebno se iskomplikuju kada odluče da ovdje ostanu.
Izbjeglički status je nepremostiva prepreka za svih sedam hiljada državljana Bosne i Hercegovine i Hrvatske koji su trenutno u Crnoj Gori, kaže predsjednik njihovog Udruženja Patrija Mićo Marjanović: «Samo u Beranama živi ih više od pet stotina. Mislim da bi država Crna Gora morala što skorije da za njih nađe neko rešenja».
I Marjanović je stanovnik naselja Rudeš. Sa suprugom i dvije kćeri živi u stanu od četrdeset kvadratnih metara koji su sagradili strani humanitarci.
«Ova je kućica još i dobra, jer je od čvrstog materijala. Zima je velika nevolja za one u drvenim kućama», priča Marjanović.
Marjanović je rođenjem u Beranama stekao pravo na crnogorsko državljanstvo. Ostatak njegove porodice nije – bosanski su državljani. Da je nekim slučajem u svom rodnom kraju imao neku imovinu, onda bi mu se supruga i kćeri mogle prijaviti sa tom adresom i danas bi imale status državljana Crne Gore. Ovako, čekaju bolja vremena. A budućnost svi planiraju u Crnoj Gori.
«Petnaest godina je veliki period. Mnogo izbjeglica je tu izrodilo po dvoje, troje, petoro djece. Oni koji su došli kao djeca danas nisu u stanju ni da se ožene, ni da se udaju, ni da se zaposle», kaže Marjanović.
On procjenjuje da se više od hiljadu djece sa statusom izbjeglica nalazi u Crnoj Gori i u njoj su se rodili: «Ni oni nemaju pravo na državljanstvo».
Marjanović pri tome ističe odličnu saradnju Udruženja sa Crnogorskim komesarijatom za raseljena i izbjegla lica. Sadašnji razgovori o rješavanju problema izbjeglica i jedan sastanak sa crnogorskim predsjednikom Filipom Vujanovićem ohrabrili su Marjanovića da će se pronaći konačno rješenje do 2008.
«I zaključak predsjednika Republike i naš bio je da za dvije godine sve izbjeglice koje se nalaze na teritoriji Crne Gore steknu pravo da podnesu zahtjev da budu njeni državljani “, kaže Marjanović.
ŽELJA - OSTATI U CRNOJ GORI: Marjanović kaže da bi većina od oko sedam hiljada državljana Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koji se sada nalaze u Crnoj Gori, željela da u njoj i ostane.
Komesar vladinog Komesarijata za raseljena i izbjegla lica Željko Šofranac kaže za Monitor da se tom pitanju u cijelom regionu poklanja velika pažnja. Sarajevska deklaracija je definisala zajedničku matricu po kojoj bi se regulisao odnos država prema izbjeglicama. Šofranac smatra da se samo na nivou regiona i može prići nalaženju pravog rješenja. «Hrvatska je napravila tehnički problem zbog kojeg će zadati rok - kraj ove godine sigurno biti prolongiran do kraja iduće», kaže on.
Šofranac kaže da je konačno rješenje integrisanja izbjeglica u crnogorsko društvo povezano i sa budućim državnim statusom Crne Gore. «Vjerujem da bi se u nezavisnoj državi sve lakše rješavalo. U svakom slučaju, zajedno sa potrebama tih lica moraju se uvažavati specifičnosti Crne Gore», kaže Šofranac.
A specifičnost bračnog para iz beranskog izbjegličkog naselja Rudeš je što se silom prilika ne preziva Ranić, već osamnaestogodišnja Marina još nosi djevojačko prezime Šćekić.
«Crna Gora je moja zemlja i mjesto mog življenja i tu planiramo da ostanemo», kaže Marina. «I ja želim, ako bude moguće, da ostanemo ovdje“, potvrđuje i njen suprug Radojica.
Radojica se jedva i sjeća djetinjstva provedenog u selu Knezovljani, u hrvatskoj opštini Kostajnica. Njegovo dječaštvo i momkovanje proteklo je u Beranama. Marina i Radojica žele da im se tu i djeca rode.
MONITOR

Naizgled ozbiljna mušterija

Beranska policija podnijela je dvije krivične prijave protiv Podgoričanina R.B. zbog krađa u beranskim prodavnicama. R.B. je uhvaćen prvo u marketu "Štamparije" kako krade vrijedne, manje artikle. Nakon hapšenja policiji je stigao snimak i sa kamera iz "Kozmetiksmarketa" na kojem se jasno vidi kako nekoliko dana ranije on 'operiše' skupocjenu kozmetiku u toj prodavnici.

Kamere gotovo svakodnevno bilježe krađe. Krade se sve i svašta, najčešće ono što može da stane u džep. Obično završavamo na opomenama “mušterija”.
Ovog puta, međutim, slučaj smo prijavili, jer se ispostavilo da je R.B. za koga nijesmo ni znali da nije iz Berana, redovan 'kupac' i da je samo našu prodavnicu oštetio za nekoliko stotina eura. Tog dana kada je uhvaćen, dva puta se vraćao i krao - ispričao je radnik u marketu "Štamparija", najprometnijoj prodavnici u gradu.
Isti slučaj je i sa "Kozmetksmarketom", gdje je Podgoričanin krao parfeme i drugu skupu dekorativnu kozmetiku u više navrata.
- Na snimku koji smo dostavili policiji čak je u istoj garderobi kao kada je uhvaćen - kažu u toj prodavnici.
Radnice pričaju da je R.B. djelovao kao ozbiljna mušterija i uvijek koristio isti, ubjedljiv, način.
- Redovno bi po ulasku u prodavnicu pozivao, kao, mobilnim telefonom suprugu i pitao šta treba da joj kupi.
Kupovao bi zatim neke sitnice, a 'krupnice' trpao u džepove. Kada je to telefoniranje postalo sumnjivo i kada se, zapravo, ispostavilo da priča 'uprazno' pregledali smo trake sa kamera i imali šta da vidimo. Taj materijal je sada policiji dokaz protiv njega - kažu radnice.
Policija pretpostavlja da je Podgoričanin R.B. išao od grada do grada i krao po prodavnicama skupu robu, da bi je, najvjerovatnije, preprodavao. Ima indicija i da se radi o registrovanom narkomanu i da je robu krao da bi kupovao drogu. R.B. je zadržan u policijskom protvoru, nakon čega je pušten, ali su mu za sada 'prikačene' dvije krivične prijave, ukoliko ne stigne još neka iz nekog drugog grada.
Beranski prodavci pričaju da se sitna potkradanja tokom dana i na kraju mjeseca iskazuju vrlo značajnim novčanim sumama.
U nekim prodavnicama sa velikim prometom i skupom robom mušteruje na prisustvo kamera upozoraavju i natpisi. Sve više trgovaca pokušava da se kamerama brani od svakodnevnih potkradanja.
Za Podgoričanina R.B. se ispostavilo da nema rodbinu u Beranama i da je u ovaj grad radovno dolazio samo da bi krao.
Prodavačice su upozorile i na prisustvo jedne ekipe, koja takođe nije iz Berana, i najvjerovatnije ide od grada do grada, gdje u trgovinama uhodano i vješto zbunjuju kasirke. Oni prvo plaćaju krupnim novčanicama, a onda naknadno daju sitnije, a uzimaju i krupnu novčanicu i kusur od krupne.
- Sve se desilo tako brzo da nijesam shvatila šta sam uradila. Dok sam došla sebi, već je bilo kasno. Vozilo ih je čekalo ispred i već su bili daleko. Onda sam od koleginica iz drugih prodavnica čula istu priču i po opisu smo došli do zaključka da je riječ o istim ljudima koji to rade organozovano - priča jedna od prodavačica.
Osim prevarantskih trikova u kojima trgovci bivaju znatno oštećeni, u Beranama su sve učestalije i provale prodavnica, a policija je nedavno, u potjeri za jednom grupom provalnika pucala u vazduh.
REPUBLIKA

Kupac firma iz Tuzle

Plavsko preduzeće “Giprom” kupilo je juče za 120.100 eura autobusku stanicu u Plavu, koja je bila vlasništvo beranske kompanije “Jugoprevoz”.
Zgrada je prodata iz osmog pokušaja, na osnovu oglasa koji je početkom marta objavila stečajna uprava.
“Giprom” je dio istoimene kompanije iz Tuzle, koja se, prema podacima iz Centralnog registra Privrednog suda, bavi građevinskim i specijalizovanim radovima. Preduzeće je za autobusku stanicu u Plavu ponudilo cijenu 100 eura veću od tražene.
- Ugovor sa novim kupcem biće zaključen najkasnije za pet dana - rekao je stečajni upravnik “Jugoprevoza” Momo Jokić agenciji Mina-business.
Prema uslovima iz oglasa, ukoliko najbolje rangirani ponuđač to ne učini u predviđenom roku, izgubiće pravo na uplaćeni depozit koji je iznosio šest hiljada eura.
Jokić je dodao da “Jugoprevoz” još posjeduje putničko vozilo marke “audi”, koje danas nije prodato, kao i imovinu na aerodromu u Beranama koja je pod imovinskim sporom.
“Jugoprevoz” je nedavno, nakon šest pokušaja, prodao autobusku stanicu u Beranama i imovinu na Rudešu.
VIJESTI

Klizište nosi kuće u Budimlju

Zbog pojave podzemnih voda i klizišta, na području beranske opštine, Sekretarijatu za poljoprivredu i Kriznom štabu za suzbijanje posljedica od elementarnih nepogoda za opštinu Berane, svakodnevno pristižu zahtjevi građana za pomoć. Najteža situacija je, kako je saopštio šef Kriznog štaba Ilija Marković, u Budimlji gdje je zbog pojave podzemnih voda i klizišta zemlje, skoro u potpunosti uništena kuća Laza Popovića, koji se iselio, a opasnost prijeti i susjednom domaćinstvu Žarka Popovića, u kojem živi osam članova te porodice. Marković je istakao da je zbog istih problema kuću moralo da napusti i jedno domaćinstvo u Petnjiku, seosko igralište u Polici je potonulo, na Rudeškoj krivini je došlo do velikog zemljanog odrona kao i na putnom pravcu Berane - Petnjica, u mestu Stenice, gdje je ozbiljno oštećen lokalni put. Marković je kazao da su mogućnosti Opštine Berane sasvim ograničene da bi pomogla ugroženim domaćinstvima, ali da je Krizni štab obišao sve ugrožene lokacije i domaćinstva sačinio zapisnik koji će biti proslijeđen Republičkoj komisiji za elementarne nepogode.
Lazo Popović je kazao da je njegova tročlana porodica napustila kući i uselila se u pomoćni objekat.
- Pojavilo se klizište oko 180 sa 300 metara, koje iz časa u čas tone. Ma mojoj kući nije više moguće uraditi nikakvu popravku ili rekonstrukciju, što znači da sam ostao bez krova nad glavom - kazao je Popović.
VIJESTI

Umjesto plata dobili prehladu

Zaposleni u hotelsko-turističkom preduzeću Berane, nakon provedene noći ispred zgrade Vlade, vratili su se juče u svoj grad bez dogovora o isplati zaostalih zarada i ostalih potraživanja. Njih 67 zahtijeva četrnaest plata, uplatu doprinosa i povezivanje radnog staža za 21 mjesec te kvalitetno urađen socijalni program.

Ispred Vladinog zdanja su prestajali od srijede ujutro do 19 sati juče, čekajući da ih crnogorski premijer Milo Đukanović primi na razgovor. On, međutim, nije našao za shodno da popriča sa predstavnicima zaposlenih o problemima u beranskoj turističkoj kompaniji.
Predsjednik Sindikata HTP-a Radmila Osmajlić kaže da se radnici loše osjećaju, s obzirom na to da su prenoćili na vjetru i kiši i da su umjesto plata dobili samo prehladu.
- O daljim aktivnostima ćemo se dogovoriti danas. Zaposleni su ogorčeni i pominjali su da će zapaliti hotele - rekla je Osmajlićeva.
Beranci su ogorčeni odnosom vlasti prema njima. Radnici kažu da su jedva pregurali noć, uz par ćebadi, priču, sjećanja na dane kada su radili i mogli da prehrane porodicu... Obišla ih je starica, koja živi u zgradi preko puta Vlade. Kafa kojom ih je poslužila “pala” im je kao pečenje.
Radnici HTP Berane su protestovali ispred Vlade sredinom februara i prošle sedmice, kada je na sastanku sa ministrom turizma Predragom Nenezićem i njegovim pomoćnikom Nebojšom Popovićem dogovoreno da se na žiro račun preduzeća uplati oko 30 hiljada eura. Od novca, koji HTP-u duguju pojedine firme, zaposleni bi dobili tri do četiri plate.
U Ministarstvu turizma kažu da nijesu mogli izvršiti uplatu, jer je žiro račun te kompanije blokiran.
HTP Berane je privatizovano 2003. godine, kada je većinski paket akcija otkupilo preduzeće Euroturist GMBH. Za tri godine je turistička kompanija dovedena do potpunog rasula i prezadužennja, a banke, zbog neizmirenih kredita odobrenih novim vlasnicima, oduzimaju objekte.
DAN

10 odsto provizije

Izvršni direktor beranske Fabrike eksploziva Slavko Vujisić, komentarišući izjavu člana Borda direktora ovog preduzeća Branislava Brakočevića, koji je nedavno Republici izjavio da firma "Jugoimport Mont", koja se dovodi u vezu s nelegalnom trgovinom oružja, već šest godina, posredujući u svim poslovima nabavke repromaterijala i prodaje gotovih proizvoda, uzima značajna sredstva na račun ove kompanije, rekao je da je provizija u poslovima ''normalna stvar'' i da bi ne samo “Jugoiport Montu” već bilo kome drugom ustupio proviziju za prodaju proizvoda.
- Mi na lageru imamo određenu količinu eksploziva, i ja ću svakom, ko je siguran i pouzdan platiša, dati ne pet, već deset odsto, ako mi nađe kupca - rekao je Vujisić.
On je dodao da nije upoznat sa svime što se dešavalo u ''Polieksu'' prije nego je on kupio dio akcija, kada mu je povjereneo upravljanje, ali da smatra da je ''fabriku za kratko vrijeme preporodio i na putu je da je do kraja godine postavi na potpuno zdrave noge''.
- Vratili smo oko 300 hiljada eura. Još 100 hiljada pokriveno nam je potraživanjima. Ostale su obaveze prema radnicima za radni staž. Morali smo da se oslobodimo viška zaspolenih. Onima koji rade plate ne kasne ni sekunda od kada sam ja došao - rekao je Vujisić.
Izvršni direktor ''Polieksa'' je potvrdio da ovih dana ''kontrole opsijedaju fabriku po zahtjevu jednog člana borda'', ali tvrdi da ''nema čega da se boji''.
- Sve je u apsolutnom redu, i sve te inspekcije neka rade svoj posao, ja se zbog toga ne uzbuđujem - kazao je Vujisić.
REUPUBLIKA

Nenezić da podnese ostavku

Radnici hotelsko-turističkog preduzeća Berane zatražili su od ministra turizma Predraga Nenezića da podnese ostavku zbog katastrofalne situacije u toj kompaniji. Oni su juče, protestujući ispred crnogorske vlade, ocijenili da Nenezić nije odgovoran te da ne zaslužuje da bude na sadašnjoj funkciji.

Zaposleni u HTP-u, njih 67, treći put dolazi ispred Vladinog zdanja, zahtijevajući isplatu 14 zaostalih plata, uplatu doprinosa i povezivanje radnog staža za 21 mjesec i kvalitetno urađen socijalni program.
- Ne vraćamo se u Berane do ispunjenja zahtjeva. Nećemo više vjerovati obećanjima ministra turizma i njegovog pomoćnika Nebojše Popovića. Trebalo bi njih dvojicu ostaviti bez mjesečnih primanja, da gladaju - poručili su radnici.
Oni smatraju da Nenezića ne interesuju problemi u beranskoj kompaniji, jer je tri godine zaobilazi, ne obazirući se na pozive zaposlenih.
Predstavnicima radnika je na sastanku u Ministarstvu turizma obećano da će im dio duga, odnosno 30 hiljada eura, biti isplaćeno najkasnije do 16. marta. Umjesto toga ponuđeno im je po stotinu eura pomoći.
- Nećemo socijalu, već novac koji smo zaradili. O radničkim zahtjevima razgovaraćemo samo sa crnogorskim premijerom Milom Đukanovićem. Nenezić i Popović su obećali da će od preduzeća koja duguju HTP-u obezbijediti novac za tri do četiri plate. To su rekli da bi nas vratili u Berane. Zato, dok ne dobijemo zaostale plate i ostala potraživanja, ostajemo u dvorištu Vlade - rekla je Radmila Osmajlić, predsjednik Sindikata HTP Berane.
Osmajlićeva kaže da je ukupan dug za zarade radnicima oko 80 hiljada eura, naglašavajući da primaju od 50 do 150 eura.
HTP Berane je privatizovano 2003. godine, kada je većinski paket akcija otkupilo preduzeće Euroturist GMBH. Turistička kompanija je za tri godine dovedena do potpunog rasula i prezaduženja, a banke oduzimaju objekte zbog neizmirenih kredita odobrenih novim vlasnicima.
DAN

Jardum- vijagra iz Berana

Uz njeguški pršut, crmničko vino, pljevaljki sir… mogao bi se na zvaničnoj listi nacionalne kužine naći jardum- crnogorski “eliksir života”. Dobija se od ovčijeg mlijeka ali samo u ljetnjem periodu od Petrovdana do Ilindana, jer je tada ovce daju najkvalitetnije mlijeko. Jako je piće, te se mora piti polako kao vrhunsko vino.
Pršut sa Njeguša, sir iz Pljevalja, vino iz Crmnice, masline iz Bara… na “Made in Montenegro” listi mogao bi se naći i jardum iz Vasojevića. Ovaj mliječni napitak ima za to sve potrebne predispozicije - osim što je naš i ekološki dobio je 1996. godine i priznanje svjetskih stručnjaka: na Međunarodnom festivalu zdrave hrane u Milanu svrstan je prema ocjeni žirija u “rijetke mliječne proizvode koji pozitivno- preventivno utiču na zdravlje čovjeka”. Zasluge što je jardum predstavljen svijetu pripadaju Vasiliju Labudoviću, sada već penzionisanom farmaceutu iz Berana .
Labudović kaže da je dugo proučavao ljekovita svojstva jarduma.
- Jardum nije samo hranljiv. On ima veoma značajna ljekovita i zdravstvena svojstva i blagotvoran je za čitav organizam. Posebno pozitivno dejstvo ima na Čendrokine žlijezdeČ te tako naročito dobre djeluje na potenciju muškarca. Došao sam do zaključka da ovaj mliječni proizvod blagotvorno utiče na muški libido te da uspješno može zamijeniti neka vještačka stimulativna sredstva. Na to možda ukazuje i njegov naziv. Pročitao sam bezbroj knjiga, tražeći porijeklo pojma "jardum". Saznao sam da je riječ pristigla iz Turske i da znači "pomoć", objašnjava Labudović .
- Iako je veoma zdrav i ljekovit sa jardumom ne treba pretjerivati. Za već spomenute muške “ljubavne jade” dovoljno je popiti jednu čašu do pola litra na dan. Naravno, mogu ga konzumirati, što je preporučljivo, i oni koji nijesu bolesni- preventivno. I za njih važi ograničenje u količini jer može da izazove dijareju.
Pozitivne efekte vještačkih ljekova često prate i negativne posljedice. Zato se svijet sve više okreće prirodi. Vijagra je, na primjer, odlična za rješavanje potencije ali i opasna za srce. Isti stimulativni efekat se postiže i sa jardumom, ali od njega srce ne strada, objašnjava Labudović.
U našem narodu jardum je odavno poznat kao proizvod za zdrav i "ljepši život". Upoređuju ga sa matičnim mliječom i nazivaju ”eliksir života". Čuo sam nedavno kako se jardum sa Pešterske visoravni izvozi u inostranstvo. Tvrdim da je jardum sa crnogorskih planina, posebno ovog kraja, još je bolji i ljekovitiji. Zbog toga, apelujem da se jardum zaštiti kao nacionalni proizvod i lansira van granica Crne Gore.
Ako mogu Bugari da zaštite jogurt, Slovenci ajvar, Francuzi vina, zašto mi ne bismo jardum, pita se Labudović.

Kako se pravi
Jardum su izumile su crnogorske planinke. Dobija se specijalnim postupkom prerade ovčijeg mlijeka ali samo u ljetnjem periodu od Petrovdana do Ilindana, jer je tada trava najhranljivija i najbogatija a ovce daju najkvalitetnije mlijeko.
Sprema se na sljedeći naćin: Mlijeko se polako grije na toploj vatri i stalno miješa dok se ne zgusne. Doda se malo soli dok se miješa, a potom ostavi da se ohladi.
Jako je piće, te se mora piti polako kao vrhunsko vino, savjetuje Labudović.

Ideje koje nijesu zaživjele
Vasilije Labudović je prvi diplomirani farmaceut u Beranama. Apotekarstvom se bavio četiri decenije, a u dva mandata bio predsjednik Farmaceutskog društva Crne Gore.
Neostavrena mu je ostala želja da u Beranama izradi apoteku sa botaničkom baštom. Nije uspio ni da realizuje još jednu: on i ljekar obilazili bi autobus- apotekom pacijente, ali je zato, kako kaže, svojim Čstarim citroenomČ stizao do najudaljenijih sela, donoseći rijetke i teško dostupne ljekove…
Uz istoimenu o jardumu autor je i nekoliko knjiga o zdravom životu : Jabuka, Jaje, Jagoda, Borovnica, Malina…
POBJEDA

Otpadne vode prešle prag

Skoro sva domaćinstva čije se kuće i dvorišta nalaze uz otvoreni kanal u MZ Stari grad u centru Berana, već nekoliko dana su ponovo suočeni sa problemom izlivanja otpadnih fekalnih voda iz tog kanala. Zbog toga nekoliko domaćinstava je juče moralo da iseli iz prizemnih prostorija, a zbog opasnosti od zaraze, djeci ovih dana nijesu dozvoljavali da izlaze iz kuća do kojih se stiže preko improvizovanih mostova. Najviše su ugrožene porodične kuće porodica Pačariz, Šahinović, Žarić, Pođanin, Javorovac, Kalić, Kadić, Ramusović i druge.
Kako je kazala Mulka Pačariz, čije je dvorište poplavljeno, a otpadne vode ulaze i u kuće, najviše strahuju od izbijanja zaraze jer u njihovoj kući žive dvije porodice sa petoro djece. Ona je podsjetila da taj problem nije od juče i da lokalna vlast nije učinila ništa da ga riješi, podsjećajući da su stanovnici u više navrata protestovali zbog tog problema i pisali peticiju. Prema riječima Esada Kalića, tokom prošlog ljeta, kada je rađena kanalizacija u Ulici Miloša Mališića, nije poštovan projekat i cijevi su postavljene na manjoj dubini od predviđene tako da je problem odvođenja fekalnih voda ostao neriješen.
- Tada smo, nakon protesta i brojnih peticija od predsjednika Opštine Relje Jovančevića dobili obećanje da će tokom jeseni, posebnim projektom, biti riješen taj problem, međutim prošlo je skoro godinu dana od tada, a od javno datog obećanja nije bilo ništa - kazao je Kalić i dodao da je kanalizacija p-onovo začepljenja.
Opština, prema njegovim riječima, ne želi da riješi problem porodica koje tu žive stotinama godina i koje su mnogo toga učinile za razvoj grada.
- Prinuđeno smo da sami prikupimo novac i da tokom narednih mjeseci sami počnemo rješavanje problema - kazao je Kalić.
VIJESTI

Očistili park i dječje igralište

Ekološko društvo "Trešnjevik" iz Berana izvelo je juče, prvog dana proljeća, ekološku akciju u kojoj su uklonili otpada iz Gradskog parka i igrališta u centru Berana.
Kako je kazao predsjednik ED "Trešnjevik"Ljubiša Rajović, to društvo je u akciju očuvanuja životne sredine i prirodnih prostora uključilo oko 100 svojih članova.
- Gradski park je nakon zimskih mjeseci predstavljao "tamnu ekološku tačku”. Od Opštine Berane smo tražili određeni iznos novca da bi mogli da sprovedemo tu akciju, ali nije bilo odgovora. To nas nije pokolebalo, pa smo se okupili i na valjan način obavili posao. Sa zadovoljstvom obavješavamo mališane i njihove roditelje da od danas nesmetano mogu da borave u parku i igralištu - kazao je Rajović.
On je dodao da će članovi tog društva nadgledati čistoću parka, a od Komunalnog preduzeća je zatražio da ne dozvoli da se ponovo formira divlja deponija.
VIJESTI

Pas lutalica napao u centru grada

Pedesetdevetogodišnji penzioner i invalid Radivoje Mihajlović iz sela Budimlja kod Berana zaprijetio je da će podnijeti tužbu protiv nadležnih službi, prvenstveno komunalne, nakon što je juče bio izložen napadu psa lutalice u centru grada.
Mihajlović je ispričao da ga je ''poveći pas napao na samom ulazu u zgradu Pošte i odvukao niz stepenice''.
- Bio sam skoro na vratima kada je nekoliko pasa pojurilo prema meni. Jedan me ugrizao za nogu. Ne znam ni sam kako sam se odbranio - rekao je Mihajlović.
On je završio u Hitnoj pomoći, gdje mu je ukazana pomoć i ušivena rana, ali nije mogao odmah primiti serum, jer nije imao knjižicu.
-Trebalo je da se vratim do sela i s knjižicom da ponovo dođem u bolnicu. Ovo je strašno. U selu nije tako kako je u centru grada - rekao je Mihajlović, koji je sticajem okolnosti i prije nekoliko mjeseci imao još jedan bliski susret s psima lutalicama, takođe u gradu.
Javno komunalno preduzeće s vremena na vrijeme preduzima akcije odstrjela pasa na gradskim ulicama i za to obično angažuje članove lovačkog društva. Iako je posljednja akcija sprovedena prije pola godine, psi su se toliko namnožili da šetaju gradskim ulicama u čoporima.
Više građana je i ranije upućivalo tužbe i upozoravalo da psi mogu nekoga napasti.
- Ne znam koga treba da tužim, ali nekoga hoću. Pretrpio sam i strah i bol. Ne daj Bože da je neko dijete bilo na mom mjestu - rekao je Mihajlović.
REPUBLIKA

“Nije čovjek ko ne umre”

Predstava "Nije čovjek ko ne umre" rađena u produkciji Kraljevskog pozorišta "Zetski dom" sa Cetinja, gostovaće večeras sa početkom u 20 sati na sceni Centra za kulturu u Beranama.
Predstavu po tekstu Velimira Stojanovića režirao je Goran Bulajić, a uloge su povjerene: Mladenu Neleviću, Mirku Vlahoviću, Danilu Čelebiću, Simu Tebješaninu i Gordani Pajović.
- "Nije čovjek ko ne umre" je pozorišna priča koja je označila jedno vrijeme i promovisala izuzetnog dramskog pisca Velimira Stojanovića. Riječ je o tragikomičnoj, skoro dokumentarnoj analizi dijabetičkog bolničkog dana. Dobar dramaturški okvir pisac je iskoristio za slojevitu metaforu o životarenju", zapisao je o komadu reditelj Bulajić.
VIJESTI

Erović će u sudu gladovati

Radnik preduzeća "Izgradnja" Tule Erović, upozorio je juče da će narednog ponedjeljka, sa četvoročlanom porodicom, započeti štrajk glađu u prostorijama Privrednog suda u Bijelom Polju, ukoliko od firme ne dobije novac koji mu duguju.
Kako je kazao Erović, njemu je Privredni sud 14.novembra 2004.godine, uručio presudu kojom se obavezuje "Izgradnja" da mu izmiri 2.423 eura na ime zaostalih plata, toplih obroka, prevoza i ostalih potraživanja do momenta uvođenja stečaja. Od tada do danas, kazao je Erović, stečajna uprava ignoriše presudu i njega.
Privredni sud je 28. februara donio rješenje u korist povjerilaca, i za upravnika imenovao Esada Ramovića.
Od tada oko 30 radnika, koji su angažovani nakon uvođenja stečaja, ne dozvoljavaju Ramoviću ulazak u preduzeće.
Novac na sličan način potražuje 80 radnika "Izgradnje".
VIJESTI

Ponuda Slovenaca sada dobra

Radnici AD “Polimka”juče na zboru prihvatili ponudu slovenačkog preduzeća “Koroški” za privatizaciju tog preduzeća. Kako je saopštio predsjednik Sindikata “Polimke” Ranko Veljić, kompanija “Koroški” iz Slovengradeca i dalje je jedina zainteresovana za privatizaciju preduzeća, a ponuda koju je dostavio “Koroški” na tenderu iz 2004. godine i dalje je predmet njihovog interesovanja. Veljić je podsjetio da ta ponuda, pored ostalog, sadrži i garanciju zapošljavanja oko 60 radnika, bruto zarade u iznosu od 375 eura, investiciona ulaganja u iznosu od 6,2 miliona eura i angažovanje još tridesetak radnika u periodu od pola godine nakon pokretanja proizvodnje. Pored toga, “Koroški” se obavezao da izmiri zaostale zarade za oko tridesetak mjeseci u minimalnom iznosu, ali nije dao garancije za investicioni pogram.
- U situaciji kada preduzeće ne radi od 2003.godine, radnici su uslovno prihvatili ponudu, a konačnu riječ će dati Skupština akcionara “Polimke” koja će biti sazvana narednih dana - kazao je Veljić.
Posljedni tender za prodaju imovine preduzeća raspisan je u 2004. godini, ali radnicima se nije svidjelo to što ta kompanija namjerava angažovati polovinu zaposlenih, a tražili su i veći iznos bruto zarada. Međutim, pošto nije bilo boljih interesenata, oni su na posljednjem zboru prihvatili ponudu “Koroškog”.
VIJESTI

''Polieks'' na meti inspektora

Nijedan posao nije mogao zaobići Damjanovića
Član Borda direktora beranske Fabrike ekploziva "Polieks" Branislav Brakočević upozorio je da firma "Jugoimport Mont", koja se ovih dana dovodi u vezu sa nelegalnom trgovinom oružja, već šest godina, posredujući u svim poslovima nabavke repromaterijala i prodaje gotovih proizvoda, uzima značajna sredstva na račun ove kompanije.
- Ta provizija koju nam uzima 'Jugoimport Mont' iznosi pet do osam odsto i potpuno je nepotrebna, jer se radi o uhodanim poslovima koje su morale da obavljaju stručne službe fabrike - rekao je Brakočević.
On je kazao da je posredovanje "Jugoimportmonta" u poslovima nabavke sirovine i prodaji proizvoda počelo od 2000. godine, kada je napravljen ugovor između te firme i "Polieksa".
- Bilo je pokušaja i ranije, ali jedan od direktora nije to dozvoljavao. Onda je 2000. godine napravljen taj štetni ugovor. Ja sam tada bio predsjednik Sindikata i radnici su dva mjeseca štrajkovali, ne dozvoljavajući Zoranu Damjanoviću da uđe u krug fabrike. Nekako se to izgladilo i posredovanje je nastavljeno - kazao je Brakočević.
Prema njegovim riječima, "Jugoimport Mont" je samo u prošloj godini posredovao prilikom prodaje oko 500 tona privrednog eksploziva nikšićkim Rudnicima boksita i pljevaljskom Rudniku uglja.
- Prvo nam je uzeo pet odsto u nabavci sirovine, a onda još pet odsto u prodaji, i to tu u komšiluku. Kao da mi nijesmo znali gdje su Nikšić i Pljevlja. Ali bez posredovanja 'Jugoimport Monta' nije bilo izgleda moguće dobiti te poslove - rekao je Brakočević.
"Jugoimport Mont" je, kako je kazao, ranije posredovao i u prodaji proizvoda Vojsci Jugoslavije, odnosno SCG, dok je fabrika imala vojne programe, što ugovorom nije bilo predviđeno.
- Sve u svemu, ni jedan posao nije mogao biti obavljen, a da se 'Jugoimport Mont' ne 'ugradi' pet odsto. Koliko poslova je svih ovih godina napravljeno i koliko je nepotrebne provizije uzeto i time fabrika oštećena, sami Bog zna - rekao je Brakočević.
"Polieks" je otvoren početkom osamdesetih godina u okviru vojne fabrike u Vitezu, i za potrebe tadašnje JNA proizvodio je plastične eksplozive, detonatore i bombe. Nastavio je da radi i nakon raspada SFRJ. Danas je u vlasništvu Vojske SCG, Vlade Crne Gore, radnika, građana i jednog privatnog lica kojem je sa 22 odsto povjereno upravljanje. Fabrika se u međuvremenu preorijentisala na civilne programe, proizvodeći, ne više čuveni beranski plastični ekploziv, već praškaste privredne ekplozive i detonatore.
Poslovanje fabrike je obilježeno i sa više provala koje nikada nijesu rasvijetljene. Krađa plastičnog ekploziva, detonatora i drugih sredstava od 2000. godine bilo je čak osam.
- Zanimljivo je da nikada niko nije zbog toga odgovarao i nikada nije otkriven počinilac - rekao je Brakočević, koji je u septembru prošle godine proglašen tehnološkim viškom sa još 40 kolega.
On i dalje predstavlja 22 odsto radnika i građana, ali je sve rjeđe pozivan na sjednice Borda.

''Polieks'' na meti inspektora
Brakočević tvrdi da je je finansijska policija nedavno 'češljala' poslovnu dokumentaciju "Polieksa". - Prema mojim saznanjima prošle sedmice je Finansijska policija ispitivala poslovanje fabrike. Tražio sam kao član Borda da zvanično budem obaviješten o nalazu inspektora i očekujem da mi to bude omogućeno - rekao je Brakočević.
REPUBLIKA

Bolest uništila mladost

Naš narod ima izreku: “Život je nekom majka, a nekom maćeha”. Ali, svi dobro znamo da osim crnog i bijelog ima i bezbroj nijansi sivog. Naš život u velikoj mjeri zavisi od nas samih, jer kao svjesna bića imamo moć da direktno utičemo na njega. Najjači, sa čvrstom voljom i vjerom u sebe znaju da pobijede lošu sreću, odnosno da pretvore crno u bijelo. Međutim, sudbina ponekad zna da bude toliko zla da je nemoguće bilo šta promijeniti. To najbolje zna Damir Latić. Zapravo ne zna, jer mu je uskraćeno i pravo da razmišlja o sebi i svom životu. A možda je tako i bolje, jer lišen razuma, oslobođen je patnje.
Damir se rodio kao zdravo dijete prije 27 godina u selu Lagatori nadomak Berana. Sa šest mjeseci, po riječima Selma Latića, njegovog oca, teško se razbolio. Imao je visoku temperaturu koju nijesu mogli danima da spuste, da bi odmah poslije toga zaradio meningitis (upalu mozga), a ubrzo su ljekari konstatovali i cerebralnu paralizu - sjeća se Selmo.
- Moj sin je ostao nepokretan. Nikad nije progovorio, a tijelo mu se nepravilno i nepotpuno razvilo, odnosno zakržljalo. Damir ima 27 godina, a nije u stanju čak ni da sjedi bez nečije pomoći, sa suzama priča njegov otac.
Kako mu ni organi nijesu kao kod drugih ljudi, po Selmovim riječima, on ne može normalno da jede i vari čvrstu i jaku hranu. Zbog jednolične i slabe ishrane Damir je konstantno malokrvan i mora da prima krv.
- Prije tri mjeseca Damir je primio pet flaša krvi, ali i to za njega predstavlja problem s obzirom na to u kakvom su stanju njegove vene. Po čitavih pet-šest sati on prima jednu flašu krvi. Nedavno je primio još dvije flaše. Do krvi smo teško dolazili, dok nijesmo upoznali Sonju Krivčević i njene saradnice iz organizacije “Kolo srpskih sestara”. Oni su stupili u kontakt sa dobrovoljnim davaocima krvi i transfuzionim centrom u Beranama. Hvala svima koji su dali krv i tako pomogli mom sinu. Posebno se zahvaljujem Zoranu Markoviću, Duku Šekularcu i Vlajku Labudoviću, koji su nam uvijek izašli u susret. Puno nam je pomogao i Budo Ivanović, šef transfuzionog centra, zatim ljekari Faka Hadrović i Biljana Ralević, kao i ostali članovi medicinskog osoblja beranske bolnice - ispričao je Latić.
Damir je na nivou djeteta predškolskog uzrasta, kaže njegov otac. U stanju je da prepozna ljude, da se obraduje njihovoj posjeti ili poklonu. Kao i svako dijete, Damir obožava da gleda crtane filmove.
- Damirov osmijeh, kada me vidi, vrijedi sav novac ovog svijeta. To treba doživjeti. Riječima se njegova sreća ne može opisati - ispričala nam je Sonja Krivčević.

Pomoć kola srpskih sestara
Brigu o Damiru vodili su Selmo i njegova supruga, koja se nedavno teško razboljela, tako da je sav teret pao na Selma. Žive teško, niko ne radi, a jedini izvor prihoda je tzv. tuđa njega, koja iznosi 50 eura, a troškovi života sa dva bolesnika u kući su, po Selmovim riječima, ogromni.
- Damiru su potrebne pelene, koje nijesmo bili u mogućnosti da kupimo, dok nijesmo stupili u kontakt sa “Kolom srpskih sestara”, koje nam od tad redovno nabavlja stvari potrebne za održavanje Damirove higijene. Ove dobre žene su uspjele da od Pravoslavne međunarodne organizacije dobiju 60 kokošaka, koje su nam poklonili, kao i hranu za njih, za tri mjeseca - rekao je Latić.
DAN

U Polimski muzej sa ulaznicom

Zbog nepostojanja adekvatnog grijanja u prostorijama Polimskog muzeja u Beranama, eksponati koji se čuvaju izloženi su propadanju, pa će jedan od ciljeva rukovodstva ustanove biti da se iznađu sredstva, kako bi se što prije uvelo parno grijanje. Taj problem je posebno aktuelan od otvaranja stalne postavke, koja je prošle godine, nakon višegodišnje pauze, urađena u muzeju.

Prema riječima Slobodana Obradovića, direktora Polimskog muzeja, za ovu godinu je planirano dopremanje poklonjenih slika akademskog slikara Miša Popovića iz Pariza, kao i njihovo izlaganje u Spomen kući vojvode Gavra Vukovića, čime bi se realizovala zamisao o postojanju Gradske galerije.

- Muzej nema sopstvenih sredstava i u potpunosti se finansira iz opštinskog budžeta. Ove godine planiramo da naplaćujemo ulaznice. Na ovaj način bi trebalo da prihodujemo oko 1.500 eura. Što se tiče sadržaja koji ćemo ponuditi našim posjetiocima, planirali smo realizaciju osam umjetničkih izložbi, a učestvovaćemo na izložbi eksponata Narodnog muzeja Srbije, pod nazivom “Čarolije ćilibara”, koja će se održati u maju - istakao je Obradović.
On je naveo da će Polimski muzej učestvovati i u manifestaciji “Beransko kulturno ljeto”, kao i projektu “Na svetim vodama Lima”, zajedno sa saradnicima iz SANU, Prijepoljskog muzeja, Zavoda za zaštitu spomenika kulture Srbije i Crne Gore, kao i “Muzeja i galerija” Podgorice i Rožaja. Govoreći o radovima na zaštiti spomenika kulture, on je naveo da će biti istražen manastirski kompleks “Uroševica”, u selu Donje Zaostro, kao i da će se nastojati da se izvrši konzervacija i zaštita arheološkog materijala manastirskog kompleksa “Šudikova”. Prema njegovim navodima, pomenuta konzervacija iziskuje znatna novčana sredstva, pa je i pod znakom pitanja.
Osvrćući se na prošlogodišnje rezultate, Obradović je naveo da je na zahtjev MUP-a izvršeno trajno onesposobljavanje dugih cijevi, koje se nalaze u posjedu muzeja, kao i da je od marta do novembra prošle godine realizovano šest umjetničkih izložbi. Prema njegovim riječima, posebno je značajno da je postavljena stalna izložba, kao i da je ispitivan teren manastirskog kompleksa “Uroševica” i u opštinama Plav, Gusinje i Andrijevica, u okviru zajedničkog projekta “Na svetim vodama Lima”.

Novac kroji projekte
- Krajem prošle godine Muzej je zajedno sa Centrom za kulturu učestvovao na izradi “Monografije Berana”, koja je po prvi put štampana. Treba istaći da smo produbili saradnju sa muzejima u Podgorici i Rožajama, kao i Republičkim zavodom za zaštitu spomenika kulture Crne Gore. Kada se sve sabere, ova godina biće nastavak započetih projekata, kao i obogaćivanje naše ponude u odnosu na prethodni period. Naravno, realizacija zamišljenog zavisi od novčanih sredstava kojima ćemo raspolagati, zaključio je Obradović.
DAN

Tukli starca

Zamjenik višeg državnog tužioca Milosav Veličković podnio je juče istražnom sudiji bjelopoljskog Višeg suda Miloradu J. Smoloviću zahtjev za pokretanje istrage protiv Aleksandra - Aca M. Boričića (19) iz Police kod Berana, zbog sumnje da je počinio razbojništvo. Zbog istog djela, podnijet je i zahtjev za pokretanje pripremnog postupka protiv V.K. (17) iz istog mjesta.
U zahtjevu piše da su Boričić i V.K. 24.oktobra prošle godine oko 2.30 časova, u selu Goražde-Polica, u namjeri da pribave protivpravnu imovinsku korist, uz upotrebu sile opljačkali Gavrila Kastratovića (80).
- V.K. je odvalio ulazna vrata kuće i ušao u sobu gdje je starac spavao, a V.K. mu je vezao ruke kaišem. Prijetili su da će ga ubiti ukoliko im ne da novac i mobilni telefon. Starac je pokušavao da zove pomoć, ali su mu oni stavljali jastuk na glavu, udarali ga i psovali. Uzeli su 54 eura i mobilni telefon i pobjegli - navodi se u zahtjevu.
Kako saznajemo, Boričić je u policiji izjavio da je sve to smislio V.R, sa namjerom “da se našale sa Gašom”.
VIJESTI

Ramovića treba pustiti da radi

Povjerioci i radnici preduzeća AD “Izgradnja” iz Berana Goran Pantović i Duško Čukić, oštro su juče osudili ponašanje dijela tog kolektiva koji brani novoimenovanom stečajnom upravniku Esadu Ramoviću da uđe u preduzeće. Kako su kazali Pantović i Čukić, Privredni sud iz Bijelog Polja donio je rješenje o uvođenju stečaja u AD “Izgradnja” 28. februara, smjeni stečajnog upravnika Aca Vukovića i imenovanju Ramovića na njegovo mjesto, u cilju rješavanja nagomilanih problema u tom kolektivu. Oni su podsjetili da je nakon uvođenja stečajnog postupka u “Izgradnji” 2004.godine, od 104 radnika kolektiva, oko 30 je zadržano, dok se ostali nalaze na evidenciji nezaposlenih. Dio preduzeća koji radi sprečava stečajnog upravnika Ramovića da radi svoj posao koji se, pored ostalog, tiče rješavanja problema zaostalih potraživanja prema radnicima, koja iznose oko 310.000 eura. Pantović i Čukić su kazali da će, kao zastupnici preko 70 radnika “Izgradnje” koji su uvođenjem stečaja od 2004. godine ostali bez posla, ponovo tražiti od stečajnog sudije da preduzme mjere kako bi rješenje Privrednog suda bilo ispoštovano i od njihovoh kolega koji stečajnom upravniku ne dozvoljavaju da radi svoj posao.
VIJESTI

''Bombe'' u napuštenoj kući

Tri eksplozivne naprave velike razorne moći, koje su prije nekoliko dana pronađene u dvorištu jedne napuštene kuće u Beranama, policija je, kako nezvanično saznajemo, uputila u Podgoricu na ekspertizu i eventualno utvrđivanje otisaka. Policija još ne zna ko je i zašto toliku količinu eksploziva ostavio u napuštenoj kući.
Naprave, koje su se nalazile u najlonskoj kesi i bile sakrivene ispod terase kuće u jednoj od najprometnijih gradskih ulica, 29. novembar, pronašao je, zapravo, pas vučjak, iz susjednog dvorišta, i razvukao po putu. Vlasnik psa je, izlazeći iz dvorišta automobilom, čak prešao preko jedne naprave, koja se, na sreću, nije aktivirala. On je izašao da vidi zašto pas ne prekida da laje, i tada, ugledavši eksploziv, slučaj je odmah prijavio policiji.
Prema pouzdanim informacijama dvije naprave bile su od plastičnog, a treća od običnog, privrednog eksploziva, takozvanog 'marmeladaša', s kapislama i spremne za upotrebu.
U kući, u čijem dvorištu se eksploziv nalazio, već duže vrijeme niko ne živi. Prodavana je, a trenutni vlasnici su u inostranstvu.
Policiji je zanimljiva i činjenica da je kuća, gdje je pronađen eksploziv, udaljena svega stotinu metara od mjesta, gdje je nedavno, u podmetnutoj ekploziji, dignut u vazduh automobil komandira interventnog policijskog voda u Beranama Vaska Akovića. U toj eksploziji, srećom, niko nije povrijeđen.
Aković je iste večeri napravio incident u kafiću ''Evropa'', kada je, nakon što mu je automobil ''odletio u vazduh'', pred brojnim gostima jednog momka pretukao, prijeteći pištoljem još jednom njegovom drugu. Ispostavilo se da mladići nemaju nikave veze s podmetanjem eksploziva.
Sjutradan je iz policije saopšteno da se traga za Srećkom Drljevićem, koji je bio priveden i pod čudnim okolnostima pobjegao iz zgrade Centra bezbjednosti. Nakon nekoliko dana, bjegunac se predao, negirajući da ima veze s ekplozijom, ali je od tada u pritvoru, dok traje istraga.
Policija je tada, po otiscima patike u blatu utvrdila gdje se krio počinilac i u kojem pravcu je otišao poslije ekplozije.
Informacija o tri pripremljene eksplozivne naprave uznemirila je Berance, pogotovu u svjetlu činjenice da su ''bombaški'' obračuni u ovom gradu nerijetka pojava.
REPUBLIKA