31.1.06

Radijatori pucali od mraza

Izuzetno niske temperature vazduha, koje su protekle nedjelje na području opštine Berane prelazile 25 podiok ispod nule, za posljedicu su imale pucanja sistema grijanja u osnovnim i srednjim školama. Havarije su najizraženije u O.Š. “Radomir Mitrović”, gdje je trenutno nemoguće organizovati nastavu u pet odjeljenja, a neupotrebljive su i zbornica, Biblioteka i kancelarije administracije. Školu su obišle stručne ekipe koje je angažovalo Ministarstvo prosvjete i nauke i, kako je navedeno, šteta će biti naknadno saopštena. Prema riječima Šata Hajdarpašića, direktora, za učenike prvih razreda i odjeljenja “korak po korak”, čije su učionice oštećene, nastava je organizovana u drugoj smjeni, u učionicama koje su rezervisane samo za nastavu prve smjene. Hajdarpašić navodi da je škola obavijestila Ministarstvo prosvjete i nauke da neće moći da se organizuje nastava na vrijeme, ali da je danonoćnim radom dijela radnika zaustavljeno negativno dejstvo havarije. On kaže da je postojao strah da kompletna škola ne pretrpi poplave i bude oštećen kompletan sistem grijanja škole.
- Ovo što se desilo moglo se i očekivati. Od decembra 2004. godine ja upozoravam službe Ministarstva prosvjete da postoji opasnost od havarija, zbog dotrajalog sistema grijanja. Na startu ovogodišnje sezone grijanja Ministarstvo je, investirajući 2.200 eura, saniralo jedan kotao, što je bilo nedovoljno, pa je pri polarnim hladnoćama do pucanja instalacija moralo doći - tvrdi Hajdarpašić.
On navodi da je svjestan da se odjednom ne može postići sve, ali da je broj od 1.250 učenika te škole razlog koji opominje.
Nastava u ostalim beranskim osnovnim i srednjim školama juče se, manje- više, odvijala normalno. Gimnazija “Panto Mališić”, Srednja medicinska škola i Srednja elektrohemijska-tehnička škola imaju zajednički sistem grijanja. Prema navodima Draga Čantrića, direktora Gimnazije, sva odjeljenja te i medicinske škole imaju grijanje, dok je bez grijanja Biblioteka i po horizontali nekoliko odjeljenja Elektrohemijske škole. On je kazao da je u toj školi bilo problema sa jednim brojem radijatora, koji su zamijenjeni radijatorima sa hodnika, očekujući “da novi radijatori stignu do kraja nedjelje”.
U osnovnim školama “Vuk Karadžić” i “Vukašin Radunović”, kao i Školskom centru “Vukadin Vukadinović” nije bilo problema sa grijanjem i nastava se juče normalno odvijala.
DAN

“Zora” sviće uz krivične prijave

Kontrola poslovanja Mljekare “Zora”, koju sprovodi Finansijska policija i pripadnici Odjeljenja bezbjednosti Berane, po najavama iz policije rezultiraće podnošenjem nekoliko krivičnih prijava. Dio izuzete dokumentacije beranska policija je vratila Mljekari, dio je zadržan u Odjljenju za privredni kriminal u tom gradu, dok se jedan dio dokumentacije nalazi u CB-u Podgorica. Finansijska policija je prekontrolisala rad Mljekare zaključno sa 2004. godinom i narednih dana biće obavljena kontrola poslovanja u 2005. godini. Najveći problem u kontrolisanju poslovanja predstavlja što Tom Hodž, bivši prvi čovjek Mednem projekta u Crnoj Gori, nije dostupan crnogorskim istražnim organima. Kako je saopšteno iz MUP-a, on se vjerovatno trenutno nalazi u Rusiji, a većinski je vlasnik i nekoliko preduzeća u Kazahstanu.
Inače, do pokretanja kontrole poslovanja “Zore”, došlo je nakon smjene Hodža sa pomenute funkcije i imenovanjem na tu funkciju Hans Joakim Zilkena, te postavljanjem za direktora Mljekare Emina Sinanovića. Do tada, Mljekara nije imala izvršnog direktora, već je tu ulogu vršio Hodž.
Navodeći da je na njegov zahtjev došlo do kontrole poslovanja Mljekare, Sinanović je “Danu” saopštio da je pismenim putem zahtijevao da se kontrola obavi “od prvog dana rada Mljekare, zaključno sa 31. julom 2005. godine”.
- Kakvi su rezultati kontrole Finansijske policije i CB-a Berane, nije mi poznato. Očekujem da ću o tome biti pismeno obaviješten - istakao je Sinanović, dodajući da ima nagovještaja da će protiv nekoliko lica biti procesuirane krivične prijave. On je naveo da se nada da će kontrola nastaviti rad već početkom naredne nedjelje, ističući “da računovođa firme u potpunosti stoji na raspolaganju kontroli i da je iz tog razloga oslobođen svih drugih obaveza u Mljekari”.
Kontrolom je obuhvaćen kompletan dosije Mljekare. Utvrđeno je da je jedna osoba obavljala posao računovođe, računopolagača i blagajnika. Takođe, da je Tom Hodž potpisivao naloge za isplatu novca osobama sa kojima je bio blizak, a nijesu imale nikakvog posla sa Mljekarom i projektom Mednem. Istragom je obuhvaćeno i nekoliko firmi iz Podgorice, koje su poslovale sa “Zorom”, a preispituju se i zapisnici o prosipanju mlijeka, koje se tokom 2004. godine desilo u nekoliko navrata.
DAN

Na Lokvama ni traga od skija

Zimska turistička sezona u Beranama nije podbacila, a odvijala se onako kako je i predviđeno u Turističkoj organizaciji - nije je ni bilo. Mada u gradu postoje dva hotela vlasništvo HTP “Berane”, privatni hotel “S” i motel “Buče”, ni u jednom od tih objekata nije bilo organizovanog dolaska gostiju zainteresovanih za zimske sportove.
O nepostojećoj zimskoj sezoni najbolje govori Ski-centar “Lokve”, sa istoimenim hotelom koji je zatvoren, a na prekrasnim stazama ove zime nije bilo ni jednog traga skija. Prema riječima Rade Osmajlić, predsjednika Sindikata HTP Berane zbog stanja u kojem se nalazi hotel “Lokve”, Republička turistička inspekcija je zatvorila objekat.
- U hotelu su još prošle godine popucale sve instalacije. Objekat pored žičare, u kojem se nalazi alat za njeno održavanje je opljačkan, a žica ove godine nije upaljena. Da maler bude veći, isto se dešava i u hotelu “Berane”, koji se nalazi u gradu. Zbog velike hladnoće i obustave rada, prije nekoliko dana u objektu je popucalo nekoliko radijatora. Na sve to ukazivali smo na vrijeme, ali niko, počevši od Ministarstva turizma, pa dalje, nije reagovao - navodi Osmajlićeva, dodajući da se plaši da, ako se ovako nastavi ni narednih godina neće biti turističkih sezona, a Berane će moći da se briše sa turističke mape Crne Gore.
Inače, slabi poslovni rezultati i nevraćeni dugovi, uslovili su da Atlas Mont banka proda hotel, a Beranici “zimske čarolije” potraže u drugim centrima. Oni koji imaju manje para skoknu do Turjaka, a oni sa “dubljim džepom” uživaju na Žabljaku ili Kopaoniku.
Zbog nefunkcionisanja HTP-a Planinarsko smučarko društvo “Vojo Maslovarić” pred početak sezone zvanično se ponudilo da zakupi žičaru i mašinu za tabanje snijega. Zvaničan odgovor nijesu do dan danas dobili. Sumirajući rezultate ljetnje tursitičke sezonu u Beranama, Dragan Mitrović, direktor Turističke organizacije naveo je “ da nje nije ni bilo i da su za to krivi privatnici, jer su svi turistički objekti u Beranama privatizovani”. Podsjećajući na zlatne turističke godine, Mitrović je naveo da organizacija na čijem je čelu stoji na raspolaganju za pomoć svim turističkim radnicima, ali da je inicijativa na njima. Što se tiče zimske sezone, nažalost, krajem januara sve je jasno. Tamo gdje se ljetos stalo, zimus se produžilo. Zatvoreni najveći turistički objekti, neupaljena žičara, odsustvo manifestacije “Vrela zima u brdima” i staze Ski-centra Lokve bez i jednog traga skija govore da sezone nije ni bilo.
DAN

30.1.06

Sokovi za deset sportskih klubova

U saradnji sa Opštinskom organizacijom Crvenog krsta Berane, kompanija "Monteko" iz Podgorice nastavila je tokom vikenda humanitarnu akciju raspodjele "bravo" i heppy day" sokova. Aktivisti "Monteka", podijelili su tokom vikenda preko sto paketa sokova za oko 10 sportskih kolektiva, a kako je najavljeno u predstavništvu te kompanije sa sjedištem u Beranama, tokom sedmice uslijediće raspodjela sokova u nekoliko javnih ustanova i zgradi solidarnosti poznatijoj kao Šargarepa, u kojoj stanuje oko tridesetak porodica u stanju socijalne potrebe.
Tokom pretprošle sedmice, "Monteko" je svojom humanitarom akcijom obuhvatio sva izbjeglička naselja na području beranske opštine kojom prilikom je raseljeničkim porodicama podijeljeno oko 270 litara sokova. Paketi su podijeljeni u izbjegličkim naseljima Jasikovac, Riversajd, Rudeš I, Rudeš II - Bosna, Balabanda, Savez gluvih i OO Crveni krst Berane.
VIJESTI

Svinjska kuga u Pešcima

Zarazno oboljenje svinjska kuga, ustanovljeno je kod svinje u domaćinstvu u prigradskom naselju Pešca. Prema riječima doktora veterine iz Berana Ratka Ralevića, na teren su izašli veterinari ustanove "Dr Ralević" i ustanovili da je grlo oboljelo od opasne bolesti. Kako je saopštio stručno osoblje Veterinarske stanice je preduzelo sve zakonom predviđene mjere.
On je upozorio građane da strogo vode računa pri kupovini svinja, i apelovao da se svi a posebno trgovci pridržavaju mjera koje je Vlada usvojila, a koje se odnose na uvoz svinja, kako bi se spriječila pojava te bolesti ili eventualno njeno širenje.
VIJESTI

29.1.06

Ove godine moguć i profit

Beranska fabrika eksploziva i namjenske proizvodnje Polieks ima realne šanse da do maja i juna bude na pozitivnoj nuli i da nakon toga ostvaruje isključivo profit, smatra izvršni direktor Slavko Vujisić. »Proizvodnju eksploziva smo povećali za oko 350 odsto, a detonatora za 200. Sve neto zarade, kao i regres u posljednjih pet mjeseci radnicima su isplaćeni, a smanjena su i dugovanja prema njima iz prethodnoh perioda za približno 40 odsto», rekao je on. “Polieks”, kako je dodao, nema nikakva ekstremna dugovanja prema dobavljačima. «Na osnovu dosadašnjih kontakata sa ljudima i našim kupcima, partnerima u Srbiji i Crnoj Gori, postoje realne šanse da do maja ispoštujemo sve kupce i dobavljače. Očekujemo pomoć i države u smislu povezivanja radnog staža», kazao je Vujisić. Većinski vlasnik u Polieksu sa 26 odsto je Vojska SCG, Crna Gora 19,79, a Vujisić ima 27,4 odsto akcija. Država je krajem decembra ponudila na berzi svoje akcije u Polieksu. Vujisić očekuje da će država i Vojska »kada srede međusobne relacije« prodati svoje akcije u Polieksu, koje bi on kupio kako bi postao većinski vlasnik. »Samim tim imao bi veća prava odlučivanja i mogućnost investicija, što bi opet garantovalo kvalitetniji i korektniji odnos za budućnost Fabrike», objasnio je on. Prema riječima Vujisića, “Polieks” bi nakon »nekih dorada« mogao uspjeti da se održi u vrlo žestokoj tržišnoj igri.
POBJEDA

28.1.06

Kupaće se kad otopli

Stanari zgrade “5 plus 6”, koja se nalazi u Ulici Osme crnogorske brigade u Beranama, već tri dana nemaju vodu. Bez vode su stanovi od osmog do jedanaestog sprata kojih ima 40 i u kojima živi oko 150 ljudi. Mada su stanari, kako tvrde, nekoliko puta o nestanku vode obavještavali nadležne u JP “Vodovod”, zasad nema pomaka u rješavanju problema.
- U nekoliko navrata obavještavali smo nadležne o nestanku vode, ali smo dobili odgovor da je usljed ekstremno niskih temperatura došlo do zamrzavanja vodovodnih instalacija i da nam Vodovod ne može pomoći. A mi sumnjamo da vode nemamo zbog izgašenih pumpi za izbacivanje vode koje, ne rade zbog uštede struje- kažu stanari.
Prema navodima Slavka Deletića, jednog od stanara, sramota je da već tri dana u zgradi nema vode, pa su stanari prinuđeni da sa osmog ili 11 sprata silaze i od komšija niže uzimaju vodu.
- Da li zato što pumpe preduzeća ne rade ili zbog velike potrošnje vode u hladnim danima, kako nam je kazano u preduzeću, uglavnom mi vode nemamo. Sramota je da u 21. vijeku nemamo osnovne uslove za život i da se ne možemo okupati kao sav normalan svijet. Kada smo prijavljivali nestanak vode i tražili da se nešto uradi po tom pitanju, rečeno nam je da oni ne mogu da nam pomognu i da moramo čekati da otopli, kako bi dobili vodu - zaključuje Deletić.
Sa druge strane, Milan Vukićević, direktor JP “Vodovod”, kaže da razlog za nestanak vode nijesu pumpe koje se ne uključuju.
- Vodovod ne radi na tom principu, već na principu slobodnog pada vode. Najvjerovatnije da se radi o zamrzavanju instalacija, jer kako drugačije objasniti da svi stanari do osmog sprata imaju vodu, da je do prije nekoliko dana kompletna zgrada vodu imala, a sada visočiji spratovi ne. Takođe, treba navesti da zgrada nikada nije tehnički primljena, pa je pitanje i koliko su instalacije dobro urađene - istakao je Vukićević, dodajući da preduzeće iz pomenutih razloga ne može pomoći stanarima koji trenuto nemaju vodu.
DAN

Oštećeno blizu 100 radijatora

Ekstremno niske temperature uzrokovale su havariju na sistemu za grijanje u Osnovnoj školi ''Radomir Mitrović'', ali početak nastave u drugom polugođu neće biti doveden u pitanje.
Direktor Šato Ajdarpašić rekao je da je kvar na ja jednoj od pumpi na sistemu oštetio blizu 100 radijatora.
- Van funkcije su šest učionica i sve administrativne prostorije. Ministarstvo prosvjete je odmah poslalo stručnu komisiju koja treba da procijeni na koji način je najbolje sanirati kvar. Takođe, biće urađena procjena štete, ali je već izvjesno da je ona velika - rekao je Ajdarpašić.
On je dodao da je zajednička ocjena komisije koju je resorno ministarstvo formiralo i uprave škole da je preostalih 16 učionica i pet kabineta dovoljno za normalno odvijanje nastave u dvije smjene do otklanjanja kvara.
-Mislili smo najprije da odgodimo početak nastave, ali smo se odlučili da u ponedjeljak normalno krenemo. Vidjećemo kasnije kako će se odvijati situacija - kazao je Ajdarpašić.
Osnovna škola ''Radomir Mitrović'' jedna je od tri gradske osnovne škole i druga po broju učenika.
Živa u termometru u noćnim i jutarnjim satima u Beranama već duže vrijeme prelazi dvadeseti podiok ispod nule. Najniža ove zime od minus 27, u visočijem seskom području, zabilježena je u noći između srijede i četvrtka. Havarija u školi ''Radomir Mitrović'' dogodila se juče u ranim jutarnjim satima, iako je za nekoliko stepeni mraz bio slabiji nego noć ranije.
REPUBLIKA

Mene neće uplašiti

Predsjednik sindikata beranskog šumsko-industrijskog preduzeća Radojica Jelić odbio je nakon privatizacije firme preraspoređivanje na nove poslove, koji su ispod njegove stručne spreme, smatrajući da se radi o revanšizmu izvršnog direktora zbog medijskog eksponiranja tokom procesa privatizacije, kao i o kršenju zakona.
ŠIP ''Berane'' prodat je prije nekoliko mjeseci andrijevičkom ''Boj komercu'' i trenutno se priprema proizvodnja, a Jelić je tokom procesa prodaje, koji je dugo bio predmet sudskog spora, ukazivao na nepravilnosti. Prilikom posljednje sjednice tripartitne grupe s predstavnicima privrednih preduzeća u Beranama, on je rekao da se kompanija prodaje unaprijed odabranom kupcu. Jelić se kasnije s još jednim brojem radnika pobunio protiv prodaje akcija koje je ova kompanija imala kod ''Atlasmont banke'', znatno ispod vrijednosti po kojoj su mogle biti prodate samo mjesec ranije.
- Sve su to razlozi zbog kojih me novi izvršni direktor prebacio na mjesto nekvalifikovanog fizičkog radnika. To nijesam radio 22 godine u ovom preduzeću, pa neću ni sada. Neću im dozvoliti da me zaplaše. Preko mene pokušavaju da utjeraju strah i svim ostalim radnicima - rekao je Jelić.
On je kazao da je mjesto za koje mu je usmeno saopšteno da treba da preuzme, ispod njegove stručnosti, što predstavlja kršenje zakona.
- Ja imam srednju stručnu spremu i do sada sam obavljao poslove magacionera rezane građe. Prihvatam da je to mjesto novom vlasniku značajno i da možda žele da tu postave nekog svog čovjeka. Ali mene je trebalo rasporediti na poslove koji su u rangu spreme - smatra Jelić.
Predsjednik sindikata ŠIP-a otvorio je bolovanje i u međuvremenu o svemu obavijestio Opštinsko sindikalno povjereništvo i stečajnog sudiju.
- Ja ću znati da se odbranim. Ali, ako sa mnom ovako postupaju, šta će raditi s ostalim radnicima - zapitao se Jelić.
Beranski ŠIP nastao je u junu 2003. godine. Nekoliko mjeseci kasnije uveden je stečaj koji još nije okončan. Preduzeće je ranije tri puta prodavano, ali su te prodaje poništavane zbog različitih prigovora. I četvrta prodaja ''Boj komercu'', bila je predmet višemjesečnog spora, koji je stigao do Apelacionog suda, na žalbu preduzeća ''Daut i Daut'' iz Rožaja. Nakon presude tog suda, ''Boj komerc'' je za 314,5 hiljada eura postao vlasnik beranske kompanije, koja ima veliku vrijednost u opremi, infrastrukturi i zemljištu. Uz sve to ''Boj komercu'' treba da pripadnu sve koncesije na šume na području beranske opštine, kao što su mu već pripale koncesije na šume u Andrijevici, gdje je prošle godine postalo vlasnik i tamošnjeg šumskog preduzeća.
- Ja nikada nijesam bio protiv privatizacije. Ja sam čak kritikovao što je taj proces odugovlačen dvije godine. Ali govorio sam da je bilo i boljih kupaca, i tu nema ništa loše. Kritikovao sam isto tako i davanje koncesija na šume ljudima koji nemaju veze s drvopreradom, preprodavcima, odnosno trgovcima. Ko će da govori ako ne predstavnici radnika - kaže on.

Podrška
Predsjednik Opštinskog sindikalnog povjereništva u Beranama Milan Milović rekao je da se u privatizovanim kompanijama u Beranama nerijetko krše radnička, ali i osnovna ljudska prava. - Mi zastupamo radnike preko našeg advokata u Bijelom Polju. To ćemo učiniti i u ovom slučaju. Prebacivanje predsjednika sindikata jedne kompanije na drugo radno mjesto, koje je ispod njegove stručne spreme znači kršenje zakona, i ne može proći tek tako - vjeruje i Milović.
REPUBLIKA

27.1.06

Sela u mraku

Zbog havarije na 110 kV prenosnom sistemu, uslovljene ekstremno niskim temperaturama na sjeveru Republike, u beranskoj opštini sva sela sa desne obale Lima juče ujutru su ostala bez struje. Iz istog razloga, nekoliko sela i sa lijeve obale ostalo je bez napajanja električnom energijom.
Kako je “Danu” saopšteno u Elektrodistribucije Berane, zbog kvara na prenosnom sistemu, beranski dispečeri su isključili dalekovode Dolac- Gornja Sela i Luge- Kaludra.
- Iz tog razloga, sva sela na desnoj obali Lima nemaju napajanja električnom energijom, dok sa lijeve strane rijeke, struje nemaju Donja Rženica, Donje Luge, Kaludra, Dapsiće, kao i Ski centar Lokve. Za otklanjanje kvara na 110 kV sistemu zaduženi su radnici Elektroprenosa iz Podgorice, a očekujemo da kvar bude saniran do poslije podne- saopšteno je u beranskoj Elektrodistribuciji.
DAN

Sahranjena Fatma Agović

U petnjičkom selu Bare, kod Berana, je sahranjena 49. godišnja Fatma Agović, koja je stradala u teškoj željezničkoj nesreći u mjestu Bioče kod Podgorice. Sahrani su, pored rodbine i brojnih građana, prisustvovali predstavnici Demokratske partije socijalista iz beranske opštine.
POBJEDA

Ogrev - najtraženija roba

U Beranama živa na termometru kretala se oko dvadeset četvrtog podioka ispod nule u gradu, a do dvadeset sedmog u selima u okruženju. Ljekari su preko lokalnog radija savjetovali hroničnim bolesnicima, posebno srčanim, da ne izlaze iz domova i da se ne izlažu hladnoći. Takođe je preporučeno da se vodi računa o velikoj poledici na ulicama, zbog koje je bilo slučajeva povređivanja zbog padanja.
Iz Vatrogasne službe saopšteno je da je bilo nekoliko intervencija zbog požara u dimnjacima. Građanima je, stoga, upućen apel da vode računa o tome prilikom loženja peći. Drva su, inače, i juče bila najtraženija roba, a prodavci, koji ih obično pripremljena prodaju na traktorima, iskoristili su trenutak za podizanje cijena.
REPUBLIKA

Radnicima uskoro isplata 35 zarada

Kompanija "Simon Vojaž" iz Luksemburga, uplatila je 850.200 eura, čime su u predviđenom roku poštovane stavke iz kupoprodajnog ugovora koji se tiče privatizacije imovine preduzeća "Jugoprevoz" iz Berana.
Kako su potvrdili juče stečajni upravnik "Jugoprevoza" Momo Jokić i zastupnik luksemburške kompanije "Simon Vojaž" Mehmed Adrović, juče je stigla zvanična potvrda da je pomenuti novac uplaćen u Luksemburgu, a da je stečajni sudija Zoran Ašanin odobrio vremenski period do 31. januara, da se obavi transakcija. Inače, kupoprodajni ugovor o privatizaciji "Jugoprevoza" potpisan je polovinom decembra prošle godine. Ta luksemburška kompanija je postala vlasnik Autobuske stanice i kompletne imovine "Jugoprevoza" u Beranama, dok je Autobuska stanica u Plavu bila izostavljena posljednjim oglasom, tako da je na čekanju za privatizaciju.
Tokom potpisivanja kupoprodajnog ugovora, Adrović je novinarima saopštio da slijedi modernizacija Autobuske stanice prema evropskim standardima, a prema planovima novog vlasnika i vozni park će biti obnovljen.
Što se tiče zaposlenih u "Jugoprevozu", kako je saopštio Adrović, novi vlasnik je planirao angažovanje oko 40 radnika, a zaostalih više od 35 plata biće izmireno kada stigne novac od prodaje preduzeća.
Kako su kazali predstavnici luksemburške kompanije, vlasnik je imao neprijatnosti zbog kupovine beranskog preduzeća, jer je od početka tendera dobijao prijeteće poruke putem Interneta ili faksa. Još jedan problem je i nelojalna konkurencija o čemu je javnost upozao i Adrović i vlasnik preduzeća "Euro Šuntić" Fako Šuntić. Zbog toga su, prije petnaestak dana, u Beranama boravili predstavnici Ministarstva saobraćaja i republičke saobraćajne inspekcije koji su alarmirali MUP i radnike Carine Crne Gore kako bi se taj problem u saradnji sa saobraćajnom inspekcijom eliminisao i suzbio. Rezultati tih aktivnosti, mada ne u potpunosti, već su vidni, kazali su juče beranski prevoznici.

HOĆE DA PREVOZE I ĐAKE
Novi vlasnik beranskog preduzeća je zainteresovan i za obavljanje prevoza učenika na području nekoliko opština na sjeveru Crne Gore, što je do prošle godine radio “Jugoprevoz”, a od 2005. godine preuzela rožajska firma "Nokić kompani".
Vlasnik luksemburške kompanije Simon Vojaž planira i da u saradnji sa ministarstvima saobraćaja i turizma Crne Gore, tokom ljetnje i zimske turističke sezone, uvede nove linije na relaciji Luksemburg - Podgorica, za šta od sredine prošle godine kompanija ima i međunarodnu bilateralnu dozvolu.
VIJESTI

Dio grada u mraku

Zbog havarije na 110-kilovoltnom dalekovodu, potrošači kompletnog područja na lijevoj obali Lima, juče do kasnih popodnevnih sati bili su bez struje - saopšteno je u dežurnoj službi Elektrodistribucije u Beranama.
Kako su saopštili u toj službi, bez struje su, usljed pomenute havarije, bili i potrošači na području Donje Ržanice, Luga i Dapsića, Doca, Gornjih sela i Kaludre.
Kako je saopšteno, do pomenutog kvara na dalekovodu došlo je zbog ekstremno niskih temperatura, koje su zahvatile sjever, pa i Berane posljednjih dana.
Za popravku kvara bile su angažovane specijalizovane ekipe Elektroprenosa iz Podgorice, tako da su u Elektrodistribuciji Berane očekivali uredno napajanje električnom energijom potrošača iz pomenutih naselja, u kasnim popodnevnim satima.
VIJESTI

26.1.06

HTP “Berane” prodat Matjažu Trtniku

Atlasmont banka prodala je juče hotelsku kompaniju Berane jedinom ponuđaču firmi Monte investu za 200 hiljada eura. Osnivač Monte investa je Slovenac Matjaž Trtnik, a direktor kompanije je Snežana Perović. Kupljen je trospratni hotel povrŠine 974 kvadratna metra, manja poslovna zgrada koja je pripadala beranskom preduzeću, preko deset hiljada kvadrata neplodnog zemljiŠta i skoro sedam hiljada prvoklasne livade.
Atlas banka je do vlasništva nad HTP Berane došla na osnovu fiducije. Prije tri godine, nakon što je podgorička kompanija Euro turist GMBH privatizovala HTP Berane, od beranske podružnice Atlasmont banke uzeto je 120 hiljada eura kredita, koji nije vraćen u cjelosti, a kompanija je za njega garantovala imovinom. Zbog duga od 45 hiljada eura banka je zahtijevala od beranske Uprave za nekretnine da izvrši definitivni pravni upis imovine na njeno ime. Dotadašnji vlasnik Euro turist GMBH uložio je žalbu, koju je Uprava odbila i hotel je prošle godine prešao u vlasništvo Atlasmont banke.
Euro turist je, inače, kredit podigao zbog rekonstrukcije kafane “Korzo” u centru Berana, ali je taj objekat potom prodat za nešto manje novca nego što je kupljeno kompletno preduzeće. Atlas mont banka je od juna prošle godine triput bezuspješno oglašavala licitaciju HTP Berane i uspjela je da nađe kupca na odnovu oglasa objavljenog 19. decembra prošle godine.
DAN

Beranci se oprostili od dvoje sugrađana

Na grobljima u selu Mašte i u Bubanjama danas su, u prisustvu rodbine i velikog broja građana, sahranjeni posmrtni ostaci 72-godišnje Dostane Bajić i 45-godišnjeg Leka Bubanje koji su stradali u željezničkoj nesreći kod Bioča. Sahrani su prisustvovali predstavnici Vlade Crne Gore, ministri Milutin Simović, Boro Vučinić i Predrag Bošković, kao i predstavnici opštine.
U željezničkoj nesreći živote su izgubili još Dragoje Femić i Dragan Radović, koji su radili u ovom gradu.
POBJEDA

Sve pod kontrolom

Kao i čitav sjeverni dio Republike, područje beranske opštine zahvatio je izuzetno hladan talas nevremena. Temperatura se naročito noću i u prvim jutarnjim satima, spušta i preko 20 stepeni ispod nule.
Snijeg, srećom, nije veliki, tako da probleme sa prevozom ima jedino Fabrika košulja "Lavista" u Petnjici, jer, kako smo jutros obaviješteni, zbog zamrzavanja nafte, kombi i druga vozila nijesu mogla da se pokrenu, pa je ovo preduzeće moralo svoje radnike do radnog mjesta dovodi putničkim autima.
Ostala preduzeća ne rade, ili su na kolektivnim odmorima.
Šef opštinskog kriznog štaba, Ilija Marković, nam je danas rekao da, i pored ekstremno niskih temperatura, još niko sa područja ove opštine nije zatražio nikakvu pomoć.
POBJEDA

Rudarima dat ostatak duga

Za 39 rudara Rudnika mrkog uglja "Ivangrad", izmiren je drugi dio dugovanja u iznosu od 37.500 eura. Time je u potpunosti udovoljeno zahtjevima rudara koji su štrajkovali u decembru u jamama. Njima je 25. decembra izmirena polovina zaostalih dugovanja, a ostatak obećan za 25. januar.
Kako je kazao stečajni upravnik Dušan Bugarin, predstoje aktivnosti koje se tiču privatizacije Rudnika. On je istakao da je ponovo zainteresovana kompanija "OZ Koveks" iz Slovačke, sa kojom je potpisivan kupoprodajni ugovor o privatizaciji preduzeća ranije, ali i raskidan, te da su Slovaci i dalje pri ranije ponuđenim uslovima.
- O tome će se voditi pregovori u Agenciji sa prestrukturiranje privrede i strana ulaganja, te ukoliko se postigne dogovor predstoji raspisivanje novog tendera - kazao je Bugarin.
VIJESTI

Šperana u pogonu

Kako je novi vlasnik i najavio, proizvodnja u ŠIP "Berane" je počela juče u pogonu Šperana, jednom od tri pogona tog preduzeća. Kako je saopštio predsjednik Sindikata ŠIP-a Radojica Jelić, u tom pogonu je angažovano 67 radnika, dok pogoni Pilana sa 40 i Eksploatacija sa 32, čekaju na pokretanje proizvodnje.
- Što se tiče zaostale 22 plate, to pitanje i dalje ostaje otvoreno. Podsjećam da je 25. decembra, novi vlasnik, u vidu akontacije za radnika ŠIP-a izmirio po 420 eura, odnosno po 300 eura za radnike bivše Eksploatacije. Očekujemo da će i u preostala dva pogona ubrzo biti pokrenuta proizvodnja i da će zajedno sa tim početi dinamika izmirenja zaostalih obaveza prema zaposlenima - kazao je Jelić.
Inače, kompanija "Boj-komerc", novi je vlasnik tog preduzeća, koji se kupoprodajnim ugovorom, pored ostalog, obavezao da će zadržati sve radnike, te da ih u naredne tri godine neće proglasiti tehnološkim viškom.
VIJESTI

25.1.06

Tuga ophrvala Berance

Beranske ulice juče su bile poluprazne, kao i brojni kafići u kojima je vladala tišina... Tuga je ophrvala stanovnike zbog strašne tragedije koja, na žalost, nije zaobišla ni ovaj grad. Među stradalima u željezničkoj nesreći na Biču, i zvanično je potvrđeno, su Beranci Leka Bubanja (45) i Dostana Bajić (72).
Nastradali policajac Dragoje Femić (36) je bio radnik beranskog Centra bezbjednosti, ali je živio na području bjelopoljske opštine, u selu Femića Krš, gdje će biti i sahranjen.
Još uvijek je nepoznata sudbina jedne 20. godišnje studentkinje iz Petnjice. U vozu smrti život su izgubile Sofija Šoć (62) i Fatma Agović (49), obje porijeklom iz Berana, sa boravištem u Podgorici, odnosno Nikšiću, ali i brojnom rodbinom u gradu na Limu.
Predsjednik Skupštine opštine Relja Jovančević, koji je juče zajedno sa načelnikom beranskog Centra bezbjednosti Novom Veljićem, proveo dan ispred Kliničkog centra, izrazio je nadu da među teško povrijeđenima, čiji životi su i dalje u opasnosti, više nema stanovnika ovog grada. Lokalna uprava je, kako je rečeno, formirala Odbor za pomoć porodicama stradalih i povrijeđenih Beranaca u nesreći kakvu Crna Gora ne pamti.
REPUBLIKA

23.1.06

Bez vrele zime u “Lokvama”

Atraktivni ski-centar "Lokve" koji posluje u sastavu hotelsko-turističkog preduzeća "Berane", ove zime nije otvoren za goste.
Uprkos svim nastojanjima i očekivanjima ljubitelja bijelih sportova, taj ski-centar nije uključen u program manifestacije "Vrela zima u brdima".
Razlog za to je već poznata situacija u HTP, koja se prvenstveno odnosi na polugodišnji štrajk 68 radnika, stavljanje hipoteke na hotel "Berane" od Atlasmont banke, isključenje struje zbog neizmirenih računa i još mnogo drugih problema.
Snijega na terenima Džakovica i Cmiljevica, kojima gazduju "Lokve" ove godine ima dovoljno od početka zime, ali za razliku od prethodnih godina, staze, žičare i ski-liftovi, kapaciteta 200 osoba, su prazni.
Krajem prošle godine bilo je inicijativa da poslovodstvo HTP da u zakup pojedine objekte centra, ako im se već zbog neriješenih problema, ne isplati da sami ulažu u njih.
Tako je tokom decembra prošle godine, PSD "Vojo Maslovarić" iz Berana, podnijelo zahtjev poslovodstvu HTP da im ustupi žičaru i ski-liftove, međutim, kako su kazali u tom Društvu, na taj zahtjev nema odgovora.
- Brojni ljubitelji bijelih sportova sa područja beranske opštine sa razočarenjem su prinuđeni da svakodnevno prolaze pored motela "Lokve", u kojem su svojevremeno Grci tražili mjesto više kako bi u njemu dočekali Novu godinu. Prinuđeni smo da pored divnih staza na Lokvama idemo na skijališta Ski-centra "Turjak", gdje takođe, hotel ne radi zbog rekonstrukcije - kazali su u Društvu "Vojo Maslovarić", napominjući da su za razliku od Beranaca, Rožajci su, ipak, imali barem malo sluha, pa su u pogon stavili ski-liftove i udovoljili skijašima ne samo te, već i susjednih opština.
Planinari su se zapitali zašto se, ako već ne može da radi restoran i motel, ne aktiviraju staze i žičare, s obzirom da skijalište poslije Žabljaka i Bjelasice ima najbolju opremu u Crnoj Gori.
Kada su u pitanju tereni, u Društvu "Vojo Maslovarić" smatraju da Lokve raspolažu sa atraktivnim terenima koji su, osim za rekreativce, pogodni i za profesionalne skijaše.
U PSD ističu da su Beranci sa pravom razočarani zbog toga što im je omiljeno skijalište "zamrznuto".
VIJESTI

22.1.06

Virdžina na karauli

Dragana Rajova Maslovarić iz Božića kod Andrijevice, jedna je od rijetkih Crnogorki, a možda i jedina u posljednje vrijeme, koja je u porodici “zamijenila” brata, a roditeljima sina, i to u uniformi.
Dragana je jedna od rijetkih djevojaka koja je čvrstom voljom savladala “gvozdenu”, vojnu Bileću, i stala rame uz rame sa muškim kolegama, danas na granici sa Albanijom, u karauli.
Kao prvo dijete, bila je miljenica u porodici i prva radost roditeljima, ali ne zadugo, jer je dobila još tri sestre.
Sudbina je htjela da se u Rajovoj kući rađaju ženska djeca, a tradicija je, makar na tom području Crne Gore, nalagala da svaka porodica ima muškog potomka - sina nasljednika. Raju se to, kao i mnogim familijama, nije desilo.
I nije Rajo, priča Dragana, makar ne javno pred kćerkama, pokazivao patnju što nije imao sina. Naprotiv, okruženje ga je znalo kao vrlo odgovornog oca koji je čitav svoj radni vijek posvetio mezimicama, njihovom pravilnom, tradicionalnom vaspitanju i školovanju.
Čim se zadjevojčila Dragana je, kaže, uvidjela da mora, kao najstarije dijete, preuzeti ulogu koja bi, da je bilo drugačije, pripadala njenom bratu. Kako bi najbolje dokazala da može nositi breme muške glave u porodici, odlučila je da se prijavi u vojsku, obuče uniformu i, koliko toliko, ublaži čežnju roditelja za sinom.
- Čim sam završila srednju školu, bez znanja ukućana, počela sam da se interesujem mogu li djevojke, kako i gdje da se prijave da služe vojsku. Otišla sam u Berane u Vojni odsjek, prijavila se i mom zahtjevu je udovoljeno. Upućena sam da služim vojsku u Školi rezervnih oficira u Bileći koja je, između ostalog, bila prepoznatljiva i po tome što je jedino nju na prostorima SFRJ priznavala Vojna akademija Sovjetskog Saveza, naravno zbog oštrih kriterijuma - priča Dragana.
Ne znajući šta je čeka, ponosno je rekla ocu da ide u vojsku što je bio šok i za njega i za ostale u kući. Dragana je tada, ipak, kaže, primijetila da je “tati puno srce”.
- Otac je priredio neviđen, opšti ispraćaj i 1984. godine otišla sam na služenje vojnog roka - priča Dragana, prisjećajući se gvozdene discipline u Bosni, nastave za oficire i obuke ravnopravne sa muškarcima, a posebno usiljenih marševa Bileća-Gacko na 140 kilometara.
- Bile su to muke neviđene, nema dana kada nijesam poželjela da mi se nešto desi. Bilo je momenata kada sam, i po cijeni da odem na vojni sud, htjela da napustim sve, ali kako to da uradim, da tatu razočaram - prisjeća se Dragana, koja je iz vojske izašla sa činom potporučnika u rezervi.
Danas je rezervni kapetan i pripadnik Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore. Zvanje i priroda posla ovoj svojevrsnoj Virdžini iz Božića ne dozvoljavaju da otkriva više detalja.
- Dobrovoljno sam konkurisala za službu u Ministarstvu unutrašnjih poslova, gdje radim više od pet godina - kazala je Dragana koja je, takođe na svoj zahtjev, postala i pripadnik granične policije i to ne u gradu. Već godinama veoma odgovorno službuje u jednoj od najudaljenijih planinskih kasarni na granici sa Albanijom. Kolege sa posla kažu da kao nijedan momak svoje obaveze izvršava časno i onako kako to služba nalaže.
Dragana ni poslije očeve smrti, prije tri godine, nije zapustila ni brojne obaveze u kući i na porodičnom imanju. Naravno, pomažu joj majka i sestre. Domaćinstvo, kažu, ne smije da trpi zato što nema muške ruke. Preuzimajući ulogu muške glave u porodici, Dragana u Božićima pravi novu kuću, čija je gradnja pri kraju.
Pored toga, skromno imanje svake godine je obrađeno kako treba, radovi u bašti, kosidba, berba voća i pečenje rakije u kući Dragane Rajove Maslovarić ne izostaju.
VIJESTI

21.1.06

»Berane« prodato za 200 hiljada eura?

Prema još nepotvrđenim informacijama, hotel »Berane«, najatraktivniji ugostiteljski objekat beranskog HTP-a, koji je još prije više od pola godine zaplijenila Atlasmont banka, prodat je prije nekoliko dana. Predsjednik Sindikata HTP-a Radmila Osmajlić nije mogla to da potvrdi, ali je istakla da je i ona dobila istu informaciju od radnika.
Mi imamo saznanja da je Hotel “Berane” prodat za nešto više od 200 hiljada eura, ali iz “Atlasmont banke” nemamo potvrdu te informacije. Ako je to tačno, čudi nas da se ne objelodanjuje - rekla je Osmajlićeva.
Hotel »Berane« posljednje goste je primio krajem ljeta. Od tada je u mraku, a oko 70 radnika HTP-a, s vremena na vrijeme se okuplja u njegovim hladnim prostorijama. Ovaj hotel je poslovao u okviru beranskog Hotelsko turističkog preduzeća, sve dok ga, godinu nakon privatizacije, nije zaplijenila Atlasmont banka zbog neizmirenog kredita koji su novi vlasnici podigli namjenski za rekonstrukciju kafane »Korzo«. Ta kafana je umjesto rekonstrukcije ubrzo prodata, a kredit banci nije vraćen u potpunosti.
Za sada se ne može reći da li je eventualnom prodajom ovog hotela počela da se okončava agonija u HTP-u. Pereduzeće je privatizovano u martu 2003. godine, kada je uz podršku Fonda za razvoj, upravljanje preuzelo nepoznato preduzeće »Euroturist GMBH«. Ta kompanija je vrlo brzo, kupovinom akcija od radnika i građana, postala većinski vlasnik.
Polovinom prošle godine radnici su poslije više upozorenja stupili u generalni štrajk i otvoren sukob sa novim poslovodstvom, koji je dobio epilog pred pravosuđem zbog radničkih prijava za, kako se tvrdi, nezakonitiosti u radu i zloupotreba službenih položaja. Ni jedan objekat ovog preduzeća ne radi, a zvanična ocjena je da je situacija u Beranama najteža od svih HTP-a u Republici.
Radnici su u više navrata tražili od nadležnih republičkih institucija da prekinu agoniju ove kompanije u interesu turizma i zaštite postojećih turističkih kapaciteta od daljeg propadanja. Oni su se pred novogodišnje praznike sastali i sa ministrom Predragom Nenezićem, koji im je tada obećao da će do kraja januara, situacija početi da se sigurno rješava.
-Ovih dana smo u svakodnevnom kontaktu sa resornim Ministarstvom. Sljedeće sedmice imaćemo i prijem kod ministra. Nadamo se da stvari idu u pravcu prevazilaženja ove situacije, koja je dovela preduzeće do kolapsa - rekla je predsjednik Sindikata HTP-a.
U sklopu beranskog Hotelsko-turističkog preduzeća poslovao je još i hotel »Komovi« u Andrijevici, koji takođe ne radi. Ukoliko se ispostavi da je hotel »Berane« prodat, ostaje pitanje šta će biti sa ostalim ugostiteljkim objektima ovog preduzeća. Prema nekim saznanjima, »Euroturist GMBH« povlačenjem nekih radničkih akcija koje nijesu plaćene, približio se granici do koje ga od gubitka većinskog paketa dijeli vrlo mali procenat.
REPUBLIKA

20.1.06

Kobno raskršće

Cvijeće na zemlji pokraj puta gdje je prije nekoliko godina, idući u školu, stradala jedna sedmogodišnja djevojčica iz Pešaca, nije bilo dovoljna opomena. Na istom mjestu prije dva dana automobil je usmrtio još jednog pješaka, dvadesetosmogodišnjeg Dragišu Asanovića. Kroz prigradsko naselje Pešca, duž regionalnog puta Berane – Andrijevica, za desetak godina poginulo je makar osam pješaka. Tri u samo posljednje dvije godine.
Svi oni su stradali na dionici od nekoliko stotina metara, između dvije raskrsnice – one gdje se Polimska ulica, iz grada, spaja sa ovim putem i druge gdje se ukrštaju lokalni put sa Buča i put za Andrijevicu. Na toj kratkoj dionici su još dva-tri raskršća, odnosno priključenja iz drugih ulica i pravaca - kaže predsjednik Mjesne zajednice Pešca Miroslav Mališić.
On upozorova da dionica regionalnog puta Berane – Andrijevica kroz to naselje predstavlja kritičnu saobraćajnu zonu na kojoj se udesi sa posljedicama koje nijesu na sreću tragični, manja i veća “čukanja” automobila, događaju skoro svake sedmice.
-Ne prođe, vjerujte, jedna sedmica da se ne dogodi neki udes. Nešto se mora hitno preduzimati - kaže Mališić.
Kao dugogodišnji radnik Osnovnog suda u penziji, on je zapamtio veliki broj sudskih sporova koji su nakon toga slijedili.
-Šta na kraju vrijede i sudski sporovi kad neko izgubi život. Mi smo kao mjesna zajednica mnogo puta apelovali i opet ćemo to činiti. Ali ja mislim da nadležni za održavanje puteva, i na republičkom i na opštinskom nivou, treba da obezbijede bolju signalizaciju i bez naših apela. To im je posao. Podaci o nesrećama dovoljno govore- navodi Mališić.
Naselje Pešca naglo je urbanizovano i trenutno broji 540 domaćinstava, sa oko 1200 stanovnika. Za njih, i još toliko iz sela Buče, visočije od Pešca, jedina veza sa gradom i za pješake i za motorizovane, vodi preko te dvije raskrsnice i dijela regionalnog puta Berane – Andrijevica.
-Iz pravca Andrijevice imate u dužini od šest kolometara potpuno otvoren put. Kada neko tim putem vozi bez ograničenja, on izgubi osjećaj za brzinu i obično ne uspori dovoljno na mjestu gdje počinje naselje. Ne znam šta bi trebalo uraditi, ali bi možda viseća signalizacija, blicajući semafor na raskrsnicama, makar malo više upozoravao na pješake - smatra Mališić.
Opštinski saobraćajni inspektor Dragan Zečević vjeruje da bi pridržavanje ograničenja brzine koja je propisana smanjilo rizik od nesreća.
-Postoji tu u toj blagoj krivini jedan potporni zid. Ne mogu vam precizno reći koliko on smanjuje zonu preglednosti za vozače, ali mislim da je to ipak oko 120 metara, što je sasvim dovoljno za kočenje i blagovremeno reagovanje vozača ako se pridržavaju brzine od 50 – 60 kilometara na sat. Možda treba još smanjiti ograničenje brzine. Na žalost ,nedisciplinovani su i vozači i pješaci- kaže Zečević.
I on vjeruje da bi poboljšanje signalizacije, noćno osvjetljenje i češće saobraćajne kontrole bili prvi potezi koje bi trebalo preduzeti do nekog boljeg i trajnijeg rješenja.
- Pješačka staza je na toj dionici u ravni sa kolovozom i odvojena je samo žutom trakom. Možda bi bankina bilo rješenje, da je vozači ne prelaze i ne koriste za parkirališta. Činjenica je da na toj dionici nemate nigdje horizontalnu signalizaciju za prelazak pješaka. Postoje i druga rješenja, mostovi za pješake, ali je pitanje koliko bi se i to poštovalo. Djeca obično pretrčavaju. A što se tiče raskrsnica, one su potpuno nepregledne i opasne - konstatuje Zečević.
Na jednoj od tih raskrsnica prije godinu i po stradao je biciklista, penzioner Radomir Jokić. Sa traumom koju neumitno zbog toga nosi, njegov sin Vujica danas strahuje za svoje dijete koje svakodnevno, na putu do škole u gradu, mora proći obje raskrsnice i kritičnu dionicu od nekoliko stotina metara.
-Za koju godinu imaću još dva školarca. Znate sa kakvim ih strahom šaljem u školu. Ta prva raskrsnica, gdje se dogodila posljednja nesreća, poptuno je nepregledna i za vozače koji se uključuju na regionalni put i za pješake. Kako se na tom putu vozi, bolje da vam ne pričam. Imate taj bilans koji je, ako bi se pogledala statistika još malo unazad, mnogo tragičniji. Definitivno neko nešto treba da preduzme u cilju povećanja sigurnosti kretanja pješaka i biciklista - upozorava i ovaj čovjek koji u porodici ima tragično iskustvo.
Regionalni put Berane – Andrijevica izgrađen je prije 30 godina. Širinom i pravcem, ima sve odlike magistrale. Tako se ponašaju i vozači, ne vodeći mnogo računa o saobraćajnim propisima. Od ukupnog broja nesreća u kojima su stradali pješaci u Beranama, najveći broj se dogodio upravo ovdje. Imena nesrećne djece i odraslih samo bi budila bolna sjećanja kod njihovih bližnjih. Ali opominju i traže reagovanje svih koji mogu bilo šta učiniti da se rizik od nesreća smanji, ako ne potpuno eliminiše.
REPUBLIKA

Sokovi za kolektivne centre

Preduzeće "Monteko" iz Podgorice, generalni zastupnik proizvođača "hepy dey" i "bravo" sokova, u saradnji sa Opštinskim odborom Crvenog krsta, održalo je juče humanitarnu akciju u Beranama, u okviru koje je, nekoliko kolektivnih centara i institucija dobilo 270 litara soka.
Kako je saopšteno u poslovnoj jedinici "Monteka" u Beranama, izbjegličkom naselju "Jasikovac", isporučeno je osam paketa "bravo" sokova, Savezu gluvih 33, izbjegličkom naselju "Riversajd" 26, Rudeš I dobilo je 54, Rudeš II - Bosna 60, Balabanda 70 i volonteri beranskog Crvenog krsta 18 paketa "bravo" sokova.
Preduzeće "Monteko" će nastaviti sa takvim humanitarnim akcijama, kojih je bilo i u prošloj godini. Kako su juče najavili, akcija podjele "bravo" i "hepy dey" sokova na područje beranske opštine biće nastavljena tokom naredne sedmice, onamo gdje su humanitarne donacije potrebne.
VIJESTI

19.1.06

DPS ostao dužan plate činovnicima

Oko 270 zaposlenih u beranskoj lokalnoj samoupravi i javnim ustanovama i preduzećima čiji je osnivač opština primilo je tokom prošle godine 11 ličnih dohodaka. Time dug lokalne uprave prema zaposlenima iznosi sedam ličnih dohodaka. Prema riječima Vlatka Pekovića, sekretara Sekretarijata za finansije, glavni razlog što zaposleni nijesu primili 12 plata jeste smanjenje egalizacionog fonda za prošlu godinu.
- Egalizacioni fond za 2005. godinu umanjen je za 220.000 eura u odnosu na 2004. godinu. Takođe, od predviđenih 1.030.000 eura nije isplaćeno još 115.000 eura. Da je to izvršeno kako je predviđeno, zaposleni bi primili 12 platu u prethodnoj godini, pošto bruto lični dohoci iznose oko 90.000 eura za jedan mjesec - istakao je Peković.
Peković je istakao da su i u prethodnoj godini napravljeni veliki investicioni poduhvati i da je to odnijelo pozamašna sredstva.
- Samo rekonstrukcija dvije gradske ulice, koje su rađene u saradnji sa “Karitasom” koštale su Opštinu 110.000 eura, obaveze za otvaranje Visoke medicinske škole Opština je preuzela sa 50.000 eura, plaća se mjesečna kirija za tu školu u visini od 900 eura, kao i struja za Dekanat. Inače, zaostatak od sedam ličnih dohodaka datira iz perioda DPS vlasti. Od avgusta 2002. godine, od kada sam na ovom mjestu, zaposlenima se isplaćuju redovno lični dohoci. Pored toga, od prethodne vlasti naslijedili smo i ogroman dug po osnovu materijalnih i investicionih aktivnosti i dobar dio tog duga je smanjen - zaključuje Peković.
On smatra da dok god privreda ne zaživi u Beranama, a egalizacioni fond ne bude uplaćivan u predviđenim vrijednostima i bude umanjivan, teško je očekivati da se mogu uredno servisirati sve potrebe zaposlenih i lokalne samouprave.
- Kada će biti izmiren dug prethodne vlasti ostaje da se vidi - zaključio je Peković.
DAN

Stanovi za 22 porodice

- Nije naravno dobro kada se pomoć traži ili pruža, ali je zadovoljstvo kada se svuda i na svakom mjestu, sa ponosom može kazati da je i u najžešćoj poplavi bezumlja na prostorima bivše SFRJ, Crna Gora, uz sve moguće greške i ogriješenja, bila gotovo jedino sklonište i spas za stotine hiljada nevoljnika - rekao je potpredsjednik crnogorske Skupštine Rifat Rastoder juče u Beranama prilikom svečane predaje na upotrebu zgrade za raseljenike sa Kosova.

On je podsjetio da je u jednom periodu svaki peti stanovnik Crne Gore bio raseljeno lice.
-Sada ih je znatno manje. Ali treba imati na umu da je još mnogo problema da bi raseljenička priča u Crnoj Gori mogla biti zaključena. Naprotiv i na žalost, trebaće dosta napora i dodatnih sredstava za iznalaženje trajnoj rješenja i statusa izbjeglih i raseljenih. Tim prije što ima dosta i onih koji su nekada i iz Crne Gore morali da odu sa svojih ognjišta, a sada su prinuđeni da se vraćaju i o kojima takođe moramo brinuti- kazao je Rastoder.
Potpredsjednik republičkog parlamenta se u ime državnih organa Crne Gore zahvalio predstavnicima Vlade Njemačke, koja je, prema njegovim riječima, najviše pomagala humanitarne akcije, kakva je i izgradnja zgrade za raseljenike u Beranama.
-Pozivam donatore da slijede primjer Njemačke, koja nam je upravo pružila najveću bilateralnu pomoć u humanitarnim akcijama. Istovremeno, svi zajedno moramo učiniti da više nikada i niko, bar sa ovih prostora, ne dođe u situaciju da bježi sa sopstvenog ognjišta- naglasio je Rastoder.
Zgrada sa 22 stana, nazvana ''Njemačka kuća 3'', izgrađena je donacijom njemačkog Ministarstva inostranih poslova, uz posredovanje njemačke humanitarne organizacije ''Help'', u kompleksu kod Manastira Đurđevi Stupovi, gdje su prije godinu i po izgrađene još dvije zgrade uz podršku Švajcarske. Nova zgrada je površine 830 metara kvadratnih i izgradnja je koštala oko 240 hiljada eura. Eparhija Budivljansko-nikšićka ustupila je zemljište, Opštine Berane je obezbijedila infrastrukturu, dok je UNHCR finansirao izradu projektne dokumentacije. U njoj je utočište našlo 38 raseljenika, mahom starih i bolesnih, kao i dvije domicilne socijalno ugrožene porodice. Konzul Republike Njemačke u Crnoj Gori Bernard Cobel ukazao je na to da je njegova zemlja spremna da i dalje pruža pomoć žrtvama ratova na ovim prostorima.
-Vlada Savezne Republike Njemačke se već mnogo godina angažuje da ublaži humanitarne probleme u regionu Balkana. Lično me raduje što se uz uspješne projekte u Podgorici i Kolašinu, priključuje i ovaj u Beranama- rekao je Cobel.
Svečanoj predaji na upotrebu zgrade za raseljenike u Beranama prisustvovali su i šef UNCR za Crnu Goru Elin Robin, komesar Republičkog komesarijata za raseljenike Željko Šofranac, gradonačelnik Berana Relja Jovančević, šef podgoričke kancelarije Helpa Klaus Mok i episkop Joanikije. Raseljenici sa Kosova u Beranama utočište nalaze od početka rata, odnosno NATO bombardovanja 1999. godine. U jednom trenutnu ih je bilo čak desetak hiljada. Prema posljednjem popisu u ovom gradu boravi 2,5 hiljada raseljenika sa Kosova i oko 600 izbjeglica iz Bosne, Hrvatske i Slovenije, što je više nego u svim gradovima u okruženju zajedno. Od nekadašnjih dvadesetak kolektivnih centara ostala su još sveta 3-4, dok su ostali zatvoreni. Najveći broj raseljenika i izbjeglica i dalje živi u privatnom smještaju.
REPUBLIKA

Preminuo Miladin Čukić

U Opštoj bolnici u Beranama juče ujutru, preminuo je Miladin Čukić (92), poznati beranski advokat.
Čukić je povrijeđen preksinoć kada je izbio požar u njegovoj kući koja se nalazi u centru grada, u kojoj je živio sa suprugom.
Kako je saopšteno u Vatrogasnoj jedinici, Čukića su, prilikom intervencije, vatrogasci pronašli u hodniku prepunom dima kako sjedi na stolici sav u plamenu, odakle su ga iznijeli na vatrogasnim nosilima, nakon čega je prebačen u bolnicu. Njegovu devedesetogodišnju suprugu Stanu, vatrogasci su pronašli u dnevnoj sobi gdje je, kako se pretpostavlja i izbio požar. Ona nije imala vidnih opekotina, ali je zadobila ozbiljnije smetnje na disajnim organima zbog velike koncentracije dima. Kako se pretpostavlja, Miladin je pokušavao da sam ugasi požar prije nego što su pristigli vatrogasci, ali je vatra zahvatila njegovo tijelo.
U bolnici je saopšteno da je Čukić podlegao povredama od opekotina, nakon 10 sati intenzivne njege na odjeljenju hirurgije.
Čukić će biti sahranjen danas u Beranama.
VIJESTI

18.1.06

Povrijeđen Miladin Čukić

Devedesetdvogodišnji Miladin Čukić, penzionisani advokat iz Berana, teško je povrijeđen u požaru koji je juče kasno popodne zahvatio njegovu kuću u centru grada, dok je njegova supruga Stana (90) prošla bez opekotina. Miladin je zadržan na Hirurškom odjeljenju Opšte bolnice, a ljekari su saopštili da mu je život u opasnosti.
Prema riječima Milosava Koraća, komandira Vatrogasne jedinice, požar je izbio u dnevnoj sobi iz još neutvrđenih razloga, a vartogasci su poslije dojave brzom intervencijom ugasili vatru.
Prilikom intervencije bilo je neophodno lomiti stakla od prozora, a iz hodnika je kuljao gusti dim. Miladin je sjedio u hodniku zahvaćen plamenom, odakle ga je iznio vatrogasac. Njegovu suprugu smo pronašli u dnevnoj sobi bez vidnih opekotina, odakle je na vatrogasnim nosilima iznesena. Uzroke požara i nastalu štetu utvrdiće nadležni organi, kazao je Korać.
VIJESTI

Garderoba za djecu

Donacija u odjeći i obući Američkog konzulata u Podgorici, biće narednih dana distribuirana preko NVO "Djeca-Enfants", pripadnicima romske, aškalijske i egipćanske populacije koji žive u Beranama i Rožajama.
Prema riječima predsjednika NVO Smaila Pepića, garderoba je dobrodošla posebno za djecu školskog uzrasta.
- U prethodna dva mjeseca smo radili na prikupljanju dokumentacije za tu populaciju, radi ostvarivanja prava na zapošljavanje i zdravstveno osiguranje - kazao je Pepić.
VIJESTI

17.1.06

Tender zaobišao beranske izvore

Na teritoriji beranske opštine postoji najmanje 30 izvora pitke vode koji zadovoljavaju sve potrebne kriterijume da bi mogli da se koriste u komercijalne svrhe, ali do sada ni jedan nije za to upotrijebljen, ne računajući one koji se koriste za snabdijevanje naselja. Ni jedan od tih izvora nije obuhvaćen ni nedavnim vladinim međunarodnim tenderom za dobijanje koncesija, zbog čega su u resornom opštinskom Sekretarijatu u ovom gradu nezadovoljni.
Ne znam koji su kriterijumi bili pri odabiru izvora koje je Vlada ponudila za koncesije, ali je neshvatljivo da su od ukupno devet ponuđenih, tri izvora u šavničkoj opštini, a u Beranama ni jedan. Mislim u najmanju ruku da smo zaobiđeni - smatra načelnik Sekretarijata za ekologiju i zaštitu životne sredine Ilija Marković.
On kaže da beranska Opština posjeduje elaborat o pitkim vodama kakav rijetko ko ima i da su mogli ponuditi precizne podatke za čak 300 izvorišta.
-Naravno, od tih 300 izvora nijesu svi za komercijalne svrhe. Ali više od 30 ima kapacitet od 5 do 50 litara u sekundi. Među njima bi se sigurno našlo nekoliko koji zadovoljavaju sve kriterijume da bi mogli biti ponuđeni za koncesije. Mi znamo šta to znači. Ako bi se neko pojavio i izgradio makar jednu fabriku za flaširanje, to bi za ovu siromašnu sredinu bio i te kakav dobitak - kaže Marković.
Katastar izvorišnih voda svojevremeno je izradio Zavod za urbanizam i projektovanje i kao veoma vrijedan dokument, čuva se u resornom sekretarijatu više od dvije decenije.
-U tom obimnom dokumentu, koji je očigledno nastao kao plod dvogodišnjeg terenskog rada, dati su podaci za 300 izvora - o kapacitetu, nadmorskoj visini, načinu prilaza, široj i užoj lokaciji, geološkom sastavu okoline, mogućnosti kaptiranja, kao i mogućnosti eventualnog zagađivanja - navodi Marković.
On dodaje da su sva izvorišta veoma precizno locirana i da je, uz te podatke, priložena skica i topološka karta na kojoj su ucrtani.
To su izuzetno vrijedni podaci. Svako izvorište je, prema tom dokumentu, čak ispitano u pogledu fizičke, hemijske i bakteriološke ispravnosti vode. To je već nešto što je promjenljivo i što bi trebalo ponoviti, ali svi ostali podaci ostaju - kaže Marković.
Činjenici da nijedan izvor u beranskoj i andrijevičkoj opštini nije obuhvaćen tenderom za koncesije, čudi se i dugogodišnji vodoprivredni inspektor Miodrag Barjaktarović.
-O razlozima ne želim da nagađam. Berane i Andrijevica imaju ogroman broj izvorišta, kako malih i srednjih, tako i većih koja bi mogla biti predmet koncesija, i neshvatljivo je da su u ovom regionu ponuđeni samo Alipašini izvori u Gusinju- kaže Barjaktarović.
Prema njegovom mišljenju, na području beranske opštine ima 32 atraktivna izvora većih kapaciteta i sedam na teritoriji opštine Andrijevica.
-Neki od tih izvora su zahvaćeni, kao što je slučaj sa Merića vrelom koji koristi gradski vodovod u Beranama. Izvorište vodovoda u Andrijevici je samo djelimično zahvaćeno. Ali tu je još mnogo pristupačnih izvora koji nijesu zahvaćeni, a neki predstavljaju i prirodne fenomene – napominje Barjaktarović.
On ističe Vodotres iznad sela Lubnice, rijeku Jezeršticu koja izvire iz Pešića jezera, Kraljev potok u selu Praćevac, izvorišta brojnih planinskih rijeka... i mnoga druga za čije nazive bi trebalo podosta papira.
-To su samo značajniji i veći. Ne pominjem manje izvore i česme, jer se ne mogu komercijalizovati. Ali od ovih većih, nekoliko bi se sigurno našlo da zadovolje sve kriterijume u pogledu pogodnosti za koncesije - smatra Barjaktarović.
Neki preduzetnici u Beranama su i bez tendera koji se nedavno pojavio imali planove za kaptiranje izvorišta i izgradnju pogona za flaširanje, ali za sada o tome nerado govore.
-Ta voda i onako otiče i šteta je da se već ne koristi u komercijalne svrhe. Makar toga imamo ovdje na sjeveru Crne Gore. To je blago, jer treba znati da nije daleko vrijeme kada će nezagađena i pitka voda biti skuplja i traženija od nafte. Moramo nekako stimulisati i domaće biznismene da se za to zainteresuju. Ja o tome razmišljam. Imam i razrađen projekat, ali o tom-potom - kaže jedan od njih.
Stečajni upravnik Rudnika uglja Dušan Bugarin, već skoro dvije godine bavi se idejom da komercijalizuje izvorište u selu Rujištu, ali to ne može učiniti bez pomoći.
-Radi se o velikoj, milionskoj investiciji, koja bi se, međutim, vratila već u prvoj godini. Već sam razgovarao s potencijalnim partnerima. Voda je dva puta ispitivana i pokazalo se da je izvanredna. Trebalo bi je samo dovesti niže, do sela Brzava, gdje bi se pravio pogon i zaposlila sva seoska mladež. Daleko sam od realizacije, ali ne odustajem od ideje - kaže Bugarin.
Sagovornici Republike uglavnom ističu pitku vodu kao prirodni resurs koji treba sačuvati od mogućeg zagađenja, podsjećajući na planove za izgradnju regionalne deponije tik iznad vrela Trpeške rijeke, zbog čega su prije godinu i po mještani Bihora i Rožaja organizovali proteste.
-Upravo zbog toga dokument koji mi imamo sa preciznim koordinatama i lokacijama za toliki broj izvora je značajan. Ako se nešto planira, treba imati na umu da je potrebno ne ugrožavati prirodno okruženje najznačajnijih izvorišta i napraviti veću štetu nego korist. Te podatke imamo i spremni smo da ih prezentiramo u svakom trenutku, ako nas neko kontaktira - ističe načelnik resornog sekretarijata u Beranama Ilija Marković.
REPUBLIKA

Vozio bez dozvole

Istražni sudija bjelopoljskog Višeg suda Milorad J. Smolović odredio je sinoć jednomjesečni pritvor Berancu Srđanu M. Spaleviću (26) koji je automobilom u nedjelju uveče usmrtio pješaka Dragišu V. Asanovića (27).
U zahtjevu za sprovođenje istrage Višnje Medojević, zamjenika višeg državnog tužioca, piše da je Spalević u nedjelju oko 21.20 časova upravljajući automobilom “volvo” (PG 62 994) kome je istekla registracija i bez položenog vozačkog ispita, od Berana ka Andrijevici, u mjestu Pešca prešao na suprotnu stranu i udario Asanovića koji je ubrzo preminuo.
Spalević je istražnom sudiji rekao da su ga zaslijepili farovi kamiona koji je išao iz suprotnog smjera.
Asanović se prekjuče vratio sa primorja gdje je završio sezonski rad. Svratio je kod svojih rođaka, blizanaca, Predraga i Nenada Vučeljića na Buče, namjeravao je da u njihovoj kući konači i da juče nastavi prema rodnoj Slatini, selu kod Andrijevice.
Predrag koji je bio sa Asanovićem u trenutku kada ga je pokosio "volvo" i juče je bio u šoku i nije mogao da govori.
- Predrag i Dragiša su nešto poslije 21 čas pošli do prodavnice koja se nalazi preko puta magistrale. Krenuli su preko ceste i nijesu primijetili bilo kakvo vozilo. Kada su se našli na polovini, odjednom se stvorio auto koji se kretao strahovito brzo. Predrag je uspio da izbjegne udar, ali Dragiša nije bio te sreće. Poslije udara poletio je na vjetrobransko staklo a potom pao na asfalt. Nije mu bilo pomoći - ispričao je Nenad Vučeljić.
Prema njegovim riječima, Spalević zbog brzine nije mogao odmah da zaustavi auto. Kada mu je to uspjelo, vratio se i pomogao Predragu da Dragišu prevezu do bolnice, gdje se ispostavilo da mu nema spasa.
Dragiša ima oca i majku, dva nezaposlena brata i sestru koja živi u Srbiji. Ta porodica je Andrijevičanima poznata kao vrlo poštena i skromna. Izdržavali su se od oskudnih prihoda sa imanja i od Dragišine sezonske zarade.
Dragiša Asanović će danas biti sahranjen u 14 časova na seoskom groblju u Slatini.
VIJESTI

16.1.06

Za 11 godina 71 samoubistvo

Zvanični podaci koje je “Pobjeda” dobila od Uprave policije Republike Crne Gore govore da je u periodu od 1993. do 2004. samoubistvo u Crnoj Gori izvršilo 1913 osoba, što je u prosjeku bilo oko 174 osobe godišnje.
Tokom tog jedanaestogodišnjeg perioda cifra je oscilirala, a najveća je bila tokom 2003. godine, kad je samoubistvo izvršilo 221 lice, kazuje statistika Uprave. Crnogorski gradovi koji, na žalost, “prednjače” u ovoj pojavi, izuzimajući odnos prema stanovništvu, su Podgorica sa 422 slučaja samoubistva, Nikšić sa 321, Pljevlja 247, Bijelo Polje 156, Cetinje 91, Danilovgrad 71, Berane 71 slučaj. Među primorskim gradovima najveći broj samoubistava u istom periodu je bio u Kotoru (92 njih), a odmah za njim je Herceg Novi (89). Opštine u kojima je stopa samoubistva veoma niska su Rožaje, Plav, Ulcinj i Bar.
POBJEDA

Gorio krov kuće Rakovića

Ekipa vatrogasaca uspješno je preksinoć intervenisla u Polimskoj ulici i spriječila širenje požara na porodičnoj kući Miodraga Rakovića. Kako su kazali u Vatrogasnoj jedinici za četrdesetak minuta je lokalizovan požar.
Kako je saopštio Milosav Korać, požar je krenuo od dimnjaka sa kojeg se vatra proširila na čitavi krov trospratnice i plafone jedne od soba potkrovlja.
Sedam vatrogasaca uz dva vatrogasna vozila, na raspolaganu su, pored ostale opreme, imali i takozvane izolacione aparate, tako da je požar uspješno lokalizovan i spriječen da se proširi na ostale djelove pomenute kuće.
Kako je saopšteno u vatrogasnoj stanici, uzrok požara će utvrditi nadležni organi.
VIJESTI

Poginuo pješak

Andrijevčanin Dragiša V. Asanović (24) poginuo je sinoć oko 21.35 časova u mjestu Pečca, na magistralnom putu Berane - Andrijevica. Njega je “volvom” (PG 62 -992) udario Srđan M. Spalević iz Berana.
Asanović je na licu mjesta podlegao povredama tako da su ljekari u beranskoj bolnici samo konstatovali njegovu smrt. Uviđaj su obavili istražni sudija i predsjednik Osnovnog suda u Beranama Dragan Dašić, osnovni državni tužilac Gorica Golubović i ovlašćeni službenici beranskog Centra bezbjednosti.
Spalević je priveden i zadržan u policiji.
Sudija Dašić je kazao da je naređena obdukcija, koju danas treba da obavi vještak sudske medicine.
VIJESTI

Sve je u rukama Katela

Ako preduzeće »Katel« izvrši do kraja mjeseca obaveze iz ugovora o kupovini beranske ciglane, mogli bi se steći uslovi za okončanje stečaja u toj kompaniji – rekao je stečajni upravnik Vuk Božović.
On je kazao da je kupac izmirio 200 hiljada eura, i da je - ''Katel'' zatražio od povjerilaca produženje roka za uplatu preostalog iznosa do prvog februara. Kada se to ispuni stiču se uslovi da se imovina prevede na novog vlasnika i da se stečaj okonča - rekao je Božović.
Ciglana »Rudeš« je sa dugovanjima od 700 hiljada eura otišla u stečaj krajem prošle godine. Na drugoj licitaciji u aprilu prošle godine prodata je preduzeću »Katel« iz Podgorice za 254 hiljade i obavezu investicionog ulaganja od 715 hiljada eura u nabavku osnovnih sredstava u naredna 24 mjeseca. ''Katel'' se planom obavezao i da zaposli 55 stalnih i 30 sezonskih radnika, sa bruto platama od 400 eura.
-Povjerioci nijesu do sada imali prigovora na 'Katelov' zahtjev za produženje roka uplate preostalih sredstava. Najveći povjerilac je inače Vlada Crne Gore sa potraživanjima od 400 hiljada eura - rekao je Božović.
Ciglana »Rudeš« je trenutno jedina ciglana u Republici, sa velikim mogućnostima za plasman proizvoda unutar Crne Gore. Sada zadovoljava tek 10 odsto potražnje, a ranije je najavljeno da se nakon zimske pauze i remonta, na proljeće planira proširenje proizvodnje.
REPUBLIKA

15.1.06

Vasojevićko porijeklo Karađorđa

Tačno se zna da je Karađorđe od Đurišića iz Kralja kod Andrijevice. Đurišići su čuveno bratstvo Vasojeviića. Oni su šire Kovačevići od Đura Kovačevića (po Đuru-Đurišići). Njihov predak Đuriša imao je pet sinova. Od pretka Đuriše Đurišića broje pet do šest pasova do rodonačelnika Vasa. Bratstvenička grupa Đurišića je jak elemenat o čemu piše i dr Jagoš Vešović u knjizi “Pleme Vasojevići”. O Karađorđu da je Đurišić piše pop Petar Katana (Kovačević) koji je zajedno sa Josifom Bojovićem, igumanom Đurđevih stupova kod Berana, predvodio delegaciju Vasojevića u Šumadiju kod Karađorđa da dižu zajedno Prvi srpski ustanak 1804. godine. O tome postoje bilješke i zapisi potomka Petra Katane, Tomaša Katanića i ti spisi se čuvaju u Srpskoj akademiji nauka i umjetnosti u Beogradu. Da je Karađorđe od Đurišića i sam je to potvrdio kada je razgovarao sa popom Petrom Katanom u Šumadiji a poslije u Suvodolu kod Sjenice.
Pop Katana bilježi, između ostalog, susret sa Karađorđem: “Karađorđe reče: pa ja sam od kuće Vasojevića! Tada se povede razgovor, ko je i odakle je, od koga je bratstva i ispade da je Karađorđe unuk Jovana Radulova Đurišića, a sin Petra Radulova Đurišića iz Kralja kod Andrijevice. Ovaj Đuro Đurišić, zabilježio je tada Petar Katanić, imao je devet sinova. Zna se, da je Petar Radulov Đurišić imao sina Đorđija, Mirka, Jovana i kćeri Mariju i Lilicu”. To isto piše i Tomaš Katanić, potomak popa Petra Katane čiji se spisi čuvaju u SANU, a dio tih spisa objavila je Izdavačka kuća “Komovi” iz Andrijevice pod naslovom “Vasojevići”, gdje, takođe govori o porijeklu Karađorđevom. Karađorđe je dobio ime po pretku Đorđiju, čuvenom harambaši i četobaši kojega pominje crnogorska istorija, a narodna poezija ga opjeva kao junaka. Da su Karađorđevići Đurišići iz Kralja govori i činjenica da je Petar Karađorđević kada se ženio kćerkom kralja Nikole Petrovića za starog svata uzeo vojvodu Miljana Vukova. Kada ga je sujetni kralj Nikola prekorio što je uzeo za starog svata baš vojvodu Miljana Vukova, Petar je odgovorio: “On je od moga roda, mi smo braća”, o čemu, takođe, piše Gavro Vuković u svojim memoarima jer mu je to pričao otac Miljan.
Petar Karađorđević prije nego je došao na srpski presto često je boravio u Kraljima kod svojih Đurišića i oni su mu pomagali, agitovali po Srbiji da se Karađorđevići vrate na presto. Boravio je, takođe u Barama Kraljskim kod Stanišića, (Stanišići su Đurišići) u Lijevoj Rijeci kod svoje braće, o čemu piše i Aleksandar Martinović u knjizi “Bare Kraljske, istorijska zbivanja. Petar Karađorđević je 1883. godine sazidao kuću na starevini, na ognjištu djeda Jovana i Petra Đurišića, Karađođevog oca. Kuća je sada vlasništvo Đurkovića. (Đurkovići su Đurišići).
Kralj Aleksandar Karađorđević je dolazio u Kralje kod svojih Đurišića kada je bio na Knaževcu kod Andrijevice i Beranama. O tome postoje zapisi i slike sa Đurišićima iz Kralja.
Na jednom plakatu, kada je Aleksandar dolazio u Berane 1936. godine piše: “Rodna gruda loze slavne/ kolijevka vožda dede / stoljećima čekala te / kralju slave i pobjede”. U Lijevu Rijeku i Kralje dolazio je i Tomislav Karađorđević 1996. godine kada je građen manastir na Nožici, u Lijevoj Rijeci, tada je boravio i kod svojih Đurišića u Kraljima.
Dolazila je i princeza Jelisaveta Karađorđević u Kralje i bila sa svojim Đurišićima, posjetila ognjište Petra, Karađorđevog oca, i bila u kući koju je podigao kralj Petar Karađorđević o čemu postoje i slike. Pisao je svojima i princ Aleksandar Karađorđević povodom podizanja manastira na Nožici.
Dakle, neumoljive su činjenice, pisma, slike Karađorđevića sa Đurišićima u Kraljima i u Vasojevićima, od kralja Petra Starog, kako su ga zvali, pa preko kralja Aleksandra, princa Tomislava, princeze Jelisavete Karađorđević. Prilog tome je i da svake godine delegacija iz Kralja, odnosno opštine Andrijevica i svih Vasojevića odlazi u Viševac, rodno mjesto Karađorđa i u Šumadiju na dan Prvog srpskog ustanka 1804. godine, i da dolazi delegacija iz Viševca i Šumadije, takođe, u Kralje. Veze su jake i očigledne. O tome piše i akadeik Miomir Dašić u knjizi “Karađorđevići su iz Vasojevića” kao i drugi istoričari.
DAN

Duga zima pored Lima

Priča iz komšiluka
Ne kaže naš narod uzalud: imao pa nemao. Vasojevićka Andrijevica, drevna naseobina na obali Lima, zaista tako živi decenije, čak i vjekove, maštajući i prizivajući, često minula vremena, ali i misleći da će im nova donijeti lagodniji život. Snivaju slatke snove o vremenima minulim, ali i onim, ne tako davnim, kada su ovdje udareni temelji, i počela da radi fabrika slatkiša "Soko Štark". U njoj posao nađoše brojni stanovnici varošice sa Lima. Malo traja, nebi nikoliko, stvarnost ih ponovo podsjeti na neka minula vremena, vjerovatno, siromašnija, koja su doživjeli i preživjeli ovdašnji mještani. Šta to bi sa usnulom varošicom, odnedavno i opštinskim centrom?
Nekada glavno administrativno i kulturno mjesto Vasojevića Andrijevica je imala "sreću" da se nikako ne može uključiti u bogatiji način života. Ustvari od života se mnogo očekivalo, ali je on stalno bio na nekakvoj nezbrdici, i pored činjenice da su u blizini ovog predivnog mjesta (što se prirode tiče) mnogi imali sreću da žive. Ali, nekada je cio ovo područje imalo 38 opština, a poslije Drugog svjetskog rata u Andrijevici je bila i prva škola pod nazivom "vasojevićki univerzitet" koja je, poslije cetinjske, prva u Crnoj Gori bila državna. Uz to ovdje je 1936. godine postojalo i kulturno umjetničko društvo koje je brojalo 350 članova, zabilježili su hroničari ovog kraja. U to vrijeme ovaj kraj je bio i jedan od najznačajnijih ekonomskih i kulturnih centara sjeverne Crne Gore. A ratovi su ovuda tekli "po običaju". Svaki je donosio velike nevolje, a Drugi svjetski rat, odnosno prvih godina poslije njegovog završetka poznat je i po zastoju cijelog područja, po životu koji je otišao nekim drugim putem: U ekonomskom smislu, u kulturnom takođe. Kako i ne bi, "ukinuta" je i Andrijevica kao opština. Uslijedila su seljenja i odlazak stanovništva "trbuhom za kruhom", pa su mnogi domovi ostali bez stanovnika, a cio ovaj kraj je, dan po dan, bio prepuštan sam sebi. Nije se mnogo toga promijenilo ni do današnjih dana, mada je Andrijevica postala opština. Pitam predsjednika Opštine Veselina Bakića šta to danas konkretno znači- uspinjanje života ili njegovo dalje urušavanje.
- Ovih dana sumiramo rezultate "poslovanja" iz prošle godine i pravimo projekciju za ovu tekuću. Ako naše rezultate gledamo sa aspekta njenih nadležnosti 2005. godinu možemo ocijeniti kao, za naše uslove, relativno uspješnu. Imali smo uravnoteženu budžetsku potrošnju. Sama činjenica da smo budžet za 2005. godinu ostvarili sa 101,95 odsto dovoljno govori o tome. Trećinu sredstava smo usmjerili na kapitalne investicije, za izgradnju objekata, komunalne i društvene infrastrukture i kao učešće u brojnim projektima koji su, po našem mišljenju, bili ravnomjerno raspoređeni u svim mjesnim zajednicama. Vrlo je važno napomenuti da smo imali izvanrednu saradnju sa građanima i mjesnim zajednicama, čiji su mještani značajno učestvovali u realizaciji brojnih programa.
Ali, kako ističe Veselin Bakić ovaj kraj i dalje karakteriše nedovoljna izgradnja i komunalna i društvena infrastruktura. Posebno nas zabrinjava činjenica što jedan dio projekata, koje godinama kandidujemo kod nadležnih republičkih institucija, još nije našao mjesto u njihovim programima.
Prvi čovjek andrijevičke opštine ne krije činjenicu da je privredna i socijalna situacija izuzetno složena. Prije svega zbog loših rezultata privatizacije, i stečajeva koji su se okončali likvidacijom nekih preduzeća. Najteža je ona u nekada najboljem kolektivu - pogonu "Soko Štark," ili kako je ovdje zovu "slatkom fabrikom", kada je 160 radnika ostalo bez posla. Time su izgubljene i nade mnogih mladih ljudi da će naći zaposlenje možda u obnovljenom i proširenom pogonu. Nije bilo tako, nažalost. A za posao čekaju mnogi. Prema nedavnom popisu opština Andrijevica ima oko šest i po hiljada stanovnika, koji žive u 24 naselja, odnosno u 15 mjesnih zajednica. U samom centru blizu hiljadu, a na ostalom seoskom području preko pet hiljada. Prije 14 godina varoši na obali Lima vraćen je status opštine. U njoj je danas zaposleno oko 770 radnika, ali na evidenciji Zavoda za zapošljavanje nalazi se 731 nezaposleno lice od kojih tri i više godina mnogi čekaju na posao. Uz ove, ne baš povoljne podatke, treba istaći da u ovom kraju živi i preko 750 penzionera, vjerovatno sa najnižim primanjima u Crnoj Gori.
Ima ovdje, normalno, i onih drugih veselijih podataka, naročito onih iz oblasti kulture i medija. Zna se da je Andrijevica i cio ovaj kraj poznata po značajnim piscima i novinarima. Ovdje od prije pola godine postoji i Radio stanica. Direktor najmlađeg medija u Crnoj Gori Svetislav Stijović, dugogodišnji novinar beranske "Slobode " i dopisnik drugih glasila iz Crne Gore i današnje državne zajednica urednik je Radio Andrijevice koji ima šest zaposlenih. Radio je, kaže on, ušao u narod, stekao veliki broj slušalaca, realizujući 24 sata dnevno program od značaja za sve građane. Uostalom, ovom malom - velikom kolektivu pomaže i činjenica što nastavljaju slavnu tradiciju novinarstva ovog kraja u kojem su rođena poznata novinarska imena Momo Jojić, Vojo Đukić, književnik i novinar Mihailo Lalić, Božidar Kićović, braća Boro i Vojo Lalić, Miroslav Stojanović, Dušan Čukić, Stradimir Fatić, pa Vlajko Ćulafić, Tomislav Šoškić i mnogi drugi. U svakom slučaju, Radio Andrijevica će sigurno biti i dalje uvažen kolekti. Dolaze mladi i talantovani a izlaze poznati i priznati poslenici javne riječi.
A šta to bi sa ovdašnjim Centrom kulture koji se već afirmisao na ovom prostoru u potpunosti ispunjavjući svoju svrhu. U njegovom sastavu je i Biblioteka osnovana 27. januara 1892. Međutim, ima i druga strana ove medalj - u Andrijevici nema doma kulture, liše one započete građevine, od prije nekoliko godina, koju ovdje svi nazivaju "Vasojevićkim Skadrom na Bojani".
- Dom kulture ne postoji od sedamdesetih godina, kaže Zoran Lekić njegov predsjednik. Prolaskom magistralnog puta Berane -Andrijevica -Plav, srušen je, u centru grada, tada postojeća zgrada ove ustanove, i do sada nije izgrađena nova. Odlazila su, kaže Lekić na razne adrese, pisma i zahtjevi Vladi RCG ali posao nije doveden do kraja. Bilo je pokušaja i obećanja, naročito kada su započeti radovi prije deset godina i izliveni temelji građevine. No, sve je stalo. I ponovo smo krenuli sa slanjem papira, peticija, a od toga ništa. Nije podržan ni programski sadržaj ustanove na čijem sam čelu a zbog toga već dugi niz godina reaguju građani. Da li će od naših planova i programa sve ostati na početku, ja ne mogu da odgovorim. To je, uz našu zaostalu privredu, veliki problem ovog dijela Vasojevića pa i šire, kaže Lekić.
Veliki je problem i to što ovdje, pored Lima, i pored svih ljepota, turizam još nije zaživio. Reklo bi se čak da je bio bolje razvijen prije nekoliko decenija, kada je ovdje postojao i radio poznati hotel "Komovi". Poslije starog sagrađen je novi, u kojem su poduže vremena boravila raseljena lica. Danas je hotel zatvoren. Da nije jednog restorana - motela "Bandovića most", vlasništvo Milića Radojevića, ovdje čovjek ne bi imao gdje zakonačiti. Mnoštvo ugostiteljskih objekata, danas su sastajališta mnogih mladih ljudi koji, u potrazi za poslom, u njima "ubijaju" dokolicu i besparicu, koja vlada ovdje pored Lima.
POBJEDA

Oprema pripada Kosovu

Oprema koja je u petak uručena Vatrogasnoj jedinici u Beranama uopšte nije bila namijenjena toj organizaciji, već vatrogascima na Kosovu, gdje je i trebalo da bude isporučena - saopšteno je juče iz britanske organizacije Operacija Florijan, koja je obezbijedila tu opremu.
Britanci objašnjavaju da su opremu bez njihovog znanja i odobrenja, iz njima za sada nepoznatih razloga, vatrogascima u Beranama uručili vozači Operacije Florijan, koji su išli na Kosovo.
- Sve aktivnosti Florijana u Crnoj Gori moraju biti obavljene u saradnji između menadžera ove Operacije i komandira vatrogasne jedinice Podgorice Filipa Moštrokola ili njegovog predstavnika. Naša organizacija u partnerstvu sa Ujedinjenim nacijama na Kosovu trenutno radi kako bi obezbijedila pomoć u borbi protiv požara i civilnoj zaštiti. Kao rezultat, Operacija Florijan je upravo isporučila Kosovu dva vatrogasna vozila “volvo”, preko UN u Prištini. Vozači koji su radili na isporuci ovih vozila Kosovu, radeći za Operaciju Florijan u protekle dvije godine, dobijali su pomoć podgoričke vatrogasne službe kada su prolazili kroz Crnu Goru, zahvaljujući komandiru Moštrokolu. Iz crnogorske štampe sam zaključio da su se ti vozači prethodno sprijateljili kada su prolazili kroz Berane i jednostrano odlučili da doniraju vatrogasnu opremu lokalnoj službi. Nikakva donacija za Berane nije planirana između Operacije Florijan i komandira Moštrokola i izvedena je bez njegovog i znanja povjerenika i menadžera Operacija Florijan u Britaniji. Nadam se da će oprema biti od pomoći Beranama, ali moram istaći da troškove opreme, donacije i isporuke snosi Operacija Florijan - saopštio je predsjedavajući menadžer Operacije Florijan Dejvid Hopkins.
On navodi da ta organizacija ne planira da organizuje bilo kakvu edukaciju u Beranama tokom ljeta 2006, jer su planovi za ovogodišnju obuku već napravljeni u dogovoru sa komandirom Moštrokolom.
- Ta obuka će se sastojati od napredne instruktorske edukacije u Velikoj Britaniji i nadam se da ćemo uspjeti da to nastavimo dodatnom obukom u Podgorici kasnije ove godine. Menadžeri Operacije Florijan u Crnoj Gori su odlučili da podrže edukaciju i donacije Crnoj Gori preko predstavnika Operacije Florijan Filipa Moštrokola i predaju svu obuku i donacije vašoj zemlji preko podgoričkog centra za vatrogasnu obuku - zaključuje Hopkins.
VIJESTI

14.1.06

Na Birou 680 stečajaca

Stečajevi i pokušaji privatizacija najbrojnijih kolektiva u Beranama obilježili su 2005. godinu. Nažalost, pokušaji privatizacija nijesu dali željene rezultate, a stečajevima se ne nazire kraj. Usljed zatvaranja kolektiva, propalih privatizacija i uvedenih stečajeva, u toku prošle godine beranskom Birou rada javilo se ukupno 680 radnika. Navodeći da je ukupan broj nezaposlenih u Beranama ukupno 3.246, Branka Šćekić, direktor Biroa, navodi da je kroz stečajni postupak tokom prošle godine na Biro prijavljeno 404 radnika, a kao tehnološki višak još 276.
- U zavisnosti od godina staža, njima se mjesečno isplaćuje po 30 eura. Za one koji imaju više od 25 godina radnog staža ta prinadležnost ih sljeduje do penzionisanja, ili pronalaska novog radnog mjesta. U ostalim slučajevima zavisi od godina radnog staža koliko će otpušteni radnici primati propisanu zakonsku cijenu - zaključuje Šćekićeva.
Prema riječima Milana Milovića, predsjednika Opštinskog sindikalnog povjereništva, mada je “Simon vojaž” potpisao Ugovor o kupovini dijela imovine AD “Jugoprevoz”, za tu privatizaciju će moći da se kaže da je uspješna tek 26.januara, ako cjelokupan iznos od 850.000 eura bude uplaćen na žiro račun “Jugoprevoza”.
- Novi vlasnik se obavezao da zadrži 40 radnika, od 70 koliko ih je bilo angažovano tokom stečaja. Ostale privatizacije su, uglavnom, bile neuspješne. Javljali su se novi vlasnici, koji su potpisivali kupoprodajne ugovore, a potom se više nijesu pojavljivali. Zbog takvih privatizacija i teškog materijalnog stanja radnika, prošlu godinu su obilježili štrajkovi - istakao je Milović.
Navodeći da su mnoge prošlogodišnje privatizacije u Beranama rješavane pred Apelacionim sudom, Milović kaže da je i u privatizovanim kolektivima bilo obustave rada, navodeći primjer AD Ciglane “Rudeš” i posebno “Nove Beranke”, gdje je, nakon dva mjeseca proizvodnja obustavljena, a 140 radnika vraćeno na Biro.
- Ne treba zaboraviti ni stanje u AD “Polimka”, AD “Gumig” i AD “Stadion”, gdje nijesu uvedeni stečajevi, ali radnici ne rade, ne primaju plate i ne znaju svoj status. Praktično, na kraju prošle godine mogao se objaviti stečaj u cjelokupnoj beranskoj privredi - zaključio je Milović.
On pojašnjava da je početkom 2005., šest kolektiva koji čine okosnicu beranske privrede bilo je u stečaju, a njihova imovina je bezuspješno prodavana.
Blanša Peruničić, bivša radnica bivšeg AD “Ugostiteljstvo”, navela je da se poslije 27 godina radnog staža nalazi na Birou rada.
-Šta da kažem, kada mi nije povezan radni staž za četiri godine, nije mi isplaćeno više od 20 plata. Valjda neko mora da omogući meni i mojim kolegama da nam se isplate te obaveze. Od primanja imam 30 eura mjesečno od Zavoda za zapošljavanje. Poslu se ne mogu nadati, a do penzije je daleko.
Branislav Brakočević, bivši radnik AD “Polieksa”, kaže da je o privatizacijama u Crnoj Gori, Evropa kazala da se radi o korumpiranom društvu.
-Dešava se, kao u mom bivšem kolektivu, da se kupuju preduzeća, a ne poštuju kolektivni i pojedinačni ugovori. Radnici se ostavljaju bez posla, protivno zakonu. Najgore je što, praktično, nema adrese u Crnoj Gori koja nas može zaštititi.
Dejan Radević, inženjer u “Novoj Beranki”, ističe da je poslije godina učenja i studiranja, te mukotrpnog rada u fabrici, izgubio posao, bez svoje krivice, ali i bez krivice novog vlasnika.
-Radnici su varani od svih institucija - od opštinskog do republičkog nivoa. Nakon privatizacije ispostavilo se da novi vlasnik ne zna ni šta je njegova imovina, zbog nesaradnje opštinskih i republičkih službi. Sve to ispaštaju radnici, a poslije deset godina rada nije lako izgubiti posao, što se meni desilo, sa malim šansama da ga ponovo dobijem.

Bezizlazno stanje
- U beranski Rudnik stečaj je uveden 13.januara 2004. godine. Taj kolektiv je tada brojao 185 zaposlenih, da bi na njegovom održavanju bilo angažovano 38 radnika. U junu prošle godine potpisan je ugovor o privatizaciji sa “OZ Koveksom” iz Slovačke, nakon čega se novi vlasnik više nije pojavljivao. Ugovor je raskinut, a nakon sedmog neuspješnog tendera za prodaju imovine rudari su u decembru započeli štrajk u jami na dubini od 200 metara.
AD ŠIP je prodat na četvrtom tenderu, preduzeću “Boj komerc” iz Andrijevice, za 314.500 eura. Zbog nekoliko uloženih žalbi, konačnu riječ o toj privatizaciji je dao Apelacioni sud. “Boj komerc” je preuzeo 160 radnika, kojima je isplaćeno devet plata iz 2002. godine, ali nije pokrenuta proizvodnja, jer se očekuje dodjela koncesija.
Ad Ciglana “Rudeš” je na početku stečaja brojala 80 radnika, koji još traje, mada je kolektiv privatizovao podgorički “Katel” za 254.000 eura. Katel je do 1.oktobra trebalo da isplati kompletan iznos novca, ali se kasnilo sa isplatom. U međuvremenu, preduzeće je promijenilo ime u AD “Opeka”, koje broji 60 radnika- navodi Milović.
Po njegovim riječima, u bivšem gigantu, AD “Beranka”, sa 230 zaposlenih, 8. aprila 2004. godine uveden je stečaj. Imovina preduzeća je prodata beogradskom “Tigoimpeksu” za 1.000.000 eura, a na pokretanju proizvodnje u maju je angažovano 140 radnika. Već u junu proizvodnja je obustavljena zbog, kako je saopšteno, fiducija na imovinu “Nove Beranke”. Radnici su vraćeni na Biro rada, a spor se nalazi kod Apelacionog suda i dok se neriješi proizvodnja se neće obnavljati.
AD “Izgradnja” je u stečaj, 20. januara 2004. godine, ušla sa 106 zaposlenih, a trenutno je angažovano njih 39. Osim dvije pune plate, zarade se izmiruju po minimalnoj cijeni, a sprovođenje plana reorganizacije kasni.
DAN

Englezi poklonili opremu

Predstavnici vatrogasnih menadžera iz Engleske, predali su juče na upotrebu Vatrogasnoj jedinici u Beranama opremu vrijednu više desetina hiljada eura. Kako je saopštio šef Vatrogasne jedionice Milosav Korać, opremu čine šlemovi, aparati, čizme, rukavice, odijela za prilaz vatri, za hemijske intervencije, izolacioni aparati, baterijske lampe. Engleski menadžeri su kazali da se radi samo o prvoj fazi pomoći, dok će u drugoj, koja je planirana za početak ljeta Vatrogasnoj jedinici biti obezbijeđeno još toliko opreme i kada će biti organizovana edukacija vatrogasaca.
Na izdašnoj pomoći donatorima koje su predstavljali Stiv Vuds, Endi Vilijams, Mark Movbrej i Stiv Doig, zahvalio se predsjednik Opštine Berane Relja Jovančević.
Donatori su saopštili da je oprema vrijedna više od 130.000 eura.
VIJESTI

Kifer: Ne radimo bez dozvola

Vlasnica preduzeća “Duška prevoz” Dušica Kifer reagovala je juče na tvrdnje prevoznika “Simon vojaž” iz Berana, da ima preduzeća koja rade bez dozvole i time prave nelojalnu konkurenciju.
- Što se tiče mog preduzeća, nije tačno da nemamo dozvolu za rad, kako tvrdi vlasnik “Simon vojaža” Mehmed Adrović. Imam registrovanu firmu i po zakonu ispunjavam sve uslove za rad. Imam rješenje za prevoz putnika do Novog Pazara odakle ih preuzimaju prevoznici koji imaju dozvolu za prevoz putnika do Njemačke, što pomenuta beranska preduzeća nemaju. “Simon vojaž” i “Euro Šuntić” imaju regularnu dozvolu za prevoz putnika na liniji Podgorica - Luksemburg, a to im ne dozvoljava da voze putnike do Njemačke, što oni čine - kazala je Kifer.
Ona se zapitala zašto “Sport turist”, “Delon trans”, “Lens” i još neki srbijanski prevoznici ne mogu da uđu u Crnu Goru i uzmu putnike koji idu u Njemačku, ako oni imaju dozvole za prevoz putnika za Hamburg i Hanover. Pomenuti beranski prevoznici imaju pravo samo da prođu kroz Njemačku. Kifer ističe da i srbijanskim prevoznicima treba dati šansu da zarade, pitajući beranske, po čemu su to oni nelegalni.
- Ukoliko postoji nešto sporno, dogovoriću se sa matičnom firmom iz Luksemburga, a ne sa Adrovićem - poručila je Kifer.
Ona je ustvrdila da je Adroviću trn u oku “Auto-saobraćaj” iz Kragujevca, koji je prvi imao dozvolu za prevoz putnika do Luksemburga, ali mu dozvola nije produžena, a zašto najbolje zna republički saobraćajni inspektor Brano Vujotić.
- I mi smo predali zahtjev za dozvolu za prevoz putnika do Njemačke i Luksemburga, i čekamo odgovor resornog ministarstva najdalje za mjesec dana. Adrović nam neće zabraniti da radimo, a on neka se izbori kvalitetom za putnike, a nikako zabranama rada - kazala je Kifer i dodala da autobusi “Simon vojaža” ulaze u Novi Pazar i Beograd i uzimaju putnike, iako nemaju dozvolu za to, ali njih niko ne opominje, najavljujući zbog toga i tužbu 12 prevoznika iz Srbije protiv Adrovića.
VIJESTI

13.1.06

12 porodica u novim stanovima

Zahvaljujući donaciji Vlade Njemačke, koja je posredstvom himanitarne organizacije “Help” finansirala sa 250.000 eura izgradnju stambene zgrade, 12 raseljenih porodica napustilo je juče izbjegličko naselje Adra konteineri.
Osim njih, posljednjih dana prošle godine, stanove je u pomenutoj zgradi dobilo još osam raseljeničkih porodica koje su bile smještene u izbjegličkom naselju kod manastira Đurđevi stupovi, kao i dvije porodice sa područja beranske opštine koje primaju socijalu pomoć.
U Helpu je juče saopšteno, da je pomenuti projekat u cjelosti finansirala Vlada Njemačke, a da je Opština Berane zajedno sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom učestvovala u projektu obezbjeđivanja placa sa infrastrukturom. Izbjegličko naselje Adra konteineri narednih dana će biti preseljeno u naselje "Riversajd", a montažne objekte će koristiti raseljenici, smješteni u tom naselju.
Inače, radi se o trećoj po redu stambenoj zgradi u Beranama čiju su izgradnju finansirale humanitarne organizacije u cilju zbrinjavanja raseljenika koji su privremeno smješteni u Beranama. Pomenute zgrade izgrađene su u neposrednoj blizini manastira Đurđevi stupovi. Sve one sadrže po dvije stambene jedinice u kojima su zbrinute porodice u stanju socijalne potrebe.
U zgradi koja je ovih dana useljena, stan je dobila i tročlana porodica Mališić, čiji je trogodišnji dječak stradao u požaru koji se dogodio prije nešto više od godinu dana u barakama na Rudešu.
VIJESTI

12.1.06

Rampa za nelegalne

Glavni republički inspektor za saobraćaj Branislav Vujotić iz Podgorice i republički inspektor za drumski saobraćaj Branislav Golubović, sastali su se juče sa predstavnicima preduzeća za prevoz putnika u međugradskom i međunarodnom saobraćaju "Euro Šuntić" i "Simon Vojaž", i dogovorili dinamiku djelovanja u suzbijanju nelegalnog prevoza koji ugrožava rad ta dva registrovana prevoznika iz Berana.
Dogovoreno je da se republička inspekcija obrati zvaničnim zahtjevom Carini i MUP-u, kako bi zajedničkom akcijom stupili u akciju suzbijanja rada prevoznika koji nemaju dozvole za rad.
Republički inspektori su juče obećali prevoznicima da će već od danas koordiniranom akcijom sa Carinom i policijom zabraniti ulaz autobusima koji dolaze iz Luksemburga u Crnu Goru, ali i drugim autobusima koji su bez dozvole.
Vujotić je kazao da zakona o kabotaži uopšte nema, jer se pitanje kabotaže rješava kroz zakone o drumskom saobraćaju u Srbiji i Crnoj Gori.
- U tim zakonima je sve riješeno kad je u pitanju kabotaža, ali je Srbija za svoje područje uvela primjenu zabrane kabotaže, što znači zabranu primanja putnika od mjesta do mjesta unutar te republike na linijama u međurepubličkom saobraćaju. Crna Gora nije pribjegla toj mjeri, smatrajući da je saglasno odredbama Ustavne povelje dužna da dok ima zajedničke države obezbijedi slobodan protok putnika i robe. Crna Gora će se odrediti prema tom problemu u skladu sa politikom Vlade i ocijeniće da li treba recipročno primijeniti kabotažu zakona o prevozu u Crnoj Gori, kao što su u Srbiji uradili - kazao je Vujotić.
On je dodao da će kad Crna Gora bude samostalna država, nastojati da te linije relaksiraju od bilo kakvih zabrana i da komunikacije budu omogućene građanima jedne i druge države.
- Žalbe crnogorskih prevoznika su opravdane, jer zavođenjem kabotaže u Srbiji dovedeni su u situaciju da posluju sa gubicima, ali mi nećemo posegnuti za takvim jednostarnim mjerama - kazao je Vujotić i dodao da je Ministarstvo saobraćaja u stalnom kontaktu sa Ministarstvom saobraćaja u Srbiji, od kojeg očekuju odgovor.

KONTROLE NA GRANIČNIM PRELAZIMA
Vujotić je naglasio da postoji mogućnost da neregistrovani prevoznici i oni koji nemaju adekvatne dozvole, pređu granicu i naprave nelojalnu konkurenciju, jer inspekcije nema dovoljno na svakom mjestu. Vujotić je istakao da će ubuduće pet graničnih prelaza inspektori kontrolisati, a očekuje da će Carina i policija pomoći, kako bi se i to uvelo u red.
Prevoznici "Euro Šuntić" i "Simon Vojaž" održavaju liniju Podgorica - Luksemburg, jedanput nedjeljno, a vlasnici Fako Šuntić i Mehmed Adrović ostali su zadovoljni obećanjima da će ubuduće biti osporen svaki nelegalni ulazak prevoznika u Crnu Goru.
VIJESTI

Petnjica opština nakon referenduma

Odbor za pokretanje inicijative o vraćanju statusa opštine Petnjici kaže da inicijativu više neće pokretati, već će čekati da vlast ispuni davno dato obećanje~Hoćemo status kao i sve opštine u republici a ne ono što se nudi Tuzima, kaže Remzija Latić.
Nakon odbijanja Skupštine Republike Crne Gore da izglasa status opštine Petnjici, mještani bihorskog kraja su razočarani ponašanjem poslanika vladajuće koalicije DPS-SDP koji su podržavali pokretanje Inicijative, ali kada je ona došla na dnevni red skupštinskog zasjedanja oni su bili protiv. Petnjičani kažu da neće više pokretati incijativu za povratak statusa opštine, i da će čekati da aktuelna vlast ispuni davno data obećanja. Ipak, na području Bihora nema jednog građanina koji se tome ne nada, a tome u prilog ide i najnovije obećanje čelnika DPS-a da će Petnjici biti vraćen status opštine nakon referenduma.
Naime, kako saznajemo, prije mjesec dana u MZ Petnjica održan je sastanak visoke delegacije DPS-a sa građanima Bihora. Do sastanka je došlo na inicijativu Mjesnog odbora DPS-a, a sastanku su prisustvovali dr Miodrag - Bobo Radunović, predsjednik IO DPS-a, republički poslanici Miodrag Vuković i dr Fahrudin Hadrović, ministri u Vladi Mevludin Nuhodžić i Željko Šturanović, kao i Drago Čantrić, poslanik u saveznom parlamentu i predsjednik OO DPS-a. Prema istim saznanjima, visoka delegacija DPS-a je Petnjičanima ponovo obećala rješenje statusa opštine, kroz pokretanje nove inicijative ali da će na nju morati da čekaju do druge polovine 2006. godine tj. do završetka referenduma.
Kako je “Danu” saopštio Salija Adrović, predsjednik Odbora za povratak statusa opštine Petnjica, i ako je peticiju podržalo više od 7.000 građana bihorskog područja, to poslanicima republičke skupštine nije bilo dovoljno da podrže inicijativu i Petnjici vrate status opštine.
- Ono što sada mogu da kažem je da inicijativu više nećemo pokretati. Jednostavno, kada smo kretali u potpisivanje peticije čelnici DPS-a i SDP-a obećavali su da će glasati za taj predlog, da bi na glasanju, iz samo njima znanih razloga, bili protiv toga. Odbor više neće napraviti ni jedan korak u tom pravcu, već ćemo čekati da oni što su nam obećavali to obećanje, najzad, i ispune - istakao je Adrović.
Njegovom mišljenju pridružuje se i Remzija Latić, predsjednik MZ Petnjica, koji podsjeća da su mještani Bihora, koji čine šest mjesnih zajednica, sa 27 sela, sa oko 10.000 stanovnika, potpisali peticiju sa više od 7.000 potpisa, formirali Odbor i uradili Elaborat o ekonomskoj opravdanosti inicijative.
- Nažalost, zasad to nije bilo dovoljno da se Petnjici vrati status opštine, koji je imala do 1957. godine. Takođe, siguran sam, da mještani ne bi bili zadovoljni eventualnim dobijanjem statusa kakav se nudi Tuzima. Nas interesuje samo povratak statusa kakav trenutno imaju sve opštine u Crnoj Gori - naglasio je Latić.
On je naveo da je ekonomski elaborat pokazao da bi Petnjica mogla, uz donacije Republike kakve imaju i sve ostale opštine, da živi. Prema njegovim navodima, godišnji budžet opštine bi iznosio oko 220.000 eura, što bi, kako je istakao, bilo dovoljno za bolji život mještana, nego što ga imaju sada u, kako je kazao, siromašnoj opštini Berane.

Nećemo još dugo čekati
Asmir Adrović - nezaposleni tehničar: - Mislim da Petnjica zaslužuje i treba da dobije status opštine, makar kao Tuzi. Još uvijek se nadamo da će državni organi izaći u susret našem zahtjevu.
Denis Šabotić - student: - Kada je počelo potpisivanje peticije za povratak opštine Petnjica, među potpisnicima sam bio i ja, i iza toga i dalje stojim. Aktuelna vlast nam je davno obećala taj status i nadam se da će, konačno, obećanje održati.
Isad Muratović - privatnik: - Već duže vrijeme vlast nam obećava da će izaći u susret našem zahtjevu. Dosad to nijesu ispunili, a nadamo se da nećemo još dugo čekati da dobijemo status opštine.
Demir Hodžić - nezaposlen: - Ja sam iz Mjesne zajednice Trpezi, i mogu vam reći da su svi građani Bihora jednoglasni za povratak statusa opštine Petnjica. Ona je samoodrživa i ne vidim ni jedan razlog da nam se takav status i ne vrati. Posebno, jer nam je aktuelna vlast to davno obećala.
DAN

11.1.06

Izvađeno preko 100 olupina

Sportsko ribolovno društvo “Lim” iz Berana izvadilo je više od 100 olupina automobila iz korita Lima i njegovih pritoka. Akcija je započela prvog novembra u okviru projekta čišćenja korita rijeka Lim i Tara i uređenja odmarališta pored magistralnog puta od Plava do Kolašina. U projekat, koji sa 30.000 eura finansira kancelarija Austrijsko- crnogorskog partnerstva, uključeno je pet ribolovnih društava sa sjeveroistoka Crne Gore. Prema riječima Željka Obadovića, koordinatora rada ribolovnih društava, pored izvađenih olupina beranski ribolovci su započeli i druge predviđene radove.
-SO Berane nam je dodijelila lokaciju za deponiju olupina, koja se nalazi u sklopu bivše Fabrike “Celuloze”. Pored toga, već smo izgradili 25 klupa, sa istim brojem korpi za otpatke, koje će biti postavljene na parkiralištima pored magistralnog puta - istakao je Obadović.
On navodi da su izgrađene klupe i korpe namijenjene svim ribolovnim društvima, koja učestvuju u projektu, jer je zamišljeno da na teritoriji pet opština: Plav, Andrijevica, Berane, Bijelo Polje i Kolašin, bude izgrađeno po pet parking prostora pored puta i time budu “otvorena vrata” prirodnih bisera Komova i Bjelasice. Obadović ističe da će kompletan projekat biti završen do prvog juna.
DAN

Pjeva Bora Drljača

Po tradiciji, u Beranama će 13. januara biti organizovan doček Pravoslavne nove godine. Organizator manifestacije je JU Centar za kulturu, a pokrovitelj SO Berane. Doček je organizovan na glavnoj beranskoj ulici, sa početkom u 22 časa, a u kulturno-zabavnom programu učestvovaće Bora Drljača.
DAN

Neizvjestan novi tender

Iako je stečajni upravnik Rudnika mrkog uglja Dušan Bugarin, najavljivao da će odmah nakon božićnih praznika biti raspisan osmi tender za prodaju Rudnika, po cijeni koja je umanjena na iznos od 458.000 eura, pitanje je hoće li do toga uopšte i doći. Naime, kompanija "OZ Koveks" iz Slovačke, koja je prošlog ljeta, na sedmoj po redu licitaciji bila odabrana kao najpovoljniji ponuđač i sa kojom je potpisan, pa, kako je saopšteno iz uprave Rudnika, raskinut kupopodajni ugovor, pisanim putem je preporučila stečajnom sudiji, upravniku i Sindikatu Rudnika, da ne raspisuje novi tender.
S obzirom na pismo koje je stiglo od slovačke firme, prema nezvaničnim izvorima neće se raspisati novi tender, a u Rudniku su to juče prokomentarisali činjenicom da su rudokopi "Ivangrada" prepuni savremene i nekoliko miliona eura vrijedne opreme koja je nabavljena i dopremljena iz Slovačke, dok je "HBP Gradeks" iz Kule bio vlasnik rudnika, te da bi bilo apsurdno da sada dopuste da neko tu opremu naslijedi po cijeni manjoj od pola miliona eura.
Bugarin je nedavno kazao da su uslovi budućeg oglasa dogovoreni posljednjeg radnog dana prošle godine i tvrdio da se šanse za prodaju "Ivangrada" iz dana u dan povećavaju, jer je za njegovu privatizaciju zainteresovan jedan beranski biznismen iz Beograda, a i kompanija "Vik" iz Valjeva koja je ponudila 358.000 eura i tražila potpisivanje predugovora. Kako je kazao, za Rudnik je zainteresovan i "Geoinženjering" iz Valjeva koji je ponudio da se ako ne uspije novi tender, imovina Rudnika pretvori u akcije od kojih bi oni kupili 51 odsto.
Inače, dalja sudbina Rudnika bio je jedan od zahtjeva četrdesetak rudara koji su krajem prošle godine štrajkovali u rudokopima, zbog neizmirenih plata i ostalih potraživanja. Rudarima je dio pomenutih potraživanja izmiren krajem decembra, a ostatak je obećan do 25. januara.
VIJESTI