28.6.06

Uređenje gradskog parka

Preduzeće “Art Beton”, iz Podgorice, započelo je uređenje parka u Ulici Svetog Save u Beranama, u neposrednoj blizini gradske plaže. Finansijer radova je SO Berane, preko Agencije za uređenje i izgradnju, a ukupna vrijednost radova je 70.540 eura. Projektnu dokumentaciju uređenja parka uradilo je beransko preduzeće “MD Momo”.
Kako je novinarima saopštio Miloš Raičević, inženjer u Agenciji za uređenje i izgradnju, preduzeće “Art Beton” je dostavilo najpovoljniju ponudu na raspisani tender za uređenje parka, nakon čega su radovi i počeli.
- Rok za izvođenje radova je 25 radnih dana. Projektom je predviđeno popločavanje pješačkih staza u dužini od 1.100 metara kvadratnih, koje će biti obavljeno sa betonskim dvoslojnim pločama. Uz prethodno izvedene zemljane radove, biće postavljeni i ivičnjaci u dužini od 600 metara, kao i radovi na pripadajućoj uličnoj rasvjeti - istakao je Raičević.
Kako se očekuje, rok od 25 radnih dana trebalo bi da se uklopi u vremenski interval do 21. jula, kada se proslavlja Dan opštine Berane.
DAN

Dva odjeljenja prekobrojnih

Ukoliko Ministarstvo prosvjete izda odobrenje, u beranskoj Srednjoj medicinskoj školi biće za narednu školsku godinu formirano osam odjeljenja prvog razreda, dva više nego što je predviđeno.
Pomoćnik direktora u ovoj školi Žarko Raičević rekao je da se za upis prijavilo mnogo više kandidata nego što je planirano, tako da je od resornog Ministarstva zatražena dozvola za formiranje još dva odjeljenja.
- Za upis se prijavilo čak 253 kandidata. Nadam se da ćemo dobiti odobrenje - kazao je Raičević.
Od kako je obnovljena Srednja medicinska škola u Beranama za upis svake godine vlada veliko interesovanje, jer gravitira čitavom sjeveru Crne Gore, a učenika ima i iz nekih gradova iz Srbije. Pored opšteg smjera, ova škola obrazuje srednje medicinsko osoblje i na laboratorijskom, stomatološkom, sanitarno-ekološkom, kao i farmaceutskom smjeru. Osim redovnih, Srednja medicinska škola svake godine ima i veliki broj vanrednih polaznika, koji su zainteresovani za dobijanje diplome ove ustanove.
Za razliku od Srednje medicinske, u drugim srednjim školama u Beranama, kojih ukupno ima četiri, nakon prvog upisnog roka ostalo je dovoljno mjesta za naknadno prijavljivanje kandidata.
Od 180 slobodnih mjesta za prvi razred u Srednjoj stručnoj školi, koja se, do sada, zvala Elektro-hemijsko-tehnička, popunjeno je 110. Najviše interesovanje pokazano je za smjerove eletrotehničara računara i elektrotehničara telekomunikacija, kao i za zanimanje frizer, gdje je upisano po jedno odjeljenje. Mjesta i dalje ima na svim drugim zanimanjima trećeg i četvrtog stepena, a zainteresovani učenici za prijavljivanje ne moraju čekati drugi upisni rok, već to mogu učiniti i do kraja ovog mjeseca.
U beranskoj Gimnaziji je ostalo još samo 14 mjesta za drugi upisni rok. Od planiranih 150, u prvom roku je popunjeno 136 mjesta. Prema novom programu, Gimnazija opšteg smjera od ove godine učenicima, pored redovnih, nudi i pet izbornih predmeta – engleski, opštu lingvistiku, funkcije u fizici, ekologiju i sportske igre.
REPUBLIKA

Poginula djevojčica

Petogodišnja Jovana Rakočević iz Kolašina poginula je, a njeni roditelji Božidar (26) i Aleksandra (24) teško su povrijeđeni u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče oko 18.30 u mjestu Poda, na putu Ribarevine - Berane. Djevojčica je umrla na putu za bjelopoljsku bolnicu, dok je njen otac u kritičnom stanju prebačen u podgorički Klinički centar gdje je sinoć oko ponoći bio u komi. Jovanina majka Aleksandra smještena je na Hirurško odjeljenje bjelopoljske Opšte bolnice i prema riječima hirurga Duška Miladinovića nalazi se van životne opasnosti.
Prema nezvaničnim informacijama na mjestu nesreće, do udesa je došlo kada je Božidar, vozeći automobil “alfa romeo” (PG 673-73) iz pravca Berana skrenuo sa desne kolovozne trake i udario u autobus “Euro Šuntić” iz Berana (BP 383-05) kojim je iz suprotnog pravca upravljao Adem Uković (26). Niko od 15 putnika koliko ih je bilo u autobusu nije povrijeđen, dok je “alfa” od siline udara sletjela u obližnju njivu.
Beranac Novica Đurišić koji je prvi pritekao u pomoć Rakočevićima ispričao je “Vijestima” dramatične trenutke nesreće.
- Nalazio sam se u kombiju iza autobusa kada je došlo do udesa. Odmah sam izletio vani, nogom sam izbio šoferšajbnu i počeo da izvlačim povrijeđene. U tom su pritrčali i drugi ljudi i pomogli da se izvuku iz smrskanog automobila - ispričao je Đurišić koga smo zatekli na Hirurškom odjeljenju bjelopoljske bolnice.
Sat nakon nesreće, ispred bjelopoljske bolnice, pored rodbine i prijatelja porodice Rakočević, okupio se veliki broj Kolašinaca.
Uviđaj je obavio istražni sudija bjelopoljskog Osnovnog suda Jokan Varagić sa ekipom policije.
Božidar i Aleksandra Rakočević bave se ugostiteljstvom i u Kolašinu drže kafić.
Dok je trajao uviđaj, saobraćaj je bio u prekidu više od sat i po.
VIJESTI

19.6.06

Zahtjevi obrađeni, isplata po golubu

Opštinska Komisija za procjenu šteta u Beranama razmišlja da u potpunosti obustavi svoj rad. Prema riječima Ilije Markovića, šefa, razlozi za takvo razmišljanje članova komisije su višestruki i njihov rad, nažalost, je uzaludan.
- S obzirom na to da, po ponašanju odgovornih, nema nikakvih mogućnosti za isplatu nadoknada za štete koje su pretrpjeli naši sugrađani, ne vidimo svrhu našeg daljeg rada. Takođe, u nekim sredstvima informisanja pojedini predstavnici republičke vlasti su davali informacije da su štete u Beranama precijenjene, što apsolutno ne stoji. Pored toga, po Beranama se priča da se procijenjene štete selektivno isplaćuju, po partijskoj liniji, pa je dalje bespotreban naš rad - istakao je Marković.
On je podsjetio da se Komisija u posljednjih nekoliko mjeseci triput obraćala nadležnima i da još nije dobijen ni jedan odgovor. Marković kaže da se komisija 22.marta obratila Slavoljubu Stijepoviću, zatraživši podatke o isplaćenoj šteti od elementarni nepogoda za 2005. godinu i da odgovor još nije stigao.
- Od Stijepovića smo potom tražili da pošalje stručnu ekipu u Berane, kako bi zajedno obišli oštećene objekte, ali ni na taj zahtjev nijesmo dobili odgovor, kao ni od premijera Mila Đukanovića, kojeg smo zamolili da se založi kod ministra Stijepovića, kako bi štete od elementranih nepogoda bile sanirane. Međutim, svi naši zahtjevi ostali su bez odgovora sa druge strane - zaključio je Marković.
Inače, Opštinska komisija za procjenu šteta je za prošlu godinu obišla i procijenila štete po 370 zahtjeva građana Berana, a one su procijenjene na 340.000 eura, dok su procjene šteta za 2006. godinu još uvijek nepotpune, a komisija je obradila blizu 100 zahtjeva.
DAN

“Rode” prelijeću Berane

Prema zvaničnim podacima matične službe natalitet u Beranama još se “dobro drži”, a stopa prirodnog priraštaja je velika. Prema zvaničnim podacima, za prvih pet mjeseci ove godine rođeno je 345 beba, dok je u istom periodu broj umrlih osoba bio 150.
Broj novorođenih građana u ovoj godini mogao bi da obraduje svakog Beranca, kada bi se ta brojka odnosila samo na one koji žive u gradu. Međutim, stvarnost je nešto drugačija i pokazuje da je realan broj novorođenačadi u Beranama znatno manji nego što to statistika pokazuje.
Kako saopštavaju u matičnoj službi, broj rođene djece se odnosi na sve koji su rođeni u beranskoj bolnici, a ne samo na stanovnike te opštine.
- Svako dijete koje se rodi u bolnici u Beranama mi smo dužni da upišemo u Matičnu knjigu rođenih, bez obzira na to da li je stanovnik Berana ili ne. Prema našim saznanjima, broj djece iz opština: Plav, Andrijevica i Rožaje, koja se rode u Beranama, kao i raseljenih lica koja privremeno borave na teritoriji naše opštine, iznosi najmanje jednu trećinu, pa broj novorođenčadi domicilnog stanovništva u Beranama nije ni približno tako dobar kako izgleda - tvrde u matičnoj službi.
Ako se pomenuti podaci imaju u vidu, onda Berane dijeli sudbinu opština ugroženih padom nataliteta, mada, ako je za utjehu, još uvijek nije u zoni onih koje su zahvaćene “bijelom kugom”. Da se, nažalost, približava toj zoni pokazuju uporedni podaci sa prvim godinama prethodne decenije.
Prema tim podacima, 1991. godine u Beranama je rođena 641 beba, godinu kasnije 593, a 1993. godine Berane je dobilo 602 nova stanovnika. Najmanje je beba rođeno 1994. svega 586, a godinu kasnije “ rode” su rekordno posjećivale bolnicu jer je rođeno 657 beba.
No, ako je u Beranama broj porođaja u stalnom opadanju, broj smrtnih slučajeva se povećava.
Prema Gradskoj knjizi umrlih, u kojoj nijesu evidentirani slučajevi umrlih osoba na seoskom području, u ovoj godini je do 1. juna umrlo 150 osoba. Kako kažu u Matičnoj službi, ako se tom broju doda i broj umrlih osoba sa seoskog područja, ispada da je za pet mjeseci ove godine umro skoro isti broj građana, koliko ih je umiralo za godinu dana početkom prošle decenije.
Podaci te službe govore, da je na početku poslednje decenije prošlog vijeka najmanje smrtnih slučajeva bilo 1991. godine- 206, 1992. godine broj umrlih u Beranama iznosio je 226, godinu dana kasnije brojka je “pala” na 214, da bi se 1994. ponovo vratila na 226. Najveći broj smrtnih slučajeva zabilježen je1995. godine, kada je umro 251 Beranac.
Kada se imaju u vidu pomenute brojke, nije teško zapaziti da će broj rođenih u Beranama teško dostići brojke sa početka prethodne decenije, dok se, nažalost, broj umrlih osoba za pet mjeseci skoro izjednačio sa godišnjim brojem umrlih osoba od prije desetak godina.

Odselilo 10.000 stanovnika
Pored sve rjeđe odluke Beranaca na rađanje djece, sumornim demografskim podacima u toj opštini sigurno doprinosi i stalna migracija stanovništva. U periodu od 1991. do 2003. godine, Berane je napustilo više od 10.000 stanovnika, pretežno mladih pa, ako se ima u vidu ta činjenica, pad nataliteta i ne treba da čudi. Prema podacima popisa stanovništva iz 2003. godine, Berane je imalo 42.000 građana, ali, prema popisu, u opštini je te godine živjelo “ jedva” 35.000 stanovnika.
DAN

Počelo suđenje Spaleviću

Pred tročlanim vijećem Višeg suda u Bijelom Polju, kojim je predsjedavao sudija Arif Spahić, juče je počelo suđenje Srđanu Spaleviću (26), iz Berana, zbog teškog djela protiv bezbjednosti saobraćaja. Prema optužnici koju zastupa zamjenik višeg državnog tužioca Hasan Lukač, 15. januara ove godine oko 21.20 sati, Spalević je na raskrsnici regionalnog puta Berane-Andrijevica, i pristupnog puta za naselje Buče, u mjestu Pešca, ugrozio javni saobraćaj i doveo u opasnost živote ljudi. Upravljao je “volvoom” (PG 629-24), koji je bio tehnički neispravan i bez položenog vozačkog ispita. Vozio je većom brzinom od dozvoljene i nakon što je prešao na suprotnu traku udario pješaka Dragišu Asanovića, koji je od posljedica udara poginuo - kaže se u optužnici.
Spalević je priznao krivično djelo koje mu je stavljeno na teret i istakao kako je bio zaslijepljen od strane teretnog kamiona koji je vozio sa dugim svijetlima.
- Zbog te zaslijepljenosti prešao sam na suprotnu traku i u trenutku kad sam namjeravao da se vratim na desnu stranu primijetio sam na sredini puta dva pješaka. Jedan od njih, Asanović, krenuo je trčećim korakom da se vrati na početni svoj položaj nakon čega sam ga udario - saopštio je juče Spalević, dodajući kako je Asanovića odvezao do beranske bolnice.
Kao svjedoci su ispitani i Milan Korać i Predrag Vučeljić.
DAN

Medicinska oprema od 10.000 eura

Potpisivanjem Sporazuma o donaciji juče je beranskom Domu zdravlja uručena medicinska oprema vrijedna 10.000 eura. Nabavku opreme finansirao je “Karitas” sa 6.000 eura, dok će Dom zdravlja uplatiti 4.000 eura. Sporazum su potpisali dr Mersudin Musić, direktor Doma zdravlja, i Ervin Mandžukić, šef kancelarija “Karitas” u Beranama.
Po Musićevim riječima, Dom zdravlja je sada bogatiji za Trokanalni EKG, električni mikroskop, Medio pul sar, komplet za malu hirurgiju i termostat sa vodenim omotačem.
- Nabavka opreme je samo nastavak uspješne saradnje sa “Karitasom”, koja je započeta prije nekoliko godina i, nadam se, biće uspješno nastavljena narednih godina - istakao je Musić, dodajući da je ta organizacija u prethodnih godinu i po uložila u beranski Dom zdravlja 34.620 eura.
Podsjećajući da je “Karitas” jedan od partnera u projektu “Podrška sistemu zdravstva na sjeveroistoku Crne Gore”, koji je otpočeo 1. januara 2005. godine i traje do kraja 2007. godine, Ervin Mandžukić je istakao da će ova organizacija uložiti još 460.000 eura.
- Prema tom projektu, u saradnji sa Crvenim krstom, Kolom srpskih sestara i Domom zdravlja, organizovali smo kućnu njegu za stare i hendikepirane osobe. Preuzeli smo opremanje Doma zdravlja nedostajućom opremom, kao i organizovanje različitih kampanja, u šta će biti i utrošen pomenuti novac - istakao je Mandžukić, dodajući da postoji vjerovatnoća da se projekat nastavi i nakon 2007. godine.
On je naveo da je u prethodnom periodu za rekonstrukciju i medicinsko opremanje Gerijatrijske službe, nabavku sanitetskog vozila, kao i plaćanje zarada i doprinosa za dvije medicinske sestre, “Karitas” uložio 34.620 eura. Za dosadašnje troškove partnerskih organizacija, nabavku prehrambenih i higijenskih proizvoda za 200 korisnika kućne njege, organizovanje seminara, kampanji protiv droge i kampanje o hipertenziji, kazao je Mandžukić, “Karitas” je uložio još 140.553 eura.
DAN

Sam svoj majstor

U Andrijevici, pored magistralnog puta koji vodi prema Plavu, na obalama Zlorečice, živi i radi sa svojom šestočlanom porodicom jedan od najpoznatijih stolara u Vasojevićima, pa i šire, Božo Radivojević. Koga god pitate, svako će vam reći: “Božo je najbolji majstor kojeg znamo”. I zaista je tako. Trebalo bi mnogo, mnogo kamiona da bi se pretovarilo sve ono što je ovaj vrijedni čovjek napravio od drveta i metala, a da uz to nikada nije imao reklamacije za bilo koji od svojih proizvoda. Te njegove rukotvorine danas ispunjavaju mnoga domaćinstva, ne samo u andrijevičkoj opštini, nego širom Crne Gore i Srbije, pa i mnogo dalje.
Božo ne voli da se fotografiše za novine, ne voli takve reklame jer, kako kaže, “njegovi proizvodi su njegova najbolja reklama”. Htjeli su da pišu o njemu mnogi novinari, ali je on to uvijek odbijao. Ali, ipak, pristao je da malo porazgovaramo za “Dan” , jer ovaj list često kupuje i najviše ga čita.
- Rođen sam 1954. godine, u selu Gračanici kod Andrijevice. Moj otac, Miličko, bio je poznati stolar i inovator. Odrastao sam uz njega, pomagao mu u radu i tako zavolio mašine i drvo. Sjećam se, bio sam đak osnovne škole, kada sam napravio drvena kolica sa pravim drvenim točkom, sastavljenim od više djelova. U osmom razredu, po šemi iz knjige, napravio sam elektromotor, koji se i danas čuva u školi na Murini - istakao je Radivojević.
Božo je završio srednju mašinsku školu i zaposlio se u andrijevičkoj fabrici “Termovent”. Radio je nekoliko godina, ali zbog nesporazuma sa rukovodstvom fabrike i načina kako se u njoj poslovalo, odlučio je da napusti društveni sektor.
- Kupio sam plac u Andrijevici, počeo da gradim kuću, a usput da osposobljavam svoju radionicu. Sve sam radio sam, nabavljao sam metalne profile iz Peći, Priboja i Prijepolja, kupovao elektro motore, sam konstruisao, sklapao i stavljao u pogon svoje mašine. Napravio sam dihtaricu, koja obavlja više operacija, frezer, strug za drvo i strug za metal, stonu bušilicu i mnoštvo drugog sitnijeg alata, neophodnog da bi se mogao baviti ovim poslom. Kasnije sam napravio gater i sistem za odvođenje strugotine. Tu sam vremenski utrošio više od pola godine, jer sam radio sve, praktično, sam. U međuvremenu sam konstruisao i osposobio za rad desetine mlinova za žito. Mnogi od njih i danas uspješno rade, pretvarajući kukuruz u brašno - naglašava Radivojević.
Kada je opremio radionicu Božo je polako počeo da osvaja tržište.
- U početku sam uglavnom radio kace i stolariju, vrata, prozore, lamperiju i patose, a kasnije namještaj, kuhinjske elemente i stepeništa. U čitavom poslu jedino mi je pomogla supruga Nada. Ubrzo sam se pročuo, ljudi su čekali i po pola godine da dođu na red, jer nijesu htjeli da traže drugog majstora. Registrovao sam privatno preduzeće, koje je radilo punih deset godina, ali kada sam bio u najboljoj životnoj snazi, obolio sam od srca i morao sam otići u penziju, koja sada iznosi 70 eura - ističe Radivojević.
Ovom vrijednom čovjeku bolest je teško pala, ali je, ipak, nastavio da radi u onim granicama, u kojima mu to zdravstveno stanje dozvoljava, jer jednostavno ne može da podnese da bude beskoristan.
- Čovjek da bi se bavio ovim poslom mora da ima veliku volju, da poznaje drvo, da zaviri u svaku njegovu poru, jer i ono ima dušu i pruža otpor kada se sa njim postupa kako ne treba. Kad mu se prilagodite, ono postaje pitomo i toplo. Morate imati sluha da ga obradite, a uz sve to potreban je i dobar alat, a naročito oštar, čemu ja posvećuje veliku pažnju. Čovjek mora biti posebno skoncentrisan i priseban, jer rad na ovim mašinama je veoma opasan. Za čas možete ostati bez prstiju ili ruke, ako nijeste dovoljno pažljivi - pojašnjava najpoznatiji stolar u Vasojevićima, dodajući da nikada nije bio korisnik nikakvog kredita.
- Uvijek sam se oslanjao na samog sebe. Nuđeno mi je više puta da budem član ove ili one partije. Uvijek sam to odbijao. Mene je interesovao samo rad. To je najbolja stranka. Ne volim ucjene, podmićivanja. Volim slobodno mišljenje svakog pojedinca. Sa svojih deset prstiju uspio sam da napravim kuću, promijenim četiri auta, školujem četvoro djece i stvorim sve uslove za život, koji su potrebni jednom domaćinstvu - zaključuje Radivojević.
Inače, Božo radi i obradu metala na strugu, varilačke poslove, a najviše voli da inovira ili, kako kaže, da nauči mašinu da lakše obavlja određeni posao. On je zaista pravi univerzalac, jer nema skoro ni jednog posla da ga on istinski ne poznaje.

Očevim stopama
Božov sin, Željko, učenik je trećeg razreda Elektro škole u Beranama, a svoje slobodno vrijeme provodi uz oca.
- Volim mašine, sam sam napravio mini kombinirku za drvo i mali cirkular sa trofaznim motorom. Kopiram svog oca, ali ponekad ga prosto iznenadim nekom od mojih inovacija - naglašava Željko.
I zaista, sa puno divljenja gledali smo kako Željkove vješte ruke provlače drvene daščice kroz mašinu, koji su proizvod njegove mašte i sposobnosti. On je pravi primjer genetskog koda u porodici Radivojević.

Miličkova hidroelektrana
Miličko Radivojević, Božov otac, bio je čuveni majstor. Bavio se mnogim zanatima, a naročito stolarskim. Poslije Drugog svjetskog rata sagradio je u Gračanici, kraj svoje kuće, vodenicu i pilanu na vodeni pogon, u čijem se sastavu nalazila i stolarska radionica, a 1950. godine napravio je mini hidroelektranu. Koristio je vodu sa obližnjeg vrela, koju je akumulirao, a potom odvodio kanalom dužine 200 metara. Nabavio je dinamo mašinu od 24 volta, turbinu, a sve ostalo napravio od drveta. Prečnik turbina bio je 1.200 mm, pad vode iznosio je 20 metara. Napravio je konusnu kacu sa posebnom regulacijom lopatice, da se voda otvori i zatvori na turbini, odnosno da se centrala pusti u pogon ili zaustavi njen rad. Centrala je osvjetljavala dvije kuće, poslovni prostor pilane, stolarsku radionicu i vodenicu. Ugašena je 1963. godine, kada je Gračanica dobila struju.
DAN

Marković: Gladovaću do smrti

Vlasnik detektivske policije "Sedma sila" iz Berana Mihailo - Milo Marković (78), poručio je iz bjelopoljskog zatvora da će od danas u šest časova stupiti u štrajk glađu jer su mu “ugrožena ljudska i građanska prava”.
Marković se već 12 dana nalazi u pritvoru koji mu je odredio istražni sudija Osnovnog suda u Rožajama zbog sumnje da je prevario Sadrija Tahirija iz Đakovice za 47.000 eura.
Tužilac u Rožajama tereti Markovića da je od Tahirija uzeo novac da bi mu pronašao sina Rustema kojeg je 27. aprila 1999. godine odvela srpska policija.
Marković je Tahiriju godinama podgrijavao nadu da će se kad-tad sresti sa sinom, uvjeravajući ga da ga je on već vidio te da "fino izgleda i da se popravio".
Protekle sedmice je i Cetinjanin Milorad Đukanović podnio tužilaštvu u Rožajama krivičnu prijavu protiv Markovića zbog prevare, tvrdeći da mu je u februaru 2002. godine dao 3.000 DEM kao avans da izvrši naplatu duga od od Užičanina Mirka Nikolića.
- Smješten sam u zatvor bez ikakvog zakonskog osnova i uprkos priloženim dokazima, istražni organi i ne pokušavaju da ubrzaju postupak. Prinuđen sam da štrajkujem glađu sve do iznemoglosti, odnosno do smrti uz odbijanje i medicinske pomoći - poručuje Marković.
VIJESTI

18.6.06

Pretučen sam ja, a ne Miloš

Policajac Saša Šabotić iz Berana demantovao je juče optužbe sugrađanina Radovana Kastratovića koji je ustvrdio da je Šabotić pretukao njegovog maloljetnog sina Miloša, maltertirao njegovu porodicu, a da mira nije imao ni komšiluk.
- U dnevnom listu “Vijesti” od 17. juna 2006.godine pod naslovom “Policajac mi je pretukao sina” Radovan Kastratović iznio je niz neistina na moj račun, te ovim putem u obraćanju javnosti otvoreno i bez sitnih spletkarenja opisujem događaj koji se zbio te noći. Oko 1 sat sreo sam se sa Milošem Kastratović u noćnom klubu “Konekt”. U društvu sam bio sa prijateljem Samirom Kujovićem iz Berana. Nakon ulaska u lokal iz susjednog stola za kojim je sjedio Kastratović upućeno mi je niz uvredljivih riječi na nacionalnoj osnovi što je potrajalo par minuta. Nijesam reagovao, svjestan da radim kao policajac (te večeri nisam bio na dužnosti) već sam poslije izvjesnog vremena napustio lokal i uputio se prema centru grada gdje mi se nalazilo vozilo iza poslovnog centra "Evropa", a u blizini zgrade Kastratovića.
Dok sam prilazio vozilu zazvonio mi je mobilni telefon i dok sam obavljao razgovor iznenada su mi prišle dvije osobe, od kojih me jedna udarila sa leđa u glavu. U trenutku sam skoro pao od udarca da bih nakon nekoliko trenutaka uspio da uhvatim osobu koja me je udarila i u samoodbrani sam ga udario i odgurnuo od sebe nakon čega je pao na zemlju. Pretpostavljam da mi je udarac nanešen tupim predmetom jer je bol koji sam osjetio bio veliki. Nakon nekoliko minuta dotrčalo je više osoba koje su počele da me udaraju, a za koje sam kasnije saznao da su iz Kastratovićeve porodice.
Srećom, odmah su došle i moje kolege koje su me spasile linčovanja. Ne sjećam se više mnoštva uvreda i povika od Miloševe majke, a neke su bile “ubićemo te Turčine”, “zaklaćemo te”, da bi me u prisustvu mojih kolega ona pogodila kamenom u glavu, o čemu posjedujem urednu medicinsku dokumentaciju i fotografije. Vjerovatni razlog napada na mene je taj što sam u nekoliko navrata službeno izvršio pretres Miloša i njegovog brata, a o razlozima pretresa ne bih ovom prilikom, već se to može provjeriti kod inspektora CB Berane koji bi o tim osobama mogli reći nešto više.
Bolje bi bilo da je Milošev roditelj poveo računa o tome gdje je i u kakvom stanju njegov sin bio u 2.30 i kako provodi noći bez roditeljskog nadzora i da se kao roditelj zapita zašto je do toga došlo.
Napominjem, takođe, da mi je, usljed zadobijenih povreda, od ljekara određeno bolovanje - stoji u pisanom reagovanju Šabotića.

OTAC I BRAT RAZDVAJALI
Uprava policje saopštila je juče da je "zbog osnovane sumnje da su učestvovali u tuči 11. juna ove godine na Njegoševom trgu u Beranama, službenici Centra bezbjednosti Berana, uhapsili su Sašu Dž.Šabotića (29), policajca CB Berane, Miloša R. Kastratovića (18) i njegovu majku Dušanku V. Kastratović (53)".
- Na osnovu sprovedenih policijskih aktivnosti, sumnja se da su se oko 2.30 časova nakon ponoći, nakon kraće prepirke i svađe, te uz upotrebu predmeta, fizički obračunali Šabotić i Kastratović, a u obračun se umiješala i njegova majka Dušanka.
Otac i brat osumnjičenog Miloša Kastratovića, razdvajali su ih i sprečavali tuču do dolaska policije. Nakon kriminalističke obrade i ukazane ljekarske pomoći, osumnjičeni su pušteni, a policija utvrđuje relevatne činjenice, radi podnošenja krivične prijave. Protiv policajca Šabotića će biti pokrenut i postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti - navodi se u saopštenju.
VIJESTI

16.6.06

Pokušao da siluje staricu

U Višem sudu u Bijelom Polju, pred krivičnom vijećem sudije Arifa Spahića, juče je završeno suđenje Dušanu Mimoviću zvanom Dule (40) iz Berana, optuženom za pokušaj silovanja sedamdesetosmogodišnje starice.
Prema optužnici, Mimović je 17. maja prošle godne u selu Sinožeta kod Andrijevice pokušao da uz upotrebu sile prinudi na obljubu P.V. (78). Optuženi je došao do kuće oštećene koja je spavala. On je ugasio sijalicu iznad ulaznih vrata, upao u njenu sobu, otkopčao kaiš na pantalonama, skinuo jorgan i ćebe sa starice a onda krenu i nju silom da svlači. Nesrećna žena se opirala i dozivala u pomoć. Mimović je udario pesnicom u glavu, a onda joj stavio i jastuk na glavu. Ona je zbacila jastuk koji je on ponovo pokušao da joj stavi na glavu.
Borba je trajala nekoliko minuta i pošto nije uspio da je siluje Mimović je pobjegao.
Zastupnik optužnice zamjenik višeg državnog tužioca Milosav Veličković smatra da je optuženi počinio djelo koje mu se stavlja na teret dok je odbrana zatražila oslobađajuću presudu jer nema ni jednog dokaza da je optuženi pokušao da siluje staricu, niti da je uošte on bio u njenoj kući te večeri kad je ona prijavila slučaj policiji. Presuda Mimoviću biće izrečena sjutra.
REPUBLIKA

15.6.06

Prevario Cetinjanina za 3.000 maraka

Rožajski osnovni državni tužilac Milenko Magdelinić primio je krivičnu prijavu od Milorada Đukanovića, sa Cetinja, kojom se Mihailu-Milu Markoviću (78) stavlja na teret krivično djelo prevare. U Đukanovićevoj prijavi se navodi da je 22. juna 2002. godine Markoviću dao 3.000 maraka, kao zalog za pronalaženje i povraćaj duga od 80.000 DM, od njegovog kuma Mirka Nikolića iz Užica.
- U martu 1999. godine dao sam Nikoliću novac na zajam, od prodaje stana u Herceg Novom. Iako smo kumovi sa njim se od tada više nikada nijesam čuo, niti vidio. Odlučio sam da se obratim “Sedmoj sili” iz Berana i njenom načelniku, Milu Markoviću, koji mi se predstavio kao vrstan pravni stručnjak govoreći da je to za njega lak i jednostavan posao, koji će veoma brzo obaviti – stoji u Đukanovićevoj prijavi, u kojoj se dalje navodi da je Marković sa svojom saradnicom Draganom Čukić došao na Cetinje gdje mu je Đukanović predao priznanicu o dugu od 80 hiljada maraka i 3.000 maraka avansa.
Đukanović navodi da mu se Marković predstavio kao vrstan stručnjak, koji je riješio mnogo komplikovanih krivičnih djela.
- Povjerovao sam, misleći da se radi o iskusnom starom operativcu. Obećao je da će dug da naplati najdalje za tri mjeseca, ali se to nije dogodilo ni za tri godine. Poslije oko nedjelju dana tražio je od mene još 3.000 maraka, koje nijesam imao da mu dam, nakon čega mi se ponovo javljao, navodeći kako je stupio u kontakt sa Nikolićem, te da je predmet protiv njega predat sudiji, koji je trenutno na odmoru, da je stavio hipoteku na njegovu imovinu i mnoštvo neistina – kaže se u Đukanovićevoj prijavi, u kojoj stoji da se Đukanović obratio i vlastima u Užicu, od kojih je saznao da u tamošnjim tužilaštvima nije stigla nikakva prijava, te da se ne vodi nikakav postupak protiv Nikolića, navodno optuženog od “Sedme sile”.
Zbog istog krivičnog djela, Marković se od prošle sedmice nalazi u bjelopoljskom istražnom zatvoru, zbog osnovane sumnje da je prevario Sadrija Tahirija sa Kosova, od kojeg je uzeo 47.000 eura, kako bi mu pronašao sina, koji je nestao tokom ratnih dešavanja na Kosovu. Njemu je po zahtjevu zamjenika osnovnog državnog tužioca iz Rožaja, Harjana Kalača, istražni sudija Osnovnog suda, Milosav Zekić, odredio pritvor u trajanju do 30 dana.
DAN

Imanja prodaju, državljanstvo mijenjaju

Oštra predreferendumska podijeljenost građana Berana nije se promijenila ni nakon održanog referenduma, nakon kojeg je obnovljena samostalnost Crne Gore. Nasuprot tome, linija koja je dijelila građane na pristalice jednog ili drugog bloka, čini se, postala je još deblja.
O tome najbolje svjedoči broj oglasa za prodaju imovine građana pa čak i grupna ponuda 30-ak stanovnika Mjesne zajednice Beranselo da prodaju svoju imovinu, kako bi se preselili u Srbiju. Povećan je i broj zahtjeva za izdavanje Izvoda iz matične knjige rođenih i Uvjerenja o državljanstvu, zbog traženja državljanstva Republike Srbije.
Dragutin Joksimović, poslanik u crnogorskom parlamentu i predsjednik OO SNP-a Berane, kaže da više od decenije “vlast ima manjina i određuje sudbinu većine građana koji stalno žive u Crnoj Gori”. Prema njegovim riječima, one koji u Crnu Goru dođu samo da glasaju, “ne dotiču katastrofalni rezultati vladavine njihovih namjesnika, niti na njihov status utiče status Crne Gore”.
- Nasuprot njima, za državljane Crne Gore koji žive u Srbiji njen status ima direktan uticaj i oni su sad stranci sa svim posljedicama toga. Oni nijesu imali i nemaju pravo glasa. Vlast koja na takav način opstaje, koja je uništila i unizila sve čega se dotakla, koja je u sprezi sa organizovanim kriminalom, koja ne smije uspostaviti pravnu državu jer bi sebe uhapsila, nikada ne može biti faktor pomirenja - istakao je Joksimović.
On je dodao da takva vlast u Crnoj Gori “samo i dalje izaziva podjele, sa velikim izgledom da dovede do nemira i sukoba velikih razmjera”.
Nasuprot Joksimovića, Draga Čantrića, predsjednika OO DPS- a, tvrdi da je ono što je najvažnije u cijeloj priči o referendumu i što predstavlja osnovu za život u Crnoj Gori, jeste” što ljudi i dalje žive jedni sa drugima, u komšijskim i rodbinskim odnosima, usmjereni jedni na druge, u dobru i zlu”. On navodi da se nijesu desili nemiri i sukobi koje su, kako je kazao, “neki predviđali i plasirali kao senzaciju”.
- Prave prijateljske kumovske i komšijske veze su opstale uprkos svim iskušenjima i to je ono što je najvažnije i najvrednije u ovoj našoj Crnoj Gori. Postreferendumsko vrijeme je pokazalo da svi ljudi žele mir i da je vrijeme sukoba davno iza nas, a podijeljenost u Crnoj Gori gubi svoju oštricu i ustupa mjesto pogledu usmjerenom u budućnost - istakao je Čantrić.
On je dodao da je čuo da je “ nekoliko pojedinaca stavilo svoju imovinu na prodaju”, naglašavajući da ne zna još ni za jedan slučaj takve prodaje. On je dodao da građani nemaju razloga za prodaju imanja i kuća, jer su dobili svoju kuću - Crnu Goru. Kako je naveo Čantrić, “u slučaju da to urade i odsele u tuđu kuću, tamo se, za razliku od Crne Gore, neće ništa pitati”.

Izdato 30 odsto više uvjerenja
Prema riječima Mira Vešovića, šefa Matične službe, broj zahtijeva građana za izdavanjem Uvjerenja o državljanstvu i Izvoda iz matične knjige rođenih se znatno povećao nakon 21. maja.
-Upoređujući broj izdatih dokumenata od 22. maja do danas sa istim periodom u prošloj godini, taj broj je uvećan za više od 30 odsto - tvrdi Vešović.
DAN

Polomljeno 15 kvadrata stakla

Prije nekoliko dana beranska Hala sportova ponovo je kamenovana, i tom prilikom polomljena su stakla koja ujedno čine i dio krovne konstrukcije ovog sportskog objekta. Pričinjena materijalna šteta iznosi oko 500 eura. Prema riječima Gorana Zonjića, direktora Javnog preduzeća Sportski centar, koje upravlja beranskom sportskom salom, kamenovanjem Hale je izlomljeno 15 kvadrata stakla, koje je ujedno i dio njenog krova.
- Samo ova intervencija koju ćemo morati da uradimo koštaće oko 500 eura. Međutim, problem je što se slične stvari dešavaju u kontinuitetu i na svim staklenim površinama Hale, kao i na ulaznim vratima. Naše intervencije na saniranju šteta su samo u domenu “šminkanja” i kratkoročnog rješavanja problema, kako ne bi došlo do prokišnjavanja i ulaska vode koja bi izazvala još veće štete - istakao je Zonjić.
Prema njegovim riječima, Hala sportova radi u specifičnim uslovima u odnosu na sve ostale centre u Crnoj Gori. Zonjić navodi da je ona besplatan servis cjelokupnog beranskog sporta, a od samog otvaranja u rekonstrukciju tog i ostalih sportskih objekata u Beranama nije ništa uloženo. On je apelovao na roditelje onih čija djeca kamenjem oštećuju ovaj sportski objekat, da prihvate činjenice i reaguju kao odgovorni građani i pravi roditelji.
Inače, beranska Hala sportova od svoje izgradnje, 1981. godine, nema građevinsku dozvolu, Upotrebnu dozvolu, niti su radovi izvršeni na njenoj izgradnji ikada primljeni. Materijal koji je korišćen u njenoj izgradnji, posebno krovna konstrukcija, ne odgovara vremenskim uslovima koji vladaju na sjeveru Crne Gore.

Ništa od Stijepovićevih obećanja
Početkom maja u Beranama je boravio Slavoljub Stijepović, ministar rada i socijalnog staranja, koji je na sastanku sa beranskim sportistima obećao da će “ ubrzo poslati u Berane stručnu komisiju, koja će vidjeti šta može da se urgentno uradi na zaštiti od daljeg propadanja Hale sportova i Gradskog stadiona”. O neophodnim “ većim” radovima na sanaciji tih objekata Stijepović je kazao da se radi o velikim poslovima, koji iziskuju “ozbiljne i skupe investicije” i da će to biti predmet razmišljanja kandidovanja za radove koje će naredne godine izvoditi Direkcija javnih radova Crne Gore. Od tad, do juče Stručna komisija, čiju je posjetu najavio Stijepović, nije došla u Berane.
DAN

14.6.06

Slovaci će uložiti tri miliona eura

Predstavnici firme OZ “Koveks” iz Slovačke boravili su juče u Rudniku mrkog uglja u Beranama gdje su sa predstavnicima te firme razgovarali o kupovini imovine Rudnika.
Prema riječima stečajnog upravnika Rudnika Dušana Bugarina tema razgovora bila je usaglašavanje predloga ugovora o privatizaciji Rudnika, a sljedeći sastanak je zakazan za ponedjeljak, kada bi trebalo da dođe do potpisivanja ugovora. On nije želio da precizira kakvi se predlozi usaglašavaju navodeći da će sve biti poznato narednog ponedjeljka. Kako je naveo Bugarin, pregovori o kupoprodajnoj cijeni su dogovoreni i ona iznosi 3.000.000 eura investicija u beranski rudnik i 100.000 eura uplate na žiro-raun, koja će biti izvršena do marta naredne godine.
Pregovori između te dvije firme trajali su do nekoliko dana prije referenduma u Crnoj Gori, a Slovaci su tada saopštili da će se javiti stečajnoj upravi odmah nakon referenduma. Sa zakašnjenjem od dvadesetak dana predstavnici te firme došli su ponovo u Berane i nastavili razgovore o privatizaciji.
VIJESTI

Stigla ponuda za četiri odsto

Manjinski paket akcija Ministarstva finansija u Hipotekarnoj banci, ponuđen na Nex Montenegro berzi početkom novembra, našao je juče kupca.
Agenciji Mina-business je saopšteno da je za 3,87 odsto državnih akcija u Hipotekarnoj, posredstvom beranskog Monte brokera, ponuđena tražena cijena od 511,29 eura, što je jednako nominali.
Rok za evidentiranje naloga za kupovinu akcija na berzi je 15 dana nakon prvog u kojem kupac ponudi cijenu jednaku ili veću prodajnoj.
Akcije Hipotekarne banke prodaju se u paketu i nije moguće kupovati njegove djelove.
Većinski vlasnici banke od kraja prošle godine su italijanske porodice Gorgoni i Montinari i kompanija Ćerere iz Trsta.
VIJESTI

Mila brani 300 detektiva

Ne osjećam se krivim, savjest mi je čista, ubija me ova neizvjesnost - poručio je iz bjelopoljskog zatvora Mihailo-Milo Marković (78), vlasnik detektivske agencije “Sedma sila”.
Protiv kontroverznog Beranca u rožajskom Osnovnom sudu vodi se istraga zbog prevare. Markovića osnovni tužilac u Rožajama sumnjiči da je prevario Sadria Tahirija iz Đakovice i uzeo mu 47.000 eura. Marković je, navodno, za taj novac trebalo da pronađe Tahirijevog sina Rustema koji je bez traga nestao 1999. godine. Sadriju je navodno govorio da mu je vidio sina i da će urediti da se konačno sretnu, da bi na kraju Sadri Tahiri prijavio Markovića.
On tvrdi da je osumnjičen na “pravdi boga" i da je “nevin kao jagnje” dobio pritvor do 30 dana.
- Sve su mi “smjestili” visoki funkcioneri istražnih i pravosudnih organa iz Rožaja i Berana kojima sam “stao na žulj” prije desetak godina oko jedne teške saobraćajne nesreće sa smrtnim epilogom, kod Rožaja. Angažovala me je oštećena porodica i na samom startu sam uočio dosta nelogičnosti tokom istrage. To je bio i osnovni povod da na sebe navučem gnjev tih lokalnih pravosudnih moćnika koji su dugo čekali priliku da mi se revanširaju - rekao je “Vijestima” Marković iz zatvora.
Ovo je, nastavlja on, “samo jedna u nizu golgota kroz koje je u međuvremenu prolazio”.
- Zbog toga sam se obratio predsjednicima Vlade i Skupštine, direktoru Agencije za nacionalnu bezbjednost, vrhovnom državnom tužiocu, zaštitniku ljudskih prava, predsjednicima Vrhovnog, Apelacionog i Višeg suda i drugih nadležnih institucija da se zauzmu da se što prije okonča ovaj postupak, te da mi se omogući da se u postupku branim sa slobode. Ukoliko ovakva agonija potraje biću prinuđen da se obratim i međunarodnim institucijama za zaštitu ljudskih prava. Čovjek sam sa narušenim zdravljem i svako duže zadržavanje u pritvoru po mene može biti fatalno - rekao je Marković.
On je poručio, da će, ukoliko se postupak oduži, stupiti u štrajk glađu.
- To je krajnja varijanta na koju ću biti prinuđen jer su ozbiljno ugrožena moja ljudska prava. Ozbiljno razmišljam da o svom položaju obavijestim i međunarodnu detektivsku asocijaciju koja će, siguran sam, s obzirom na to da sam ja njen uvaženi član, poslati najmanje 300 detektiva da protestuju ispred zgrade suda u Rožajama - poručio je vlasnik “Sedme sile” sa službenom legitimacijom koja nosi tajnu šifru “Džejms Bond”.
Na kraju razgovora sa novinarom “Vijesti”, u prisustvu službenika zatvora, Marković, bivši kandidat za predsjednika Crne Gore, najavio je skoriji dolazak advokata Toma File koji će ga braniti u daljem post-upku.
- I Toma, kao i mnogi drugi kojima sam pomogao u životu, ima veliku obavezu prema meni jer sam njegovog oca spasio sigurne smrti. Kunem se da je sve istina što sam ispričao - zaključio je Marković.
Profesor geografije Milo Marković radio je dugo kao novinar za više listova. On tvrdi da je njegova NVO “Sedma sila” razriješila brojna ubistva i druga teža krivična djela. U jednom od intervjua je kazao i da je učestvovao u rasvjetljavanju otmice sina Lepe Brene i Bobana Živojinovića, mada to do sada niko nije potvrdio.
Nekoliko dana prije referenduma, Marković je održao konferenciju za novinare na kojoj je najavio da će se u avgustu u podgoričkom Sportskom centru “Morača” održati kongres detektiva jugoistočne Evrope i Balkana kojim će on predsjedavati, a koji navodno finansira crnogorska Vlada.

SADRI JE NAMJERAVAO DA UBIJE KOŠTUNICU
Marković je “otkrio” neke detalje “iz koverte sa pisanim stranicama koje su umjesto kod novinara završile kod nadležnih na reviziju”.
- Taj isti Tahiri tražio je 2000. godine da kod mene kupi pištolj jer je namjeravao da izvrši atentat na Vojislava Koštunicu, tadašnjeg predsjednika zajedničke države, produženu Miloševićevu ruku koga je smatrao odgovornim za nestanak svog sina. O tome sam pismeno obavijestio KFOR. Što se samog Tahirija tiče uvijek ću mu biti zahvalan što mi je tokom ratnih dešavanja na Kosovu u Juniku 1999. spasio glavu. U znak te zahvalnosti punih godinu i sedam mjeseci sam tragao za njegovim sinom bez ikakve nadoknade. Nekoliko godina se nijesam susretao sa njim, a on je to vrijeme iskoristio da se “uortači” sa mojim protivnicima koji su mi izgleda zaista dobro smjestili - ispričao je Marković.
VIJESTI

13.6.06

Po pravdu kod međunarodnih sudova

Nedavno je održan sastanak rukovodstva manjinskih akcionara HTP Berane, na kojem je zauzet čvrst stav da radnici neće prodavati svoje akcije. Manjinski akcionari su, kako kažu, ogorčeni nezakonitim poslovanjem sadašnjeg vlasnika, “Euroturist GBMH” iz Podgorice, koji je 15.marta 2003. godine privatizovao ovaj kolektiv.
Kako je “Danu” saopštio Miomir Ćorac, predsjednik manjinskih akcionara HTP Berane, “dosadašnji vlasnik namjerava da ponovo proda preduzeće i to prećutno, kako je i dosad rađeno, kada su otuđivani pojedini objekti, kao što je Gradska kafana”. Ćorac kaže da je sve to urađeno bez saglasnosti manjinskih akcionara, kojih ima 210.
Prema riječima Nova Račića, člana rukovodstva manjinskih akcionara, nijedan od 18 radnika hotela Komovi, koji se nalazi u sastavu HTP Berane, nije prodao svoje akcije.
- To nećemo ni uraditi, jer sadašnji vlasnik još jednom pokušva da uskrati naša prava. Ovaj kolektiv je do privatizacije poslovao veoma uspješno i bez gubitaka. Od kao nas je preuzeo novi vlasnik “kola su otišla niz brdo”. Uplata pazara nije išla redovnim putem preko banke, već direktno na ruke. Koliko je nama poznato, Finansijska policija pronašla je pronevjeru od oko 630.000 eura, ali ni dosad nijesu preduzete konkretne mjere. Dvaput smo se obraćali Međunarodnoj kancelariji za ljudska prava u Bijelom Polju, koji su izlazili na lice mjesta i utvrdili niz nepravilnosti u radu. Prinuđeni smo da naš slučaj prijavimo Međunarodnom sudu za ljudska prava i potražimo zaštitu, jer je očigledno da naše institucije ne rade svoj posao - istakao je Račić.
DAN

Čantrić oslobođen

Vijeće Višeg suda u Bijelom Polju kojim je predsjedavao Vidomir Bošković juče je oslobodilo Manojla Čantrića (49), iz Berana, optuženog za teško djelo protiv bezbjednosti saobraćaja. U obrazloženju presude se ističe da dokazima i vještačenjem tokom postupka nije dokazano da je Čantrić izvršio djelo koje mu je bilo stavljeno na teret.
Prema optužnici, Čantrić je 15. septembra 1998. godine oko 14.30 sati na putu Berane-Andrijevica u mjestu Sućeska, ne pridržavajući se zakona o bezbjednosti saobraćaja, išao nedozvoljenom brzinom. Prešao je tom prilikom upravljajući “BMNj” (IG 504-54) na suprotnu traku i sletio u rijeku Lim. Njegov saputnik Petrašin Šoškić iz Berana je smrtno stradao, kaže se u optužnici.
DAN

Zdravom ishranom protiv bolesti

Crnogorsko društvo za borbu protiv raka formiralo je nedavno podružnicu u Beranama, a za njenog predsjednika je izabran dr Muho Muratović, specijalista urgentne medicine. Kako je saopšteno, program rada beranske podružnice je usmjeren ka školskoj omladini i radu sa mladima.
- Stalna tema na predavanjima i okruglim stolovima je prednost zdravog načina života. Najvažniji doprinos tome daju pravilna i zdrava ishrana i stalna fizička aktivnost. Treba uvažavati i upozorenja o štetnosti pušenja i obavezno poštovati Zakon o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda, što je druga tema kojom će se baviti novootvorena podružnica. Ljekari i ostali predavači će na predavanjima prenositi znanja o prevenciji i mogućnostima liječenja od raka - saopšteno je iz Crnogorskog društva za borbu protiv raka.
DAN

Starcu polomili rebra

Službenici beranskog centra bezbjednosti procesuirali su krivičnu prijavu osnovnom državnom tužilaštvu u tom gradu protiv Sada Škrijelja (55) i njegovih sinova Seada (26) i Hanela (24) iz bihorskog sela Javorovo, kod Berana. Oni su osumnjičeni da su nanijeli teške tjelesne povrede rođaku Mahmutu Škrijelju (75), iz istog sela, koji se usljed zadobijenih povreda već nekoliko dana nalazi na Hirurškom odjeljenju beranske bolnice.
Kako je “Danu” saopšteno iz Odjeljenja bezbjednosti u Petnjici, do sukoba između rođaka došlo je protekle nedjelje.
- U sukobu su korišćeni drveni kolac i konopac, kojim su napadači pokušali da vežu porodicu svojih rođaka. Nakon prijave o sukobu, izvršen je uviđaj na licu mjesta, kada su pronađeni pomenuti predmeti. Osumnjičeni su privedeni u stanicu policije, nakon čega su predati u CB Berane, gdje su dali izjavu, nakon čega je slučaj procesuiran osnovnom tužilaštvu - saopšteno je iz Odjeljenja bezbjednosti u Petnjici.
- Povrijeđenom Mahmutu Škrijelju polomljena su četiri rebra i ima krvne podlive po tijelu. Radi se o teškim tjelesnim povredama koje, na sreću, za sad, nijesu opasne po život, saopšteno je iz beranske bolnice.
“Dan” nije uspio da razgovara sa povrijeđenim Mahmutom, jer nije dozvoljen ulazak u šok sobu u kojoj se nalazi. Prema riječima njegovog sina Saka, do sukoba sa porodicom Sada Škrijelja je došlo nakon pokušaja njegovog oca da ga zaštiti od rođaka.
- Sa prvim komšijama i rođacima ne govorimo već tri mjeseca, kada smo imali prvu svađu. Prije nekoliko dana, kamion pun materijala za izgradnju kuće, koju sam nedavno započeo, zakačio je i oštetio Sadovu ogradu. Tada je Sado preskočio ogradu i udario me pesnicom u leđa, a jedan od njegovih sinova pokušao je da me veže konopcem i udarao me pesnicom u glavu. Mada je prije dva mjeseca operisan, otac je pokušao da me zaštiti, a Sadov sin Hanel ga je udario kocem po leđima. Drugi njegov sin, Sead, ga je udario nogom. Moja sestričina pokušala je da ga zaštiti, ali ju je Hanel bacio na ogradu - istakao je Sako Škrijelj.
On je dodao da je nakon toga slučaj prijavio policiji u Petnjici, a potom povrijeđenog oca prebacio do bolnice.
DAN

Pucnjava na aerodromskoj pisti

Zamjenik osnovnog državnog tužioca, Rasim Jašarević podnio je juče istražnom sudiji bjelopoljskog Višeg suda Milanu J. Smoloviću zahtjev za sprovođenje istrage protiv Beranca Borisa Labana (30), zbog sumnje da je izvršio pokušaj ubistva. Kako se Laban nalazi u bjekstvu za njim je izdata potjernica.
U zahtjevu piše da je Laban 14. maja, oko 18 sati, na aerodromskoj pisti u Beranama, ispalio jedan hitac u sugrađanina Dragana Joksimovića (43). Tom prilikom Laban se nalazio u “audiju” (BA 455-88). Nakon što je Joksimović krenuo da bježi niz obližnju livadu, Laban je ispalio još nekoliko hitaca koji ga nijesu pogodili.
VIJESTI

11.6.06

Vozač autobusa u pritvoru

Istražni sudija Osnovnog suda u Beranama Hilmija Sujković odredio je juče pritvor od 30 dana Ruždiji Kajeviću (44), vozaču autobusa "Nokić kompani" iz Rožaja, koji je prije tri dana učestvovao u nesreći na putu Berane - Rožaje, u kojoj su poginuli Sonja Vučeljić i Goran Pantović, dok su Milonja Vučeljić i Rabija Bralić zadobili teške tjelesne povrede.
Sujković je kazao da je Kajeviću određen pritvor zbog osnovane sumnje da je počinio "teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja".
Do nesreće je došlo, kako je saopšteno nakon uviđaja, kada je "mazda 626" (BA 310 -50), koja se kretala iz pravca Rožaja, a kojom je upravljala Sonja Vučeljić, iz još nepoznatih razloga, prešla u suprotnu kolovoznu traku i sudarila se sa autobusom "Nokić kompani", koji se kretao iz pravca Berana. Tom prilikom, Vučeljićka i Pantović su na licu mjesta podlegli povredama.
Sonja Vučeljić sahranjena je u petak u selu Košutiće kod Andrijevice, a Pantović je sahranjen juče u Beranama.
Iz Kliničkog centra u Podgorici je "Vijestima" juče saopšteno samo "da je Vučeljić živ", dok je devetnaestogodišnja Rabija Bralić i tokom vikenda zadržana na liječenju u Opštoj bolnici u Beranama. Dežurni ljekari su juče saopštili da život Bralićke nije u opasnosti.
VIJESTI

Lopovi “vole” alkohol

U noći između četvrtka i petka nepoznati počinioci provalili su diskont pića “Dubak”, koji se nalazi u Ulici svetog Save, u strogom centru Berana. Diskont je vlasništvo Sava Dubaka iz tog grada. Lopovi su opljačkali dio robe koja se nalazila u diskontu, u vrijednosti 300 eura. Pored toga, provalnici su nanijeli štetu kidajući kablove kamera koje vrše video nadzor i odvaljujući dio eloksiranih vrata sa zadnje strane lokala.
Slučaj je juče prijavljen beranskoj policiji, čiji su službenici izvršili uviđaj na licu mjesta.
Kako je saopštio Dubak, sličan slučaj pljačke desio se i prije mjesec dana, ali su tada lopovi uzeli novac iz kase, dok robu nijesu dirali.
- Inspektor Goran Šćekić je taj slučaj brzo riješio, a dvojica pljačkaša su već u zatvoru. Nadam se da će i ovaj slučaj biti brzo riješen, a upućujem apel kolegama koji se bave trgovinom da ne kupuju alkoholna pića od nepoznatih ljudi, ili ako imaju takvih ponuda da to prijave policiji - zaključio je Dubak.
Inače, u posljednje dvije godine ovo je šesti slučaj provale pomenutog diskonta, a razriješena je samo pretprošla provalna pljačka. Diskont se nalazi u strogom centru grada, na svega stotinak metara udaljenosti od glavne beranske ulice.
DAN

10.6.06

Dvoje poginulo u direktnom sudaru

Beranci Goran D. Pantović (51) i Sonja Vučeljić (42) poginuli su juče oko 15.30 u saobraćajnoj nesreći u mjestu Dapsiće kod Berana, dok su teško povrijeđeni Milonja Vučeljić (54) i Rabija Bralić (19) iz Rožaja.
Pantović i supružnici Vučeljić nalazili su se u “mazdi 626” (BA 310 - 50) koja je, kako je kazao istražni sudija beranskog suda Hilmija Sujković, krećući se iz Rožaja ka Beranama, iz za sada neutvrđenih razloga prešla na suprotnu kolovoznu traku i direktno se sudarila sa autobusom rožajskog preduzeća “Nikić kompani”.
Sujković je kazao da je “mazdom” upravljala Sonja Vučeljić koja je kao i Pantović na mjestu bila mrtva. Njen suprug, Milonja, je bez svijesti i sa više preloma dopremljen u beransku bolnicu, odakle je odmah transportovan u Klinički centar u Podgorici. Rabija Bralić je bila putnica u autobusu i ona je zbrinuta u beranskoj bolnici. Kako su saopštili dežurni hirurzi Hamdija Kolašinac i Blažo Stijović, djevojka je teško povrijeđena, ali, ukoliko ne bude naknadnih komplikacija, njen život nije ugrožen.
Uviđaju su, pored istražnog sudije Sujkovića, prisustvovali Nusreta Arapović, zamjenik osnovnog državnog tužioca i ovlašćeni službenici CB Berane.
Dalja istraga je u toku.
Sonja Vučeljić je bila vlasnica nekoliko poljoprivrednih apoteka u Beranama i Andrijevici. Prema nezvaničnim saznanjima, ona je sa mužem Milonjom, koji je bio profesor Školskog centra “Vukadin Vukadinović”, i Pantovićem, dugogodišnjim službenikom beranske “Izgradnje”, išla za robu.
I Vučeljići i Pantović roditelji su maloljetne djece.
VIJESTI

6.6.06

Grade seoski dom

Mještani sela Marsenića rijeke i Navotine u avgustu prošle godine pristupili su izgradnji seoskog doma čija ukupna vrijednost iznosi 36.000 eura. Objekat će imati oko 400 m2 korisne površine u čijem sastavu se nalaze kapela, kancelarije Mjesne zajednice a planirane su i prostorije za ambulantu. Po riječima Veska Raketića, predsjednika odbora za izgradnju seoskog doma, zgrada je ozidana i stavljena pod krov, a ovih dana radi se na postavljanju stolarije. Planirano je da za nepunih mjesec dana objekat bude gotov kada će biti i njegovo svečano otvaranje.
- Veliku pomoć pružila nam je lokalna uprava koja je izdvojila 7.000 eura za ove namjene kao i privatni preduzetnik Darko Petrić, koji je obezbijedio čitavu krovnu konstrukciju, kao i šumska Uprava iz Andrijevice i njen direktor Ljubiša Fatić. Svesrdnu pomoć pružili su nam i naši ljudi koji se nalaze na privremenom radu u Danskoj. Ali, najveći teret svakako podnijeli su mještani koji su samodoprinosima i radom doprinijeli da napokon dobijemo i jedan ovako moderan objekat - istakao je Raketić.
Radovima rukovodi odbor u čijem su sastavu predsjednik Vesko Raketić i članovi Dragoljub Đeković, Milan Marsenić, Radenko Marsenić i Zoran Marsenić. Inače, sela Navotina i Marsenića rijeka čine jednu mjesnu zajednicu koja broji oko 120 domaćinstava. Ove godine planirana je i sanacija mosta na Limu koji povezuje ova sela sa magistralnim putem Berane-Plav jer je most ozbiljno oštećen i predstavlja pravi rizik prilikom prolaska automobila dok je saobraćaj za kamione i teretna vozila zabranjen.
Mještani su, takođe, za ovu godinu planirali izgradnju puta prema planini Balj, gdje se nalaze njihovi ljetnji katuni.
DAN

“Pet priča o ženama” u Beranama

Nikšićko pozorište sa predstavom “Pet priča o ženama” večeras u 20 časova gostuje u Centru za kultura u Beranama. Ovaj komad je urađen po motivima dramskog teksta Mire Gavrana “Sve o ženama”, a diplomski je ispit studentkinja Akademije dramskih umjetnosti sa Cetinja u klasi profesora Bora Stjepanovića. Nakon premijere, septembra 2004. godine Nikšićko pozorište je istu uvrstilo u svoj repertoar.
U predstavi koja govori o ženama i njihovim problemima, pa i onim koji se odnose na relaciju muško-žensko i koja je urađena s ciljem da publiku nasmije do suza , ali i da pripadnice ženskog pola dovede do shvatanja njihovih života, ljubavi i suprotnog pola igraju Žana Gardašević, Jelena Nenezić i Bojana Knežević.
Scenografiju za ovaj komad uradila je Marija Džoganović, kostime Milena Martinović, a muziku Vladimir Đurišić.
DAN

Berane brisano sa mape javnih radova

Predviđenim planom programa izvođenja javnih radova Direkcija javnih radova Crne Gore nije uvrstila nijedan projekat u beranskoj opštini i za nju, ovaj grad kao da ne postoje. Ako se tome doda da je u ranijem periodu bilo izraženo kašnjenje sa uplatama novca od koncesija, neisplaćena dugovanja u ranijem periodu po raznim osnovama republičke vlasti, stiče se utisak da je Berane diskriminisano u odnosu na gradove iz okruženja.
Prema riječima Relje Jovančevića, predsjednika SO Berane, u posljednje vrijeme nema problema sa naplatom iz Egalizacionog fonda, koji je, uz naplatu prireza, jedan od glavnih stavki punjenja opštinskog budžeta.
- Međutim, neprijatno sam iznenađen saznanjem da u programu Direkcije javnih radova nije uvršten nijedan projekat iz Berana. Direkciji smo za 2006. godinu kandidovali rekonstrukciju ulice koja vodi od raskrsnice Svetosavske i Ulice 13. jula, pored Gimnazije i Opšte bolnice, do Auto moto društva. Nažalost, taj projekat nije prošao, i u ovoj godini Direkcija neće izvoditi radove ni na jednom projektu na teritoriji beranske opštine - istakao je Jovančević.
Vlatko Peković, sekretar Sekretarijata za finansije u SO Berane, potvrđuje Jovančevićeve navode o “ manje- više redovnoj isplati iz Egalizacionog fonda”, dodajući “da se diskriminacija prema Beranama obavlja na drugi način”.
- Bilo koji projekat da kandidujemo, on se odbija ili se sa njegovom realizacijom odugovlači. Podsjetiću samo na nekoliko primjera, koji o tome govore. Realizacija projekta mini centrale čeka već godinu i po dana, jer nadležno ministarstvo nije odredilo cijenu kilovata proizvedenog u mini centralama. Sve ostalo je spremno za realizaciju projekta, čak i novac, koji je obezbijedio CHF. Pored toga, preko Vlade smo se obratili Evropskoj investicionoj banci za dodjelu kredita od 500.000 eura za izgradnju kolektora za prečišćavanje voda, čime bi riješili problem korita Lima. Mada je projekat dobio sve pohvale na sastancima koje smo imali, našem zahtjevu nije udovoljeno, a sredstva su dobili Nikšić i Podgorica, čime se stiče lažna slika o uspješnosti pojedinih lokalnih samouprava - ističe Peković.
On je naveo da se početkom proljeća pismom obratio i Ministarstvu turizma, sa zahtjevom da se u ovoj sezoni rekonstruiše regionalni put Berane- Polica - Trpezi, koji je u turističkoj sezoni izuzetno frekfentan, ali da još nema odgovora.
- Zahtijevali smo potpunu sanaciju uništenog puta i klizišta, ali je i taj zahtjev prošao kao i svi ostali, bez realizacije. Na jesen se u Crnoj Gori održava Donatorska konferencija, pripremili smo i za nju nekoliko projekata, ali me strah da i oni ne prođu kao i ostali, jer je više nego očigledno da je za aktuelnu vlast Berane slijepo crijevo - zaključuje Peković.

Zaboravljen dug od 400.000 eura
Kao poseban vid diskriminacije Berana, Peković je istakao problem finansiranja takozvane radne grupe, koja je oformljena za čuvanje imovine bivše “Fabrike sulfatne celuloze i papira”. Peković navodi da se Vlada obavezala da finansira 15 radnika angažovanih u te namjene, da je to rađeno do avgusta 1999. godine i da je tada prekinula sa izvršavanjem svoje obaveze.
- Od tada je Radna grupa na budžetu Opštine. Dug za finansiranje angažovanih radnika iznosi oko 400.000 eura, ali kao da niko ne razmišlja da izmiri tu obavezu. Na tom primjeru se možda i najbolje vidi o kakvoj se diskriminaciji Berana radi - navodi Peković.
DAN

Čantrić tvrdi da nije vozio

Pred vijećem Višeg suda u Bijelom Polju, kojim je predsjedavao sudija Vidomir Bošković, juče je završeno suđenje Manojlu Čantriću (49), iz Berana, zbog teškog djela protiv bezbjednosti saobraćaja. Prema optužnici, Čantrić je 15. septembra 1998. godine, oko 14.30 sati, na putu Berane-Andrijevica, u mjestu Sućeska, upravljajući “BMNj” (IG 504-54) prešao na suprotnu traku i sletio u rijeku Lim. Njegov saputnik Petrašin Šoškić iz Berana je tom prilikom smrtno stradao, kaže se u optužnici.
U svom iskazu optuženi Čantrić je negirao djelo koje mu je stavljeno optužnicom na teret ponavljajući tvrdnje date istražnom sudiji da je za upravljačem auta koje se prevrnulo bio Šoškić.
Presuda će biti saopštena 8. juna.
DAN

Filipoviću dvije, Kastratoviću četiri i po godine

Pred tročlanim krivičnim vijećem Višeg suda u Bijelom Polju, kojim je predsjedavao sudija Arif Spahić, juče je završeno suđenje Slavku Filipoviću (24,) iz Podgorice, i Luki Kastratoviću (25), iz Berana, zbog teškog djela protiv bezbjednosti saobraćaja . Filipović je osuđen na dvije, a Kastratović na četiri i po godine zatvora.
U obrazloženju presude sudija Spahić je istakao da je Filipović vozio brzinom od 69,4 kilometra na sat, iako je ograničenje 60 kilometra na sat. Da je Kastratović zaustavio vozilo ne bi došlo do nesreće, tako da je prihvaćeno da je osnovni propust na njegovoj strani. Filipoviću je ukinut pritvor.
Nakon izricanja presude advokat Velija Murić je kazao da je donesena kontradiktorna presuda i da će u ime svog branjenika Filipovića uložiti žalbu, dok je advokat Drago Pantović, takođe nezadovoljan kaznom za svog branjenika Kastratovića, najavio žalbu.
Optuženi Filipović je, upravljajući autom marke “micubiši - pajero” (PG 688-03), vlasništvo Direkcije javnih radova Crne Gore, 28. februara prošle godine u 15.20 sati ugrozio saobraćaj u Beranama na raskrsnici ulica D. Vujoševića i M. Jovančevića. Tom prilikom udario je u auto marke “opel kadet” (BA 311-87), za čijim upravljačem se nalazio Luka Kastratović iz Berana. Nije prilagodio brzinu uslovima saobraćaja i nije vozio sa opreznošću. Takođe, nije zauzeo položaj i nije se zaustavio kad je vidio auta sa lijeve i desne strane. Dalje u optužnici stoji da je Kastratović, koji je zadobio teške povrede, ušao u raskrsnicu bez prava prvenstva prolaza i tom prilikom su njegovi saputnici, braća Uglješa i Nikola Popović iz Berana, izgubili živote.
DAN

4.6.06

Osveštan hram Vaznesenja Gospodnjeg

U beranskom selu Rovci na Spasovdan, 1. juna, osveštan je hram Vaznesenja Gospodnjeg sa hramovnim domom. Osveštenje je obavio episkop budimljansko-nikšićki Joanikije. Tom prilikom donatorima i ljudima koji su pomogli izgradnju Hrama uručena su odlikovanja, a obavljeno je i krštenje građana.
Obraćajući se prisutnima episkop Joanikije je kazao da se u Rovcima slavio praznik Vaznesenja Gospodnjeg na nebo i kad u njemu nije bilo hrama. On je naveo da je glava Crkve Gospod Isus Hristos, koji uvijek obitava sa svojim narodom, “i kojem vaistinu pripada svaka vlast, na nebu i na zemlji”.
- Ljubav prema Gospodu je dovela do izgradnje hrama na ovom svetom mjestu, da bi se sabrali. Slava Gospodu što nas je baš u ovom vremenu sabrao ovdje - istakao je episkop Joanikije.
On je naveo da je ta svetinja građena “da bi smo se okupljali i da bi ona gradila nas”.
- Razjedinjavanje i udaljavanje su se pojavili u našem narodu i došli smo do onog pogubnog vremena, kada živimo od dioba i razdioba. Ne treba tako da bude među braćom, već da živimo u slozi i ljubavi. Vjera naša je oslonac za budućnost, a Gospod je kadar da iskorijeni svaku mržnju među braćom - zaključio je episkop Joanikije.
Za doprinos i iskazanu ljubav, pažnju i zalaganje u izgradnju Hrama u Rovcima, arhipastirskom gramatom odlikovan je akademik Miomir Dašić. Dašić je bio i jedan od velikih donatora, kao i Rovčanin Milutin Tomović, koji živi u Kanadi.
Izgradnja hrama Vaznesenja Gospodnjeg u Rovcima koštala je oko 75.000 eura, ne računajući dobrovoljni rad mještana tog sela. Idejno rješenje hrama uradio je arhitekta Ranko Vukanić, koji nije naplatio svoj rad.
DAN

2.6.06

Šume gorjele i zbog piromana

U okviru priprema za pojačanu opasnost od požara tokom ljeta, Štab civilne zaštite za teritoriju opštine Berane, pozvao je juče sva pravna i fizička lica da daju puni doprinos u sprovođenju preventivnih mjera radi sprečavanja izbijanja požara.
- Štab civilne zaštite upozorava da su najčešći uzroci izbijanja požara neoprezna upotreba vatre i neodgovorno ponašanje pojedinaca, a evidentni su i slučajevi namjernog podmetanja šumskih požara. U cilju sprečavanja pomenutih pojava u narednom periodu, svi nadležni organi preduzimaće energične i koordinirane mjere - navodi se u saopštenju Štaba civilne zaštite.
Vlasnici pogona za drvopreradu su u saopštenju upozoreni da drvni otpad odlažu na mjesta sa kojih nije moguće prenošenje i širenje vatre i da preduzimaju i ostale mjere protivpožarne zaštite u skladu sa propisima. Građani informacije o primijećenim požarima mogu dostavili službama koje rade neprekidno 24 časa dnevno, pozivom na brojeve telefona 93 - Opštinska vatrogasna jedinica i 985 - Centar za obavještavanje Odjeljenja za odbranu Berana.
VIJESTI

Asfaltna baza ponovo radi

Stanovnici Ržanice kod Berana, koji se protive radu asfaltne baze, najavili su juče da će ponovo tražiti pomoć od Ministarstva zaštite životne sredine, kako bi zaustavili rad tog postrojenja, kojem je Ekološka inspekcija 5. maja zabranila rad. Vlasnik asfaltne baze je kompanija “Integral inženjering”.
Razočarani nepoštovanjem rješenja Ekološke inspekcije, grupa mještana je 25. maja blokirali put do postrojenja. Dozvolu za prolaza kroz naselje kamiona, koji su asfaltnu bazu snadbijevali sirovinama, je, prema riječima vozača, dao predsjednik MZ Donja Ržanica Nasto Ralević.
Mještani Ržanice tvrde, da uprkos tome što je isto rješenje uručeno i zastupnicima “Integral inženjeringa”, to postrojenje radi u proteklih nekoliko dana.
U rješenju inspekcije se navodi, da kompanija "Integral inženjering” nema potrebne dozvole i saglasnosti za rad, zbog čega je zabranjeno puštanje u rad asfaltne baze, drobiličkog postrojenja i betonjerke “bez prethodno pribavljenih potrebnih dozvola za rad od nadležnih organa”.
Rješenju je potpisala glavni ekološki inspektor Vesna Zarubica, a u njemu se navodi da će ta inspekcija i dalje nadzirati sve aktivnosti u vezi sa tim objektom.
Asfaltnu bazu je od firme GP "PUT" iz Sarajeva u julu 2005. godine kupio “Integral inženjering” iz Banja luke, koji ima registrovano preduzeće u Crnoj Gori. Zemljište na kojem se nalazi sporni objekat, vlasništvo je AD "Poljoprivreda i šumarstvo" iz Berana, koje je, sa “Integral inženjeringom” sklopilo ugovor o zakupu zemljišta 1. 10. 2005. godine, na rok od 10 godina.
Sporni objekat počeo je sa radom prije mjesec dana kada je dio mještana Ržanice protestovao zbog toga i zatražio pomoć od nadležnih službi. Građani su, na protestima, saopštili da je prije više od 15. godina, ta asfaltna baza instalirana za potrebe rada "Sarajevo puta", koje je imalo saglasnost mještana za rad na rok od dvije godine. Izbijanjem rata na prostorima bivše države, radnici tog preduzeća su napustili Berane, i asfaltna baza od tada do prije mjesec dana nije radila.
VIJESTI

Izostao vještak

Pred vijećem sudije Vidomira Boškovića, u Višem sudu u Bijelom Polju juče je, zbog protoka vremena, iznova počelo suđenje Berancu Draženu V.Bojoviću (29) koji je optužen za "teško djelo protiv zdravlja ljudi".
U optužnici koju zastupa Milosav Veličković navodi se da je Bojović bez odgovarajuće stručne spreme i odobrenja za rad, kao student treće godine stomatološkog fakulteta na prištinskom univerzitetu, u prizemlju porodične kuće u Beranama otvorio privatnu stomatološku ordinaciju i bavio se liječenjem i popravkom zuba građanima Berana.
- Dok je 10-godišnjoj Martini Šćekić 13. januara 2005. obavljao pregled i uklanjao lijek iz zuba zbog nestručno ukazane ljekarske pomoći djevojčica je umrla, navodi se u optužnici. Martini, učenici četvrtog razreda OŠ u Polici kod Berana, pozlilo je na zubarskoj stolici. Bojović je djevojčicu prevezao do hitne pomoći ali ljekari nijesu mogli da joj pomognu.
Prije početka suđenja predsjednik vijeća je obavijestio prisutne da vještak sudsko-medicinskog odbora Medicinskog fakulteta u Beogradu prof. dr Branimir Aleksandrić zbog zauzetosti nije mogao da prisustvuje suđenju i pojasni nalaz. Bojović je ostao pri iskazu datom na ranijem suđenju kada je osporio navode optužnice.
Nijesam koristio antišok terapiju, injekciju ili sprej - kazao je tada Bojović.
VIJESTI