31.7.06

Policajci mjerkaju fotelju gradonačelnika

Opštinski odbor DPS-a Berane utvrdio je listu kandidata za gradonačelnika u toj opštini, a potvrdili su i koaliciju na lokalnom nivou sa SDP-om. Prema saznanjima “Dana” dobijenim od izvora iz vrha OO DPS-a Berane, na prekjučerašnjem sastanku pročitana su imena 26 predloženih članova za mjesto gradonačelnika koje su nominovali mjesni odbori. Na svim listama, saznajemo, bilo je ime dr Miodraga-Boba Radunovića, predsjednika IO DPS-a, ali on neće biti kandidat za gradonačelnika, kao ni Drago Čantrić, predsjednik OO DPS-a koji, prema istim saznanjima, ne želi tu funkciju, pa nije potpisao kandidaturu.
Od preostalih kandidata za mjesto gradonačelnika, prema riječima našeg izvora, najviše šansi imaju Vuka Golubović, šef Finansijske policije i Novo Veljić, načelnik Centra bezbjednosti u Beranama. Konačan predlog kandidata te partije, daće predsjedništvo DPS-a.
Koalicija opštinskih odbora SNP-NS-DSS, trebalo je da se sinoć sastanu sa predstavnicima Srpske liste o mogućoj koaliciji na lokalnom nivou, a u srijedu, 2. avgusta, kada je zakazan sastanak OO SNP-a, odlučiće da li će biti ili ne, koalicije sa Srpskom listom.
Srpska lista će večeras konačnu riječ dati o koalicionom nastupu sa tri opozicione partije iz bivšeg Bloka za zajedničku državu.
Prema nezvaničnim informacijama dobijenim iz najjače opozicione partije na sastanku OO SNP-a tajnim glasanjem odlučivaće se o kandidatu te partije za gradonačelnika Berana, kao i o mogućoj koaliciji sa Srpskom listom.
Srpska lista je potvrdila da će se sastati sa predstavnicima Koalicije SNP-NS-DSS, uz opasku “da su šanse za predizbornu koaliciju minimalne”.
Prema nezvaničnim informacijama, Srpska lista će na današnjem sastanku odlučiti o samostalnom ili koalicionom nastupu, kao i o mogućnosti da ima sopstvenog kandidata za mjesto gradonačelnika.
Kako je saopštio izvor iz Srpske liste, “kako god da večeras odluče, od subote počinjemo sa predizbornom kampanjom”.

Pokret za promjene miruje
Najveća nepoznanica u gradu na Limu je novoformirani Pokret za promjene. Koordinator Pokreta u Beranama je dr Zoran Marsenić, istaknuti kardiolog iz Berana. Snaga ove partije trenutno nije poznata, kao ni podatak o razvijenosti partijske infrastrukture, odnosno da li će imati vremena da se ozbiljno pripremi za lokalne izbore u Beranama. Trenutno nije poznato ni da li će Pokret imati svog kandidata za mjesto gradonačelnika.
DAN

Ukradeno 2.300 detonatora

Iz beranske fabrike eksploziva Polieks zasad nepoznata lica opljačkala su 2.300 detonatora eksplozivnih naprava, potvrđeno je “Danu” u beranskoj policiji.
Zbog nesavjesnog obavljanja poslova na obezbjeđenju, poslovodstvo Polieksa suspendovalo je dva radnika, a policija između ostalih vrši provjere i među radnicima tog preduzeća kako bi rasvijetlila ovaj slučaj.
Iz policije je saopšteno da istraga ide u dobrom pravcu, a postoje indicije da će pljačkaši biti brzo otkriveni.
Prema riječima Pera Trifunovića, direktora Polieksa, vrijednost 2.300 opljačkanih detonatora nije velika i na slobodnom tržištu iznosi oko 1.900 eura, ali je, kako je kazao, velika opasnost sam nestanak.
- Postoji opasnost da tolika količina ukradenih detonatora napravi ogromnu štetu, da ne govorimo o mogućnosti smrtnih slučajeva. Suspendovali smo dva radnika, a nadamo se da će policija brzo otkriti pljačkaše, a samim tim i njihove namjere o tome šta su željeli da urade sa toliko ukradenih detonatora - kazao je Trifunović.
Pored pomenute pljačke, u Polieksu se desilo i nekoliko incidenata u kojima je, nažalost, jedna osoba izgubila život. Fabrika je 1986. godine doživjela potpunu havariju, kada je eksplodirala mašina “gnjetalica”, sa 350 kilograma eksploziva. Tada je u potpunosti uništen objekat E13, ali su zbog pravilne grudobranske zaštite očuvani svi ostali objekti.
Najveća nesreća, u kojoj je život izgubio radnik Ranko Đukić desila se 20. januara 1998. godine, kada je došlo do eksplozije u objektu E11. Tokom 1994. godine, radeći na inicijalnim eksplozivima, povrijeđen je Dositej Mišković, a godinu dana kasnije, radeći sa detonatorima, povrede je zadobio Borislav Anđić.
DAN

30.7.06

Novi vlasnik premašio očekivanja

Preduzeću ŠIK "Berane" koje je privatizovano prije pola godine predstoji dobra budućnost zahvaljujući odabiru pravog partnera - saopštili su predstavnici Agencije za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja Branko Vujović i Slobodan Perović, tokom jučerašnje posjete preduzeću ŠIK "Berane".
Tokom razgovora sa vlasnikom Draganom Bojovićem i rukovodiocom proizvodnje Radovanom Kastratovićem, konstatovano je da je kompanija "Boj komerc" u potpunosti poštovala stavke iz kupoprodajnog ugovora, a milion eura investicionih ulaganja, planiranih za naredne tri, uloženo je za pola godine, što je premašilo sva očekivanja.
Vujović je kazao da su u cjelini poštovani i svi ostali uslovi iz kupoprodajnog ugovora, u prvom redu u dijelu angažovanja radnika, pa je od planiranih 150 angažovano 176 radnika, sa prosječnom zaradom od 250 eura.
- I kapaciteti ŠIK-a se koriste u obimu od 80 odsto od projektovanog - kazao je Vujović napominjući da je u narednoj godini planirano da se ostvari dobit od četiri do pet miliona eura od izvoza.
On je izrazio očekivanje da će takav trend u drvnoj industriji uskoro zaživjeti u Nikšiću, Pljevljima i Rožajama.
Kada je riječ o privatizaciji Rudnika mrkog ugla "Ivangrad", Vujović je kazao da je “veoma razočaran jer je upravo bezuspješno okončan osmi tender na kojem nije bilo zainteresovanih kupaca niti u naznakama postoji mogućnost da bi taj Rudnik mogao biti privatizovan u jednom paketu sa pljevaljskim”.
- Postoje najave stečajne uprave da se nakon završenog tendera javio neki potencijalni zainteresovani partner koji će obići to preduzeće. Gotovo identična situacija je u preduzeću “Nova Beranka” koje je privatizovano, ali zbog neriješenih imovinskih odnosa, više od sedam mjeseci 250 radnika je u velikoj neizvjesnosti - kazao je Vujović i dodao da do 15.avgusta očekuje potpisivanje kupoprodajnog ugovora u vezi sa privatizacijom beranske "Polimke" sa kompanijom “Koroški” iz Slovenije.
VIJESTI

29.7.06

Danas “Šlaufijada”

Na talasima Lima danas se održava tradicionalna trka šlaufima, popularna ''Šlaufijada'' koja je kao tada jedintvena manifestacija, ustanovljena još prije skoro tri decenije.
Osim trke šlaufima, u kategoriji omladinaca i maratonaca, planirano je i niz drugih disciplina i sportsko rekreativnih akcija.
Šlaufijadu je 1977. godine osmislila grupa tadašnjih omladinaca, da bi kasnije po uzoru na Berane trke šlaufima bile organozovane i u drugim gradovima bivše SFRJ - Mostaru, Banja Luci, Vrbasu... Uz nekoliko prekida, ovo je osamnaesta ''Šlaufijada'' u Beranama.
Trka šlaufa, uz obavezne skokove sa gradskog mosta i takmičenje u ronjenju, svake godine privuče veliki broj učesnika i posmatrača. Organizaciju je ove godine preuzela opštinska Turistička organizacija, uz podršku sponzora, i najavu da bi već sljedeće godine trebalo da preraste u regionalnu manifestaciju.
REPUBLIKA

23.7.06

Kraljevski grob na obali Lima

Kreneš li od Berana preko Police razrovanim putem oko 30 kilometara stići ćeš u Azane. Staro je naselje u gornjem toku Lima. Pominje se u 12. vijeku. Okruženo je planinskim vijencima između sela Crniša, Goduše i Radmanca. Ovdje većinom žive Petrovići, Lukovići, Ivezići, Popovići i druga bratstva. Ovaj kraj ima bogatu onomstiku i toponime o kojima su pisali strani i naši naučnici, među njima Pavle Rovinski i Igor Kovaljevski, te akademici Milisav Lutovac, Mirko Barjaktarević, Miomir Dašić, dr Draško Došljak, književnik Miloš Ostojić i drugi. Ovaj kraj je bogat i mikro-toponimima: Crkvica, Podcrkva, Podcrkvenica, Selište, Vidin Do. Dobilo je ime Azane po božanskom svetilištu, idolu, piše Miloš Ostojić u knjizi “Vasojevići u svijetu onomastike”.
U Azanima su drevni grobovi, ćirilični natpisi. Na jednoj ogromnoj ploči dugoj dva metra, a širokoj 35 santimetara piše “vjeruj Hristu”. Zatim tri duga reda ispisana slova: “Kralj, i “reč”...” I ne postradah” a dalje se ne vide slova. Kamena nadgrobna ploča, koga kralja? Odakle je ovdje donesen i sahranjen. Čije su ruke urezale ova slova na kamenoj ploči. Nijesmo mogli znati. Tu su i drugi krstovi, i priča o vojvodi Petru Azancu, manastiru i boru starom više od 600 godina, kako je ovdje zasađen i kako su ga čuvali mještani da ga Turci ne posijeku. Ima priča, a koju su zabilježili i hroničari kako je vojvoda Petar okovao bor plehom i ekserima od zemlje u visini od 30 metara i tako ga sačuvao da ne bude posječen. Kod bora je i grob vojvode Petra Petrocića Azanca. Traje bor, priča i selo Azane. Istorija jednog kraja, zapisi, slovo, krstovi, drevni grobovi koje treba, zaštiti od propadanja.
Urađena je na starom zdanju nova crkva. Oformljeno je i Kolo srpskih sestara na čelu sa Slobodankom Luković. Crkvu svakodnevno posjećuju mještani, ima i mladih, pogotovu subotom i nedjeljom, kada dođu iz Berana oni koji tamo rade a nijesu zaboravili svoj zavičaj. Ulažu, skupljaju sredstva da rekonstruišu put kroz selo. Složni su pa će planovi koji su zamislili biti na vrijeme završeni. Ima i novih kuća, čini se da se zavičajci vraćaju svome kraju i da sopstvenim sredstvima stvaraju uslove za bolji zajednički život.
U Azane treba doći i vidjeti šta je sve šta je sve ovdje nekada bilo. A bio je manastir i u njemu ikone i knjige, sveštenici koji su, kažu ovdje, pisali molitvenike, psalme, o kojima postoje zapisi. Ovo je kraj gdje su dolazili kraljevi, velmoži, Nemanjići, jer je to prostor između Budimlja, manastira Sudikova, Đurđevih Stupova i Bijelog Polja. Kraj na kome je bilo mnogo manastira i crkava. Nije putopisac bez razloga zapisao da je dolina Lima novi Jerusalim. I zaista je to tako, ali uvjeriće se ona koji dođe ovdje i vidi sve to. Uvjeriće se i da je bila monaška škola u Azanima i da su tu stjecište nalazili učeni monasi i drugi spisatelji, pisali crkvene knjige. Ali vrijeme je učinilo svoje, baš kako zapisa Igor Kovaljevski: “Duša ovog naroda vezana je za obalu Lima, šumu, manastirske zidine i gdje god dođete pokazaće vam crkvu, ruševinu, prazni mermerni sarkofag”.
Tako kazuje i starica Gorica Ivezić o ovom kraju, o prošlosti, o sjaju i bogatstvu manastira.
- Sada se okupljamo oko crkve. Ona nam je sve, dom kulture, škola, biblioteka, zborište. Tu se i dogovaramo, sjedimo ispod bora, nadamo se boljim danima, sjutrašnjici. Tužno je što je ovaj kraj skoro napušten, što niko nije zaštitio ove spomenike, ove drevne grobove. Istina, mještani ih čuvaju ali nemamo sredstava da to saniramo kako treba - kažu nam u ovom kraju.
DAN

Humani ljudi zacjeljuju životne rane

Kada je 13. oktobra 2004. godine u požaru koji je zahvatio baraku u Raseljeničkom naselju na Rudešu kod Berana život izgubio trogodišnji Aleksandar Mališić, čitav život njegove porodice nestao je u plamenu. Samohrana majka Rajka i djeca Miloš ( 18), Željko (11) i Željka (11) ostali su bez sina i brata, krova nad glavom i oskudnog pokućstva. Postali su socijalni slučajevi, kao i prije tragedije, ali sa ranom za čitav život i slabom nadom da će im neko pomoći da se opet skuće.
Nepune dvije godine nakon tragedije, četvoročlana Rajkina porodica ima dvosoban stan, koji je, kao socijalni slučaj dobila u stambenoj zgradi “Njemačka kuća” koju je finansirala Humanitarna organizacija “ Help”. Rajka radi u Osnovnoj školi “Radomir Mitrović” kao čistačica. Najstariji sin Miloš, ove godine je završio srednju školu, dok su blizanci Željko i Željka učenici osnovne škole.
Stan im je skromno opremljen. Komšije su im raseljenici sa Kosova i Metohije. Većinom starije osobe, pa se glasovi Željka i Željke čuju hodnicima zgrade razbijajući na taj način raseljeničku tugu i tragediju svoje porodice.
Rajka kaže da se u stan, koji joj je dodijelila SO Berane, preselila 9. januara, a da ga je opremila zahvaljujući pomoći humanih ljudi, humanitarnih organizacija, Crvenog krsta, Centra za socijalni rad, škole u kojoj radi, lokalne samouprave.
- Sada nam je već dobro. Radim i primam platu od 95 eura. Sa njom ne možemo da preživimo, ali sam do prije tri mjeseca honorarno radila u jednoj pekari i tako dopunjala porodični budžet. Tada sam slomila ruku i trenutno ne mogu da na taj način dodatno zarađujem, ali sam, nakon svega, ipak, zadovoljna kako živimo nakon svega što smo preživjeli - kaže Rajka.
Ona navodi da im je najbitnije da imaju krov nad glavom, a za ostalo će, kako kaže, lako. Ranije je dobijala i humanitarnu pomoć od organizacije “ Help”, koja je sada ukinuta zbog nedostatka novca i preusmjeravanja sve oskudnije pomoći prema onima kojima je potrebnija. Kaže da se nada da će završetkom školovanja i sin Miloš moći da nađe neki posao i da će porodica tada imati još bolje uslove za život. O trenutnim uslovima navodi da nijesu laki, posebno kada se primakne početak školske godine.
- Knjige, sveske, obuću i odjeću djeci kupujem na kredit. Na taj način ih opremim za školu, a onda tokom godine to otplatim. Jelovnik nam nije problem. Hranimo se onim što je najeftinije, a ne što je neophodno. Voće ne kupujemo, jer tako moramo. Osim duga od 100 eura za struju, nikome ne dugujem ništa, a čim mi se ruka oporavi i ponovo počnem da radim u pekari i to ću razdužiti. Prije mjesec dana Centar za socijalni rad me je pomogao sa 100 eura, a i jedno od djece će preko Centra na more. Kada se osvrnem na period od prije dvije godine, kada sam izgubila sina Aleksandra, obilježen je skoro izgubljenim osjećajem humanosti dobrih ljudi, koji su meni i djeci pomogli da prevaziđemo tragediju koja nas je zadesila - ističe Rajka.
Ona kaže da je period od tragičnog požara i gubitka djeteta obilježila rana koju neće preboljeti, ali i humanost ljudi, znanih i neznanih, učenika beranskih osnovnih škola koji su svojim prilozima pomagali svoje vršnjake, njenu maloljetnu djecu, koja će, takođe, ostati urezana u pamćenje tokom čitavog života. Zato se i ne žali i kaže “da je sada dobro i sa mjesečnom platom od 95 eura”. Brzo će joj se oporaviti polomljena ruka i ponovo će honorarno zarađivati u pekari.
DAN

Vjetar obrao voće

Prema podacima Opštinskog sekretarijata za poljoprivredu, opštinu Berane su, u periodu od 18. juna do 16. jula, u tri navrata zahvatile elementarne nepogode praćene gradom i olujnim vjetrom. Prema globalnim procjenama, štete na voću i ratarskim kulturama iznose više od 500.000 eura.
Kako je saopštio Ranko Šćekić, savjetnik u ovoj instituciji, Opštinska komisija je procijenila samo štete nanijete 18. juna, kada je nevrijeme zahvatilo područja Gornjeg i Donjeg Zaostra, Rujišta, Zagrada, Police i Dapsića.
- Na tom području živi oko 1.800 domaćinstava, sa velikim brojem zasađenih ratarskih kultura i sadnica voća. Štete na usjevima i voću teško je tačno izračunati, ali je globalna procjena da one iznose oko 350.000 eura. O njima smo pismenim putem obavijestili Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede - istakao je Šćekić.
Prema Šćekićevim riječima, drugi i treći udar grada i olujnog vjetra, nas području beranske opštine desio se 10. i 16.jula, u reonu sela Šekular, a štete su izazvane na istim kulturama.
- Vjetar i grad na području ovog sela bili su toliko jaki i razorni da su, pored uništenog voća i povrća, pričinjene i velike materijalne štete na domaćinstvima i pomoćnim objektima mještana. Ove štete još nijesu nijesu procijenjene, ali će iznositi više od 500.000 eura gubitka za mještane pojedinih mjesnih zajednica u Beranama - procijenio je Šćekić.
DAN

Bez državnih obilježja

Godinu između dva opštinska praznika obilježile su investicione aktivnosti, uprkos siromaštvu i teškoj privrednoj situaciji – ocijenio je predsjednik Skupštine Opštine Berane Relja Jovančević. On je na svečanoj sjednici povodom Dana opštine ukazao na niz značajnih infrastrukturnih projekata koji su realizovani u proteklih 12 mjeseci ili je njihova realizacija u toku.
- Skupština Opštine donijela je potrebna normativna akta, čime je skoro u potpunosti implementiran Zakon o lokalnoj samoupravi. Te značajne odluke izglasane su jednoglasno u lokalnom parlamentu. Time je stvorena infrastruktura za predstojeće lokalne izbore - rekao je Jovančević.
Predsjednik SO je dodao da je u vremenu za nama ''mnogo energije trošeno na političkom planu''.
- Ne znam da li je zrelo vrijeme, ali bi bilo vrijeme da se okrenemo radu i da u zemlji koja ima velike potencijale za pristojan život ne gledamo sa zavišću kako drugi žive - kazao je Jovančević.
Komentarišući odsustvo odborničkog kluba Demokrastke partije socijalista sa svečane sjednice, on je rekao da mu nijesu poznati razlozi i dodao da je to za njega neočekivan potez DPS-a.
Iz Opštinskog odbora DPS- a odmah nakon sjednice saopšteno je da je Klub odbornika te partije odlučio da ne prisustvuje svečanoj sjednici ''zbog krajnje ignorantskog odnosa lokalne vlasti prema državnim organima i simbolima države Crne Gore''.
Na zgradi opštine i u skupštinskoj sali, ni juče, kao ni za Dan državnosti, osim zastave grada, nije bila istaknuta državna zastava Crne Gore.
Predsjedniku opštine i građanima Berana, telegramom, praznik su čestitali predsjednik države Filip Vujanović, predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić, predsjednik Vlade Milo Đukanović, kao predsjednik Socijalističke narodne partije Predrag Bulatović.

Priznanja
Ovogodišnjim dobitnicima nagrade 21. juli, na jučerašnjoj sjedici uručena su najviša opštinska priznanja. Nagrade su dobili Udruženje pčelara ''Uljanik'', jedno od najstarijih udruženja te vrste u Crnoj Gori, kao i istaknuti sportisti i sportski radnici Milija Pjaković, predsjednik Atletskog kluba i Vučić Dobrašinović, predsjednik Bokserskog kluba ''Radnički''.
REPUBLIKA

Tragedija na Limu

Slavko V. Nišavić (28) iz sela Donje Zaostro kod Berana utopio se juče oko 15.30 sati u Limu, dok je pokušavao da spasi jedno dijete, koje se davilo. Očevici pričaju, da je Slavko, na kupalištu, Ključevi skočio sa stijene da izvuče iz vode dijete. Ono je spašeno, ali Slavko nije izronio.
Potraga u koju su bili uključeni vatrogasci i pripadnici MUP-a nije dala rezultate. Tijelo nerećnog mladića pronađeno je tek oko 19 sati, kada je stigla specijalna ronilačka ekipa iz Podgorice. Nađen je na mjestu gdje je uskočio u vodu, ali na velikoj dubini i u vrtlozima. Istražni sudija Višeg suda u Bijelom Polju Atif Adrović rekao je da su ljekari sinoć pregledali tijelo i zaključili da se radi o klasičnom utopljenju.
REPUBLIKA

21.7.06

Koliko smo samo sijalica postavili

Gradonačelnik Berana Relja Jovančević juče je, povodom Dana opštine - 21. jula i predstoje-ćih izbora, poručio građanima da je aktuelna lokalna vlast u protekloj godini, uradila znatno više od planiranog i u odnosu na finansijske mogućnosti.
- Zahvaljujući donatorima i budžetu Opštine, urađeno je niz važnih infrastrukturnih objekata u gradu, kao što su kompletni sadržaji u Ulici M. Mališića, V. Maslovarića i Svetog Save, uključujući i izgradnju parka, gdje su radovi u toku. Kada smo preuzeli vlast prije četiri godine, zatekli smo svega stotinak sijalica na uličnoj rasvjeti. Danas možemo konstatovati da je za taj period postavljeno oko 10 kilometara ulične rasvjete na području opštine, u šta je uloženo 400.000 eura iz budžeta - kazao je Jovančević.
On je podsjetio i na izgradnju kanalizacione mreže, čime su u dobrom dijelu riješeni glavni problemi, zahvaljujući ulaganjima lokalne uprave, dok je za izgradnju Vakufske kuće, do sada izdvojeno 6.500 eura, kako bi taj vjerski objekat imao sve neophodne sadržaje.
- Uz veliku pomoć i podršku međunarodnih humanitarnih organizacija USAID-a, CHF-a i Karitasa, uz znatno ulaganje Opštine, izgrađena je kanalizaciona mreža. Obezbijeđena je oprema za Komunalno preduzeće, izgrađen vodovod Buče-Dolac-Lužac, uz pomoć CHF-a, dok je “Karitas” finansirao izgradnju glavne ulice - kazao je Jovančević.
On je rekao da će izgradnja 3.500 kvadrata pijačn-og kompleksa početi u avgustu, uključujući i izgradnju zelene i kamionske pijace, sa isto toliko prostora i šetališta od limskog mosta do buvlje, odnosno stočne pijace u Talumu.
- Tvrdim da ova vlast nije uništila gradski prostor, kako se to može čuti iz pojedinih krugova u Beranama. Naprotiv, sačuvali smo prostor u gradu - poručio je Jovančević.
Na pitanje hoće li se ponovo kandidovati za gradonačelnika na predstojećim lokalnim izborima, Jovančević je kazao da nije siguran, ali da će SNP predložiti sigurno kvalitetnog kandidata po mjeri građana Berana.

DIREKTOR “SEDME SILE” HOĆE NA ČELO OPŠTINE?
Kandidaturu za gradonačelnika Berana, juče je najavio direktor i načelnik detektivske agencije “Sedma sila” Mihailo - Milo Marković.
On je na jučerašnjoj konferenciji za štampu kazao da je odluka o njegovoj kandidaturi donijeta na sjednici NVO “Generalni savjet detektivske policije “Sedma sila” za Crnu Goru i međunarodne asocijacije detektiva”.
- Razmisliću o kandidaturi za gradonačelnika. Podjele u građanstvu su prešle svaku granicu, ljudi se još dijele na četnike i partizane, unioniste i suvereniste, a posljedice su nesagledive - kazao je Marković.
On je istakao “da je bilo dosta predsjednika i gradonačelnika koji su ustoličeni po partijskim linijama što je dovelo do odvajanja od Vlade i vlasti”.
Na pitanje hoće li mu eventualno zasmetati to što je nedavno protiv njega pokrenut istražni postupak zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo prevare, Marković je kazao da je nevin sve dok se ne dokaže da je kriv.
VIJESTI

20.7.06

Gorak hljeb zbog prevare

Iz Norveške je u posljednjih nekoliko dana u Crnu Goru deportovano više porodica iz Berana - saznaje Republika. Izgledi da neko od mnogobrojnih, koji su prije dvije godine trbuhom za kruhom vođeni lažnim obećanjima agencija, ostane tamo, svedeni su na minimum.
Deportovanja su, kako kažu povratnici, intenzivirana nakon završetka referenduma i sticanja nezavisnosti Crne Gore.
- Norveženi su do sada čekali i mogle su prolaziti priče o političkoj nestabilnosti. Sada je sa tim gotovo i deportovanja su nastavljena. Ubrzo u toj zemlji neće biti nikoga iz ovih krajeva ko je otišao kao i mi vjerujući u bajke - ispričala je jedna povratnica iz beranskog kraja, koja je sa suprugom i djecom u Norveškoj provela više od godinu.
Talas onih koji su se odlučili na odlazak u Norvešku Berane je zahvatio u prvoj polovini 2004. godine. Koliko je tačno ''emigriralo'' ne zna se precizno, ali se sa sigurnošću brojka mjeri stotinama. Godinu ranije Norvešku kao obećanu zemlju otkrili su Bjelopoljci, i svi se vratili.
Ljude sa sjevera Crne Gore na put za krajnji sjever zemljine kugle odvodile su priče raznih agencija koje su posredovale u dobijanju viza za neku od zapadnoevropskih zemalja. Iz tih zemalja u Norvešku naši ljudi su stizali ilegalnim kanalima, gdje su odmah smještani u logore za azilante, u kojima su se rušili njihovi snovi o ''obećanoj zemlji'', ''poslu i parama na pretek''.
Neki od prvih koji su otišli i odmah se vratili upozoravali su da je sve prevara agencija koje u svemu jedine zarađuju, ali su ljudi sa sjevera Crne Gore ipak dugo odlazili, nerijetko prodajući svu imovinu da bi obezbijedili novac za vize i putovanje.
- Mi na sreću nijesmo ništa prodali da bi otišli i imamo gdje da se vratimo, za razliku od nekih nesrećnika koji su prodali kompletnu imovinu, pa čak i podizali kredite. Bio je to tek jedan malo duži izlet, na koji su nas odvele lažne priče - kazala je ova žena koja je s porodicom vraćena prije dva-tri dana, ne želeći da joj se pominje ime.
Prema pričama Beranaca koji su ovih dana vraćeni, definisanjem državnog statusa Crne Gore i u drugim zapadnoevropskim zemljama u kojima naši ljudi borave u statusu emigranata, situacija se promijenila i one koji nijesu ranije legalizovali boravak i dobili papire, čekaju deportovanja.
Na odlazak u te zemlje naše građane odvodili su ekonomski motivi, ali budući da nijesu mogli dobiti ekonomski azil, oni su obično bili prinuđeni da izmišljaju priče koje bi im omogućavale privremeni politički azil. Najgore u svemu prolazila su djeca školskog uzrasta koja su u tim putešestvijima za svojim roditeljima gubila vrijeme, zaostajući po povratku za svojim vršnjacima i po dvije školske godine.
REPUBLIKA

19.7.06

Ulovljena mladica teška 16 kg

U Tifranskom kanjonu rijeke Lim kod Berana ulovljena je mladica težine 16 kilograma i dužine preko metar. Ribu je upecao Zarem Duraković, član sportsko-ribolovnog Društva "Lim" i to je kapitalni primjerak za ovu rijeku. Ovakvi primjerci mogu se naći u Drini i Plavskom jezeru. Ulovljena je u sumrak, na štap “falkon”, akcije 100 grama, na mamac "glavinjare" težine 45 grama. "Borba" sa mladicom trajala je pet minuta, ali sam uspio zahvaljujući ravnom terenu, kaže Duraković.
POBJEDA

12.7.06

Pilana pod zemljom

Kratkotrajno nevrijeme koje je prekjuče zahvatilo pojedina područja beranske opštine nanijelo je velike štete na putnoj infrastrukturi i imanjima pojedinih poljoprivrednih proizvođača. Najteže stanje je na području Šekulara, gdje je snažna bujica naprosto zatrpala pilanu Milovana Brakočevića, a velike štete su pričinjene i na području Gornjeg Zaostra.
Krizni štab beranske opštine izašao je juče u selu Šekular, gdje je snimljeno stanje, a prema riječima Ilije Markovića, predsjednika štaba, šteta će naknadno biti procijenjena.
- Snažna bujica pristigla je sa planine i nanosima zatrpala objekat pilane. Angažovanjem mehanizacije veći dio opreme je spašen, dok je manji dio, kao i alat, još uvijek zatrpan muljem i zemljom - istakao je Marković.
On je kazao da je prekjučerašnje nevrijeme zahvatilo samo pojedine djelove beranske opštine, a da je najteže stanje na seoskom području. Prema njegovim riječima, ugroženo je više infrastrukturnih objekata, a takva situacija, pored Šekulara, posebno je izražena u selu Gornje Zaostro.
DAN

Za dvojno državljanstvo 4.000 potpisa

Akciju prikupljanja potpisa za dvojno državljanstvo, koju je pokrenula Srpska narodna stranka, u Beranama je do juče podržalo više od 4.000 građana. Akcija je počela prije dvadeset dana i bilo je planirano da traje do 15. jula, ali će zbog velikog interesovanja biti produžena do 1. avgusta. Prema riječima Radojice Živkovića, predsjednika OO SNS-a, odziv građana je iznad očekivanja.
- Da bi građanima izašli u susret rok za potpisivanje zahtjeva smo produžili do kraja mjeseca. Očekujemo da će do kraja jula biti prikupljeno više od 6.000 potpisa, što je iznad svih očekivanja. Na Ilindan spiskove ćemo predati centrali stranke, koja će ih proslijediti Vladi i Skupštini Republike Srbije i patrijarhu Pavlu - istakao je Živković.
Prema njegovim navodima, pokrenuta akcija dala je još jedan rezultat, a to je masovno upisivanje novih članova u tu stranku. Živković je naglasio da je za prethodnih petnaest dana stranki pristupilo dvjesta novih članova.
Zahtjevi za dobijanje dvojnog državljanstva, u Beranama se popunjaju u prostorijama OO SNS-a, kao i mjesnim odborima partije.
DAN

Moguć stečaj

Sindikalna organizacija Hotelsko-turističkog preduzeća "Berane" iz Berana, obaviještena je juče da će u tom kolektivu, koji zapošljava 67 radnika, uskoro biti uveden stečaj. Kako je saopštio predstavnik Sindikata Milisav Praščević, tu informaciju, usmenim putem, dobila je predsjednica Sindikata Radmila Osmajlić od pomoćnika ministra turizma Nebojše Popovića, uz obrazloženje da Ministarstvo nije uspjelo da proda akcije tog kolektiva.
Praščević je podsjetio da je to suprotno dogovoru postignutom na zajedničkom sastanku predstavnika Ministarstva i zaposlenih u HTP -u, održanom 18. maja u Podgorici, kada je formirana i komisija za aukcijsku prodaju koja je imala zadatak, pored ostalog, i da procijeni vrijednosti imovine.
- Na na drugi sastanak 23. maja, nijesu došli predstavnici većinskog vlasnika Eurotirist GMBH, što je "miniralo" dogovoreno - kazao je Praščević.
Radnici su kazali da stečajnoj upravi neće dozvoliti ulaz u prostorije bilo kojeg od objekata HTP-a. Oni su podsjetili da im preduzeće duguje 17 plata, 12 toplih obroka i uplatu doprinosa, kao i to, da su zbog nagomilanih problema u preduzeću stupili u generalni štrajk tokom maja 2005. godine.
U momentu izbijanja štrajka, u posjedu HTP, bio je hotel "Berane", hotel "Komovi" u Andrijevici i motel "Lokve" na Lokvama kod Berana. U međuvremenu, Atlasmont banka je stavila hipoteku na hotel "Berane", koji je prodat tokom prošle godine.
Sindikalci HTP-a, tvrde da je, u posljednjih nekoliko mjeseci, održano oko dvadesetak zajedničkih sastanaka u Ministarstvu turizma, ali je neko, kako smatraju radnici, sav taj trud odbacio i donio odluku o uvođenju stečaja koji će usloviti odlazak radnika na Biro rada, sa čime se niko od njih ne slaže.
VIJESTI

Bolji otkup mlijeka

Predstavnici MEDNEM projekta, predali su juče na upotrebu Udruženju stočara "Berane" kombi vozilo, vrijednosti 6.000 eura, za transport svježeg mlijeka sa područja Mjesne zajednice Polica. Kako su saopštili Krsto Zečević i Miroljub Šćekić, predsjednik i sekretar, Udruženje stočara će zauzvrat obezbijediti maksimalno snabdijevanje mljekare "Zora", ističući da je MEDNEM u cjelosti finansirao kupovinu tog vozila.
- Udruženje stočara planira proširenje linije otkupa kojom će biti, po prvi put, obuhvaćena mjesta Kaludra, Ržanica, Budimlja, Petnjik i Dapsiće. U ovom momentu, "Zora" dnevno preuzima oko 14 tona svježeg mlijeka, dok bi novim otkupnim linijama, ta količina bila uvećana za najmanje tri tone dnevno - kazali su Zečević i Šćekić.
VIJESTI

Štete od nevremena

Nevrijeme koje je prije tri dana zahvatilo beransku opštinu, odnosno pojedina područja, pričinilo je znatne štete na putevima i imanjima. U MZ Šekular bujice, sa planine gdje je nevrijeme bilo najveće, pričinjene su znatne materijalne štete, a oštećena je i pilana Milovana Brakočevića.
Spasen je dio opreme, a još dosta alata je zatrpano. Beranski krizni štab obišao je ugroženo područje, a naknadno će utvrditi materijalnu štetu. Šef kriznog štaba Ilija Marković je saopštio da je štete bilo i u drugim mjestima te opštine.
VIJESTI

6.7.06

Adekvatan smještaj iseljava Riversajd

Postupajući po privatnoj tužbi Rajka Markovića, iz Berana, Dragan Šćepović, sudija Osnovnog suda u tom gradu, održao je ročište sa tuženim raseljenicima sa Kosova i Metohije, smještenim u naselju Riversajd. Rješenje o zahtjevu Markovića o iseljenju optuženih raseljenika sudija Šćepović će, kako je najavio, donijeti u roku od 10 dana.
- Dok nam se ne riješi pitanje odgovarajućeg privremenog smještaja, kućice nećemo napuštati. U maju prošle godine, po odluci suda, tri mjeseca smo boravili pod improvizovanim šatorima od najlona. U septembru prošle godine Željko Šofranac, komesar Komesarijata za raseljena lica, kazao nam je da je postignut dogovor sa vlasnicima montažnih baraka i zemljišta i da možemo da se vratimo u kućice bez bilo kakvih problema - istakao je Bajram Šalja, jedan od optuženih raseljenika.
On je naveo da su raseljenici prije nešto više od 20 dana dobili ponudu od Komesarijata da devet porodica pređe u Kolektivni centar u Petnjici, što su oni odbili. Prema navodima Šalje, ponuđeni smještaj je neadekvatan, jer je devet porodica trebalo da bude smješteno u četiri odjeljenja. Iz tog razloga, kazao je on, raseljenici neće izlaziti iz objekata u Riversajdu sve dok se pitanje njihovog smještaja ne riješi na adekvatan način.
Oštećeni Rajko Marković podnio je krivičnu prijavu protiv republičkog komesara, Željka Šofranca, zbog zloupotrebe položaja. Prijava je u fazi prikupljanja izjava a, kako se očekuje, uskoro će osnovno javno tužilaštvo u Beranama odlučiti o njenoj osnovanosti. Šofranac se prijavom sumnjiči da je dezinformisao raseljenike o potpisanom novom ugovoru o zakupu objekata u Riversajdu, sa njihovim vlasnicima.
Odmah nakon te izjave Marković ju je javno demantovao, navodeći da su vođeni razgovori, ali da nije postignut dogovor, niti je potpisan ugovor o zakupu, upozorivši raseljenike da ne ulaze u blombirane objekte, najavljujući krivične prijave i optužnice.

U naselju 200 članova
U raseljeničkom naselju Riversajd smješteno je 29 porodica, sa više od 200 članova raseljenih Roma i Egipćana, sa Kosova i Metohije, koji tu borave od 2000. godine. Naselje je sagrađeno na zemljištu porodice Premović, iz Berana, koja ima i četiri objekta, dok su ostale kućice vlasništvo Rajka Markovića.
DAN

Heroin ispod tepiha

Istražni sudija Višeg suda u Bijelom Polju Milan J. Smolović ispitao je juče Milonju Marsenića (22) iz Berana i odredio mu jednomjesečni pritvor zbog sumnje da je izvršio preprodaju droge. U zahtjevu za sprovođenje istrage, koju je podnijela zamjenica višeg tužioca Lepa Medenica, stoji da je Marsenić 3. jula ove godine u svojoj kući u Beranama ispod tepiha u jednoj od soba sakriveno držao pola grama heroina. Policija je pronašla drogu i uhapsila Marsenića istog dana.
DAN

Više od 100 Roma u školi

Za narednu školsku godinu na području beranske opštine upisano je 27 đaka prvaka romske nacionalnosti. Time će u Beranama broj djece koja redovno pohađaju osnovnu školu preći broj od 100 učenika.
Prema riječima Smaila Pepića, predsjednika NVO “ Enfants”, koja se bavi pitanjem obrazovanja romskih učenika, još dva učenika bi trebalo da budu upisana, dok se pohađanju škole za šestoro djece protive njihovi roditelji. On kaže da će ta NVO pokušati da ubijedi roditelje i te djece da dozvole upis i pohađanje nastave, tako da postoji mogućnost da ove godine školu pohađa novih 35 malih Roma.
- Najveći problem za upis romske djece u škole predstavlja nedostatak dokumentacije, koju u pojedinim slučajevima ne posjeduju ni njihovi roditelji. Inače, prema našoj evidenciji, romske djece od šest do 18 godina ima 306, a školskim obrazovanjem ih je obuhvaćeno nešto oko trećine pa, iako ima pomaka na bolje, rezultati nijesu impresivni - istakao je Pepić.
Kako je on rekao u Beranama je samo Mirsada Kabaši učenica trećeg razreda Srednje stručne škole. Ona je prošle godine bila stipendista Fonda za stipendiranje Roma, a drugi razred je završila sa dobrim uspjehom.
DAN

U zatvor zbog mita

Pred krivičnim vijećem Višeg suda u Bijelom Polju kojim je predsjedavao Drago Konatar juče je završeno suđenje Vladanu Vujoviću (22), iz Berana, zbog uzimanja mita, kao i Enisu Škrijelju (32), iz Novog Pazara, zbog davanja mita. Vujović je osuđen na dvije godine, a Škrijelj na šest mjeseci zatvora. Nakon saopštavanja presude oni su pušteni iz pritvora.
U optužnici, koju zastupa zamjenik višeg državnog tužioca Hasan Lukač stoji da je Vujović, radeći kao policajac na punktu Dračenovac kod Rožaja, 24. februara u kasnim noćnim satima, propustio bez pregleda kombi auto, novopazarskih registarskih oznaka (NP 172-76), za čijim upravljačem se nalazio Adem Mekić, iz Novog Pazara. Vlasnik kombija u kojem se nalazila tekstilna roba vrijedna 5.000 eura bio je Škrijelj, koji je, kako stoji u zahtjevu, za prolazak bez plaćanja dažbina, policajcu Vujoviću dao 200 eura, kaže se u optužnici.
DAN

Kravama se broja ne zna

Broj goveda na području beranske i andrijevičke opštine, kao i postojeće količine raspoloživog mlijeka za otkup na tom području, variraju od institucije do institucije. Dok u opštinskom Sekretarijatu za poljoprivredu imaju podatak o 7.158 grla goveda, od čega 30 odsto čine krave za mužu, u Službi za selekciju stoke raspolažu podatkom o 9.431 grlu krava i steonih junica, a u Andrijevici taj broj iznosi 2.703.
Prema podacima te službe, na području Berana, Andrijevice, Rožaja i Plava ima ukupno 21.971 grlo krava i steonih junica.
Međutim, ako bi taj broj bio tačan, to bi značilo da broj muznih krava čini polovinu stočnog fonda čitave Crne Gore, što je i matematički nemoguće. Naime, prema operativnim podacima Ministarstva poljoprivrede, objavljenim u Službenom listu od januara ove godine, 42.000 grla goveda biće podvrgnuto turetulinskom testu, koji je obavezan za sve muzne krave. Taj broj bi trebalo da bude i konačan, jer se na taj test obavezno stavljaju sve muzne krave.
Prema saznanjima “Dana”, u Beranama i Andrijevici ne može da ima više od šest do 7.000 goveda, od čega bi dvije trećine trebalo da predstavljaju muzna grla. Naime, prema obaveznoj vakcinaciji krava u te dvije opštine maksimalan broj iznosi 4.000, a kako je saopštio naš izvor “to je lako provjeriti, jer se vodi uredna evidencija i kontrola, a Ministarstvo plaća vakcinaciju”.
U prilog pomenutom ide i podatak o osjemenjivanju krava na području Berana i Andrijevice koje se kreće od 50 do 200 grla mjesečno, zavisno od perioda u kojem se osjemenjavanje radi, a o čemu se takođe vodi uredna evidencija.
Prema sananjima “Dana”, broj grla znaće se tek naredne godine, do kada će trajati obilježavanje svih vrsta goveda, koja će morati da imaju matični broj. Ta akcija sprovodi se zbog propisa Evropske Unije, koja i finansira taj posao u Crnoj Gori.
Ono što ostaje nepoznanica, jeste kako se tako drastično razlikuju cifre o broju grla goveda. Po kojim metodama rade pojedine institucije i koji su razlozi tolike razlike.

Oko 30 odsto pašnjaka ostalo nekošeno
O drastičnom padu broja goveda na području Berana govori i podatak da više od 30 odsto pašnjaka i livada ovog ljeta neće biti pokošeno. Takođe, zvaničan podatak da se u beranskoj klanici za period od aprila do kraja juna zaklalo svega 30 teladi govori o drastičnom padu goveda na području te opštine, kao i podatak da beranska Mljekara “Zora” na području četiri opštine nikada nije otkupila i preradila više od 15.000 litara mlijeka dnevno.
DAN