30.7.05
Takmičenje u ribolovu
Povodom Dana opštine Berane, sportsko ribolovno društvo „Lim” i opština organizovali su takmičenje u ribolovu na jezeru u Ribarićima, „Kup 21 jul”. Učestvovalo je oko 50 takmičara u kategoriji pionira, omladinaca i seniora. Pecalo se u disciplini lov ribe „udicom na plovak”. Najbolje uspjehe u pionirskoj konkurenciji postigli su Slobodan Stojanović, Nemanja Bogavac i Srđan Korać, omladinskoj, Boris Zonjić, Vladan Šćekić i Slobodan Zonjić, dok u konkurenicji seniora prva tri mjesta zauzeli su: Almir Ćeman, Željko Obadović, Mirsad Nedzipi. Za najbolje takmičare od opštine Berane su obezbijeđene nagrade, medalje i diplome. Organizaciju takmičenja pomogli su samostalno trgovinske radnje „Desetka”, „Bata” i „Minja” iz Berana.
29.7.05
Hodž se vraća u Škotsku
Sa funkcije vođe projekta MEDNEM "Razvoj mljekarstva na sjeveroistoku Crne Gore" čiji je dio beranska mljekara "Zora", juče je smijenjen Škotlanđanin Tom Hodž. Njega je smijenila Vlada Luksemburga, koja preko agencije "LUX-Development" finansira projekat, nakon što fabrika do sada nije opravdala očekivanja i daleko je od rentabilnog poslovanja koje je Hodž obećavao na startu.
Škotlanđanin Tom Hodž, dugogodišnji vođa projekta MEDNEM – "Razvoj mljekarstva na sjeveroistoku Crne Gore", u okviru kojeg je napravljena beranska mljekara »Zora«, smijenjen je sa te funkcije i juče je napustio Berane.
Smijenila ga je Vlada Luksemburga, koja posredstvom svoje agencije "LUX-Development" finansira čitav projekat, nakon što Škotlanđanin nije odgovorio zadatku u proteklih nekoliko godina i što su se za njegovo ime vezale brojene afere. Najbitniji razlog svakako je taj da fabrika, otvorena prije tri godine sa velikim nadama, nije do sada opravdala očekivanja i daleko je od rentabilnog poslovanja koje je Hodž obećavao od samog starta.
- Zadatak stranih konsultanata je da naprave profitabilnu fabriku, i ako to ne urade onda nijesu dobro obavili svoj posao - izjavio je upravo Tom Hodž na početku svog mandata, odnosno nedugo nakon pokretanja proizvodnje.
Kritikujući ambijent u kojem se našao Hodž je tada ocijenio da je "crnogorsko mljekarstvo u srednjem vijeku". Djelovao je vrlo ubjedljivo i stručno - dok se nije ispostavilo suprotno.
Mljekara "Zora" izgrađena je donacijom Vlade Velikog Vojvodstva Luksemburga 2002. godine. Gradnja je koštala blizu sedam miliona eura, kako je zvanično saopšteno. Doprinos projektu od strane crnogorske Vlade, u infrasturkturi, iznosio je još milion eura. Osim moderne mljekare u centru Berana, napravljeno je i šest otkupnih centara u selima i mjesnim centrima na sjeveroistoku Crne Gore.
Nedugo nakon pokretanja proizvodnje, shvaćeno je da je projektovani kapacitet fabrike od 45 do 50 hiljada litara dnevno, odnosno sedam do osam hiljada litara na sat, precijenjen u odnosnu na stvarni broj muznih grla, na području kojem gravitira.
Tada su uslijedile procjene da će se do 50 hiljada litara, neophodnih za rentabilnost, doći proizvodnjom voćnih sokova, voćnih jogurta, sirnih namaza, pavlake i drugih mlječnih produkata. Hodž je u startu priznao da neki otkupni centri nijesu dobro locirani što je pravdao lošom procjenom domaćih stručnjaka, logističara projekta. Tada su se pojavili faksimili otpisnih lista i više se nije tim povodom oglašavao.
Sada se postavlja pitanje da li Hodž može otići bez odgovornosti, i ko bi to trebao da je zatraži. Fabrika ne samo da nije postala rentabilna kako je obećavao, već je napravila i ogromne gubitke, čiji obim je po svemu sudeći najbolje poznat donatoru. Zadatak koji je imao, nije obavio i svom nasljedniku je ostavio mnoštvo problema, koje bi trebalo otkloniti u narednih tri godine za koliko je projekat produžen, uz novu donaciju od tri miliona eura.
Realizaciju projekta kontrolisaće stranac
U Berane je juče doputovao Njemac, čije ime još nije poznato, koga je Vlada Luksemburga postavila za novog rukovodica projekta MEDNEM. On je obišao mljekaru »Zora« i upoznao se sa radnicima. Iz izvora bliskih donatoru, saznaje se da će se Njemac ubrzo javnosti predstaviti na konferenciji za novinare. Stranac će kontrolisati realizaciju projekta i utrošak sredstava donacije, dok bi novi izvršni direktor fabrike trebalo da bude izabran putem javnog konkursa.
Škotlanđanin Tom Hodž, dugogodišnji vođa projekta MEDNEM – "Razvoj mljekarstva na sjeveroistoku Crne Gore", u okviru kojeg je napravljena beranska mljekara »Zora«, smijenjen je sa te funkcije i juče je napustio Berane.
Smijenila ga je Vlada Luksemburga, koja posredstvom svoje agencije "LUX-Development" finansira čitav projekat, nakon što Škotlanđanin nije odgovorio zadatku u proteklih nekoliko godina i što su se za njegovo ime vezale brojene afere. Najbitniji razlog svakako je taj da fabrika, otvorena prije tri godine sa velikim nadama, nije do sada opravdala očekivanja i daleko je od rentabilnog poslovanja koje je Hodž obećavao od samog starta.
- Zadatak stranih konsultanata je da naprave profitabilnu fabriku, i ako to ne urade onda nijesu dobro obavili svoj posao - izjavio je upravo Tom Hodž na početku svog mandata, odnosno nedugo nakon pokretanja proizvodnje.
Kritikujući ambijent u kojem se našao Hodž je tada ocijenio da je "crnogorsko mljekarstvo u srednjem vijeku". Djelovao je vrlo ubjedljivo i stručno - dok se nije ispostavilo suprotno.
Mljekara "Zora" izgrađena je donacijom Vlade Velikog Vojvodstva Luksemburga 2002. godine. Gradnja je koštala blizu sedam miliona eura, kako je zvanično saopšteno. Doprinos projektu od strane crnogorske Vlade, u infrasturkturi, iznosio je još milion eura. Osim moderne mljekare u centru Berana, napravljeno je i šest otkupnih centara u selima i mjesnim centrima na sjeveroistoku Crne Gore.
Nedugo nakon pokretanja proizvodnje, shvaćeno je da je projektovani kapacitet fabrike od 45 do 50 hiljada litara dnevno, odnosno sedam do osam hiljada litara na sat, precijenjen u odnosnu na stvarni broj muznih grla, na području kojem gravitira.
Tada su uslijedile procjene da će se do 50 hiljada litara, neophodnih za rentabilnost, doći proizvodnjom voćnih sokova, voćnih jogurta, sirnih namaza, pavlake i drugih mlječnih produkata. Hodž je u startu priznao da neki otkupni centri nijesu dobro locirani što je pravdao lošom procjenom domaćih stručnjaka, logističara projekta. Tada su se pojavili faksimili otpisnih lista i više se nije tim povodom oglašavao.
Sada se postavlja pitanje da li Hodž može otići bez odgovornosti, i ko bi to trebao da je zatraži. Fabrika ne samo da nije postala rentabilna kako je obećavao, već je napravila i ogromne gubitke, čiji obim je po svemu sudeći najbolje poznat donatoru. Zadatak koji je imao, nije obavio i svom nasljedniku je ostavio mnoštvo problema, koje bi trebalo otkloniti u narednih tri godine za koliko je projekat produžen, uz novu donaciju od tri miliona eura.
Realizaciju projekta kontrolisaće stranac
U Berane je juče doputovao Njemac, čije ime još nije poznato, koga je Vlada Luksemburga postavila za novog rukovodica projekta MEDNEM. On je obišao mljekaru »Zora« i upoznao se sa radnicima. Iz izvora bliskih donatoru, saznaje se da će se Njemac ubrzo javnosti predstaviti na konferenciji za novinare. Stranac će kontrolisati realizaciju projekta i utrošak sredstava donacije, dok bi novi izvršni direktor fabrike trebalo da bude izabran putem javnog konkursa.
Više niko žedan
Projekat izgradnje vodovoda za prigradska naselja Buče i Lužac, vrijedan oko 200 hiljada eura, poslije godinu dana rada, priključenjem novih cijevi za ova naselja direktno na takozvanu "prekidnu komoru" gradskog vodovoda, priveden je kraju.
- Oba naselja su i ranije bila priključena na gradski vodovod, ali na cijevi ispod prekidne komore, tako da, osim što vode nije bilo dovoljno, bio je smanjen i pritisak i u samom gradu - objasnio je direktor JP "Vodovod" Milan Vukićević.
Nakon završetka radova oko priključenja sva prigradska naselja će od danas uredno biti snabdijevana vodom.
Preko dvije hiljade stanovnika naselja Buče i Lužac godinama su kuburili sa nedostatkom vode i slabim pritiskom, pa su se kod američke razvojne organizacije CHF kandidovali projekat izgradnje posebnog cjevovoda za njihova sela.
- Prema projektu USAID je za ove potrebe izdvojio i pomogao zajednicu sa 100 hiljada eura, za nabavku cijevi i drugog mateijala, dok su partneri - zajednice Buče i Lužac, zatim Opština i JP Vodovod, finansirali izvođenje radova, podsjetio je menadžer kancilarije CHF u Beranama Ivan Kiš.
Načelnik za privredu i finansije SO Vlatko Peković kazao je da je učešće Opštine u projektu oko 50 hiljada eura, te da je on dobrim dijelom završen i uslovnom dotacijom Ministarstva finansija od 24 hiljade eura.
Projekat vodovoda Buče - Lužac, bio je uvršten u opštinski Višegodišnji investicioni plan, i predstavlja jedan od najznačajnijih investicionih zahvata koji je na području Berana izveden tokom ove godine.
- Oba naselja su i ranije bila priključena na gradski vodovod, ali na cijevi ispod prekidne komore, tako da, osim što vode nije bilo dovoljno, bio je smanjen i pritisak i u samom gradu - objasnio je direktor JP "Vodovod" Milan Vukićević.
Nakon završetka radova oko priključenja sva prigradska naselja će od danas uredno biti snabdijevana vodom.
Preko dvije hiljade stanovnika naselja Buče i Lužac godinama su kuburili sa nedostatkom vode i slabim pritiskom, pa su se kod američke razvojne organizacije CHF kandidovali projekat izgradnje posebnog cjevovoda za njihova sela.
- Prema projektu USAID je za ove potrebe izdvojio i pomogao zajednicu sa 100 hiljada eura, za nabavku cijevi i drugog mateijala, dok su partneri - zajednice Buče i Lužac, zatim Opština i JP Vodovod, finansirali izvođenje radova, podsjetio je menadžer kancilarije CHF u Beranama Ivan Kiš.
Načelnik za privredu i finansije SO Vlatko Peković kazao je da je učešće Opštine u projektu oko 50 hiljada eura, te da je on dobrim dijelom završen i uslovnom dotacijom Ministarstva finansija od 24 hiljade eura.
Projekat vodovoda Buče - Lužac, bio je uvršten u opštinski Višegodišnji investicioni plan, i predstavlja jedan od najznačajnijih investicionih zahvata koji je na području Berana izveden tokom ove godine.
Njega starih i bolesnih
U toku prošle nedjelje, u organizaciji humanitarne organizacije „Karitas” iz Luksemburga, zavren je trening na projektu „Kućna njega i zaštita starih, izemoglih i retardiranih osoba”. Donator i organizator „Karitas” iz Luksemburga, posredstvom kancelarije u Beranama, za 32 volontera obezbijedio je trening. Po riječima Ervina Mandzukića, šefa kancelarije „Karitas” u Crnoj Gori, ova edukacija i druženje organizovana je u Sutomoru, u odmaralištu Crvenog krsta Crne Gore, u trajanju do tri dana. Predavač je bio prof. dr Svetislav Jovanović, član Upravnog odbora Gerontološkog društva Srbije. Teme koje je obradio profesor Jovanović, uglavnom su se odnosile na značaj, ulogu, prednosti i ograničenja volonterskog rada, odnos profesionalnih radnika i volontera, sindrom izgaranja i zamora volontera, odnos prema starom licu - štićeniku, i slično, kazao je Mandzukić.
- Projekat je počeo u januaru ove godine, a trajanje projekta je tri godine, uz budzet od 416 hiljada eura. Projekat je usklađen sa strategijom Ministarstva zdravlja Vlade Republike Crne Gore, a njime se organizuje volonterska kućna njega i pomoć za stare i iznemogle u saradnji sa Domom zdravlja Berane, Crvenim krstom, kao i Kolom srpskih sestara, za 200 korisnika. U sklopu projekta će se organizovati zdrvstvene kampanje, vezane za zloupotrebu psihoaktivnih supstanci, hipertenziju, dijabetis i slično. U narednom periodu je planirana procjena stanja starih i iznemoglih u opštini Berane, kao i otvaranje klubova za stare, saopštio je šef kancelarije „Karitasa”.
- Projekat je počeo u januaru ove godine, a trajanje projekta je tri godine, uz budzet od 416 hiljada eura. Projekat je usklađen sa strategijom Ministarstva zdravlja Vlade Republike Crne Gore, a njime se organizuje volonterska kućna njega i pomoć za stare i iznemogle u saradnji sa Domom zdravlja Berane, Crvenim krstom, kao i Kolom srpskih sestara, za 200 korisnika. U sklopu projekta će se organizovati zdrvstvene kampanje, vezane za zloupotrebu psihoaktivnih supstanci, hipertenziju, dijabetis i slično. U narednom periodu je planirana procjena stanja starih i iznemoglih u opštini Berane, kao i otvaranje klubova za stare, saopštio je šef kancelarije „Karitasa”.
28.7.05
Manastir Šudikova
Hram Vavedenja Presvete Bogorodice. Po predanju ovo je nemanjićki hram, iako prve sačuvane pomene imamo u XVI v. Tu se nalazila velika srednjevjekovna prepisivačka škola.Manastir je zapustio 1738. godine u toku velikoga austrisko-turskoga rata.
Na Vavedenje 1998. godine na temeljima hrama služena je Sveta Arhijerejska Liturgija, od kada je započeo proces obnove ovog manastira.
Evo i nekoliko fotografija sa ceremonije polaganja kamena temeljca koje smo dobili od našeg sugrađanina Jovana Lončara.
Pogledaj ostale fotografijeNa Vavedenje 1998. godine na temeljima hrama služena je Sveta Arhijerejska Liturgija, od kada je započeo proces obnove ovog manastira.
Evo i nekoliko fotografija sa ceremonije polaganja kamena temeljca koje smo dobili od našeg sugrađanina Jovana Lončara.
Posjeti web starnu manastira
27.7.05
Izgorjela kuća
Jutros rano izbio je požar na porodičnoj kući penzionera Mehmeda Taraniša u selu Gornja Vrbica kod Berana.
- Iako je vatrogasna jedinica intervenisala odmah po obavještenju, u momentu kada su stigli u Vrbicu bilo je kasno, kazao je Samir Agović, predsjednik Mjesne zajednice Vrbica. Komšije su uzaludno pokušavale da obuzdaju vatru koja je uništila kompletan objekat površine od oko 80 kvadrata. Agović je rekao da su se mještani odmah organizovali u prikupljanju novčane pomći za četvoročlanu porodicu u kojoj su dva člana teški bolesnici. Taraniš i njegova porodica privremeno su prihvaćeni kod komšija.
- Iako je vatrogasna jedinica intervenisala odmah po obavještenju, u momentu kada su stigli u Vrbicu bilo je kasno, kazao je Samir Agović, predsjednik Mjesne zajednice Vrbica. Komšije su uzaludno pokušavale da obuzdaju vatru koja je uništila kompletan objekat površine od oko 80 kvadrata. Agović je rekao da su se mještani odmah organizovali u prikupljanju novčane pomći za četvoročlanu porodicu u kojoj su dva člana teški bolesnici. Taraniš i njegova porodica privremeno su prihvaćeni kod komšija.
Romi i Egipćani
Zahvaljujući zajedničkoj akciji humanitarnih organizacija, „Help”, UNFCR i Crvenog krsta Crne Gore, oko 250 raseljenih Roma i Egipćana iz bivšeg naselja „Riversajd” i kolektivnih centara Jasikovac i Petnjica, dobili su danas jednokratnu pomoć. Kako su kazali predstavnici ovih humanitarnih organizacija, pomoć se sastoji u obući, odjeći, ćebadima, dušecima higijenskim paketima i drugima obezbjeđivanje pomoći raseljenima će se nastaviti i dalje.
Na pomoć, u ime raseljenih, zahvalio se Sadrija Šalja.
Na pomoć, u ime raseljenih, zahvalio se Sadrija Šalja.
Francuzi za seoski turizam
U sklopu svog dvanaestodnevnog boravka na području opštine Berane, Rožaje i Bijelo Polje, grupa francuskih turista, ljubitelja seoskog turizma, danas je organizovala rafting na Limu, od Andrijevice do Marsenića rijeke. Proteklih šest dana francuski turisti su boravili na planini Hajla, u rožajskoj Opštini, obišli Jelovicu i Bjelasicu, a zatim i neka seoska domaćinstva. Po riječima vođe grupe, Žana Mišela, nakon Berana, obići će Plavsko jezero, a preostala tri dana će boraviti u bjelopoljskoj Opštini.
Vrata otvorena do prodaje
Poslije dva mjeseca štrajka, Hotelsko turističko preduzeće "Berane" uprkos tome što ima veliku imovinu, ponovo je otvorilo vrata hotela "Berane" koji više nije njegovo vlasništvo. Popularni gradski hotel u međuvremenu je zaplijenila "Atlasmont banka" i već dva puta ga licitirala, a vrlo brzo se očekuje da bude oglašena i slobodna prodaja.
- Do slobodne prodaje, mi smo odlučili da prekinemo štrajk i da radimo u interesu gostiju koji su nas svakodnevno zvali i tražili rezervacije - kazala je predsjednik sindikata kompanije Radmila Osmajlić.
Ona je rekla da radnici nijesu odustali od svojih zahtjeva već da su odlučili da te zahtjeve rješavaju sudskim putem.
- Jednostavno smo vidjeli da štrajk ne daje nikakve efekte i gubi smisao. Predali smo posredstvom advokata tužbe protiv poslovodstva, pa neka se pravosudni organi sa njima gone - kazala je Osmajlićeva.
Štrajk je, zapravo bio kulminacija nezadovoljstva privatizacijom koja nije dala rezultate, osim što je preduzeće unazađeno, i sa nivoa rentabilnog poslovanja dovedeno do dugova koji su se u slobodnoj procjeni približavali milionskoj cifri.
70 radnika HTP "Berane" u generalni štrajk su, inače, stupili 17. maja, tražeći isplatu nekoliko zaostalih zarada, obračunavanje plata po granskom kolektivnom ugovoru i povezivanje radnog staža za više od godinu.
- Dobili smo struju i vodu, i počeli smo da primamo prve goste. Imamo jednu grupu stranaca. Novac ide u blagajnu, i odatle će pod našom kontrolom biti vršena nabavka potrebne robe. Ako vlasnici preduzeća počnu ponovo da zavlače ruku u blagajnu kako im se prohtije, vidjećemo šta da radimo - rekla je Osmajlićeva.
Ona je izrazila očekivanje da će »Atlasmont banka« zadržati ovaj ugostiteljski objekat, jer je najvrijedniji od cjelokupne imovine i upozorila da su radnici odlučili da rade samo do trenutka dok se ne bude znao novi vlasnik.
Postoje nagovještaji da će ga uzeti neko ko će moći da uloži u njegovo renoviranje, a ako ga, kojim slučajem, ponovo dobiju stari vlasnici, svi radnici će napustiti posao uz obavezan socijalni program.
Osmajlićeva tvrdi da štrajk, osim nezainteresovanosti poslovodstva, rezultate nije dao zbog nezainteresovanosti državnih organa.
HTP »Berane« privatizovano je u martu 2003. godine, kada je upravljanje, uz podršku Fonda za razvoj, preuzelo do tada nepoznato preduzeće »Euroturist GMBH«. To preduzeće je otkupljivalo u međuvemenu akcije, i samostalno postalo vlasnik većinskog paketa. Dio radnika je, nakon početka štrajka povukao odluku o prodaji jer im akcije nijesu isplaćene.
Imovinu HTP-a, osim Hotela »Berane«, čine još i hoteli »Komovi« u Andrijevici i »Lokve« na planini Cmiljevici, kao i kafana »Ranč«. Ni jedan od ovih objekata nije radio ni prije štrajka, i apsurdno je, dakle, da sada preduzeće posluje samo sa objektom koji, makar do slobodne prodaje, nije u vlasništvu »Euroturista GMBH«-a.
Banka, međutim, do tada ne osporava pravo da se hotel koristi. Popularna terasa nad rijekom, koja je za mnoge, posebno starije, simbol grada, ponovo je živnula i dobila goste, a smještaj, makar za neko vrijeme, u špicu sezone, nije potrebno tražiti u susjednim mjestima. Berane, kako-tako, nije više grad bez hotela, što je, ne računajući dva privatna pansiona zanemarljivih kapaciteta, punih dva mjeseca faktički bio. Čaršija u međuvremenu nove vlasnike traži u ovdašnjim biznismenima koji ljeto provode u rodnom kraju, i mjerkaju ovaj popularni ugostiteljski objekat.
- Do slobodne prodaje, mi smo odlučili da prekinemo štrajk i da radimo u interesu gostiju koji su nas svakodnevno zvali i tražili rezervacije - kazala je predsjednik sindikata kompanije Radmila Osmajlić.
Ona je rekla da radnici nijesu odustali od svojih zahtjeva već da su odlučili da te zahtjeve rješavaju sudskim putem.
- Jednostavno smo vidjeli da štrajk ne daje nikakve efekte i gubi smisao. Predali smo posredstvom advokata tužbe protiv poslovodstva, pa neka se pravosudni organi sa njima gone - kazala je Osmajlićeva.
Štrajk je, zapravo bio kulminacija nezadovoljstva privatizacijom koja nije dala rezultate, osim što je preduzeće unazađeno, i sa nivoa rentabilnog poslovanja dovedeno do dugova koji su se u slobodnoj procjeni približavali milionskoj cifri.
70 radnika HTP "Berane" u generalni štrajk su, inače, stupili 17. maja, tražeći isplatu nekoliko zaostalih zarada, obračunavanje plata po granskom kolektivnom ugovoru i povezivanje radnog staža za više od godinu.
- Dobili smo struju i vodu, i počeli smo da primamo prve goste. Imamo jednu grupu stranaca. Novac ide u blagajnu, i odatle će pod našom kontrolom biti vršena nabavka potrebne robe. Ako vlasnici preduzeća počnu ponovo da zavlače ruku u blagajnu kako im se prohtije, vidjećemo šta da radimo - rekla je Osmajlićeva.
Ona je izrazila očekivanje da će »Atlasmont banka« zadržati ovaj ugostiteljski objekat, jer je najvrijedniji od cjelokupne imovine i upozorila da su radnici odlučili da rade samo do trenutka dok se ne bude znao novi vlasnik.
Postoje nagovještaji da će ga uzeti neko ko će moći da uloži u njegovo renoviranje, a ako ga, kojim slučajem, ponovo dobiju stari vlasnici, svi radnici će napustiti posao uz obavezan socijalni program.
Osmajlićeva tvrdi da štrajk, osim nezainteresovanosti poslovodstva, rezultate nije dao zbog nezainteresovanosti državnih organa.
HTP »Berane« privatizovano je u martu 2003. godine, kada je upravljanje, uz podršku Fonda za razvoj, preuzelo do tada nepoznato preduzeće »Euroturist GMBH«. To preduzeće je otkupljivalo u međuvemenu akcije, i samostalno postalo vlasnik većinskog paketa. Dio radnika je, nakon početka štrajka povukao odluku o prodaji jer im akcije nijesu isplaćene.
Imovinu HTP-a, osim Hotela »Berane«, čine još i hoteli »Komovi« u Andrijevici i »Lokve« na planini Cmiljevici, kao i kafana »Ranč«. Ni jedan od ovih objekata nije radio ni prije štrajka, i apsurdno je, dakle, da sada preduzeće posluje samo sa objektom koji, makar do slobodne prodaje, nije u vlasništvu »Euroturista GMBH«-a.
Banka, međutim, do tada ne osporava pravo da se hotel koristi. Popularna terasa nad rijekom, koja je za mnoge, posebno starije, simbol grada, ponovo je živnula i dobila goste, a smještaj, makar za neko vrijeme, u špicu sezone, nije potrebno tražiti u susjednim mjestima. Berane, kako-tako, nije više grad bez hotela, što je, ne računajući dva privatna pansiona zanemarljivih kapaciteta, punih dva mjeseca faktički bio. Čaršija u međuvremenu nove vlasnike traži u ovdašnjim biznismenima koji ljeto provode u rodnom kraju, i mjerkaju ovaj popularni ugostiteljski objekat.
23.7.05
Traži se strateški partner
U Beranama su istakli da je obnova aerodroma razvojni prioritet i ja sam već razgovarao sa ministrom saobraćaja Andrijom Lomparom. Konstatovali smo da je neophodno prije svega da se razjasne svojinski odnosi, i nakon toga, budući da nema novca u Budžetu, da se pokuša naći partner koji bi kroz koncesioni ili neki drugi odnos, obezbijedio da se beranski Aerodrom stavi u funkciju- naveo je Vujanović.
On je dodao da je to važno ne samo za Berane, već za cijeli region, a posebno za valorizaciju projekta razvoja Bjelasice.
-To je projekat koji objedinjuje pet opština i podržava ga Vlada Austrije. Ja sam bio u prilici da se i u Beču i ovdje austrijskoj Vladi zahvalim na tome. Podrškom tom projektu oni su pokazali da je sjever Crne Gore identifikovao jedan izuzetan resurs, a aktiviranje Aerodroma u Beranama je upravo u funkciji toga- kazao je Vujanović.
Predsjednik Republike je dodao da će se za brzo rješavanje tog problema založiti i kao član Vrhovnog savjeta odbrane.
-Ukoliko to bude svojina vojske, ja ću i kao član Vrhovnog savjeta odbrane učiniti sve da se kroz adekvatnu tendersku proceduru učini interesantnim za sve partnere, posebno iz inostranstva, koji bi omogućili čitavom sjeveru da se dobije dobra avio-destinacija, što će uticati i na kvalitet saobraćaja – naglasio je Vujanović.
Projekat aktiviranja beranskog aerodroma za civilni saobraćaj našao se i na visokom trećem mjestu po prioritetu u Višegodišnjem investicionom planu razvoja Opštine. Skupština Opštine Berane je u oktobru 2003. Ministarstvu saobraćaja uputila elaborat o reaktiviranju aerodroma, koji je urađen na osnovu analize jedne savezne komisije za letjenje. Taj elaborat, ipak, nije razmatran, a rekonstrukcija beranskog aerodroma nije ušla u republički Budžet za ovu godinu.
Lokalna uprava je krajem prošle godine vodila oštru polemiku sa direktorom JU Aerodromi Crne Gore Milovanom Đuričkovićem, koji je je izrazio sumnju u ekonomsku isplativost otvaranja beranskog Aerodroma zbog, kako je rekao, broja stanovnika koji mu gravitiraju i mogućih destinacija, upitavši se »da li je uopšte isplativo postavljati opremu i držati ljude tamo«. Iz lokalne uprave je izražena i sumnja da JU Arodromi Crne Gore nijesu zainteresovani za otvaranje tog aerodroma zbog, kako je rečeno, toga što bi povukao dio putnika koji sada koriste aerodrome u Tivtu i Podgorici.
Predsjednik Skupštine Opštine Relja Jovančević je, nakon toga, uspostavio direktan kontak sa ministrom pomorstva i saobraćaja Andrijom Lomparom, i tada je zajednički konstatovano da je Aerodrom u Beranama od izuzetnog saobraćajnog značaja.
Jovančević smatra da bi pokretanje Aerodroma u Beranama za civilni saobraćaj bilo od značaja za širi region, jer bi mu, osim sjevera Crne Gore, gravitiralo i stanovništvo dijela Srbije, do Novog Pazara, kojima je sada najbliži aerodrom u Podgorici.
Aerodrom u Beranama, koji postoji još od II svjetskog rata, dograđen je šezdesetih, kada je napravljena pristanišna zgrada, i sedamdesetih godina kada je vojska uradila modernu pistu dugu dva kilometra i široku 45 metara. Desetak godina funkcionisao je za civilni saobraćaj na relacijama za Podgoricu i Beograd. Već skoro dvije decenije prepušten je zubu vremena i koriste ga samo sportski avioni i jedriličari Aero kluba Berane.
Ideja o njegovom reaktiviranju nije potekla samo iz Berana, već su je kao regionalni projekat, kandidovali predsjednici devet opština sa sjevera Crne Gore. Nedavno je i ruski konzul u Podgorici Vladimir Vanijev rekao kako nije znao da u Beranama postoji aerodrom i da će i njegova zemlja uraditi nešto povodom njegovog aktiviranja.
Za beranski Aerodrom prošle godine je pokazivala interesovanje i jedna francuska kompanija, koja je namjeravala da tu napravi servis za helikoptere i male avione, ali je ta ideja otpala kada Francuzi nijesu ušli sa kapitalom u neka beranska preduzeća, prvenstveno Fabriku kože, kako se očekivalo.
-To je projekat koji objedinjuje pet opština i podržava ga Vlada Austrije. Ja sam bio u prilici da se i u Beču i ovdje austrijskoj Vladi zahvalim na tome. Podrškom tom projektu oni su pokazali da je sjever Crne Gore identifikovao jedan izuzetan resurs, a aktiviranje Aerodroma u Beranama je upravo u funkciji toga- kazao je Vujanović.
Predsjednik Republike je dodao da će se za brzo rješavanje tog problema založiti i kao član Vrhovnog savjeta odbrane.
-Ukoliko to bude svojina vojske, ja ću i kao član Vrhovnog savjeta odbrane učiniti sve da se kroz adekvatnu tendersku proceduru učini interesantnim za sve partnere, posebno iz inostranstva, koji bi omogućili čitavom sjeveru da se dobije dobra avio-destinacija, što će uticati i na kvalitet saobraćaja – naglasio je Vujanović.
Projekat aktiviranja beranskog aerodroma za civilni saobraćaj našao se i na visokom trećem mjestu po prioritetu u Višegodišnjem investicionom planu razvoja Opštine. Skupština Opštine Berane je u oktobru 2003. Ministarstvu saobraćaja uputila elaborat o reaktiviranju aerodroma, koji je urađen na osnovu analize jedne savezne komisije za letjenje. Taj elaborat, ipak, nije razmatran, a rekonstrukcija beranskog aerodroma nije ušla u republički Budžet za ovu godinu.
Lokalna uprava je krajem prošle godine vodila oštru polemiku sa direktorom JU Aerodromi Crne Gore Milovanom Đuričkovićem, koji je je izrazio sumnju u ekonomsku isplativost otvaranja beranskog Aerodroma zbog, kako je rekao, broja stanovnika koji mu gravitiraju i mogućih destinacija, upitavši se »da li je uopšte isplativo postavljati opremu i držati ljude tamo«. Iz lokalne uprave je izražena i sumnja da JU Arodromi Crne Gore nijesu zainteresovani za otvaranje tog aerodroma zbog, kako je rečeno, toga što bi povukao dio putnika koji sada koriste aerodrome u Tivtu i Podgorici.
Predsjednik Skupštine Opštine Relja Jovančević je, nakon toga, uspostavio direktan kontak sa ministrom pomorstva i saobraćaja Andrijom Lomparom, i tada je zajednički konstatovano da je Aerodrom u Beranama od izuzetnog saobraćajnog značaja.
Jovančević smatra da bi pokretanje Aerodroma u Beranama za civilni saobraćaj bilo od značaja za širi region, jer bi mu, osim sjevera Crne Gore, gravitiralo i stanovništvo dijela Srbije, do Novog Pazara, kojima je sada najbliži aerodrom u Podgorici.
Aerodrom u Beranama, koji postoji još od II svjetskog rata, dograđen je šezdesetih, kada je napravljena pristanišna zgrada, i sedamdesetih godina kada je vojska uradila modernu pistu dugu dva kilometra i široku 45 metara. Desetak godina funkcionisao je za civilni saobraćaj na relacijama za Podgoricu i Beograd. Već skoro dvije decenije prepušten je zubu vremena i koriste ga samo sportski avioni i jedriličari Aero kluba Berane.
Ideja o njegovom reaktiviranju nije potekla samo iz Berana, već su je kao regionalni projekat, kandidovali predsjednici devet opština sa sjevera Crne Gore. Nedavno je i ruski konzul u Podgorici Vladimir Vanijev rekao kako nije znao da u Beranama postoji aerodrom i da će i njegova zemlja uraditi nešto povodom njegovog aktiviranja.
Za beranski Aerodrom prošle godine je pokazivala interesovanje i jedna francuska kompanija, koja je namjeravala da tu napravi servis za helikoptere i male avione, ali je ta ideja otpala kada Francuzi nijesu ušli sa kapitalom u neka beranska preduzeća, prvenstveno Fabriku kože, kako se očekivalo.
Izgled iz 18. vijeka
Nakon tri godine detaljne rekonstrukcije, juče je svečano otvoren jedan od najznačajnihih orijentalnih kulturnih spomenika na ovim prostorima-Petnjička džamija.
Prema riječima glavnog rekonstruktora- arhitekte Rifata Alihodžića, ova džamija datira iz prve polovine XVIII vijeka.
-Sama džamija predstavlja raritet. Jedinstvena je po tome što ima tri drvena etaža, ukupne je površine 500 metara kvadratnih i može da primi oko hiljadu vjernika - kazao je Alihodžić.
On je dodao da je rekonstrukcijom, koja je obavljena uz dozvolu Zavoda za zaštitu spomenika kulturem u potpunosti vraćena u prvobitno stanje.
-Ona pripada regionalnoj arhitekturi, predstavlja sublimat tradicionalne arhitekture ovog kraja, ima jake lokalne korijene u stambenoj arhitekturi, u lokalnim materijalima i svim prilagođavanjima klimatskim karakteristikama - rekao je Alihodžić.
Raritet, kazao je on, predstavljaju i drveni minaret, kao i drveni stubovu u unutrašnjosti.
Glavni donator rekonstrukcije, koja je, kako se saznaje, koštala oko trista hiljada eura, bio je Mustafa Šabotić, porijeklom iz ovog kraja koji živi u Švajcarskoj. On je juče predao ključeve rekonstruisane džamije predsjedniku Odbora islamske zajednice Petnjica Esadu Cikotiću.
Svečanosti otvaranja Petnjičke džamije prisutvovao je crnogorski reis Rifat Fejzić, sa velikim brojem vjerskih velikodostojnika.
- Ovu lijepu džamiju nakon obnove treba ukrasiti, a najbolje ćete je ukrastiti ako je budete posjećivali - kazao je Fejzić.
Prisutne su pozdravili i ministar za nacionalne manjine u Vladi Crne Gore Gzim Hajdinaga, potpredsjednik republičkog parlamenta Rifat Rastoder i predsjednik Skupštine Opštine Berane Relja Jovančević.
Prema riječima glavnog rekonstruktora- arhitekte Rifata Alihodžića, ova džamija datira iz prve polovine XVIII vijeka.
-Sama džamija predstavlja raritet. Jedinstvena je po tome što ima tri drvena etaža, ukupne je površine 500 metara kvadratnih i može da primi oko hiljadu vjernika - kazao je Alihodžić.
On je dodao da je rekonstrukcijom, koja je obavljena uz dozvolu Zavoda za zaštitu spomenika kulturem u potpunosti vraćena u prvobitno stanje.
-Ona pripada regionalnoj arhitekturi, predstavlja sublimat tradicionalne arhitekture ovog kraja, ima jake lokalne korijene u stambenoj arhitekturi, u lokalnim materijalima i svim prilagođavanjima klimatskim karakteristikama - rekao je Alihodžić.
Raritet, kazao je on, predstavljaju i drveni minaret, kao i drveni stubovu u unutrašnjosti.
Glavni donator rekonstrukcije, koja je, kako se saznaje, koštala oko trista hiljada eura, bio je Mustafa Šabotić, porijeklom iz ovog kraja koji živi u Švajcarskoj. On je juče predao ključeve rekonstruisane džamije predsjedniku Odbora islamske zajednice Petnjica Esadu Cikotiću.
Svečanosti otvaranja Petnjičke džamije prisutvovao je crnogorski reis Rifat Fejzić, sa velikim brojem vjerskih velikodostojnika.
- Ovu lijepu džamiju nakon obnove treba ukrasiti, a najbolje ćete je ukrastiti ako je budete posjećivali - kazao je Fejzić.
Prisutne su pozdravili i ministar za nacionalne manjine u Vladi Crne Gore Gzim Hajdinaga, potpredsjednik republičkog parlamenta Rifat Rastoder i predsjednik Skupštine Opštine Berane Relja Jovančević.
Stečajni upravnik na tapetu
Predsjednik Privrednog suda u Bijelom Polju Muzafer Hadžajlić potvrdio je da je poništio oglas za prodaju AD ŠIP »Berane«.
-Poništio sam oglas jer stečajni upravnik nije ispoštovao zakonske odredbe. Bilo je dosta nelogičnosti u oglasu i dovoljno razloga da bude poništen - rekao je Hadžajlić, koji je istovremeno i stečajni sudija u ŠIP-u »Berane«.
Stečajni upravnik Velibor Marjanović oglasio je prije 18. jula treću licitaciju za prodaju AD ŠIP »Berane« po početnoj cijeni od turista hiljada eura. Prva licitacija, u aprilu prošle godine, poništena je zbog prigovora vlasnika beranske »Elektrotehne« Aca Vukovića, koji je, kao drugi ponuđač, tvrdio da je ta prodaja bila namještena. Na drugoj licitaciji, prije dva mjeseca, ŠIP »Berane« je bio prodat podgoričkom »Katelu«, ali stečajni upravnik nije prihvatio zakašnjenje od jednog dana za uplatu kupoprodajne cijene.
U rješenju Privrednog suda, koje je, kako se saznaje, stečajnom upravniku dostavljeno još prije tri dana, navodi se više zakonskih odredbi koje Marjanović nije ispoštovao.
-Poništio sam oglas jer stečajni upravnik nije ispoštovao zakonske odredbe. Bilo je dosta nelogičnosti u oglasu i dovoljno razloga da bude poništen - rekao je Hadžajlić, koji je istovremeno i stečajni sudija u ŠIP-u »Berane«.
Stečajni upravnik Velibor Marjanović oglasio je prije 18. jula treću licitaciju za prodaju AD ŠIP »Berane« po početnoj cijeni od turista hiljada eura. Prva licitacija, u aprilu prošle godine, poništena je zbog prigovora vlasnika beranske »Elektrotehne« Aca Vukovića, koji je, kao drugi ponuđač, tvrdio da je ta prodaja bila namještena. Na drugoj licitaciji, prije dva mjeseca, ŠIP »Berane« je bio prodat podgoričkom »Katelu«, ali stečajni upravnik nije prihvatio zakašnjenje od jednog dana za uplatu kupoprodajne cijene.
U rješenju Privrednog suda, koje je, kako se saznaje, stečajnom upravniku dostavljeno još prije tri dana, navodi se više zakonskih odredbi koje Marjanović nije ispoštovao.
22.7.05
Beranska privreda odavno u lošem stanju
Privreda u Beranama već duže je u lošem stanju, a naša očekivanja da se privatizacija i proizovodnja ubrzaju i dovrše nijesu ostvarena. Preduzeća ne rade, nema mogućnosti za naplatu poreza, standard je pao, a nezaposlenost porasla, čime je otežano finansiranje i funkcionisanje lokalne samouprave, rekao je Relja Jovančević, predsjedik Opštine Berane, na današnjoj svečanoj sjednici lokalnog parlamenta, kojom je obilježen Dan beranske opštine 21. jul. Jovančević se, ipak, pohvalio predsjedniku Crne Gore Filipu Vujanoviću i brojnim gostima infrastrukturnim projektima koji su završeni u prošloj godini.
Najznačajniji projekat koji smo realizovali je otvaranje Visoke medicinske škole. S obzirom da već nekoliko godina imamo srednju medicinsku školu, Opštu bolnicu i Dom zdravlja, vjerujemo da nema razloga da Berane ne bude regionalni centar za pružanje medicinskih usluga stanovništvu sjeveroističnog dijela Crne Gore, kazao je Jovančević. On je istakao izgradnju Centra za reproduktivno zdravlja žena, kao prvi ovakav projekat u Crnoj Gori, ostvaren u saradnji sa „najvećim donatorom investicija u dvije posljednje godine USAIDCHF”.
Jovančević je naveo da je rekonstruisana ulična rasvjeta, uređena projektna dokumentacija za gradsku pijacu i parking, započeto asfaltiranje sportkih terena na Lužcu, Beranselu i Dapsiću, kao i platoa za parking kod gradske kapele. Najesen će početi izgradnja parka, saopštio je Jovančević.
On je kazao da je današnje vrijeme puno nerazumijevanja i međusobne netrpeljivosti, pogotovo kada je u pitanju budućnost državne zajednice. U ovoj sredini je to naročito izraženo. Razlozi su u našim ukorijenjenim osjećanjima prema zajedništvu, pa je razumljiv odnos većine građana prema zajednici Srbije i Crne Gore, kao i težnja da se očuvaju nacionalne, duhovne, kulturne, ekonomske i druge veze, dodao je Jovančević.
Laureat ovogodišnje nagrade „21. jul”, koja je tradicionalno dodjeljuje za najbolja ostvarenja u svim oblastima, je dekan Medicinskog fakulteta prof. dr Miloš Cimbaljević.
Najznačajniji projekat koji smo realizovali je otvaranje Visoke medicinske škole. S obzirom da već nekoliko godina imamo srednju medicinsku školu, Opštu bolnicu i Dom zdravlja, vjerujemo da nema razloga da Berane ne bude regionalni centar za pružanje medicinskih usluga stanovništvu sjeveroističnog dijela Crne Gore, kazao je Jovančević. On je istakao izgradnju Centra za reproduktivno zdravlja žena, kao prvi ovakav projekat u Crnoj Gori, ostvaren u saradnji sa „najvećim donatorom investicija u dvije posljednje godine USAIDCHF”.
Jovančević je naveo da je rekonstruisana ulična rasvjeta, uređena projektna dokumentacija za gradsku pijacu i parking, započeto asfaltiranje sportkih terena na Lužcu, Beranselu i Dapsiću, kao i platoa za parking kod gradske kapele. Najesen će početi izgradnja parka, saopštio je Jovančević.
On je kazao da je današnje vrijeme puno nerazumijevanja i međusobne netrpeljivosti, pogotovo kada je u pitanju budućnost državne zajednice. U ovoj sredini je to naročito izraženo. Razlozi su u našim ukorijenjenim osjećanjima prema zajedništvu, pa je razumljiv odnos većine građana prema zajednici Srbije i Crne Gore, kao i težnja da se očuvaju nacionalne, duhovne, kulturne, ekonomske i druge veze, dodao je Jovančević.
Laureat ovogodišnje nagrade „21. jul”, koja je tradicionalno dodjeljuje za najbolja ostvarenja u svim oblastima, je dekan Medicinskog fakulteta prof. dr Miloš Cimbaljević.
21.7.05
Neće biti pritisaka zbog referenduma
Berane, 21. jula - Neće biti pritisaka EU na Crnu Goru zbog njene namjere da organizuje referendum. Crna Gora mora da se okrene unutrašnjem dijalogu i sama da odluči o svojoj sudbini, uz dobru komunikaciju sa Briselom i Beogradom, a demokratska većina mora poštovati volju demokratske manjine, rekao je danas u Beranama Filip Vujanović, predsjednik Crne Gore. On je potvrdio da sa visokim predstavnikom EU Havijerom Solanom nije razgovarao o referendumu u Crnoj Gori, već samo o procesu pridruživanja EU.
- Ne doživljavam referendum drugačije do da se opredijeli sudbina Crne Gore na osnovu iskustva u proteklih 14 godina u funkcionisanju zajedničke države - SRJ i atipične unije SCG, rekao je Vujanović. On je ponovio da vjeruje da dogovor sa Beogradom o savezu dvije nezavisne države, što je, kako je istakao, „najbolji model koji omogućava da sami upravljamo svojom sudbinom i sačuvamo dobre odnose”. Crna Gora će čekati odluku Beograda o ponudi crnogorske Vlade do kraja godine, odnosno do vremena kada će morati odrediti datum referenduma, a to je u martu ili aprilu iduće godine, istakao je Vujanović, dodajući da sve više vjeruje u spremnost srpskog premijera Vojislava Koštunice da razgovara o ponuđenom modelu.
- Do referenduma će biti dezinformacija, podmetanja, poluistina, poruka kojima se pokušava uticati na volju građana, ali Crna Gora mora sama opredijeliti svoju budućnost i sačuvati dobar odnos sa svima, dodao je Vujanović.
- Ne doživljavam referendum drugačije do da se opredijeli sudbina Crne Gore na osnovu iskustva u proteklih 14 godina u funkcionisanju zajedničke države - SRJ i atipične unije SCG, rekao je Vujanović. On je ponovio da vjeruje da dogovor sa Beogradom o savezu dvije nezavisne države, što je, kako je istakao, „najbolji model koji omogućava da sami upravljamo svojom sudbinom i sačuvamo dobre odnose”. Crna Gora će čekati odluku Beograda o ponudi crnogorske Vlade do kraja godine, odnosno do vremena kada će morati odrediti datum referenduma, a to je u martu ili aprilu iduće godine, istakao je Vujanović, dodajući da sve više vjeruje u spremnost srpskog premijera Vojislava Koštunice da razgovara o ponuđenom modelu.
- Do referenduma će biti dezinformacija, podmetanja, poluistina, poruka kojima se pokušava uticati na volju građana, ali Crna Gora mora sama opredijeliti svoju budućnost i sačuvati dobar odnos sa svima, dodao je Vujanović.
19.7.05
Tužba protiv direktora
Na zajedničkom sastanku Sindikata i radnika HTP-a Berane odlučeno je da se prekine dvomjesečni štrajk zaposlenih i da se poslovodstvo firme tuži za uskraćena potraživanja radnika. O pomenutoj odluci radnika, pismenim putem će biti obaviješteni Ministarstvo turizma, Republički i Opštinski sindikat, kao i poslovodstvo firme.
Prema riječima Radmile Osmajlić, predsjednika Sindikata HTP-a, u vrijeme štrajka, koji je trajao 60 dana, radnicima se niko nije obratio.
- Niko nam nije ponudio bilo kakvo rješenje iz nagomilanih problema. Iz tih razloga, morali smo da podnesemo tužbeni zahtjev protiv poslovodstva i na taj način pokušamo ostvariti svoja prava - istakla je Osmajlićeva.
Podsjećanja radi, radnici HTP-a Berane su stupili u generalni štrajk 17. maja, zahtijevajući tada isplatu zaostala dva lična dohotka, prekovremenog rada, toplih obroka i regresa, kao i uplatu radnog staža. Tada je istaknuto da, će štrajk trajati dok se ti uslovi ne ispune. Radnici su odbili da rade i za proslavu maturske večeri za učenike dvije srednje škole u Beranama, razmijenivši optužbe sa poslovodstvom preduzeća ko je kriv za takvu situaciju.
U vrijeme štrajka, hotelski objekti HTP-a su zbog duga za utrošenu struju isključeni sa elektro mreže, što je dodatno iskomplikovalo stanje u tom kolektivu. Takođe, zbog hipoteke za kredit, Atlas Mont banka je hotel "Berane" dvaput oglašavala na prodaju putem javne licitacije. Oba pokušaja su bila neuspješna, pa, kako je najavljeno, predstoji pokušaj prodaje putem dogovora sa eventualno zainteresovanim kupcima.
HTP Berane je privatizovan prije tri godine, kada je vlasnik većinskog paketa akcija postalo podgoričko preduzeće Euroturist GMBH. Imovinu tog preduzeća sačinjavaju hoteli: "Komovi" u Andrijevici, "Lokve" na istoimenom Ski-centru i "Berane" na obali Lima, u centru grada. Pored toga, HTP je u vlasništvu imao i "Gradsku kafanu" u centru Berana, koja je prodata.
Kada je privatizovan, HTP je imao više od 100 radnika. Otkupom radnog staža i odlascima u penziju, isplatom 24 lična dohotka zainteresovanim radnicima broj zaposlenih se smanjio na 70-ak zaposlenih.
Umjesto nosioca razvoja turizma u Beranama i na sjeveroistoku Crne Gore, to preduzeće trenutno preživljava svoje najteže trenutke. Prve dvije godine nakon privatizacije, hotel "Berane" su, pored ostalih, u ljetnjem periodu posjećivale vrhunske sportske ekipe, koje su u tom gradu boravile na pripremama. Ovog ljeta, nažalost, nema nikog. Isključena struja, prazna terasa i hol hotela govore o trenutnom stanju tog kolektiva.
Prema riječima Radmile Osmajlić, predsjednika Sindikata HTP-a, u vrijeme štrajka, koji je trajao 60 dana, radnicima se niko nije obratio.
- Niko nam nije ponudio bilo kakvo rješenje iz nagomilanih problema. Iz tih razloga, morali smo da podnesemo tužbeni zahtjev protiv poslovodstva i na taj način pokušamo ostvariti svoja prava - istakla je Osmajlićeva.
Podsjećanja radi, radnici HTP-a Berane su stupili u generalni štrajk 17. maja, zahtijevajući tada isplatu zaostala dva lična dohotka, prekovremenog rada, toplih obroka i regresa, kao i uplatu radnog staža. Tada je istaknuto da, će štrajk trajati dok se ti uslovi ne ispune. Radnici su odbili da rade i za proslavu maturske večeri za učenike dvije srednje škole u Beranama, razmijenivši optužbe sa poslovodstvom preduzeća ko je kriv za takvu situaciju.
U vrijeme štrajka, hotelski objekti HTP-a su zbog duga za utrošenu struju isključeni sa elektro mreže, što je dodatno iskomplikovalo stanje u tom kolektivu. Takođe, zbog hipoteke za kredit, Atlas Mont banka je hotel "Berane" dvaput oglašavala na prodaju putem javne licitacije. Oba pokušaja su bila neuspješna, pa, kako je najavljeno, predstoji pokušaj prodaje putem dogovora sa eventualno zainteresovanim kupcima.
HTP Berane je privatizovan prije tri godine, kada je vlasnik većinskog paketa akcija postalo podgoričko preduzeće Euroturist GMBH. Imovinu tog preduzeća sačinjavaju hoteli: "Komovi" u Andrijevici, "Lokve" na istoimenom Ski-centru i "Berane" na obali Lima, u centru grada. Pored toga, HTP je u vlasništvu imao i "Gradsku kafanu" u centru Berana, koja je prodata.
Kada je privatizovan, HTP je imao više od 100 radnika. Otkupom radnog staža i odlascima u penziju, isplatom 24 lična dohotka zainteresovanim radnicima broj zaposlenih se smanjio na 70-ak zaposlenih.
Umjesto nosioca razvoja turizma u Beranama i na sjeveroistoku Crne Gore, to preduzeće trenutno preživljava svoje najteže trenutke. Prve dvije godine nakon privatizacije, hotel "Berane" su, pored ostalih, u ljetnjem periodu posjećivale vrhunske sportske ekipe, koje su u tom gradu boravile na pripremama. Ovog ljeta, nažalost, nema nikog. Isključena struja, prazna terasa i hol hotela govore o trenutnom stanju tog kolektiva.
16.7.05
Ugovor bez potpisa
Predstavnici rudara Rudnika uglja Berane najavili su da će se početkom sljedeće sedmice zvanično oglasiti povodom propalog pokušaja privatizacije te kompanije. Slovaci su odustali od kupovine, što nije ni čudno, jer na ugovoru o privatizaciji nema nikakvog potpisa sa slovačke strane.
-Imamo i mi po nešto da kažemo povodom te privatizacije - rekao je Ljubiša Čukić, predsjednik sindikata prije uvođenja stečaja i predstavnik radnika u procesu privatizacije.
Rudnik uglja bio je prodat slovačkoj kompaniji »Oz-koveks« na licitaciji održanoj početkom marta ove godine, ali je ugovor, poslije više odlaganja ovjeren tek početkom juna. Slovaci, koji su uložili depozit od 60 hiljada eura, nijesu na vrijeme uplatili preostali dio kupoprodajne cijene od 300 hiljada, niti su dostavili bankarske garancije za ulaganja u prvoj godini. Oni su se, kako je nedavno saopšteno, javili stečajnom upravniku pismom, u kojem su rekli da odustaju od privatizacije, jer ne mogu u paketu da kupe i energanu bivše fabrike celuloze i papira, kao i zbog toga što im je onemogućeno da koriste mašine za kopanje uglja koje su u jami ostale poslije prve neuspjele privatizacije.
Čukić tvrdi da je mnogo toga u procesu pokušaja privatizacije sa »Oz-koveksom« bilo sporno, kao i sami ugovor.
-To je smiješno. Na ugovoru o privatizaciji, navodno potpisanom 6.juna, nema nikakvog potpisa sa slovačke strane. Nema imena kome se prodaje ili ko zastupa kupca. Ni prilikom ovjere u sudu, nema nikakvog potpisa niti broja lične karte lica koje zastupa Slovake - kazao je Čukić, pokazujući kopiju ugovora, na kome stoji samo slabo vidljivi otisak malog četvrtastog pečata.
On je rekao da će, zajedno sa predstavnicima opštinskog sindikata, predočiti javnosti taj “papir”.
-Pokazaćemo taj ugovor iz koga se ne zna kome se Rudnik prodaje i pitaćemo ko nas je zavaravao svo to vrijeme i davao nam lažne nade. Ko je mogao da prihvati to kao validan dokument - rekao je Čukić.
Beranski Rudnik uglja bio je već jednom prodat mješovitom slovačko-vojvođanskom preduzeću »Gradeks-HBP«.
Ta privatizacija nije uspjela zbog nesuglasica među partnerima i neispunjavanja obaveza iz ugovora prema radnicima i državnim fondovima kao prodavcima akcija. HBP se nenajavljeno povukao iz posla, ostavljajući za sobom talas nezadovoljstva i radničkih štrajkova, koji su okončani tek uvođenjem stečaja početkom prošle godine i upućivanjem oko 200 rudara na biro rada.
-Imamo i mi po nešto da kažemo povodom te privatizacije - rekao je Ljubiša Čukić, predsjednik sindikata prije uvođenja stečaja i predstavnik radnika u procesu privatizacije.
Rudnik uglja bio je prodat slovačkoj kompaniji »Oz-koveks« na licitaciji održanoj početkom marta ove godine, ali je ugovor, poslije više odlaganja ovjeren tek početkom juna. Slovaci, koji su uložili depozit od 60 hiljada eura, nijesu na vrijeme uplatili preostali dio kupoprodajne cijene od 300 hiljada, niti su dostavili bankarske garancije za ulaganja u prvoj godini. Oni su se, kako je nedavno saopšteno, javili stečajnom upravniku pismom, u kojem su rekli da odustaju od privatizacije, jer ne mogu u paketu da kupe i energanu bivše fabrike celuloze i papira, kao i zbog toga što im je onemogućeno da koriste mašine za kopanje uglja koje su u jami ostale poslije prve neuspjele privatizacije.
Čukić tvrdi da je mnogo toga u procesu pokušaja privatizacije sa »Oz-koveksom« bilo sporno, kao i sami ugovor.
-To je smiješno. Na ugovoru o privatizaciji, navodno potpisanom 6.juna, nema nikakvog potpisa sa slovačke strane. Nema imena kome se prodaje ili ko zastupa kupca. Ni prilikom ovjere u sudu, nema nikakvog potpisa niti broja lične karte lica koje zastupa Slovake - kazao je Čukić, pokazujući kopiju ugovora, na kome stoji samo slabo vidljivi otisak malog četvrtastog pečata.
On je rekao da će, zajedno sa predstavnicima opštinskog sindikata, predočiti javnosti taj “papir”.
-Pokazaćemo taj ugovor iz koga se ne zna kome se Rudnik prodaje i pitaćemo ko nas je zavaravao svo to vrijeme i davao nam lažne nade. Ko je mogao da prihvati to kao validan dokument - rekao je Čukić.
Beranski Rudnik uglja bio je već jednom prodat mješovitom slovačko-vojvođanskom preduzeću »Gradeks-HBP«.
Ta privatizacija nije uspjela zbog nesuglasica među partnerima i neispunjavanja obaveza iz ugovora prema radnicima i državnim fondovima kao prodavcima akcija. HBP se nenajavljeno povukao iz posla, ostavljajući za sobom talas nezadovoljstva i radničkih štrajkova, koji su okončani tek uvođenjem stečaja početkom prošle godine i upućivanjem oko 200 rudara na biro rada.
»21. jul« dr Milošu Cimbaljeviću
Najviše opštinsko priznanje- Nagrada »21. jul« ove godine je dodijeljena prof.dr Milošu Cimbaljeviću, dekanu Medicinskog fakulteta u Podgorici – saopštio je predsjednik Žirija Raslav Babović.
On je rekao da je Žiri tajnim tajnim glasanjem bio jedinstven u toj odluci i da je to potvrda da je nagrada dodijeljena na najbolji način.
-Miloša Cimbaljevića, koji je rođen u Andrijevici, a srednju školu završio u Beranama, za ovo priznanje preporučile su brojne stručne nagrade i priznanja iz oblasti medicine, kao i aktuelno zalaganje za otvaranje visoke medicinske škole u Beranama- rekao je Babović.
On je dodao da su Cimbaljevića za najviše opštinsko priznaje predložili Kolegijum Opšte bolnice Berane i Medicinska škola i da je, pored njega, bilo još 12 kandidata, među kojima nijedna žena.
Nagrada “21. jul” prvi put je dodijeljena 1962. godine, a tada je među dobitnicima bio Mihailo Lalić. Naziv nosi u znak sjećanja na datum osnivanja prvog Odbora narodnog oslobođenja, 21. jula 1941. godine u Beranama. Taj datum se obilježava kao Dan opštine i nagrada se tradicionalno tada uručuje.
On je rekao da je Žiri tajnim tajnim glasanjem bio jedinstven u toj odluci i da je to potvrda da je nagrada dodijeljena na najbolji način.
-Miloša Cimbaljevića, koji je rođen u Andrijevici, a srednju školu završio u Beranama, za ovo priznanje preporučile su brojne stručne nagrade i priznanja iz oblasti medicine, kao i aktuelno zalaganje za otvaranje visoke medicinske škole u Beranama- rekao je Babović.
On je dodao da su Cimbaljevića za najviše opštinsko priznaje predložili Kolegijum Opšte bolnice Berane i Medicinska škola i da je, pored njega, bilo još 12 kandidata, među kojima nijedna žena.
Nagrada “21. jul” prvi put je dodijeljena 1962. godine, a tada je među dobitnicima bio Mihailo Lalić. Naziv nosi u znak sjećanja na datum osnivanja prvog Odbora narodnog oslobođenja, 21. jula 1941. godine u Beranama. Taj datum se obilježava kao Dan opštine i nagrada se tradicionalno tada uručuje.
14.7.05
Kujević falsifikovao 5.000 eura
Zbog osnovane sumnje da je stavljao u promet falsifikovani novac, službenici beranskog centra bezbjednosti lišili su slobode Semira B. Kujevića (21), iz Rožaja. Kako je saopšteno iz CB-a, kod Kujovića je pronađeno 5.000 falsifikovanih eura i on će danas uz krivičnu prijavu biti predat istražnom sudiji Osnovnog suda u Beranama.
- Kujević je u utorak, 12 jula, pokušao da na trafici "Štampe" plati kupljenu robu falsifikovanom novčanicom od 50 eura, ali mu nije uspjelo jer je o tome obaviještena policija. Kada su mu radnici CB-a ušli u trag, Kujović je pokušao da odbaci torbu u kojoj je držao 25 falsifikovanih novčanica od po sto eura i 49 od po 50 eura - istaknuto je u saopštenju CB-a Berane.
Kujović je tokom ispitivanja saopštio policiji da je falsifikovani novac dobio od jedne nepoznate osobe iz Zagreba i da je namjeravao da je prebaci na Kosovo.
- Kujević je u utorak, 12 jula, pokušao da na trafici "Štampe" plati kupljenu robu falsifikovanom novčanicom od 50 eura, ali mu nije uspjelo jer je o tome obaviještena policija. Kada su mu radnici CB-a ušli u trag, Kujović je pokušao da odbaci torbu u kojoj je držao 25 falsifikovanih novčanica od po sto eura i 49 od po 50 eura - istaknuto je u saopštenju CB-a Berane.
Kujović je tokom ispitivanja saopštio policiji da je falsifikovani novac dobio od jedne nepoznate osobe iz Zagreba i da je namjeravao da je prebaci na Kosovo.
13.7.05
Završena obuka na računarima
U organizaciji Humanitarne organizacije „Karitas” iz Luksemburga, u toku prošle nedjelje završen je kurs obuke rada na računaru za nastavnike osnovnih i srednjih škola na sjeveru Crne Gore. Po riječima Ervina Mandzukića, šefa kancelarije „Karitas”, projekat obuke nastavnika za rad na računarima obuhvatio je sve škole sa područja beranske, bjelopoljske, plavske i rožajske opštine. Prije početka obuke, škole i „Karitas” su potpisale ugovor u kome je bilo precizirano da škola organizuje kurs, ustupi računare i sturčno osoblje i na kraju kursa uruči potvrde o obučenosti kandidata. S druge strane, „Karitas” je imao obavezu da informiše školu o kursu, napravi spisak kandidata, obavijesti kandidate u školama i na kraju izvrši isplatu školi. Ukupno, 235 kandidata iz 53 škole pohađalo je obuku, a vrijednost projekta je 10.230 eura, kazao je Mandzukić, i dodao da osim obuke ovim projektom je obuhvaćena i izvršena rekonstrukcija podova i mokrih čvorova u šest osnovnih i srednjih škola na području opština Berane, Plav i Rožaje, u ukupnoj vrijednosti od 190 hiljada eura. Učešće „Karitasa” bilo je 80 odsto, a ostala sredstva obezbijeđena su od strane Ministarstva prosvjete i nauke iu Vladi Republike Crne Gore. U narednom periodu planirana je rekonstrukcija mokrih čvorova i pet školskih objekata u opštinama Berane, Bijelo Polje, Rožaje i u vrtiću „Radmila Nedić” u Beranama, kao i nabavka školskog namještaja za 20 škola na sjeveru Crne Gore, kazao je šef kancelarije „Karitasa”.
11.7.05
Fabrički dimnjaci kao spomenici
Obećani brzi rezultati privatizacija beranskih preduzeća nikako da se osjete. Njih karakterišu kontrasti između potpisanih kupoprodajnih ugovora i postignutih rezultata. Umjesto zapošljavanja oko 600 radnika, uplaćivanja na žiro račune privatizovanih preduzeća oko 1.000.000 i investicija teških više od 15.000.000 eura, "uspješno privatizovani beranski kolektivi" nijesu pokrenuli proizvodnju, isključuje im se struja, ne zapošljavaju radnike, privatizacije se nalaze na sudu, a da apsurd bude veći nema ni "gazda" u njima.
Priča o ozbiljnim privatizacijama u Beranama započela je krajem prošle godine, a njihovu iluziju potkrijepile prodaje imovine beranskog Rudnika, "Beranke", "ŠIP-a" i "Ciglane Rudeš", dok je Fabrika kože "Polimka" već skoro godinu dana "pred potpisivanjem ugovora o privatizaciji".
Od svih privatizovanih firmi, samo je Fabrika papira " Nova Beranka" započela proizvodnju, da bi je nakon mjesec dana rada i prekinula.
Sejdo Đukić, tehnički direktor, kaže da bi proizvodnja bila nastavljena neophodno je podići kredit od 400.000 eura, ali novi vlasnik, Radivoje Gomilanović to ne može da uradi, jer je kompletna imovina preduzeća pod fiducijama. Da sve bude gore, tom preduzeću je prije desetak dana isključena struja, zbog duga od 52.000 eura.
Potpisivanjem ugovora o kupovini Rudnika "Ivangrad", slovački "OZ Koveks" je probudio nade beranskih rudara, koji se nalaze na Birou rada da će ponovo početi kopanje uglja. Međutim, mada je bio dužan da do 24. juna uplati 240.000 eura, OZ Koveks to do danas nije uradio, pa čak nije obavijestio nadležne zbog čega kasni. Ta firma je kupila Rudnik za 300.000 eura, ponudivši i 4.700.000 eura investicija, kao i zapošljavanje oko 150 rudara.
Podgorički "Katel" je potpisao ugovore o kupovini dva beranska preduzeća i nijedan, dosad, nije ispunio. "Katel" je trebalo da uplati 311.000 eura na žiro račun AD ŠIP Berane do 18. juna i dostavi plan investicija, koje su predviđene na 3.700.000 eura. To preduzeće je 21. juna uplatilo ugovorenu cijenu, ali nije dostavljalo investicioni plan, pa je Velibor Marjanović, stečajni upravnik ŠIP-a, obavijestio Privredni sud da će kolektiv prodati putem slobodne pogodbe "Boj komercu" iz Andrijevice. Reagovao je sudija Muzafer Hadžajlić koji je takvu njegovu namjeru osporio i sada se ne zna kako će biti riješen ovaj "Gordijev čvor".
Takođe, na račun Ciglane "Rudeš" trebalo je da 18. juna " legne" više od 100.000 eura, na koliko se "Katel" obavezao kupujući tu firmu, ali to se nije desilo. Vuk Božović, stečajni upravnik Ciglane, kaže da je podgoričko preduzeće tražilo da mu se odloži taj rok, "jer je kupilo još jednu firmu u Beranama, tvrdo obećavši da će obavezu ispuniti do 12. jula". Božović je na to pristao, a u međuvremenu je Ciglana podigla kredit, čime je započela proizvodnju. O investicijama, koje bi trebalo da iznose 700.000 eura, ni od Božovića ni od Katela, zasad, ni riječi.
Nakon svih uspjeha beranskih privatizacija, u tom gradu se ne čuju mašine. U halama nema radnika, a nema ni gazda. Nema investicija i plata. Samo fabrički dimnjaci, koji odavno ne dime, govore da je nekad tu bilo privrede.
Priča o ozbiljnim privatizacijama u Beranama započela je krajem prošle godine, a njihovu iluziju potkrijepile prodaje imovine beranskog Rudnika, "Beranke", "ŠIP-a" i "Ciglane Rudeš", dok je Fabrika kože "Polimka" već skoro godinu dana "pred potpisivanjem ugovora o privatizaciji".
Od svih privatizovanih firmi, samo je Fabrika papira " Nova Beranka" započela proizvodnju, da bi je nakon mjesec dana rada i prekinula.
Sejdo Đukić, tehnički direktor, kaže da bi proizvodnja bila nastavljena neophodno je podići kredit od 400.000 eura, ali novi vlasnik, Radivoje Gomilanović to ne može da uradi, jer je kompletna imovina preduzeća pod fiducijama. Da sve bude gore, tom preduzeću je prije desetak dana isključena struja, zbog duga od 52.000 eura.
Potpisivanjem ugovora o kupovini Rudnika "Ivangrad", slovački "OZ Koveks" je probudio nade beranskih rudara, koji se nalaze na Birou rada da će ponovo početi kopanje uglja. Međutim, mada je bio dužan da do 24. juna uplati 240.000 eura, OZ Koveks to do danas nije uradio, pa čak nije obavijestio nadležne zbog čega kasni. Ta firma je kupila Rudnik za 300.000 eura, ponudivši i 4.700.000 eura investicija, kao i zapošljavanje oko 150 rudara.
Podgorički "Katel" je potpisao ugovore o kupovini dva beranska preduzeća i nijedan, dosad, nije ispunio. "Katel" je trebalo da uplati 311.000 eura na žiro račun AD ŠIP Berane do 18. juna i dostavi plan investicija, koje su predviđene na 3.700.000 eura. To preduzeće je 21. juna uplatilo ugovorenu cijenu, ali nije dostavljalo investicioni plan, pa je Velibor Marjanović, stečajni upravnik ŠIP-a, obavijestio Privredni sud da će kolektiv prodati putem slobodne pogodbe "Boj komercu" iz Andrijevice. Reagovao je sudija Muzafer Hadžajlić koji je takvu njegovu namjeru osporio i sada se ne zna kako će biti riješen ovaj "Gordijev čvor".
Takođe, na račun Ciglane "Rudeš" trebalo je da 18. juna " legne" više od 100.000 eura, na koliko se "Katel" obavezao kupujući tu firmu, ali to se nije desilo. Vuk Božović, stečajni upravnik Ciglane, kaže da je podgoričko preduzeće tražilo da mu se odloži taj rok, "jer je kupilo još jednu firmu u Beranama, tvrdo obećavši da će obavezu ispuniti do 12. jula". Božović je na to pristao, a u međuvremenu je Ciglana podigla kredit, čime je započela proizvodnju. O investicijama, koje bi trebalo da iznose 700.000 eura, ni od Božovića ni od Katela, zasad, ni riječi.
Nakon svih uspjeha beranskih privatizacija, u tom gradu se ne čuju mašine. U halama nema radnika, a nema ni gazda. Nema investicija i plata. Samo fabrički dimnjaci, koji odavno ne dime, govore da je nekad tu bilo privrede.
10.7.05
Dolaze i sibirski biznismeni
Generalni konzul Ruske federacije u Podgorici Vladimir Vanijev rekao je da će biti intenzivirana privredna saradnja Rusije i Crne Gore u ekonomskom pogledu. To je, ujedno, i prva posjeta jednog ruskog diplomate Beranama.
-Naše prijateljstvo traje trista godina i potrajaće dugo. Ali moramo saradnju ekonomski da utemeljimo - kazao je Vanijev novinarima prilikom jučerašnje posjete Beranama.On je naveo da je u tom cilju došao i u Berane, jer je to priprema terena za posjetu jedne privredne delegacije.
-Poslije moje posjete Pljevljima, tri ruske kompanije su se pojavile na tenderima u tom gradu. Berane će uspostaviti posebnu saradnju sa jednim ruskim gradom iz Sibira, i to će sigurno rezultirati unapređenjem ekonomskih odnosa - kazo je Vanijev.
Potpredsjednik Skupštine Opštine Radojica Živković kazao je da su visokog diplomatu upoznali sa situacijom u beranskoj privredi i da je posebno razgovarano o Fabrici kože »Polimka«.
-Dogovorili smo se da se radi na bratimljenju Berana i jednog sibirskog grada koji može pomoći u ekonomskom razvoju Berana. 'Polimku' smo uzeli kao prioritet zbog toga što je to fabrika koja je dok je radila najveći dio proizvoda plasirala na rusko tržište. Ali to su ipak samo preliminarni razgovori i pripreme za dolazak jedne privredne delegacije Rusije - naveo je Živković.
Ruski konzul je naglasio da je prvi put u Beranama i da nije znao da taj grad ima aerodrom.
-Juče sam imamo sastanak sa predstavnicima Aerodroma Crne Gore i nijesu mi ništa rekli za Berane. Sada kada znam, radićemo nešto i na tome - rekao je Vanijev.
-Naše prijateljstvo traje trista godina i potrajaće dugo. Ali moramo saradnju ekonomski da utemeljimo - kazao je Vanijev novinarima prilikom jučerašnje posjete Beranama.On je naveo da je u tom cilju došao i u Berane, jer je to priprema terena za posjetu jedne privredne delegacije.
-Poslije moje posjete Pljevljima, tri ruske kompanije su se pojavile na tenderima u tom gradu. Berane će uspostaviti posebnu saradnju sa jednim ruskim gradom iz Sibira, i to će sigurno rezultirati unapređenjem ekonomskih odnosa - kazo je Vanijev.
Potpredsjednik Skupštine Opštine Radojica Živković kazao je da su visokog diplomatu upoznali sa situacijom u beranskoj privredi i da je posebno razgovarano o Fabrici kože »Polimka«.
-Dogovorili smo se da se radi na bratimljenju Berana i jednog sibirskog grada koji može pomoći u ekonomskom razvoju Berana. 'Polimku' smo uzeli kao prioritet zbog toga što je to fabrika koja je dok je radila najveći dio proizvoda plasirala na rusko tržište. Ali to su ipak samo preliminarni razgovori i pripreme za dolazak jedne privredne delegacije Rusije - naveo je Živković.
Ruski konzul je naglasio da je prvi put u Beranama i da nije znao da taj grad ima aerodrom.
-Juče sam imamo sastanak sa predstavnicima Aerodroma Crne Gore i nijesu mi ništa rekli za Berane. Sada kada znam, radićemo nešto i na tome - rekao je Vanijev.
7.7.05
Osnovan Ekonomsko-socijalni savjet
U Beranama je danas konstituisan 15-člani Ekonomsko-socijalni savjet opštine za čijeg predsjednika je izabran predsjednik SO Berane Relja Jovančević. Savjet će se, kako je rečeno, baviti pitanjima ekonomskog razvoja opštine kroz mehanizme socijalnog dijaloga, a primarni cilj će biti angažovanje i rad na stvaranju uslova za ekonomski razvoj i unapređenje životnog standarda u opštini. Osnivačkoj skupštini su prisustvovali Lori Klemenc, šef Američkog centra za međunarodnu radničku solidarnost ACILS/USAID Ilija Kračković, sekretar Ekonomskog i socijalnog savjeta Republike Crne Gore, Radule Đukanović, SSCG, Milan Milović, predsjednik opštinskog sindikata Berana, Momčilo Popović predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore i Ivan Kiš, menadžer Kancelarije CHF/USAID u Beranama.
4.7.05
Slovački korak unazad
Slovačka kompanija »Oz koveks« još nije uplatila sredstva koja je prema ugovoru o kupovini Rudnika uglja trebalo da izmiri do 24. juna, a predstavnici te firme nijesu se javljali ni da odlože posao niti da najave dolazak u Berane - saopštio je stečajni upravnik Dušan Bugarin.
On je kazao da će se sačekati još desetak dana do kada bi po ugovoru Slovaci trebalo da dostave bankarske garancije za ulaganja u prvoj godini privatizacije i da će potom vidjeti šta dalje.
-Do 24. juna prema ugovoru su bili dužni da uplate kupoprodajnu cijenu. Nijesu to učinili. Dvanaestog jula ističe im rok da dostave garancije za bankarska ulaganja u prvoj godini. Ako ni to ne učine, vidjećemo šta dalje. Ako se ti rokovi ne ispoštuju, jedna klauzula ugovora predviđa da se on raskida - rekao je Bugarin.
Beranski Rudnik uglja, za 300 hiljada eura i obavezu investicionih ulaganja od 4,7 miliona eura za pet godina, prodat je slovačkoj kompaniji »Oz koveks« na licitaciji početkom marta, a ugovor o kupovini, poslije više odlaganja, potpisan je tek 4. juna.
Prema tom ugovoru, Slovaci su se obavezali da u roku od petnaest dana uplate još 240 hiljada eura, budući da su već uložili depozit od 60 hiljada. Bankarske garancije za investicije od 800 hiljada eura za prvu godinu, obavezali su se da dostave mjesec dana od potpisivanja ugovora.
Oni su početkom juna boravili u Podgorici kada je u Agenciji za prestrukturiranje preduzeća i strana ulaganja vođen razgovor o mogućnosti da u paketu kupe i Energanu bivše Fabrike celuloze i papira i dogovoreno je da se dalje pregovore u vezi sa tim nastave sa vlasnikom Fabrike papira. Kako se saznaje ni za taj posao do juče nijesu dostavljali nikakvu ponudu.
Rudnik je u stečaju od polovine januara 2004. godine, nakon prve neuspjele privatizacije. Tada je bio prodat mješovitom preduzeću »Gradeks HBP« ali je usljed nesuglasica među partnerima, Gradeksom iz Kule i HBP-om iz Slovačke, kao i neizmirivanja obaveza prema prodavcima akcija i radnicima, ugovor raskinut.
On je kazao da će se sačekati još desetak dana do kada bi po ugovoru Slovaci trebalo da dostave bankarske garancije za ulaganja u prvoj godini privatizacije i da će potom vidjeti šta dalje.
-Do 24. juna prema ugovoru su bili dužni da uplate kupoprodajnu cijenu. Nijesu to učinili. Dvanaestog jula ističe im rok da dostave garancije za bankarska ulaganja u prvoj godini. Ako ni to ne učine, vidjećemo šta dalje. Ako se ti rokovi ne ispoštuju, jedna klauzula ugovora predviđa da se on raskida - rekao je Bugarin.
Beranski Rudnik uglja, za 300 hiljada eura i obavezu investicionih ulaganja od 4,7 miliona eura za pet godina, prodat je slovačkoj kompaniji »Oz koveks« na licitaciji početkom marta, a ugovor o kupovini, poslije više odlaganja, potpisan je tek 4. juna.
Prema tom ugovoru, Slovaci su se obavezali da u roku od petnaest dana uplate još 240 hiljada eura, budući da su već uložili depozit od 60 hiljada. Bankarske garancije za investicije od 800 hiljada eura za prvu godinu, obavezali su se da dostave mjesec dana od potpisivanja ugovora.
Oni su početkom juna boravili u Podgorici kada je u Agenciji za prestrukturiranje preduzeća i strana ulaganja vođen razgovor o mogućnosti da u paketu kupe i Energanu bivše Fabrike celuloze i papira i dogovoreno je da se dalje pregovore u vezi sa tim nastave sa vlasnikom Fabrike papira. Kako se saznaje ni za taj posao do juče nijesu dostavljali nikakvu ponudu.
Rudnik je u stečaju od polovine januara 2004. godine, nakon prve neuspjele privatizacije. Tada je bio prodat mješovitom preduzeću »Gradeks HBP« ali je usljed nesuglasica među partnerima, Gradeksom iz Kule i HBP-om iz Slovačke, kao i neizmirivanja obaveza prema prodavcima akcija i radnicima, ugovor raskinut.
Subscribe to:
Posts (Atom)