Osvojićemo vlast i na sljedećim izborima

Godina na izmaku bila je kruna investicionih aktivnosti beranske lokalne vlasti, smatra Relja Jovančević, gradonačelnik. Prema njegovim riječima, sve što je bilo planirano da se uradi u 2005. godini, ostvareno je. On naglašava da su zaokružena predizborna obećanja data građanima 2002. godine. Iznoseći mišljenje da sve što je urađeno u prethodnom periodu preporučuje aktuelnu vlast ( SNP- SNS- NS) da i na sljedećim izborima dobije povjerenje građana Berana, on je za iduće ljeto najavio otvaranje Građanskog biroa, čime bi započeo proces prenošenja vlasti na same građane.

- Žao mi je što u 2005. godini nije došlo do izgradnje Regionalne deponije na Turjaku, u čiju realizaciju treba da se uključe Vlada Crne Gore, lokalna samouprava i građani. Ipak, urađen je veliki broj infrastrukturnih projekata, koje je finansirala sama lokalna samouprava, ili u saradnji sa Međunarodnim humanitarnim organizacijama i Direkcijom javnih radova Crne Gore. Našim sredstvima i donacijom “Karitasa” rekonstruisane su ulice Voja Maslovarića i Miloša Mališića. U saradnji sa Direkcijom javnih radova rekonstruisane su ulice Miljana Tomičića i Dušana Vujoševića. Pored toga, u MZ Beranselo urađeni su vodovod i kanalizacija, učestvovali smo u izgradnji Stadiona za mali fudbal sa vještačkom travom, a urađeno je i nekoliko sportskih terena u prigradskom i na seoskom području - ističe Jovančević.
Navodeći da je u saradnji sa mještanima izgrađeno i nekoliko kapela na prigradskom i seoskom području, Jovančević podsjeća i da je probijeno nekoliko nekategorisanih puteva i izgrađena četiri mosta na seoskom području. Kako on kaže, posebno je značajna izgradnja Gradske kapele, objekta koji je Berane čekalo 20 godina.
- Uz pomoć donacija opremili smo Javno komunalno preduzeće sa 150 kontejnera, koji su postavljeni u gradskoj i prigradskoj zoni. Takođe, nabavljena su i dva vozila za odvoz smeća, a na rekonstruisanoj glavnoj ulici urađene su dvije fontane. U svim parkovima i šetalištima postavljene su klupe i korpe za otpatke, a otvorili smo i Dječji park sa mobilijarom i neophodnim sadržajima - naveo je Jovančević.
Napominjući da su pomenute aktivnosti naslanjaju na investicije u 2004. godini, od kojih je najznačajnija bila rekonstrukcija glavne ulice, Jovančević kaže da je za područje Petnjice nabavljen snjegočistač, a da je lokalna samouprava pomagala sve MZ u radovima na izgradnji infrastrukturnih objekata. Kao prioritete u narednoj godini on vidi izgradnju Zelene pijace sa pratećim sadržajima, kao i izgradnju minicentrale za koju su već dobijena odobrenja. Jovančević se nada i izgradnji Regionalne deponije.

Deponija prioritet
- Odluka o izgradnji Regionalne deponije na Turjaku je u rukama kompetentnih ljudi, koji će odlučiti da li ta destinacija ispunjava uslove ili ne. Uvažavajući zdravstvene, ekološke i ekonomske značaje, Vlada, građani sela Trpezi i lokalna vlast uložiće napor da se problem prevaziđe i započne izgradnja deponije po svim standardima - zaključuje Jovančević.
DAN

Rječice izazvale probleme

Poplave u naselju Talum, koje su izazvale dvije malene rijeke- Talumska makva i Sušica, tokom jučerašnjeg dana su u dobroj mjeri sanirane, ali je i dalje jedan broj stanovnika ostao izvan svojih domova.
Predsjednik opštinskog Štaba za elementarne nepogode Ilija Marković rekao je da je zbog iznenadnog porasta vodostaja rijeka Sušica, na mjestu gdje se uliva u Lušku makvu, skrenula tok ove rijeke i usmjerila je prema naselju, primoravajući oko 50 porodica da napuste svoje domove.
-Jedna mašina je odmah angažovana da pravi novi nasip i obaloutvrdu. Sreća je da su padavine prestale, inače smo ozbiljno razmišljali da uvedemo vanredno stanje - rekao je Mrković.
On je kazao da je stanje i dalje teško u selu Donje Zostro, Šekularu i Rijeci Marsenića, gdje su vodom poplavljeni lokalni putevi i ugroženi mostovi.
Predsjednik mjesne zajednice Donja Vrbica Samir Agović rekao je da je oko 70 domaćinstava i dalje odsječeno, od kada je nabujala rijeka kroz to selo porušila most.
-Tu se mora odmah intervenistati i nešto uraditi, jer se do tih domaćinstava ne može doći, niti njihovi članovi mogu ići na posao ili do škole - rekao je Agović.
Porast vodostaja rijeka na području beranske opštine uzrokovan je obilnim kišama prethodnih dana i naglim otapanjem snijega.
REPUBLIKA

Propala DPS inicijativa

Odbornici Skupštine opštine Berane usvojili su juče budžet za narednu godinu na 3.780.000 eura. Za predlog budžeta glasalo je 18 odbornika vladajuće koalicije (SNP-SNS-NS), dok su odbornici opozicionih DPS i SDP kritikovali predlog budžeta, navodeći da je on opterećen sa 1.400.000 eura prenesenih obaveza. Prije prve tačke dnevnog reda više od 60 minuta vodila se debata zašto nije imalo direktnog prenosa sjednice preko talasa lokalnog radija, što su predstavnici opozicije tumačili time da se “od građana želi sakriti istina”. Relje Jovančevića, gradonačelnik, saopštio je da se radiju duguje novac za prethodna skupštinska praćenja, i da je obaviješten da prenosa neće biti dok se dug ne izmiri. Na insistiranje Darka Mališića (DPS), predlagača Inicijative o skraćenju mandata skupštini vladajuća koalicija (SNP-NS-SNS) je prihvatil da se o njoj raspravlja, ali da ona bude deveta tačka dnevnog reda, što je sa 18 glasova vladajuće koalicije i prihvaćeno.
Međutim, kada je na dnevni red došla i ova tačka svih 18 odbornika vladajuće kolicije je bilo protiv predloga o skrćenju mandata skupštini, tako da inicijativa odborničkog kluba DPS-a nije prošla. Obrazlažući inicijativu Darko Mlišić je saopštio da bi bilo dobro “da nova vlast , koju bi građani izabrali, startuje od početk godine, kako još jedna godina ne bi propala”. Inicijativu Mališića podržali si svi odbornici DPS-a i SDP-a , ali je, bez ijedne replike, vladajuća koalicija odbila.
Osim usvajanja budžeta, odbornici lokalnog parlamenta su jednoglasno podržali Odluku o potvrđivanju ugovora o bratimljenju Berana i Kostromskog rejona u Rusiji, kao i Predlog odluke o davanju saglasnosti za osnivanje Mjesne zajednice Javorova. Ostale tačke dnevnog reda usvajane su većinom glasova.

DAN

Radnicima 50 eura

U preduzeću ŠIP "Berane" juče je održan zbor oko 160 radnika kojem je prisustvovao i Dragan Bojović, vlasnik "Boj - komerca", kompanije koja je privatizovala to preduzeće.
Kako je saopštio predsjednik Sindikata ŠIP-a Radojica Jelić, za 117 radnika bivše "Omorike komerc", podijeljeno je po 420 eura, dok je radnicima bivše eksploatacije dato po 300 eura. Pošto radnicima preduzeće duguje 22 plate, oni juče nijesu bili u potpunosti zadovoljni sa onim šo su dobili, ali pošto je novi vlasnik Bojović obećao pokretanje proizvodnje do 25. januara i dao im po 50 eura poklona, ipak su bili zadovoljni.
Jelić je istakao da se izmirenje plata može očekivati tek onda kad od Ministarstva poljoprivrede dobiju odgovor u vezi otpisivanja duga ŠIP - a.
VIJESTI

Sjednica SO Berane

Predsjednik SO Berane Relja Jovančević, zakazao je za danas sjednicu Skupštine opštine na kojoj će se raspravljati o budžetu Opštine za 2006. i o predlogu odluke o građevinskom zemljištu. Na dnevnom redu je i potvrđivanje ugovora o bratimljenju između Kostromskog rejona i opštine Berane i davanju saglasnosti na osnivanje MZ Javorova. Predlog odluke o skraćenju mandata aktuelnom sazivu SO, što su nedavno tražili odbornici DPS-a, nije uvršten u dnevni red, ukoliko to nije planirano pred početak sjednice.
VIJESTI

Poplavljeno 50 kuća

Obilne padavine u proteklih 24 sata i naglo topljenje snijega uzrokovali su velike štete naseljima Berana, a zbog pojave podzemnih voda poplavljeni su i neki djelovi grada.
Najteža situacija juče je bila u naselju Talum, gdje su rijeke Sušica i Makva poplavile pedesetak kuća. U Vatrogasnoj jedinici saopšteno je da su čitave večeri ispumpavali vodu iz poplavljenih kuća na Talumu, a u evakuaciji stanovnika pomagali su pripadnici CB Berane i Odjeljenja za odbranu.
Vrbička rijeka je odnijela most u MZ Vrbica. Predsjednik te MZ Samir Agović, saopštio je da je oko 70 domaćinstava potpuno odsječeno od grada, a oko 30 đaka i skoro toliko građana i radnika juče nijesu mogli da se vrate kućama.
Pojavila su se i brojna klizišta na putevima prema prigradskim i seoskim naseljima.
Prema riječima šefa Kriznog štaba Ilije Markovića, izvjestan broj stanara poplavljenih kuća u Talumu se preselio kod komšija, a Štab će pokušati da zbrine ostale.
- Stanje je katastrofalno i ukoliko se padavine nastave ovim intenzitetom danas ćemo održati sjednicu Kriznog štaba i najvjerovatnije proglasiti vanredno stanje - kazao je Marković.
Kako je saopštio, mehanizacija je upućena u Vrbicu, prema Šekularima, gdje su se na putu pojavila četiri klizišta. Zbog klizišta prekinut je saobraćaj prema Lubnicama, dok je prema Štitarima jedva prohodno.
- Na Polici se pojavio veći broj klizišta i u toj MZ jedna kuća je ugrožena. Na mnogim mjestima su se pojavile podzemne vode koje ugrožavaju seoske puteve, a poplavila su i pojedina mjesta - kazao je Marković i dodao da su se Štabu javili ljudi koji raspolažu mehanizacijom kako bi pružili pomoć na kriznim mjestima.
U gradu je najugroženija MZ Stari grad, gdje se juče izlio otvoreni kanal sa fekalnim vodama.
Kako su kazali stanari, duž otvorenog kanala poplavljeno je nekoliko kuća, a najteža situacija je u domaćinstvima Pođanin, Kalić i Ramusović. Inače, stanovnici tog dijela grada još jesenas su protestovali i tražili od Opštine da riješi taj problem strahujući od ovakvih situacija.
I izbjegličkom naselju Riversajd prijete poplave ukoliko se padavine nastave i tokom noći.
VIJESTI

Policajac dobio batine

Berancima Darinku Vušuroviću, Srđanu Đuraškoviću i Neđeljku Pekoviću određen je jednomjesečni pritvor, zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo napad na službeno lice.
Istražni sudija Osnovnog suda u Beranama Hilmija Sujković kazao je da se trojica mladića terete za napad na policajca iz Berana Miroslava Anđića. U tužiočevom zahtjevu navedeno je da su Vušurović i Đurašković lakše povrijedili Anđića. Peković nije tukao policajca, ali ga je sprečavao da interveniše.
Sujković je naveo da su Vušurović, Đurašković i Peković privedeni u nedjelju, 25. decembra, oko dva sata. Istražni sudija je kazao da je Pekovićev advokat, Milić Radovanić priložio medicinsku dokumentaciju u kojoj se navodi da je Peković imao povrede, kao i Darinko Vušurović.
Kako se nezvanično saznaje, nesporazum između grupe mladića i policajca Anđića nastao je u centru grada, u ulici koja vodi prema limskom mostu. Policajac je bio sam na dužnosti kada je zatekao tuču. Pokušao je da razdvoji ratoborne mladiće, ali je i sam dobio batine. Njemu je, između ostalog, razbijena arkada, zbog čega mu je ukazana ljekarska pomoć.
VIJESTI

“Polieks” na putu oporavka

Ministarstvo finansija iznijelo je na berzansku prodaju 19,70 odsto akcija sa kojima raspolaže u fabrici privrednog eksploziva “Polieks” u Beranama. Državni paket akcija u toj kompaniji prodaje se u petak po cijeni od 127,82 eura za jednu akciju.
Inače, 46 radnika te kompanije upućeno je na plaćene odmore, a prije nekoliko mjeseci, sproveden je plan rješavanja problema tehnološkog viška i 45 radnika je dobilo otpremnine, a dugovanja koja su ostala na ime neizmirenih zarada su isplaćena u iznosu od 40 odsto.
Kako je saopšteno na konferenciji za novinare, koju su organizovali predsjednik Borda direktora Vojin Đukanović i izvršni direktor Slavko Vujisić, u posljednjih šest mjeseci “Polieks” pokazuje znake oporavka i na dobrom je putu da postane ozbiljan kolektiv.
Đukanović je kazao da je od juna do decembra proiz-vodnja povećana za 350 odsto, iako sa upola manjim brojem zaposlenih. Oni su istakli da je od juna do kraja godine, proizvedeno 392.298 kilograma proizvoda.
Vujisić je izrazio očekivanje da će uskoro biti obezbijeđene savremene mašine, koje će u potpunosti zamijeniti doskorašnji “manuelni rad”, dok će posebna pažnja biti posvećena usvajanju standarda ISSO 201, što garantuje izlazak na strano tržište.
- Za period trajanja kolektivnog odmora obezbijeđene su zalihe robe za tri mjeseca, uključujući i plate zaposlenima - kazao je Vujisić i dodao da je u ovom momentu dug prema radnicima osam plata, te da je i taj dug sa 150.000 smanjen na 90.000 eura.
Inače, većinski vlasnik kapitala u “Polieksu” sa 26 odsto je Vojska SCG, država 19,79, i Slavko Vujisić ima 27,4 procenta akcija.

VIJESTI

Traže 22 plate

Sindikalna organizacija nedavno privatizovanog preduzeća AD ŠIP Berane, zbog neispunjenog zahtjeva radnika da im se do 25. decembra isplate lični dohoci, zakazala je za danas zbor radnika. Radnici su taj zahtjev ispostavili odmah nakon potpisivanja kupoprodajnog ugovora između stečajnog upravnika Velibora Marjanovića i novih vlasnika ŠIP-a, preduzeća Boj komerc iz Andrijevice. Dan nakon potpisivanja ugovora zaposleni su održali zbor na kojem su informisani da je Apelacioni sud odbio žalbe preduzeća Daut i Daut iz Rožaja i Elektrotehna iz Berana i da je novi vlasnik andrijevički Boj komerc, koji je imovinu preduzeća platio 314.500 eura, obavezujući se da će u naredne tri godine zadržati na radnom mjestu sve zaposlene, njih više od 150.
Radnici su pozdravili privatizaciju ŠIP-a, a zahtijevali su od vlasnika i stečajne uprave da im se do 25. decembra isplate dužna 22 lična dohotka. U suprotnom, naveli su tada, biće održan novi zbor radnika, na kojem će odlučiti da li da stupe u štrajk.
Na današnjem zboru radnika biće riječi i o prodaji akcija preduzeća do koje je došlo dan prije privatizacije. Kako radnici smatraju, akcije su prodate po izuzetno niskoj cijeni. Uz to, protiv njihove prodaje je bio i stečajni sudija Muzafer Hadžajlić, a njegovu odluku potvrdio i Apelacioni sud. Iz tog razloga, radnici su podnijeli žalbu Privrednom sudu u Bijelom Polju, a ročište je zakazano za utorak, 27. decembar.
Od prodaje imovine i akcija ŠIP-a Berane na računu preduzeća nalazi se više od 500.000 eura, a radnicima, koji su i glavni povjerioci, još nijesu isplaćene plate.

DAN

Dobili i novac

Rukovodstvo mljekare “Zora”, izvršni direktor Emin Sinanović, šef projekta “Mednem” Hans Joakim Zilhen, kao i šef poslovnice Agroinvest banke Vesko Bojović i direktor NVO “Život” Goran Pantović, posjetili su juče odjeljenje za djecu sa posebnim potrebama u školi “Vuk Karadžić” i uručili vrijedne poklone za 14 polaznika.
Kako je saopšteno, novogodišnji pokloni se sastoje od proizvoda mljekare “Zora”, NVO “Život” je obezbijedio igračke, a Agroinvest novčanu pomoć od 200 eura.
Vaspitači tog odjeljenja izrazili su nadu da će takve akcije biti praksa koju će upražnjavati svi u gradu, kako se djeca sa posebnim potrebama ne bi osjećala napuštenom.
Ista akcija je sprovedena i u OŠ “Radomir Mitrović” u kojoj su poklone iste sadržine i od istih donatora dobila djeca Roma koja su uključena u školski sistem prema programu romske obrazovne inicijative “Svi u škole”.
VIJESTI

Četrdeset radnika ostaje u preduzeću

U Beranama je juče potpisan kupoprodajnu ugovor između stečajne uprave “Jugoprevoza” koju je zastupao upravnik Momo Jokić i Mehmeda Meše Adrovića, zastupnika kompanije “Simon Vojaž”, koje je odabrano kao najpovoljniji ponuđač na tenderu koji je nedavno završen.
Kako je saopšteno, “Jugoprevoz” je koštao 850.200 eura. Novi vlasnik “Simon Vojaž”, kako je saopštio Adrović, od 60 radnika koliko trenutno je zaposleno, preuzeće 40, dok će ostali biti zbrinuti kroz socijalni program. Novi vlasnik se obavezao da modernizuje Autobusku stanicu, a obnoviće i vozni park.
Inače, “Jugoprevoz”, prije uvođenja stečaja, zapošljavao je oko 170 radnika od kojih je samo 60 ostalo da radi, a ostali se nalaze na evidenciji Biroa rada.
Juče je saopšteno da svima preduzeće duguje 36 plata, te da se očekuje izmirenje tog dijela obaveza onda kad novi vlasnik uplati novac za preduzeće, što je precizirano za 26. januar naredne godine.
“Simon Vojaž” je polovinom ove godine konkurisao i dobio dozvolu za obavljanje putničkog saobraćaja na relaciji Podgorica - Luksemburg. Na posljednjem oglasu od prethodno propalih osam, dostavio je ponudu koja je ocijenjena kao najpovoljnija. “Jugoprevoz” je oglasio prodaju i za Autobusku stanicu u Plavu kojom raspolaže, ali ta kompanija nije bila zainteresovana za kupovinu tog objekta.
VIJESTI

Hotel za 40.000 eura

Licitaciona prodaja hotela “Berane” zakazana je za sjutra, po početnoj cijeni od 40.000 eura. Trospratni objekat, površine skoro 1.000 kvadrata, na prodaji je na osnovu fiducionog prava koje ima Atlasmont banka, za nevraćeni kredit preduzeća Euroturist GMBH, koje ima većinski paket akcija HTP-a Berane. Pored zgrade hotela, na prodaji je i pomoćni objekat, sa vrijednim placem. Po riječima Rade Osmajlić, predsjednika sindikalne organizacije, licitacionoj prodaji će prisustvovati i radnici HTP-a, navodeći da se nada da će Atlasmont banka kupiti hotel “Berane”.
- Atlasmont banka je pokazala interesovanje da postane vlasnik hotela. Smatramo da bi to bila dobra stvar za sve zaposlene - istakla je Osmajlićeva.
Ona navodi da su predstavnici Sindikata HTP-a Berane nedavno boravili u Ministarstvu turizma i nakon obavljenih razgovora ohrabreni su da će kolektiv krenuti stazama oporavka.
DAN

Stručnjaci što prije da ispitaju jame Omare

Skupština opštine Berane, potpuno će podržati inicijativu MZ Šekular i Udruženja za sport i aktivnosti mladih "Leo", da se ispita postoji li u planini Omara nuklearni otpad - dogovoreno je juče u razgovoru potpredsjednika SO Berane Radojice Živkovića, predsjednika MZ Šekular Vladimira Babića, predsjednika Udruženja "Leo" Ljubomira Ralevića i mještanina Vlajka Labudovića.
Živković je kazao da će se Opština u skladu sa finansijskim i stručnim mogućnostima uključiti u rješavanje problema, kako bi se konačno otklonila ili potvrdila sumnja stanovnika Šekulara da je u jami Omare odložen radioaktivan materijal. Dogovoreno je da se apeluje na ministarstva zdravlja, uređenja prostora i zaštite životne sredine, poljoprivrede i Ekotoksikološki zavod, da zajednički otkriju da li postoji opasan materijal u planini.
Već početkom naredne godine održaće se okrugli stolovi na temu nuklearnog otrova i promjena u zdravlju ljudi, kao i promjena na flori i fauni. Na tim skupovima bi pored predstavnika Opštine, učestvovali predstavnici pomenutih republičkih institucija i dogovorila bi se dinamika daljih aktivnosti u vezi ispitivanja.
- Priča o radioaktivnom otpadu postoji odavno, iako nikada nije zvanično potvrđena. Pouzdano znam da su na području Omare boravile ekipe arheologa "Geozavoda" iz Podgorice i najmanje dvije godine ispitivali rudna bogatstva toga područja. Nikada zvanično nijesu saopštili šta su našli, a sigurno znam da su vojni helikopteri tada dopremali mašine za rad na bušenju zemljišta - kazao je Živković, inače stanovnik Šekulara.
On je napomenuo da će lokalna uprava insistirati da stručne ekipe čim to vremenske prilike dozvole dođu i ispitaju da li tamo postoji radioaktivni otpad.
- Činjenica je da postoji povećan broj samoubistava i oboljelih od karcinoma u odnosu na period prije osamdesetih. Šuma se suši na pojedinim lokalitetima Omare, ali uzročnik tek treba da se utvrdi - kazao je Živković.
Babić, Ralević i Blagoje Šarić mještanin Šekulara, ponovili su da postoji osnovana sumnja da su u proljeće i ljeto 1980. godine, vojni helikopteri jedinice iz Niša, kojom je komandovao potpukovnik Rževski, tajno i noću dopremali nepoznati teret i odlagali u područje planine Omare, a da stanovnici sumnjaju da je u pitanju nuklearni otpad.

SVE VIŠE OBOLJELIH OD KARCINOMA
Potvrda o povećanom broju oboljelih od karcinoma u Beranama stigla je prije nekoliko mjeseci od dr Svetlane Balać, rukovodioca skoro otvorenog Centra za reproduktivno zdravlje. Ona je u svom zvaničnom saopštenju istakla, da je na nivou Svjetske zdravstvene organizacije predviđeno obolijevanje od kancera u 2,5 procenata godišnje u čitavom svijetu. Međutim, za svega nekoliko mjeseci rada Centra, konstatovano je da samo na području Berana ima oboljelih u tom procentu, od čega su većina žene. Tada je iz Centra apelovano da se sve žene iznad 18 godina obavezno podvrgnu kontroli, i najavljeno da će u saradnji sa Ministarstvom zdravlja organizovati ličnu dostavu poziva za pregled svim ženama sa područja te opštine.

ŠEKULARCI TRAŽE RŽEVSKOG
Ralević je juče zvao vojnu komandu u Nišu kako bi dobio informacije gdje se sada nalazi komandant helikopterske jedinice Rževski, međutim nije uspio u tome.
O inicijativi Ralević i ostali žitelji Šekulara obavijestili su tadašnjeg predsjednika SO Berane Radivoja Labudovića i tadašnjeg direktora Šumskog preduzeća Ratka Kenjića, kako bi i oni kao tada prvi ljudi opštine kazali šta se zapravo dešavalo te godine na Omari.
- I 25 godina nakon tog perioda, ostalo je nejasno ko je gradio proboj puta do spornog lokaliteta. Koliko se sjećaju Šekularci, bilo je angažovano neko preduzeće iz Slovenije, ali se ne zna za čije potrebe, vojske ili nekog drugog, pa je zato značajno da se u aktivnosti uključe svi kako bi se lakše došlo do činjenica - kazao je Ralević.
VIJESTI

Momci se ubijaju, a rak kosi selo

Predsjednik Mjesne zajednice Šekular Vladimir Babić i Udruženje za sport i druge aktivnosti mladih "Leo", obratiće se svim relevantnim republičkim i međunarodnim organizacijama, za pomoć da se ispita je li vojska osamdesetih godina prošlog vijeka dopremila nuklearni otpad u planinu Omara nadomak Šekulara.
Babić kaže da 850 stanovnika Šekulara i područja opština Plav, Andrijevica, Berane, Rožaje i Peć, iznad kojih se nalazi ta planina, žive u strahu i neizvjesnosti zato što niko nije ispitao šta su helikopteri vojne jedinice iz Niša 1980. godine, dopremili i odložili u jamu na Omari.
On je ispričao da je tada bilo angažovano najmanje 10 ljudi iz Berana da obezbjeđuju Omaru i prilazne puteve, dok su helikopteri noću dovozili nepoznati materijal i skladištili u škripama planine. Mještani sumnjaju da je tu odlagan nuklearni otpad, jer im nijesu dozvoljavali da priđu, a na postavljenoj rampi se nalazio znak sa mrtvačkom glavom. Rampu i prilaz toj lokaciji obezbjeđivao je mještanin Tomica Šekularac, koji više nije živ.
- Osamdesetih godina prošlog vijeka stručnjaci Geodetskog zavoda iz tadašnjeg Titograda, ispitivali su planinu, a taj tim je predvodio Mito Dubak, koji je tada kazao da nema opasnih materija, odnosno da je utvrđeno prisustvo olova, cinka, granita, ukrasnog kamena i srebra u malom procentu - kazao je Babić.
- U posljednjih nekoliko godina naše sumnje se potvrđuju. U mjesnoj zajednici je veliki broj ljudi oboljelih od karcinoma, a više od 20 mladića izvršilo je samoubistvo. Kompletan šumski kompleks u blizini sumnjive jame je potpuno sasušen - kazao je jedan od stanovnika Šekulara Blagoje Šarić.
Babić i Šarić su kazali da traže od nadležnih da upute ekipe stručnjaka kako bi se ispitalo šta sadrži Omara, šta je i odakle dopremano osamdesetih i da se urade precizni podaci odakle toliki broj oboljelih i samoubistava.

POTPUKOVNIK JE REKAO DA MU JE ŽAO
Predstavnik NVO "Leo" Ljubomir Ralević je kazao da dobro pamti vrijeme kada je vojska dopremala tajanstevni otpad u planinu.
- Sjećam se da je potpukovnik Rževski, šef helikopterske jedinice koja je tada bila locirana u Nišu, u proljeće 1980. godine govorio da mu je jako žao što se sve to odvija u tako lijepom kraju, te da će biti posljedica naročito kod muške populacije - kazao je Ralević.
Inače, kako su mještani ispričali, zbog straha na Omari su ubrzo po akciji vojske zatvoreni svi katuni, a prestao je da se održava i tradicionalni sabor 2. avgusta.
Ralević, Šarić i Babić su kazali da će kampanju izvesti do kraja, kako bi se znalo šta zapravo ima u Omari i zašto su ljudi bolesni, a biljni i životinjski svijet nestaje.
VIJESTI

"Jugoprevoz" kupili Beranci

Danas su u beranskom preduzeću "Jugoprevoz" otvorene ponude za kupovinu cjelokupne imovine ove kompanije. "Jugoprevoz" u Beranama kupila je firma "Simon Vojaž" iz Berana. Ova firma je postala vlasnik, kako je kazao Momo Jokić, stečajni upravnik "Jugoprevoza", autobuske stanice u Beranama, koja je prodata za petsto hiljada i 100 eura, kao i imovine “Jugoprevoza” na Rudešu ,koju je “Simon Vojaž” kupio za 350 hiljada i 100 eura. Pored toga, preduzeće "Solarij" iz Bijelog Polja kupilo je rashodovano vozilo "mercedes" za 7.250 eura. Od cjelokupne imovine "Jugoprevoza", neprodato je ostalo Autobuska stanica u Plavu, koja je nuđena za 200.000 eura, kazao je Jokić. Prema uslovima oglasa za kupovinu pomenute imovine, kupac je dužan da u narednih pet dana potpiše kupoprodajni ugovor sa stečajnim upravnikom ovog preduzeća.
POBJEDA

Rudarima po pet plata

Ministarstvo finansija obezbijedilo je Rudniku uglja u Beranama pozajmicu od 37 hiljada eura, kojom će radnicima angažovanim kroz stečaj biti izmireno pet plata.
Prema riječima stečajnog upravnika Dušana Bugarina, još toliko treba da bude isplaćeno do 25. januara, čime se stiču uslovi za prekid štrajka započetog prošle sedmice.
Rudari beranskog rudnika prošlog četvrtaka su se, nakon propale licitacije za prodaju kompanije, zatvorili u jamu duboku 200 metara, tražeći isplatu zarada od marta ove godine, doprinosa za dio prošle i ove godine, kao i rješavanje načina njihovog finansiranja do privatizacije. Oni su u znak protesta prestali da održavaju vitalne funkcije jame Petnjik, kojoj je prijetilo potapanje zajedno sa skupom opremom koja se u njoj nalazi. Štrajk u jami je obustavljen nakon obećanja Minsistarstva finansija da će do srijede uplatiti pola sredstava koja radnici potražuju , ostalo do 25. januara.
-Ta sredstva su kreditno data i mi ćemo morati da ih vratimo od prodaje preduzeća. U dogovoru sa stečajnim sudijom, veoma brzo ćemo zakazati novu licitaciju - rekao je stečajni upravnik Bugarin. Rudnik uglja u Beranama u stečaju je već skoro dvije godine, nakon prve neupsjele privatizacije. Na biro rada tada je upućeno oko 180 rudara, sa potraživanjima od oko 400 hiljada eura, i oni su danas najveći povjerioci kompanije.
Kroz stečaj je angažovano 28 rudara i osam radnika u administraciji.
REPUBLIKA

Brokerske kuće na potezu

Predsjednik Privrednog suda u Bijelom Polju Muzafer Hadžajlić naložio je da se kod brokerskih kuća provjeri cijena akcija »Atlasmont banke« na dan kada ih je prodala kompanija ŠIP »Berane«.
Prema riječima predsjednika sindikata ŠIP-a Radojice Jelića, predsjednik suda koji je istovremeno i stečajni sudija u ŠIP-u, na jučerašnjem ročištu je uzeo izjave od radnika koji su uložili prigovor kao povjerioci, kao i od predstavnika Opštine Berane i JP »Vodovod«, kao značajnijih povjerilaca koji su, takođe, dali prigovore na prodaju.
-Samo smo dali izjave i sudija je zatražio da se preispita cijena akcija kod brokerskih kuća na dan prodaje. Novo ročište je zakazano za 27. decembar - rekao je Jelić.
Stečajni upravnik ŠIP-a prodao je 386 akcija koje je ta kompanija imala kod »Atlasmont banke« »Provladeksu« po cijeni od po 550 eura. Radnici kao povjerioci uložili su prigovor na prodaju smatrajući da ona nije bila transparentna i da su akcije prodate ispod tržišne cijene i izrazili sumnju u postojanje dosluha. Prigovor na prodaju akcija uložili su još Opština Berane i Javno preduzeće »Vodovod« iz Berana.
Iako je »Provladeks« već uplatio ŠIP-u 212 hiljada eura, stečajni sudija je obustavio prodaju i naložio Centralnoj depozitarnoj agenciji da ne upisuje akcije na kupca do donošenja odluke po prigovorima.
Prije 30 dana akcije ŠIP-a kod Atlasmont banke vrijedile su više od hiljadu eura. Radnici u prigovoru tvrde da, iako im je cijena u međuvremenu pala, nijesu prodavane ispod 600 eura u posljednjih mjesec dana.
Prema bankarskim izvorima »Provladeks« je istog dana kada ih je kupio od ŠIP-a po 550, prodao drugom po 600 eura.
Beranski ŠIP je poslije dvije godine i brojnih sporova prodat andrijevičkom »Boj komercu« bez akcija, koje ta kompanija ima kod raznih banaka i institucija. Stečajni upravnik je odbio nalog predsjednika suda i zahtjev radnika da proda akcije kod »Atlasmont banke« kada je situacija na tržištu hartija od vrijednosti bila znatno povoljnija, tvrdeći da one pripadaju kupcu. Apelacioni sud je početkom ovog mjeseca presudio da se ŠIP prodaje bez akcija, jer one nijesu bile oglašene na prodaju, nakon čega ih je stečajni upravnik prodao samo 10 odsto više od nominalne vrijednosti.
REPUBLIKA

Otvorena nova trafo-stanica

U Seocu, jednoj od većih i aktivnijih mjesnih zajednica na području andrijevačke opštine, juče je svečano puštena u rad nova , stubna desetokilovltna trafo-stanica. Ovo je investicija koja je finansirana od strane Skupštine opštine Andrijevica, "Promontea" i Elektrodistribucije Berane, u vrijednosti od oko 50.000 eura, dok su mještani iskopali oko 150 metara kanala za postavljanje podzemnih kablova i uzemljenja. Ovim je trajno riješen dvadesetak godina prisutan poblem elektrosnabdijevanja za sto domaćinstava ovog sela i deset domaćinstava sa Sućeske . Svečanom otvaranju prisustvovali su predsjednik opštine Veselin Bakić i Elektrodistribucije Berane, Saša Pešić, sa saradnicima, i drugi gosti koje je pozdravio predsjednik Mjesne zajednice Miroslav Drago Mitrović. Naglašeno je da su u proteklom periodu činjeni napori i postignuti zapaženi uspjesi u izgradnji objekata komunalne infrastrukture i poboljšavanju uslova za život i rad, posebno na seoskom području . U ovoj mjesnoj zajednici u posljednjih desetak godina izgrađena su tri seoska vodovoda, a veći dio naselja priključen je na gradski vodovod Andrijevice . Pored toga, izgradjen je most preko Lima , elektrificirani su katuni na planini Palj, 5,5 kilometara lokalnih puteva pripremljeno je za asfaltiranje, probijeno je oko tri kilometra starog topovskog puta od Balja do Sjekirice , izgrađena nova škola, uređeno seosko groblje i uvedeno 60 telefona.
POBJEDA

Rudari prekidaju štrajk

Stečajni upravnik Rudnika mrkog uglja "Ivangrad" u Beranama, Dušan Bugarin, saopštio je danas da očekuje da će štrajk rudara sjutra biti prekinut i da neće doći do silaska rudara u jamu. On je kazao da su odobrena obećana sredstva koje je Vlada Crne Gore, u vidu kreditne transakcije, odobrila Rudniku, od kojih će, ukoliko pristignu sjutra, početi isplata ličnih dohodaka za 38 radnika, koliko se trenutno nalazi u štrajku.
POBJEDA

Hotel “Berane” čeka “goste”

Atlasmont banka raspisala je juče četvrti oglas za prodaju imovine hotela “Berane” koju je stekla fiducijarnim prenosom prava svojine.
Na prodaju je ponuđen trospratni hotel površine 974 kvadratna metra, manja poslovna zgrada koja je pripadala beranskom preduzeću, preko deset hiljada kvadrata neplodnog zemljišta i skoro sedam hiljada prvoklasne livade.
Pravo učešća imaju građani i preduzeća koji uplate depozit od 40 hiljada eura, a rok za podnošenje prijava je 27. decembar.
Zainteresovani kupci treba da uz ponudu dostave dokaz o uplaćenom depozitu.

Skraćenje mandata SO Berane

Klub odbornika DPS-a Berane pokrenuo je inicijativu za skraćenje mandata sazivu lokalnog parlamenta. O pokrenutoj inicijativi razgovaraće se na sastanku šefova odborničkih klubova, koji je zakazan za danas. Inicijativu za skraćenje mandata lokalnog parlamenta potpisalo je svih 16 odbornikaDPS-a, a ona je u srijedu, 14. decembra, proslijeđena Relji Jovančeviću, predsjedniku SO. Prema riječima Vojislava Došljaka, sekretara OO DPS-a, inicijativa je pokrenuta saglasno zakonu i Statutu.
- Insistiraćemo da povodom inicijative bude zakazana posebna sjednica, sa samo tom tačkom dnevnog reda. Očekujemo da našu inicijativu podrže, pored odbornika SDP-a, pojedini odbornici vladajućih partija, jer je svima nama poznata katastrofalna situacija u Beranama - zaključuje Došljak.
U beranskoj opštini “Danu” je potvrđeno da će na sastanku šefova Odborničkih klubova biti razmatrana pokrenuta inicijativa, koju nijesu željeli da komentarišu, navodeći “da ima određenih pravnih praznina”.
Mada je Odluku o pokretanju inicijative potpisalo svih 16 odbornika DPS-a, prema nezvaničnim informacijama ona nije lagano prošla. Prema našim saznanjima, jedan član OO DPS-a iz Berana obratio se vrhu partije u Podgorici zatraživši njihovo mišljenje o pokretanju inicijative, a neinformišući o tome lokalno partijsko rukovodstvo.
U Beranama je na vlasti Koalicija SNSP-SNS-NS sa 18 odbornika, dok Odbornički klub DPS-a ima 16, a SDP jednog odbornika.
DAN

Krediti za početak sopstvenog biznisa

U organizaciji Regionalnog biznis centra i humanitarne organizacije "Help", održan je seminar o registraciji privrednih društava, izradi biznis planova, knjigovodstva i marketinga. Seminar je bio posvećen raseljenim, izbjeglim i socijalno ugroženim osobama.
Razgovarano je o "grant" kreditima za koje je sredstva obezbijedio "Help", a koji će omogućiti uz podršku Regionalnog biznis centra korisnicima da počnu sopstveni biznis. Za tu kreditnu liniju, tokom ove godine, konkurisalo je više od 115 osoba sa područja Berana, od čega je kredit dobilo 38 korisnika. Za te namjene "Help" je kroz materijal, opremu i slično dao više od 50.000 eura. Na seminaru su korisnici "granta", dobili uputstva oko registracije i obaveza koje se tiču projekta.
Kredite su dobile tri osobe iz Andrijevice, pet iz Plava, 17 iz Rožaja, 18 iz Bijelog Polja, osam iz Kolašina i tri iz Mojkovca.
Pored tog projekta, "Help" je obezbijedio drva za ogrijev za kolektivne centre na sjeveru republike, kao i pomoć u hrani. Ta organizacija je finansirala i obnovu zgrade Državnog arhiva u Beranama, koja je bila u zapuštenom stanju.
VIJESTI

Povrijeđene sudije

U mjestu Zaton sinoć oko 20 časova na putu Berane-Ribarevine dogodila se saobraćajna nezgoda kada su se sudarili kombi podgoričkih tablica kojim je u pravcu Ribarevina upravljao Podgoričanin Predrag Milović i golf beranskih tablica koji je iz suprotnog pravca vozio Beranac Dragoslav Šćekić(28).

Povredu vrata zadobila je putnica kombija Dragica Kovačević (49) sudija za prekršaje iz Podgorice dok su njene koleginice Irena Uskoković (51) i Dragica Stojanović (48) lakše povrijeđene. One su zadržane u bjelopoljskoj bolnici. Sa njima su putovale Radmila Vorotović (49) i Ljiljana Ivanović (30), ali su one i vozač golfa Milović ostale nepovrijeđene.
Vozač golfa Šćekić i njegova saputnica Bojana Obradović su nakon ukazane pomoći pušteni kući.
DAN

Beranski rudari prekinuli strajk

Nesto poslije 22 sata prethodne noci, 11 rudara Rudnika mrkog uglja kod Berana je izaslo iz rudarskog okna na dubini od 200 metara i prekinulo visednevni strajk.
Kako je prenijela danasnja stampa, dogovoreno je da svih 38 radnika rudnika, zajedno sa stecajnim upravnikom Dusanom Bugarinom, obnovi strajk i vrati se u okno ako do srijede ne bude uplacena prva transa od 37.500 eura, od ukupno 75.000 koje im je crnogorska vlada obecala na ime 10 neisplacenih zarada.

Zabranjeno kretanje šlepera

Iako je do kalendarskog početka zime ostalo još nekoliko dana, najhladnije godišnje doba, makar kada je u pitanju sjever republike, već pokazuje svoje ćudi. Na ovom prostoru, naime, od sinoć vlada pravo sniježno nevrijeme koje je već stvorilo prije svega saobraćajne nevolje.Prema informaciji koju smo dobili u rožajskom OB, od jutros je zabranjeno kretanje kamionima sa prikolicom i šleperima na putu Rožaje -Kula - Peć, a od 12 časova na dionici Berane - Rožaje i Rožaje - Dračenovac do carinskog punkta sa Srbijom. Za ostale učesnike u saobraćaju obavezna je upotreba zimske opreme. Ovdje su nam rekli da su na putevima u ovoj opštini angažovana tri snjegočistača "Crnagoraputa", ali da zbog intenziteta padavina ne uspijevaju da kvalitetno očiste puteve. Ukoliko snijeg, koji je na ovom području već dostigao četrdesetak centimetara, nastavi da pada dosadašnjim intenzitetom, opravdano se strahuje da će većina ovdašnjih puteva, naročito dionica prema Kuli, do večeras biti potpuno zatvoreni za saobraćaj.Prema svim rožajskim selima danas se otežano saobraća, mada do popodnevnih sati nije bilo prekida u saobraćaju. Snabdijevanje električnom energijom je uredno na cijelom području opštine, rečeno nam je u ovdašnjoj elektrodistribuciji.
POBJEDA

Jedanaest rudara ipak ostalo u jami

Na sinoćnim pregovorima sa predstavnicima republičke vlade, radnici Rudnika mrkog uglja "Ivangrad" u Beranama koji su zaduženi za održavanje vitalnih funkcija rudnika prihvatili su predlog da im se do petka, 23. ovog mjeseca, uplati 37.500 eura, a do 25. januara još toliko. Oni, međutim, nijesu prihvatili da se uz održavanje minimalnih vitalnih funkcija jame štrajk nastavi do uplate u prostorijama poslovne zgrade. Jedanaest rudara je ostalo u jami, insistirajući da je napuste tek nakon uplate prve rate. Ostali radnici štrajkuju na svojim radnim mjestima van rudokopa. Minimalne vitalne funkcije rudnika se za sada održavaju , ali je došlo do pogoršavanja zdravstvenog stanja rudara - jednom od njih u dva navrata je uključivana infuzija.
Solidarnost sa beranskim rudarima nije izostala. Na njihov žiro -račun dosad je uplaćeno deset hiljada eura od Ministarstva rada i socijalnog staranja, Fonda PIO i Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, a očekuje se da će im u ponedjeljak biti uplaćena i pomoć rudara Mrkog ulja iz Pljevalja u iznosu od 20.000 eura.
POBJEDA

Štrajk po cijenu života

DRAMATIČNO: “DAN” SA RUDARIMA NA 200 METARA ISPOD POVRŠINE ZEMLjE
~Nivo podzemnih voda iz sata u sat se povećava, treba još metar i po da naraste i dođe do pumpi za izbacivanje vode. Ako one stanu, Rudnika više nema.
Ljudska drama beranskih rudara nastavljena je i juče u hodnicima Rudnika, na dvjesta metara pod zemljom. Rudari su preksinoć proveli veče u Pripremnoj prostoriji za otkopno polje C, a juče je zbog pogoršanog zdravstvenog stanja sa uzimanjem ljekova započeo rudar Rasim Erović. U oknu se nalazi 11 rudara, dok ostali zaposleni štrajkuju na svojim radnim mjestima. U štrajku se nalaze svi zaposleni, njih 39.
Stečajni upravnik Rudnika Dušan Bugarin sinoć se obratio za pomoć svim privrednicima Crne Gore da pomognu u ispunjenju ispostavljenih zahtjeva rudara.
- Posebno apelujem na kolege iz Pljevalja i Nikšića, koji znaju kako se zarađuje rudarski hljeb - istakao je sinoć Bugarin, dodajući da je spreman da da fiduciju za pozajmicu.
On je juče obavio razgovor sa štrajkačima, prenoseći im svoj apel, kao i molbe lokalne samouprave i republičkih institucija da napuste okna i štrajk nastave na zemlji. Bugarin je saopštio da je lokalna samouprava dopremila pomoć u hrani i sokovima, kao i da je Ministarstvo rada već uplatilo 5.000 eura, Savez samostalnih sindikata 3.000, Zavod za zapošljavanje 2.000 eura i da je moguće da to bude bespovratna pomoć, kao i o odluci Fonda PIO da uplati 5.000 eura, koje će biti na računu Rudnika iduće nedjelje.
Radnici su njegov apel odbili riječima: “da je bilo dosta obećanja i laganja i dok im ne budu ispunjeni zahtjevi, nastaviće protest u jami”.
Prema riječima Ljubiše Čukića, sindikalnog radnika u tom kolektivu, situacija u Rudniku je sve dramatičnija i komplikuje se iz sata u sat. Prema njegovim riječima, država mora da shvati “da Rudnik nije fabrika, gdje se može staviti ključ u bravu i da se mora hitno iznalaziti rješenje”.
- Nivo podzemnih voda iz sata u sat se povećava, a trenutno treba još metar i po da naraste i dođe do pumpi za izbacivanje vode. Ako one stanu, Rudnika više nema. Strah me je da više ne odlučuju ni dani, već sati da se izbjegne tragedija. Zdravlje i životi rudara su u opasnosti. Imovinu Rudnika će možda neko i spasavati, a živote i zdravlje niko. Nadam se da država neće dozvoliti da se i kod nas dogode primjeri sa rudnicima u Rusiji i Kini - istakao je Čukić.
I njegov kolega Milan Ratković kaže da su svi svjesni šta znači provesti 24 sata pod zemljom, ne radeći ništa, ali su na takav, kako kaže, posljednji pokušaj bili primorani, jer nadležni ne okreću glavu na njih.
- Ovo je imovina Crne Gore, a o njoj, kao i našim životima, dosad niko nije poveo računa - kazao je Ratković.
Prema informacijama iz Rudnika, situacija sa nivoom podzemnih voda već danas će postati alarmantna, a od tada niko više ne može garantovati živote rudarima, niti očuvanje imovine Rudnika.
Štrajkačima su do juče hranu dopremale njihove porodice, a kupili su i ljekove. Vlaga, vode i memla otežavaju njihov boravak na dubini većoj od 200 metara. Problem je i osvjetljenje, jer u prostoriji gdje se nalaze jedina svjetlost dolazi sa rudarskih lampi, koje mogu da traju 24 časa. Iz tog razloga, lampe naizmjenično troše, kako bi duže potrajale.
Mada je bilo poziva od nadležnih, niko nije mogao da garantuje rudarima da će njihovi zahtjevi biti uslišeni, a oni su sinoć proveli drugu noć u hodnicima Rudnika, na dubini od 200 metara, riješeni da istraju u svojim zahtjevima.
Podsjećanja radi, rudari Rudnika mrkog uglja “Ivangrad” stupili su u štrajk prekjuče, nakon sedmog neuspjelog pokušaja prodaje imovine tog kolektiva. Stupajući u štrajk, radnici su postavili zahtjeve: isplate neizmirenih ličnih dohodaka i uplatu doprinosa od 1.marta, zaključno sa novembrom, izmirenje doprinosa na lične dohotke za period od 1. maja 2004. do 28. februara ove godine, kao i rješavanje daljeg statusa radnika i Rudnika. U štrajku se nalaze svi zaposleni radnici.

Jedini način da odgovore na laži
Na dubini od 200 metara, rudari koji se nalaze u jami Rudnika saopštili su “Danu” da je apsurdno što niko nije nadležan za njih i da se iz tog razloga ne može naći pravi krivac za stanje u beranskom rudniku.

- Niko više ne zna ni čije je on vlasništvo, jer on nikog, osim nas i naših porodica, nikad nije ni interesovao. Niko nije ni okretao glavu na naše probleme. Mi smo riješeni, odavde nema izlaza dok god ne budu ispunjeni naši zahtjevi. Dosta je bilo igre i prevara. Hranu dobijamo, a kupili smo i ljekove. Ovdje ostajemo do kraja - kazao je Mijo Mihajlović.
Njegov kolega Miomir Rajković kaže da su prethodnih 30-ak sati bili najteži u rudarskoj karijeri, dugoj više od 20 godina.

- Hladno je. Pribijemo se jedan uz drugog i tako se grijemo. Spavamo u sjedećem položaju, naslonjeni na zidove jame. Svi smo hranioci porodica. Posljedica smo svjesni, ali je ovo jedini način da odgovorimo na sve laži koje smo dosad dobijali. Ovo je zadnje sredstvo koje imamo i sada je na nadležnima da odluče šta će sa nama - zaključio je Rajković.
Rade Cimbaljević, koji je proveo 21 godinu u beranskom rudniku, kaže da je o svemu, na vrijeme, obavijestio porodicu.

- Imam dvoje djece i suprugu, a samo ja zarađujem. Ukućani su me molili da ne radim ovo, ali sam bio prisiljen. Sve što imam, osim porodice, jeste ovaj posao i zarada od toga. Ili ćemo biti isplaćeni i naša radna sudbina početi da se rješava, ili će podzemne vode uraditi svoje - zaključio je Cimbaljević.

Stiže pomoć
Rudnik mrkog uglja juče su posjetili potpredsjednici SO Berane, Strahinja Asović i Radojica Živković, sa sekretarima Vlatkom Pekovićem i Mijailom Saičićem. Oni su dopremili, kao interventnu pomoć, hranu i sokove za štrajkače, kao i gorivo za službeno vozilo Rudnika.

Nema konkretnih ponuda
Nešto poslije 16 časova, u beranski rudnik došli su Radojica Minić, pomoćnik ministra za rudarstvo, i Milosav Kalezić, geolog, koji su u ime Ministarstva ekonomije željeli da se informišu o stanju u beranskom rudniku. Kako su saopštili Minić i Kalezić, oni ne mogu da ponude ništa konkretno štrajkačima, a nijesu znali ni da li će se sresti sa rudarima u jami.
- Situacija je mučna. Vjerujemo da će biti rješenja, ali je potrebno iznaći za duže staze, a ne samo trenutno. Konkretnog rješenja još uvijek nemamo, ali će Vlada nešto činiti povodom novonastale situacije - naglasio je Minić.
DAN

Rudari u jami čekaju isplatu

Štrajk 38 radnika beranskog Rudnika "Ivangrad", koji je započet juče, nastavljen je i danas. Rudari su čitavu proteklu noć, kako su nam rekli, proveli u rudarskoj jami na oko 200 metara ispod površine zemlje. Njima je u jamu dopremana hrana, ali su uslovi za boravak teški.
Prema riječima predsjednika štrajkačkog odbora Ljubiše Čukića, najveća opasnost prijeti im od podzemnih voda, koje usljed nerada pumpi pune komore, pa postoji mogućnost da se počne izlivati u podzemne rudarske hodnike, što bi bilo veoma opasno. Rudari su pokazali odlučnost da ostanu u jami sve dok im se ne udovolji zahtjevima za isplatu deset zaostalih ličnih dohodaka.
O novonastaloj situaciji stečajni upravnik Dušan Bugarin obavijestio je nadležne državne organe. Njihovi predstavnici najavili su dolazak u Berane, ali rješenje problema se još ne nazire. Upravo stoga on je uputio javni apel, prije svega svojim kolegama rudarima iz Pljevalja i Nikšića, a potom i ostalim privrednicima, da putem pozajmice pomognu da se ovaj problem riješi.
POBJEDA

Otvorena vrata

Delegacija SO Berane potpisala je u Rusiji akt o pobratimstvu sa gradom Kastroma u istoimenoj sibirskoj oblasti – saopštio je predsjednik SO Relja Jovančević.
On je rekao da je sa gubernatorom te ruske regije potpisan i ugovor o široj privrednoj i kulturnoj saradnji.
- Vjerujem da će za Berane ovo pobratimstvo biti mnogo više nego simbolično, s obzirom na to da se radi o jednoj veoma razvijenoj privrednoj regiji - kazao je Jovančević.
Inicijativa za bratimljenje Berana i Kastroma potekla je od dugogodišnjeg diplomate u Rusiji Radosava Pajkovića, koji je porijeklom iz Berana. Sibirski grad Kastroma ima 300 hiljada stanovnika, dok oblast broji milion žitelja. Ta regija važi za jednu od ekonomski razvijenijih u Rusiji, sa, kako je rečeno, velikim kompanijama, koje bi eventualno imale interesa da se povežu sa Beranama i Crnom Gorom.
-Uzvratnu posjetu gubernatora Kastroma i delegacije te regije očekujemo za dva-tri mjeseca, tako da ćemo tada razgovarati i o konkretnim vidovima saradnje - rekao je Jovančević.
REPUBLIKA

"Jastreb" u Kraljama

Selo Kralje, kod Andrijevice, nema aerodrom, ali je ovih dana tu "sletio" pravi ratni avion, "jastreb", doduše bez motora, da tu dugo ostane kao svojevrsna znamenitost. Naime, ovaj muzejski vazduhoplovni eksponat, na traženje Kraljana, ustupio je Generalštab Vojske Srbije i Crne Gore da bi u centru ove mjesne zajednice, zvanom Selina, među drugim spomen obilježjima, bio podignut spomenik četvorici kraljskih pilota: kapetanu iz Drugog svjetskog rata, Branku Gojkoviću, poslijeratnom general majoru, Danilu Lekiću, koji je na našem nebu prvi probio zvučni zid, i pilotima lovcima, potpukovniku Milanu Martinoviću i majoru Radomiru Đurkoviću.
U Kraljima je poznato da je primarijus dr Nika Labović, čije ime nosi opšta bolnica u Beranama, rodom iz Kralja, kao sportski pilot, za vrijeme studiranja, avionom letio nad Beogradom i Zemunom. Kao članovi beranskog Aero kluba pilotiranjem su se bavili Kraljani: Miomir Marić, koji je u ovom sportu postizao vrhunske rezultate i Ljubo Labović. Među članovima istog kluba koji su se bavili jedriličarstvom iz Kralja su bili: Vaso Jojić, Petar Đurišić i Mihailo Dragojević.Kraljski padobranci u Aero klubu "Berane" bili su Branislav Brajo Milović, Borislav Martinović, Đurica Labović i Aleksandar Lekić, dok se Radoslav Nino Marjanović bavio modelarstvom. Kraljanin Nenad Martinović, bio je član Aero kluba "Špiro Mugoša" u Podgorici i član juniorske selekcije Crne Gore.
POBJEDA

Privatnom pogodbom do jeftinih akcija

Sindikalci ŠIP-a Berane u stečaju zahtijevali su juče od predsjednika Privrednog suda u Bijelom Polju Muzafera Hadžajlića da izda privremenu mjeru kojom se Centralnoj depozitarnoj agenciji zabranjuje da saldira prodaju 386 akcija Atlasmont banke, koje su bile vlasništvo te kompanije. Delegacija od devet radnika ŠIP-a Berane juče je od Hadžajlića, koji je i stečajni sudija za ovu kompaniju, tražila da tu prodaju poništi kao nezakonitu. Prodaja paketa akcija Atlasmont banke, koje je ŠIP Berane, nekadašnja Omorika komerc, dobio na osnovu pripajanja Beranske Atlasmont banci, obavljena je u četvrtak, a treba da bude saldirana danas.
- Tražimo da se utvrdi nova početna cijena za naše akcije, mnogo veća od postignute na berzi u četvrtak, čime će biti uvećana stečajna masa i obezbijeđeno više para za isplatu povjerilaca - naveli su sindikalci u prigovoru koji su dali Hadžajliću.
U petak je andrijevička kompanija sa sjedištem u Beogradu Boj komerc, vlasništvo Dragana Bojovića, za 550 eura po akciji kupila akcijski kapital Atlasmont banke u vlasništvu ŠIP Berane. Iako je trgovano blokom akcija banke, cijena je bila 70 eura niža nego što je postignuta istog dana u drugoj transakciji na istoj berzi. Radnike i ostale povjerioce ŠIP Berane posebno je razljutilo što je Polimka, kompanija iz istog grada, nedavno prodala svoje akcije Atlasmont banke za po 1.001 euro, odnosno skoro duplo skuplje.
Sindikat ŠIP-a Berane i ostali povjerioci ukazuju da je ovom trgovinom stečajni upravnik Velibor Marjanović prekršio nekoliko zakona. Najprije zakon o insolventnosti privrednih društava, čiji član 80 propisuje način prodaje kompanije u stečaju i navodi da su povjerioci i akcionari firme morali biti deset dana ranije obaviješteni o cijeni i načinu prodaje akcija koje su vlasništvo kompanije. Marjanović to nije uradio, kao što nije poštovao ni odluku Apelacionog suda da akcije budu prodate najranije tri dana po dostavljanju ponude na berzu, već ih je prodao istog dana. Na taj je način zapravo proveo direktnu pogodbu koju je postigao sa vlasnikom Boj komerca, onemogućio druge zainteresovane kupce da učestvuju u prodaji i povećaju cijenu akcija Atlasmont banke. Ta direktna pogodba očigledno je posljedica ugovorene kupovine većinskog paketa ŠIP-a Berane, koji je Bojomerc platio 314 hiljada eura samo dan poslije trgovine akcijama Atlasmont banke.
Predsjednik sindikata ŠIP-a Berane Radojica Jelić kaže da je sudbina zaposlenih u toj kompaniji, usljed ovako provedenog stečaja i privatizacije, dovedena u pitanje. On je podsjetio da je pravosnažnim rješenjem Privrednog suda odlučeno da se prihvati zahtjev dijela radnika za prinudno izvršenje i naloženo stečajnom upravniku Marjanoviću da u roku od tri dana izloži prodaji preko berze akcije koje firma posjeduje kod Atlasmont banke, Lovćen osiguranja, Crnagoradrva i Vojvođanske banke.
- Marjanović nas nije obavijestio, što je bio obavezan, ni gdje se prodaju te akcije ni po kojoj cijeni. Trgovina akcijama Atlasmont banke se, na naše iznenađenje, završava u četvrtak oko 15 sati za 550 eura po akciji, što je znatno jeftinije nego što su akcije te banke prodate istog dana - rekao je Jelić.

Štrajk 25. decembra ispred zgrade Vlade
Prema riječima predsjednika sindikata Radojice Jelića, bivši radnici ŠIP-a Berane, koji su po zakonu o stečaju poslani na biro rada, održali su zbor na kojem su dogovorili da će 25. decembra stupiti u štrajk, ukoliko njihova prava ne zaštiti predsjednik bjelopoljskog Privrednog suda Hadžajlić.
- Duguju nam po 22 plate, isto toliko nadoknada za topli obrok i prevoz, kao i penzijske doprinose. Ukoliko nam ne isplate zaostala dugovanja mi ćemo 25. decembra stupiti u štrajk, ali ne u preduzeću, već na jednoj od magistrala, ili ispred zgrade crnogorske vlade - rekao je Jelić.

Za lošu privatizaciju krive Simovića
Jelić tvrdi da je glavni krivac za probleme u preduzeću ministar poljoprivrede Milutin Simović.
- Na sastanku u Podgorici, kojem su prisustvovali direktor Crnagorašume Iso Kalač i Hadžajlić, Simović je obećao pomoć u regulisanju naših problema - rekao je Jelić.
Objasnio je da je Simović nagovorio radnike da pristanu na prodaju ŠIP Berane, obećavši da će “završiti” da Vlada otpiše 350.000 eura potraživanja od kompanije.
- Simović je kriv za ovu nepravilnu privatizaciju, jer se za nju zalagao svim silama, pa tražimo da ispuni dato obećanje da će dugovi radnicima biti prioritet u isplati iz stečajne mase - rekao je Jelić.
DAN

Sad se može brže do pravde

Naš cilj je uvijek bio i ostaje da sudstvo učinimo autoritativnim, nezavisnim i nepristrasnim, zašto nijesu dovoljna samo odgovarajuća kadrovska rješenja, obrazovanje i obuka nosilaca sudskih funkcija i namještenika, rekao je, pored ostalog, na današnjem svečanom otvaranju renovirane zgrade Osnovnog suda u Beranama, predsjednik Vrhovnog suda Crne Gore, Ratko Vukotić. Ono čemu ćemo u narednom periodu pokloniti još veću pažnju, jeste poboljšanje ukupnog materijalnog položaja sudstva, kako na individualnom tako i na institucionalnom planu. To je potrebno da bi se sud doveo na nivoa dostojanstva koje mu pripada u jednoj državi koja drži do vladavine prava. Ostaće zabilježeno i kao simbolika da je u konstrukciju ove zgrade ugrađena solidarnost i pomoć američkog naroda, Vlade SAD i institucija USAID i ČEKI-a, kao dio pomoći prijateljske države.
Nedavno smo svečano obilježili završetak rekonstrukcije poslovne zgrade Osnovnog suda u Kotoru, nastavio je dalje Vukotić, a očekujemo da ćemo, u najkraćem vremenu, to učiniti u Baru, Ulcinju, Nikšiću i Danilovgradu. U Crnoj Gori se stvaraju uslovi za rad sudova, a na nama je, da u najkraćem roku otklonimo evidentne slabosti u radu koje su, nadam se, prolaznog karaktera.
Organizator reforme sudstva u Crnoj Gori, predstavnik ČEKI-a, Robert Andervud, rekao je, pored ostalog:
- Ovo je veoma važan dan za nas iz ČEKI-a, jer smo obezbijedili sudijama, osoblju i svim zaposlenim u Osnovnom sudu u Beranama, potrebne uslove za moderan i savremen rad. Sve, od kompjutera do ostale tehničke opreme, učiniće mnogo toga za efikasniji i kvalitetniji rad ovog suda. Ukupna vrijednost ove pomoći je preko 200 hiljada dolara, i ovo će biti samo prvi korak u pomoći sudijama i osoblju ovog suda.
Koordinator programa za vladavinu prava USAID-a Vesna Ratković, je u ime institucije koja podržava i druge projekte u Crnoj Gori, kazala, da je ČEKI tri godine prisutan u našoj Republici, pružajući pomoć u raznim oblastima, od kojih je jedan od najvažnijih poboljšanje uslova rada u sudstvu. I ova pomoć je, prema njenim riječima, u funkciji nastavljanja procesa reformi i razvoja demokratije u Crnoj Gori.
Pozdravljajući goste i sve prisutne i zahvaljujući se na donacijama, predsjednik Osnovnog suda Berane, Dragan Dašić, naglasio je da od 1928.godine, kada je u ovoj zgradi počeo sa radom tadašnji srezski sud, građani ovdje traže pravdu. Samo u prošloj godini u ovoj ustanovi, u kojoj radi 56 zaposlenih, među kojima 11 sudija, procesuirano je oko 15 hiljada predmeta, a od toga sedam hiljada veoma složenih. On je izrazio uvjerenje da će u poboljšanim uslovima djelioci pravde u ovom sudu nastaviti da časno obavljaju svoju funkciju i još uspješnije rade.
POBJEDA

Moglo je i bolje

Stečajni upravnik ŠIP »Berane« juče je prodao akcije koje je ta kompanija imala kod »Atlasmont banke« po cijeni od 600 eura, odnosno 100 eura više od nominalne vrijednosti – saznaje Republika iz bankarskih izvora. Akcije koje je ŠIP imao kod »Atlasmont banke« prodate su »Provladeksu« za oko 220 hiljada eura, iako im je prije samo mjesec dana vrijednost dostizala i do 500 hiljada eura. Izvor iz banke tvrdi da su akcije i juče mogle biti prodate po većoj cijeni da su ponuđene »Atlasmont grupi«.
Nije mi jasno zašto je stečajni upravnik požurio da ih proda “Provladeksu”, kada bi u svakoj varijanti “Atlasmont grupa” platila znatno više. Kompanija bi dobila nekoliko stotina hiljada eura više, što nije beznačajno - rekao je taj izvor.
ŠIP »Berane« je kod ove banke imalo 185 akcija, čija je nominalna vrijednost po 500 eura. Zbog borbe na tršištu akcija njihova vrijednost je prije samo tridesetak dana dostizala više od hiljadu eura, kada je tu povoljnost iskoristila beranska fabrika za preradu kože »Polimka«. Stečajni upravnik je tada odbio zahtjev radnika i nalog stečajnog sudije da proda akcije, tvrdeći da one pripadaju kupcu preduzeća.
Apelacioni sud je, međutim, presudio nedavno da se ŠIP proda »Boj komercu« bez akcija kompanije, jer hartije od vrijednosti nijesu bile oglašene na prodaju.
Predsjednik Privrednog suda u Bijelom Polju i stečajni sudija u ŠIP-u Muzafer Hadžajlić smatra da nije povrijeđen zakon i da su mogućnosti o većoj cijeni akcija pretpostavke.
-Meni je najbitnije da je sve urađeno zakonski i ja sam se trudio da se u vođenju stečaja ne naprave zakonski propusti. Juče sam obaviješten od stečajnog upravnika da su akcije date na berzu. Jesu li mogle više ili manje da se prodaju to je relativna stvar. Novac od prodaje ući će u stečajnu masu, i to je sada složen postupak - rekao je Hadžajlić.
On je dodao da je najvažnije da se proces privatizacije beranskog ŠIP-a privodi kraju, poslije više od dvije godine i dvadesetak prigovora koje su rješavali Privredni, Vrhovni i Apelacioni sud.
Preduzeće ŠIP »Berane« nastalo je integracijom drvoprerade i šumarstva u ovom gradu u junu 2003. godine. Mjesec kasnije uveden je programirani stečaj zbog dugovanja koja su se kretala oko 800 hiljada eura. Vlada je kroz stečaj pomogla kompaniju u opremi i novcu za oko 500 hiljada eura, ali su i pored toga napravljena nova dugovanja, tako da je danas potpuno neizvjesno koliku korist će od prodaje akcija imati radnici.
Sindikat kompanije, s druge strane, nije imao primjedbi na ugovor koji je juče potpisan sa »Boj komercom«.
-Što se toga tiče, svi naši zahtjevi su ispoštovani. Najbitnije je da se kupac obavezao da za tri godine ne može proglašavati tehnološki višak. Takođe je ugovorom predviđeno da se svo drvo od koncesija koje dobije naše preduzeće u njemu i preradi. Za 10 godina kompanija ne može da mijenja djelatnost - rekao je predsjednik sindikata Radojica Jelić.
Prema programu revitalizacije drvoprerade i šumarstva u Crnoj Gori, koncesije na šume dobijaju kupci integrisanih šumarskih preduzeća. U Beranama je zbog kašnjenja privatizacije za ovu godinu oko 50 odsto koncesija dodijeljeno privatnicima. »Boj komerc« je početkom ove godine kupio i šumarsko preduzeće u Andrijevici i na području te opštine posjeduje koncesije 100 odsto.
ŠIP »Berane« ima oko 160 radnika kojima se duguju velika sredstva po osnovu plata. Kompanija već šest mjeseci nije radila, a radnici su posljednju platu kroz stečaj primili u novembru prošle godine.
REPUBLIKA

Grije bolnička kotlarnica

Prije nekoliko mjeseci započeta izgradnja nove kotlarnice u beranskoj bolnici završena je. Investicija je vrijedna oko 290.000 eura, a njenom izgradnjom riješen je jedan od gorućih problema liječenja bolesnika u toj zdravstvenoj ustanovi. Prema riječima Rama Bralića, direktora Fonda zdravstva, problem grijanja je star 20-ak godina, a izgradnjom nove kotlarnice on je napokon riješen.
On je naveo da je pored rješavanja problema grijanja u beranskoj bolnici ove godine takav poduhvat urađen i u specijalnoj bolnici u Brezoviku.
Prema riječima mr. dr Veselina Stanišića, direktora bolnice, preostaje nam da još kvalitetnije odgovorimo zahtjevima naših pacijenata.
- Sada smo, a bićemo i u budućnosti, prepoznati kao savremena bolnica sa dobrim uslovima za liječenje oboljelih - istakao je Stanišić.
DAN

Beranska televizija obilježila jubilej

Televizija “Eho” iz Berana obilježila je juče pet godina postojanja. Malom jubileju prisustvovao je veliki broj gostiju iz javnog, kulturnog i političkog života Berana, kao i kolege novinari sa tog područja.
Prema riječima Vesne Babović, urednika televizije “Eho”, ta lokalna stanica trudi se da zadovolji sve profesionalne standarde, kao i da proprati sva važnija dešavanja u toj opštini.
- Pokušavamo da napravimo raznovrstan program, u kojem će biti za svakog po nešto i time privučemo pažnju svih građana naše opštine. Mislim da smo zasad u dobroj mjeri uspjeli u tome, a nadam se da ćemo u budućnosti biti još uspješniji - istakla je Babovićeva.
DAN

Odmrznuti Ski-centar »Lokve«

Planinarsko smučarsko društvo »Vojo Maslovarić« iz Berana zatražilo je od vlasnika HTP »Berane«, u čijem sastavu posluje Ski- centar »Lokve« na planini Cmiljevici, da im ove zime ustupe na gazdovanje uspinjaču i ski- liftove, kako bi ih tokom sezone stavili u funkciju. Inicijativa je pokrenuta na zahtjev brojnih smučara iz Berana, koji su zbog situacije u ugostiteljsko-turističkom preduzeću i nemogućnosti aktiviranja Ski- centra, prinuđeni da putuju do udaljenijih skijališta- rekao je sekretar Planinarsko smučarskog društva Ivan Popović.

Naša je nesreća da, pored takvih terena, koji zadovoljavaju čak i svjetske takmičarske standarde, moramo da idemo stotinu kilometara do Kolašina, i još toliko nazad. Šteta bi bilo da se makar, u čitavoj situaciji, ne aktiviraju skijaški kapaciteti - rekao je Popović.
On je kazao da je već razgovarao sa nekim od vlasnika HTP-a i da postoji dobra volja da se to učini.
-Većinski vlasnici HTP-a, na žalost, nemaju mogućnosti ni sredstava da sami aktiviraju skijališta. Mi bi smo kao sportski kolektiv pokušali da iznađemo novac za remontovanje žičare i ski-liftova, da atestiramo žice s obzirom na to da dugo nijesu u funkciji. Ono što nas rukovodi je isključivo interes brojnih ljubitelja bijelih sportova. Nama ne treba nikakva zarada, osim onoliko koliko je potrebno da isplatimo radnike koji bi radili na uspinjači i ski- liftovima - kazao je Popović.
Planinarsko-smučarsko društvo je, prema njegovim riječima, stupilo u kontakt i sa rukovodstvom beranske Elektrodistribucije, koja je, takođe pokazala volju da se smučarima izađe u susret.
-Hotelskom preduzeću, je kao što znate, isključena struja zbog dugovanja. U Elektridistribuciji su pokazali dobru volju da, ako mi uspijemo da realizujemo naš plan za aktiviranje ski- liftova, puste struju za te potrebe, koju bi mi kasnije nadoknadili, naravno bez stanja koje je zatečeno - rekao je Popović.
On je dodao da je obavio razgovor i sa radnicima koji rade na ski- liftovima i da takođe postoji interes sa njihove strane.
-Pokušaćemo da stupimo u kontakt i sa Ministarstvom turizma i da i njih upoznamo sa našom inicijativom. Njima je situacija u ovom preduzeću dobro poznata i vjerujemo da će podržati našu ideju i da će nam pomoći da je realizujemo u interesu kvalitetnije smučarske sezone na sjeveru Republike. Ipak, jasno nam je da sve zavisi od većinskih vlasnika i njihove volje da nam izađu u susret - naglasio je Popović.
Hotelsko turističko preduzeće »Berane« privatizovano je prije dvije i po godine kupovinom akcija. Većinski vlasnik je »Euroturist GMBH«, koji, međutim, nije odgovorio izazovima privatizacije, tako da je situacija u beranskom HTP danas najteža i najsloženija od svih HTP-a u Republici. »Atlasmont banka« je zbog neizmirenog kredita odavno zaplijenila najatraktivniji objekat tog preduzeća hotel »Berane«, dok je pod hipotekom i hotel »Komovi« u Andrijevici. Zbog ogromnih dugovanja i sudskih sporova kompanija ne radi, a vlasnici, makar do sada, ne najavljuju da bi sami aktivirali skijališta na Cmiljevici. Hotel »Lokve« na toj planini, pored magistralnog puta za Rožaje, petnaestak minuta od Berana, ruiniran je, i prema riječima radnika, ne može bez većih ulaganja biti otvoren.
Inicijativa smučara da aktiviraju makar uspinjaču i ski- liftove, kao i mehanizaciju za održavanje ski- terena, naišla je na odobravanje i u opštinskoj Turističkoj organizaciji.
-Mi nemamo nikakvih ingerencija da se miješamo u rad HTP-a, ali imamo pravo da ukažemo na tužnu situaciju da na početku zimske sezone u Beranama imamo samo dva mala privatna pansiona zanemarljivih kapaciteta. Zato mislimo da je ideja smučara veoma dobra, da se zadovolje potrebe sportista i ljubitelja skijanja makar iz našeg grada, i spremni smo da je pomognemo koliko je to u našoj nadležnosti. Možemo ako je potrebno da organizujemo i sastanak sa većinskim vlasnicima i da vidimo postoji li raspoloženje kod njih - rekao je direktor Dragan Mitrović.
Planinarsko-smučarsko društvo »Vojo Maslovarić« okuplja više od stotinu aktivnih sportista i takmičara. Zbog situacije u HTP-u ono je prošle godine bilo domaćin više takmičenja na skijalištima obližnjeg ski- centra »Turjak«, gdje su staze mnogo lošije nego one na Lokvama. Pored aktivnih smučara i takmičara, u Beranama ima i na stotine skijaša rekreativaca koji podržavaju ideju da PSD »Vojo Maslovarić« aktivira ski- liftove i uspinjaču na Cmiljevici, koja je zbog magistralnog puta, koji se neprestano održava, pristupačna tokom čitave sezone, a nije zgoreg napomenutu da je na samo desetak minuta od grada.
REPUBLIKA

Otac pucao u sina

Milan Šćepović (45) iz Berana od večeras se nalazi na hirurškom odjeljenju Opšte bolnice zbog teških tjelesnih povreda koje je zadobio juče popodne. Njega je hicima iz pištolja ranio otac Bogdan, čemu je prethodila svađa.

Uviđaj je obavila beranska policija po ovlašćenju Milana Smolovića, istražnog sudije Višeg suda u Bijelom Polju. U bolnici su saopštili da je Milan teško povrijeđen zbog čega je neophodna hirurška intervencija koja će biti obavljena tokom noći.
POBJEDA

Propao pregovor sa Slovencima

Iako su pojedini rukovodioci fabrike kože "Polimka", saopštili nedavno da bi do kraja novembra trebalo da se potpiše kupoprodajni ugovor sa slovenačkom kompanijom "Koroški" iz Sovengradeca, koja se jedino prijavila na tenderu raspisanom prije godinu dana, izvjesno je da do toga neće doći, pošto je raspisan novi.
VIJESTI

Predsjednik Petar Vešović

Na sedmoj redvnoj sjednici Skupštine OO NS Berana izabran je novi Opštinski odbor, koji broji 31 člana, kao i predsjednik i potpredsjednici OO. Novi predsjednik OO NS-a Berane je diplomirani pravnik Petar Vešović, a potpredsjednici su Željko Golubović, Sveto Tomović i Vuko Trifunović.
Pored poslanika, Skupštini su prisustvovali: predsjednik NS-a Predrag Popović, potpredsjednici stranke Živko Peković i Sveto Mitrović, koji je u prethodnom periodu bio i predsjednik OO, kao i Milan Radović, predsjednik IO NS-a. Skupštini su kao gosti prisustvovali predstavnici OO SNS-a, SPO-a, NSS-a i DSS-a.
DAN

“Boj komerc” dobio bitku za ŠIP “Berane”

Apelacioni sud Crne Gore odbio je žalbe beranskog preduzeća Elektrotehna i rožajskog Daut i Daut na proces privatizacije AD ŠIP Berane. Istom presudom potvrđene su odluke Privrednog suda u Bijelom Polju i stečajnog upravnika ŠIP-a Velibora Marijanovića o prodaji tog preduzeća andrijevičkom Boj komercu.
Kako je saopštio Muzafer Hadžajlić, predsjednik Privrednog suda u Bijelom Polju, odlukama Apelacionog suda povlači se rješenje o obustavi privatizacije tog kolektiva, a tokom naredne nedjelje prelazi se na potpisivanje kupoprodajnog ugovora između Boj komerca i stečajnog upravnika Marijanovića.
Kompletna imovina AD ŠIP Berane prodata je za 314.500 eura, a Boj komerc je već uplatio ponuđenu cijenu, da bi, nakon dostavljanja prigovora Privrednom sudu u Bijelom Polju, sudija Hadžajlić donio rješenje o privremenoj obustavi procesa privatizacije.
AD ŠIP Berane je nastalo spajanjem bivših Omorike komerc i Šumskog preduzeća, u okviru Vladine strategije oporavka drvoprerađivačkih kapaciteta u Crnoj Gori. U pokretanje proizvodnje u tom kolektivu Vlada je uložila više od 700.000 eura, a proizvodnja je obustavljena prije 12 mjeseci. Radnici ŠIP-a nijesu primili plate već 22 mjeseca.
DAN

Podbacila jesenja sjetva u Beranama

Planirana jesenja sjetva u beranskoj opštini podbacila je, a glavni razlog je nemogućnost ondašnjih Poljoprivrednih apoteka da uvezu sjemena pšenice iz Srbije. Da bi posijali ovu žitaricu, poljoprivrednici iz Berana bili su prinuđeni da sjeme kupuju u susjednim opštinama.
Prema riječima Ranka Šćekića, savjetnika za biljnu proizvodnju u SO Berane, u toj opštini legalno nije kupljen ni jedan kilogram pšenice.
- Mada je bilo interesovanja za uvoz i kupovinu sjemena pšenice, ona se nije mogla uvesti. Razlog za to je, nemogućnost zainteresovanih da dobiju dozvole za uvoz od Ministarstva poljoprivrede Srbije, zbog Uredbe o zabrani izvoza sjemena pšenice u Crnu Goru, koju je donijela Vlada Srbije. Zbog toga su zainteresovani poljoprivrednici išli u Bijelo Polje i druge susjedne opštine, u kojim se našlo sjemena pšenice kako bi ga kupili, istakao je Šćekić.
On je kazao da je bilo planirano da se ove jeseni u Beranama zasije oko 140 hektara površina pšenicom, ali da je to urađeno na znatno manjim površinama. Naglasivši da je posijana pšenica dobrog kvaliteta i da je dio nje već nikao, Šćekić je naveo da će zbog znatno manje površine usjeva i rod te žitarice u Beranama biti značajno manji nego prethodne godine.
DAN

Oranice niko neće

U posljednjih desetak godina u opštini Berane izražena je prodaja svih vrsta nekretnina. Mada u gradu ne postoji Agencija koja se bavi tim poslom, nije tajna da je ponuda za nekoliko puta veća od potražnje, a usljed toga tržišna cijena svih vidova nekretnina je u stalnom padu.
U obavljenim kupoprodajama prednjače stanovi, kako-tako, ide i prodaja privatnih kuća, dok je prodaje poslovnog prostora sve manje, kao i kupovine placeva u užem dijelu grada sa namjenom za individualnu gradnju. Ono što, izgleda, u Beranama nikoga ne interesuje za kupovinu, jeste poljoprivredno zemljište. Na seoskom području, udaljenom samo tri-četiri kilometra od grada, hektar zemlje (100 ari) može se kupiti za pet do 6.000 eura, ali ni ta cijena skoro da nikoga ne privlači.
Prema riječima Vlatka Pekovića, sekretara Sekretarijata za finansije u SO Berane, ponuda za prodaju svih vidova nekretnina daleko nadmašuje potražnju. On navodi da je više razloga za takvo stanje a, prije svega izraženo iseljavanje stanovništva.
- Po rješenjima po kojima obračunavamo porez na nepokretnosti, kvadratni metar stambenog prostora staje 400 eura, dok je metar poslovnog prostora 634 eura. Međutim, prilikom prodaje vladaju tržišni zakoni i cijena kvadrata “klizi” na niže. To nije ni čudno, kada se ima u vidu izraženo iseljavanje. Stanovništvo se zbog ukupne političko-ekonomske nesigurnosti seli, prije svega u Srbiju i inostranstvo - zaključuje Peković.
Prodaja nekretnina u Beranama intenzivno se obavlja u ljetnjim mjesecima, kada veliki broj Beranaca dolazi na godišnje odmore. Kupuju se, prije svega, stanovi u užem dijelu grada. Stan od 60 kvadrata, u pristojnom stanju, može se kupiti za 20.000 eura. Cijene stambenih porodičnih kuća u gradu su nešto niže i kreću se oko 300 eura za kvadratni metar, dok je cijena kuća na periferiji niža i kreće se od 70 do 100 eura po kvadratu.
Mada je pala kupoprodaja placeva za individualnu izgradnju, kvadratni metar zemljišta u te svrhe se kreće po 30 eura u centru grada, dok je cijena kvadrata zemljišta na periferiji znatno niža.
Ukupno gledano, usljed izraženih migracija i iseljavanja stanovništva, nekretnina na prodaju u Beranama je sve više, a kupaca sve manje.

Nema uslova za normalan život
Milosav Đurović, administrativni radnik: -Dovoljno je pogledati nekada industrijski Rudeš i biće jasno, zašto se prodaju nekretnine i odlazi odavde. Loša ekonomska situacija, zatvorena preduzeća i besperspektivnost jednostavno tjeraju ljude odavde.
Igor Tomkić, privatnik: - Ovakvo stanje traje već 15 godina. Uopšte ne začuđuje što se veliki broj nekretnina prodaje i odlazi, kada je ekonomska situacija loša. Strah me je da će se ovaj trend nastaviti, jer se mladim i školovanim ljudima ne pruža šansa za zapošljavanje.
Svetlana Bajić, profesor: - Loša finansijska situacija i katastrofalno privredno stanje dovode do masovnog iseljavanja i prodaje nekretnina u Beranama. Svi vidovi nekretnina se prodaju po bagatelnim cijenama, po principu “ daj šta daš”.
Milan Bojović, radnik: - Iz Berana neće otići samo oni, koji nemaju kuda i nemaju šta da prodaju. Razlog za to je očajna ekonomska situacija za one koji žele pošteno da žive od svog rada. Inače, interesantno je da i oni koji su relativno dobrostojeći, a zalažu se za nezavisnu Crnu Goru, prodaju nekretnine u Beranama i kupuju ih u Srbiji, skoro po pravilu u Beogradu. Jednostavno, u bližoj budućnosti ovdje nema šanse za normalan život.

Za 12 godina otišlo 10.000 ljudi
Broj ljudi koji su u posljednjih nekoliko godina napustili Berane zvanično nije moguće dobiti. Prema statističkim podacima, između dva popisa, broja rođenih i umrlih, kao i raseljenih i izbjeglih lica koja su regulisala svoj status, Berane je napustilo više od 10.000 ljudi, ili prosječno oko 800 stanovnika godišnje. Ako se kao podatak uzme da se radi o četvoročlanim porodicama, ispada da je svake godine slobodno za prodaju oko 200 stanova, kuća, ili placeva u privatnom vlasništvu.
DAN

Provalnici "osušili" sušnicu

Da na meti provalnika nijesu samo objekti u urbanoj sredini, nego i domaćinstva na seoskom području govori i primjer Borislava Čukića, iz sela Donja Ržanica, kome su preksinoć, za sada nepoznati provalnici, iz sušnice odnijeli 80 kilograma mesa. Po riječima vlasnika, sušnica se nalazila nekoliko metara od kuće i, kako kaže, bio je zatečen kada je ujutro primjetio da su lopovi "osušili" sušnicu, ne ostavivši ni jedan kilogram okačenog mesa. I ranijih godina na ovom području su na udaru provalnika bile sušnice . Slučaj je prijavljen organima CB Berane.
POBJEDA