30.8.05

Pronađena nestala djevojčica

Djevojčica Nataša Brakočević iz Berana, koja je nestala prošlog petka, pronađena je u preksinoć nedaleko od jednog ugostiteljskog objekta na periferiji Berana.
Pomoćnik načelnika beranske policije Milosav Tomčić kazao je da je četrnaestogodišnja djevojčica pronađena u blizini kafane "Vrelo" na periferiji Berana i da je "imala ofarbanu kosu i garderobu drugačiju od one u kojoj je nestala".
Tomčić je naveo da policija utvrđuje razloge i okolnosti njenog nestanka.
Nataša Brakočević, učenica sedmog razreda osnovne škole, u petak ujutro je otišla na polaganje popravnog ispita iz matematike i nije se vratila kući.Ona je sinoć saslušana u policiji u priusustvu majke, poslije čega je puštena kući.
Djevojčica je, kako se nezvanično saznaje iz policije, izvjesno vrijeme bila u Rožajama gdje je tražila posao konobarice u lokalnim kafanama.

29.8.05

Vatra i kod vatrogasaca

U noći između nedjelje i ponedjeljka nepoznati počinioci pokušali su da izazovu požar na jednoj od garaža Vatrogasne jedinice Berane. Podmetnuti požar vidio je jedan od komšija, koji se graniči sa garažom Vatrogasne jedinice i prijavio to dežurnim radnicima, koji su isti i ugasili i prijavili policiji. Ovlašćeni službenici beranskog CB-a izvršili su uviđaj na licu mjesta, a istraga je u toku.
Prema riječima Milosava Koraća, komandira Vatrogasne jedinice Berane, do podmetanja požara je došlo na način, što je počinilac ili više njih, na drvena vrata garaže postavio karton i papir, koje je zapalio. Kako je naveo Korać, garaža broj 3 nalazi se sa zadnje strane prostorije u kojoj borave vatrogasci, tako da dežurni radnici koji su se nalazili u njoj plamen nijesu primijetili i prava je sreća da ih je o njemu obavijestio komšija.
- U trenutku podmetanja požara u garaži se nalazilo vatrogasno vozilo cistijerna i ostala vrijedna vatrogasna oprema. Iznenađeni smo ovim činom, jer pomažemo svim građanima koji su u nevolji. Očekujem da će nadležni državni organi vrlo brzo otkriti počinioca ili više njih - zaključio je Korać.
Inače, prostorije i garaže Vatrogasne jedinice nalaze se svega pedesetak metara udaljene od glavne beranske ulice. Okolina je dobro osvijetljena gradskom rasvjetom, pa čudi drskost nepoznatog piromana.

Nestala djevojčica

Četrnaestogodišnja Nataša Brakočević, učenica OŠ „Radomir Mitrović” iz naselja Hareme kod Berana, nestala je u petak i za njom traga beranska policija. Kako je saopšteno u Centru bezbjednosti, učenica je otišla u školu da polaže popravni ispit iz matematike, a pošto se nije vratila kući do večeri porodica je prijavila njen nestanak i raspisana je potraga.
Istraga je u toku.

Nastradao u Limu

Beživotno tijelo Samira H. Đerekarca (1971) pronađeno je danas u blizini limskog mosta. On je oko 10 časova otišao od kuće ka Limu da izvlači drva za ogrijev. Oko 13.30 porodica je prijavila beranskoj policiji njegov nestanak, nakon čega je ubrzo, pronađeno tijelo. Uviđaj na licu mjesta obavili su ovlašćeni službenici Centra bezbjednosti Berane i Isko Jašarević, istražni sudija Osnovnog suda u Beranama. Kako je saopšteno u policiji, ljekari Doma zdravlja i opšte bolnice obavili su pregled tijela kada je konstatovano da je smrt nastupila utopljenjem.

I hrana i lijek

Pčelarska manifestacija „Dani meda Berane 2005” koja se u Beranama organizuje već četiri godine, postala je svojevrsni praznik pčelara Gornjeg i Donjeg Polimlja. Tako je i ovog vikenda bilo u glavnoj gradskoj ulici gdje je med, pčelinja proizvode i opremu izložilo dvadesetak pčelara iz cijele Crne Gore.
- Medni prinosi zadnjih godina, a posebno 2004. i 2005. na prostoru Crne Gore su bili skromni, a u pojedinim djelovima Republike vrlo loši. Nadamo se da će naredne godine biti znatno unosnije, kao nekad, pa da pčelari medom napune podrume i magacine, a potrošači da med koriste kao redovnu ishranu, a ne samo kao lijek, kazao je predsjednik Saveza pčelara organizacije Crne Gore Radule Miljanić, poželivši organizatoru da ova manifestacija narednih godina bude bolja i masovnija.
Kako je rekao njegov predsjednik Velizar Cimbaljević, pčelarsko udruženje „Uljanik” iz Berana ove godine slavi značajan jubilej-70 godina od osnivanja.

Udžbenici stigli na vrijeme

Ovih dana su u beranskim knjižarama stigli udzbenici za osnovnu školu u izdanju podgoričkog i beogradskog školskog zavoda. Kako saznajemo, cijena komplet udzbenika se kreće, zavisno od razreda, pa je za prvi 27,50 eura, a za osmi 64 eura.
Takođe, u knjižarama ima dovoljno školskog pribora i torbi, dok udzbenici za srednjoškolce još nijesu stigli.

26.8.05

Još 15 slobodnih mjesta

Prvoga dana upisa za Visoku medicinsku školu u Beranama prijavilo se 45 kandidata, što jasno govori da postoji veliko interesovanje za upis. Prema riječima prof. dr Milorada Bakića, i magistra Veselina Stanišića, koordinatora Visoke medicinske škole, u toku sjutrašnjeg dana se očekuje da će broj kandidata premašiti cifru od 60, koliko je konkursom predviđeno za upis.
Bakić i Stanišić su kazali da su u Beranama stvoreni svi preduslovi za početak rada ove visokoobrazovne školske ustanove, prve ove vrste na sjeveru Republike, iako se kasnilo sa pripremama. Nastavni kadar će uglavnom biti iz Podgorice, dok će se za praktičnu nastavu koristiti Opšta bolnica i Dom zdravlja u Beranama, a za vježbe će se angažovati stručnjaci iz Berana i okoline. U visokoj medicinskoj školi u Beranama školovaće se medicinske sestre, odnosno kadrovi koji su u Crnoj Gori deficitarni.

25.8.05

Bez dogovora o Polimci

Tim za pregovore sa slovenačkom firmom »Koroški«, na sastanku koji je održan juče u Podgorici, nije postigao dogovor oko privatizacije beranske Fabrike za preradu kože Polimka.
Predsjednik sindikata »Polimke« Ranko Veljić rekao je da su Slovenci u mnogim elementima odustali od svoje prve ponude, i da ni za to što trenutno nude nemaju nikakve garancije.
- To jednostavno niko nije mogao da prihvati, i tu su svi razgovori sa Koroškim završeni - smatra Veljić.
Firma Koroški iz Slovengradca jedina se javila na međunarodni tender za prodaju Polimke koji je zatvoren prije osam mjeseci. Oni su tada ponudili zapošljavanje 80 radnika i bruto plate od 400 eura, sve zaostale plate radnicima u iznosu minimalne cijene rada kao i nekoliko punih zarada, povezivanje radnog staža za tri godine. Slovenci su, kako je tada saopštavano, predvidjeli dnevni obim proizvodnje od pet tona krupne, i hiljadu dvjesta komada sitne kože i i izrazili spremnost da u narednih tri godine u »Polimku« investiraju 6,2 miliona eura. Koroški bi u startu uložio pola miliona eura u remont postojećih mašina, pola miliona u nabavku novih, kao i 1,6 miliona za inoviranje tehnološkog procesa.
Za radnike Polimke ta je ponuda u načelu bila prihvatljiva, s tim što su od svojih predstavnika u timu za pregovaranje zatražili da pokušaju da se izbore za veći broj zaposlenih koji bi ostao da radi.
Koroški je, međutim, naknadno izmijenio ponudu, predlažući da zaposli 60 radnika sa bruto platama od 370 eura, dok je nakon jučerašnjeg sastanka saopšteno da je ponuda »neprihvatljiva i lošija i u drugim elementima«.
Proizvodnja u Polimki prekunuta je u potpunosti u decembru 2002., mada je fabrika od početka devedestih godina radila sa minimalnim kapacitetima.
Iako nije uveden stečaj i radnici se vode kao “zaposleni”, oni su za protekle skoro tri godine primili samo po stotinu eura socijalne pomoći u dva navrata. Štrajk glađu koji su započeli krajem 2003. poslije dvadesetak dana su zamrzli, nakon što su se sa potpredsjednikom Vlade Branimirom Gvozdenovićem dogovorili da se pristupi procesu restrukturiranja preduzeća, izradi socijalnog programa i pripremama za privatizaciju. Od tada je oglašen samo jedan tender za prodaju na koji se javila firma »Koroški«. »Polimka« je svojevremeno zapošljavala oko 180 radnika. Jedan broj njih odlučio se prošle godine da svoj socijalni status riješu kroz uzimanje 24 plate, tako da ih danas ima oko 150. Većinski paket akcija od 50,3 odsto u fabrici imaju državni fondovi i Zavod za zapošljavanje.

Pritvoren lugar

Uz krivičnu prijavu zbog zloupotrebe službenog položaja, službenici beranskog Centra bezbjednosti predali su Osnovnom državnom tužiocu krivičnu prijavu protiv lugara Želja Obradovića (37), radnika Šumske uprave Berane.
U prijavi se navodi da je od kraja prošle do jula ove godine na području planine Jelovice, u Obradovićevom reonu, bespravno posječeno 200 kubnih metara čamovine i lišćara, čija vrijednost se procjenjuje na 20 hiljada eura.
Na istom području prije mjesec dana, u rejonu Desina dora, u neposrednoj blizini nacionalnog parka Biogradska gora, otkriveno je da je bespravno posječeno 800 kubika čamovine, u periodu od septembra prošle do maja ove godine.
Policija je tada podnijela krivičnu prijavu protiv lugara Miodraga Rakovića (42), takođe radnika beranske Šumske uprave, tereteći ga za štetu od 75 hiljada eura.
Uprava šuma iz Pljevalja još uvijek nije, od ukupno 45 hiljada kubika koliko je planom predviđeno za sječu u ovoj godini na području Berana, dodijelila ni jedan metar kubni.
U nelegalnim sječama policija je u posljednjih nekoliko dana otkrila da je posječeno već hiljadu kubika drvne mase.

Danas počinje upis

Na Visokoj medicinskoj školi, koja startuje ove jeseni, za 60 studenata upis počinje sjutra, i trajaće dva dana, saopšteno je danas u beranskoj Opštoj bolnici i Medicinskoj školi „Dr Branko Zogović”. Budući studenti molbe za upis mogu predavati u Beranama i na Medicinskom fakultetu u Podgorici, a što se tiče finansiranja, oni će troškove školovanja snositi sami. Kako je najavljeno, obezbijeđen je i kvalitetan nastavni kadar, a profesori će biti sa Medicinskog fakulteta u Podgorici, dok će za vježbe studenata biti angažovani iz Berana i okruženja. Uslove za smještaj Fakulteta obezbijeđen je u zgradi Srednje medicinske škole. Prostorije se opremaju adekvatnim učilima, dok su prostorije u zgradi Crvenog krsta predviđene za kancelarije profesora, i administraciju.

24.8.05

Traže oduzeto zemljište

Četiri porodice Kastratović iz prigradskog naselja Dolac juče su blokirali dalje asfaltiranju parkinga ispred kapele na gradskom groblju, zahtijevajući da opštinska Komisija donese rješenje povodom njihovog zahtjeva za povraćaj tog zemljišta.
-Mi smo uredno prije devet mjeseci predali zahtjev za povraćaj te parcele, površine oko 40 ari, ali nijesmo do danas dobili nikakav odgovor od Komisije. Tražimo da nam Komisija odgovori. Ako treba da donese rješenje da se naš zahtjev odbija, neka ga donese, da bi smo mi imali osnova da se žalimo višim instancama - rekao je Periša Kastratović.
On je kazao da će se žaliti najvišem državnom vrhu i zatražiti da se dosljedno poštuje zakon.
Zemljište na koje Kastratovići polažu pravo povraćaja, oduzeto je svojevremeno za potrebe izgradnje aerodroma u Beranama i upisano je u katastarske knjige kao vlasništvo Vojske SFRJ.
Kada je lokalna uprava na toj parceli započela uređenje parkinga isred kapele na groblju, Kastratovići su nekoliko dana sprečavali radove i protestvovali. Tada je na poziv Komunalog preduzeća, koje gazduje kapelom i grobljem, intervenisala policija i nekoliko članova porodica Kastratović je privedeno u policiju, gdje su upozoreni da ne smiju ometati radove.
Iz lokalne uprave je ranije rečeno da uređenje sporne parcele za potrebe parkinga ne sprečava porodice koje plažu pravo na to zemljište da vode postupak kod nadležne Komisije. Porodice Kastratović, strahuju, da bi taj prostor mogao da počne da se koristi i u druge svrhe, za privremen objekte i slično, što bi, smatraju, otežalo proces povraćaja.

Uskoro ročište

Predsjednik Privrednog suda u Bijelom Polju Muzafer Hadžajlić donio je juče odluku o obustavljanju kupovine ŠIP »Berane« do razmatranja prigovora koji je na licitaciju uložila rožajska komanija »Daut i Daut«.
-Prigovor sam dobio i obustavio sam sve dalje radnje prodaje i zakazaćemo ročište narednih dana - rekao je Hadžajlić.
ŠIP »Berane« prodat je prošlog četvrtka privatnom preduzeću »Boj komerc« iz Andrijevice za 314,5 hiljada eura, tri i po hiljade više od početne cijene. Preduzeće »Daut i Daut« iz Rožaja uložilo je prigovor zbog toga što mu im je stečajni sudija onemogućio da učestvuju na licitaciji, jer, navodno, nijesu imali validne bankarske garancije.

23.8.05

Pretučen policajac

Policajac Rade Vujović iz Berana zadobio je teške tjelesne povrede pošto su ga sačekala i pretukla braća Dragan i Ivan Biletić, u čijem društvu je bio i njihov sugrađanin Mladen Novović.
Navodno, se radi o ranijim neraščišćenim računima Vujovića i braće Biletić. To je drugi slučaj za proteklih mjesec dana da su u Beranama policajci na meti sugrađana.
Vujović je zbrinut u Domu zdravlja u Beranama, a braća Biletić su pritvoreni, kao i Novović.
Istraga o tom događaju je u toku, saopštili su u Centru bezbjednosti u Beranama.

Dani meda u Beranama

Tradicionalna manifestacija „Dani meda Berane 2005” biće održana naredne subote u organizaciji Udruženja pčelara „Uljanik” iz Berana, a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i SO Berane. Po riječima Velizara Cimbaljevića, predsjednika Udruženja „Uljanik”, manifestacija će biti izložbeno-prodajnog karaktera na kojoj će osim meda i njegovih prerađevina biti izložena i oprema za pčelarstvo. U okviru jednodnevne manifestacije planirano je i održavanje okruglog stola na temu „Aktuelni radovi na pčelinjacima, na kojem će govoriti dr Dragan Ćirković. Cimbaljević je pozvao sve zainteresovane da prijave svoje učešće. On je rekao da će štand biti postavljen u glavnoj beranskoj ulici „Mojsije Zečevića”, a sve zainteresovane je zamolio da se na vrijeme prijave radi obezbjeđivanja mjesta. Kako se očekuje toga dana svoje proizvode će izložiti oko 80 članova Udruženja „Uljanik”, a očekuje se i veliki broj učesnika sa područja Crne Gore i susjednih republika.

Završen međunarodni kamp

U Beranama je završen međunarodni volonterski kamp, gdje je učestvovalo 20 kampera iz cijele Evrope. Organizatori su bila nevladina organizacija ADP „Zid” iz Podgorice i Savjet mladih beranske gimnazije „Panto Mališić”. Kako je kazao lider kampa Bojan Baća, svrha ovakvih okupljanja mladih je poboljšanje životne sredine, uređenje zelenih površina i čišćenje ekološki ugroženih zona u ovoj opštini. Tu je i kulturna razmjena među učesnicima i upoznavanje sa prirodnim ljepotama Gornjeg Polimlja.
- U beranskoj opštini očistili smo gradski, cvjetni i limski park, i izletište Jasikovac, zatim obišli Plav, planine Jelovicu i Bjelasicu, kao i sve bogomolje u beranskoj opštini, kazao je Baća ističući da će nastojati da taj kamp bude tradicionalan, u cilju unaprjeđenja životne sredine i razvoja turizma na ovom prostoru. Baća se poslije zahvalio sponzorima i onima koji su pomogli da kamp uspije (SO Berane, Komunalnom preduzeću, Sportskom centru, CB Berane, Gimnaziji i Medicinskoj školi, kao i brojnim privatnim preduzećima i pojedincima).

22.8.05

Ode i nacionalizovano zemljište

Predstavnici 13 porodica koje polažu pravo na povraćaj zemljišta u krugu stovarišta građevinskog materijala ŠIP »Berane«, izrazili su protest zbog toga što je to zemljište ušlo u stečajnu masu i zajedno sa preduzećem prije nekoliko dana prodato na javnoj licitaciji.
Šumsko-industrijsko preduzeće »Berane« prodato je prošle sedmice privatnom preduzeću »Boj komerc« iz Andrijevice za 314,5 hiljada eura, tri i po hiljade više od početne licitacione cijene. Među imovinom, koja je oglasom stavljena na prodaju, bilo je i stovarište građevinskog materijala koje se nalazi u užem gradskom jezgru.
-Taj hektar i po zemljišta na nekoliko stotina metara od centra grada, između srednje tehničke škole i fudbalskog stadiona odmah ispod magistrale Berane – Andrijevica, u neposrednoj blizini Aerodroma, vrijedi više nego što je stečajna uprava prodala kompletnu imovinu ŠIP-a - ističe jedan od bivših vlasnika Borislav Marković.
Oni su pokušali da prisustvuju licitaciji, ali je stečajni upravnik zatražio asistenciju policije, koja ih je u tome spriječila.
-Bili smo čitavo vrijeme licitacije ispred prostorije u kojoj se održavala. Uspjeli smo prije početka da upozorimo učesnike da će, što se tiče zemljišta u gradu, imati posla s nama. Ne zanima nas kome je preduzeće prodato, mi nećemo dozvoliti da neko rasprodaje zemljište koje podliježe povraćaju i na koje mi polažemo pravo. Da se tamo nešto izgradi i da poslije toga svaki povraćaj bude nemoguć - kaže Marković.
Sporno zemljište, objašnjavaju oni, oduzeto je 1947. za izgradnju sportskih terena. Nikada nije privedeno namjeni. Naknadno je, umjesto u sportske svrhe, dodijeljeno za potrebe pilane nekadašnjeg šumskog kombinata, koja se tu nalazila dugo godina. Kada je pilana izmještena u industrijsku zonu na Rudešu, zemljište neko vrijeme, kako tvrde bivši vlasnici, nije korišćeno, a zatim je od Opštine, koja ima vlasništvo nad njim, ustupljeno na korišćenje drvnoprerađivačkom preduzeću »Omorika komerc« za potrebe stovarišta građevinskog materijala. Na njemu nema ništa izgrađeno, osim nekoliko pomoćnih objekata.
-Mi već nekoliko mjeseci prikupljamo dokumentaciju iz arhiva o vlasništvu nad zemljištem prije nacionalizacije. Trinaest porodica je uredno opštinskoj Komisiji predalo zahtjev za povraćaj. Angažovan je i vještak iz Katastra, koji treba da odredi granice pojedinačnih imanja unutar tog zemljišta i čudi nas da se sada niko od nadležnih ne oglašava kada se to zemljište 'ladno' licitira i prodaje u sred posla povodom povraćaja - kaže jedan od nosilaca prava na povraćaj zemljišta Miroslav Mališić.
Oni se pitaju zašto nije reagovala Opština, koja je, kako smatraju, trebalo da zaštiti svoje interese, jer je zemljište upisano kao opštinsko.
Opština je trebalo da štiti opštinsku imovinu i da stavi zabranu na odluku da sporno zemljište uđe u stečajnu masu i bude prodato. Gdje je Komisija za povraćaj. Veoma je čudno da niko ne reaguje- kažu oni.
Predstavnici bivših vlasnika tvrde da je 80 odsto zemljišta od blizu hektar i po potpuno 'slobodno' i neprivedeno bilo kakvoj namjeni i da bi moglo da se odmah vrati.
-Očekujemo da to Komisija i učini, ali zemljište je prodato. Ono što sada treba uraditi je da se spriječi upisivanje na ime novog vlasnika u katastarskim knjigama - sugerišu oni.
Predstavnici porodica Markovića, Joksimovića, Mališića, Zečevića, Pajkovića i drugih ističu da će koristiti sva pravna sredstva da to spriječe, ali upozoravaju i da bi u slučaju da ne bude efekta mogli pribjeći i nepopularnijim mjerama.
-Pokušaćemo da upis spornog zemljišta na novog vlasnika, koji je kupio ŠIP, spriječimo sudskim putem. Obratićemo se i ombudsmanu. Ako treba stići ćemo i do suda u Strazburu. Ali na dan licitacije mi smo učesnicima fino stavili do znanja da ćemo stati na tu našu prađedovinu i da ćemo je braniti - kažu oni.
Ukupna površina zemljišta koje je licitacijom prodato je blizu 100 hiljada metara kvadratnih. Na njemu su upravne zgrade, pogoni pilane, šperane, radionice sa opremom i mašinama. Među stečajnom masom, koja je prodata za 314,5 hiljada eura, je kompletna mehanizacija ŠIP-a, kao i poslovne prostorije te kompanije u Baru. Novi vlasnik naknadno treba da stekne i pravo na koncesije na šume na području beranske opštine.

Kožari oprezni sa "Koroškim"

Sastanak predstavnika kompanije "Koroški", Agencije za prestruktuiranje privrede i AD "Polimka" Berane održaće se u utorak, 23. avgusta, u Podgorici. Sastanak je bio ugovoren za četvrtak, 18. avgust, ali je na zahtjev firme iz Slovenije odložen. Kako se očekuje, na predstojećem sastanku trebalo bi da dođe do konačne odluke da li "Koroški" kupuje većinski paket akcija "Polimke", ili otpada već dugo najavljivana privatizacija tog kolektiva.
Nakon osam mjeseci od zatvaranja tendera i početka pregovora izvjesnost obnavljanja proizvodnje u AD "Polimka" nije ništa bliža nego što je to bilo u januaru. Strah kod radnika beranske Fabrike kože posebno budi činjenica da "Koroški" i nije pravi proizvođač kože, već se bavi pravljenjem presvlaka za automobile. Kao druga stvar, kažu neki od upućenih, ta kompanija iz Slovenije već je imala jedan pokušaj privatizacije u Crnoj Gori, koja je bila skoro privedena kraju, da bi, kada je trebalo da dođe do potpisivanja ugovora o privatizaciji cetinjske "Košute", "Koroški" odustao od te namjene. Inače, ta firma već je ušla na tržište Srbije, gdje ima jedan pogon sa 30-ak zaposlenih.
Prema očekivanjima, na predstojećem sastanku trebalo bi da se razgovara o dvije dostavljene ponude "Koroškog". Kako je "Danu" saopšteno iz "Polimke", prva ponuda za kupovinu većinskog paketa akcija sada bi bila objeručke prihvaćena. Tom ponudom firma iz Slovenije se obavezivala da zaposli 80 radnika kojima bi isplaćivala 400 eura bruto mjesečne plate, a svim zaposlenim bi isplatila 27 minimalnih i šest punih ličnih dohodaka i povezala radni staž za 34 mjeseca. Ta ponuda bila je uslovno prihvaćena od radnika, sa obavezom da poslovodstvo i predstavnici Agencije pokušaju da isposluju veći broj zaposlenih radnika.
Umjesto toga, "Koroški" je poslao drugu ponudu, kojom je precizirao da planira da zaposli 60 radnika, kojima bi garantovao mjesečnu bruto zaradu od 370 eura. O Socijalnom programu u toj ponudi nije bilo ni riječi.
Od tada se nijesu održavali sastanci između Slovenaca i Agencije, čiji su predstavnici u ranije datim izjavama "Danu" saopštavali da je najbitnije da "Koroški" ponudi "jak Socijalni program zbrinjavanja radnika i predviđene investicije".
Na prošle godine raspisanom tenderu za kupovinu većinskog paketa akcija AD "Polimka", čiji je rok za prispijeće ponuda dva puta produžavan, javila se samo slovenačka firma.

20.8.05

Švercovali auto gume

Carinski službenici su, u sklopu pojačanih i planiranih aktivnosti na otkrivanju carinskih prevara, ovih dana otkrili više osoba koje su kršile carinske propise.
Naknadnom kontrolom carinici su utvrdili da je pet osoba sa područja Berana, stavilo u promet vozila, a da prethodno nijesu izmirili carinske i poreske dažbine. Protiv njih su podnijeti zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka.
Carinici su, kod mjesta Bać-Rožaje, u teretnom motornom vozilu marke „Dajmler Benz”, BA 128-47, vlasništvo M.Z., pronašli 103 spoljašnje pneumatske gume, čiji je uvoz zabranjen. Teretno vozilo je na carinsko područje Crne Gore ušlo zaobilaznim putem, van graničnog prelaza. Roba, vrijednosti oko hiljadu eura, je privremeno oduzeta, a protiv vlasnika je podnesen zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.
Kontrolom kod mjesta Rudeš-Berane carinici su utvrdili da se u autobusu, PG 546-78, nalazi višak robe široke potrošnje, stranog porijekla, za koju nijesu plaćene carine i poreske dažbine. Autobus je saobraćao na relaciji Pančevo-Podgorica i prešao je carinski punk Dračenovac. Roba je unijeta sporednim saobraćajnicama i nakon toga ukrcana u autobus. Vrijednost robe je preko 10 hiljada eura i privremeno je oduzeta, a protiv vlasnika su podnijeti zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka.

Zbog kafića u podstanare

Zbog toga što u proteklih šest godina opštinski i pravosudni organi nijesu uspjeli da riješe problem porodica Mila Butrića i Stojne Raković, koje su još 1999. godine prinudno iseljene iz svojih stanova u strogom centru Berana - u ulici „Mojsije Zečevića”, narednu zimu će provesti u Vladi Crne Gore, a štrajkovaće i glađu, saopštili su danas novinarima.
Ove dvije porodice preživljavaju pravu dramu od avgusta 1999. godine, kada je privatnik, Mirko Bojović, uz dozvolu Opštine Berane, izgrađujući kafić „Citadelu”, u potpunosti oštetio njihove stanove. Sada žive kao podstanari, plaćajući kiriju u iznosu od 150, odnosno 100 eura. Kompletan inventar u stanovima koje su napustili, je zarobljen i u potpunosti uništen. Opština, kako kažu vlasnici stanova, Milo i Stojna, nakon izdavanja odobrenja za izgradnju kafića Bojoviću, donijela je odluku o hitnom iseljenju. Od tada se obraćaju sudovima, od Berana do Podgorice, ali bez uspjeha. Posljednje presude, koje su porodice Butrić i Raković dobili glase da se postupak, poslije šest godina, nalazi na nuli i da je vraćen na ponovni postupak Osnovnom sudu u Beranama. Vlasnik stana, Milo Butrić, sa svojom četvoročlanom porodicom, kao i porodica Raković, zatražiće hitan prijem kod predsjednika Vlade Mila Đukanovića, a ako pomoć izostane, stupiće u štrajk glađu, kazali su danas novinarima Milo Batrić i Stojna Raković.

Omladinski dom

Stanovnici MZ Štitari, kod Berana, konačno su dobili omladinski dom. Za ovaj značajan objekat, adaptiran je dio dotrajale zgrade, čije su prostorije svojevremeno korišćene za prodavnicu i ambulantu.
Kako smo saznali, postavljena je jedna ležeća i dvije međuspratne betonske ploče, 11 betonskih stubova za pomačanje kamenih zidova, te rekonstrukcija elektro-instalacija, zatim zamjena krovne konstrukcije. Radove su izveli mještani Štitara, učešćem novčanih sredstava i radnom snagom. Objekat, koji ima površinu od oko 144 kvadratna metra, sada se uveliko koristi za okupljanje mladih i razne potrebe građana.

19.8.05

»Boj komerc« kupio ŠIP »Berane«

Nakon što su prije nekoliko mjeseci privatizovali šumsko preduzeće u Andrijevici i dobili 100 odsto koncesija na šume u toj opštini, privatno preduzeće »Boj komerc« juče je kupilo i Šumsko-industrijsko preduzeće »Berane« i, kako se očekuje, takođe će dobiti koncesije na šume na području Berana.
U Beranama Uprava šuma do sada nije dodijelila ni metar kubni koncesija, zbog čega je dobar dio malih i srednjih preduzeća bio blokiran u poslu. Za ovu godinu je, inače, na području beranske opštine za sječu predviđeno oko 45 hiljada kubika drveta, dok je etat na području Andrijevice još veći.
Na javnom nadmetanju za prodaju beranskog Šumsko-industrijskog preduzeća, koje je raspisano početkom mjeseca, a održano juče, pojavili su se još rožajska kompanija »Daut & Daut« i privatno preduzeće »Elektron« iz Berana. Početna cijena za cjelokupnu imovinu bila je 311 hiljada eura. ŠIP je prodat »Boj komercu« za 314,5 hiljada eura.
Akcionarsko društvo ŠIP »Berane« nastalo je početkom juna 2003. godine integracijom drvoprerađivačkog i šumarskog preduzeća u ovom gradu. Samo mjesec kasnije uveden je stečaj.
Na prvoj licitaciji održanoj prošle godine u aprilu ŠIP »Berane« je bio prodat slovenačkom »Mabolesu«. Vrhovni sud Crne Gore je poništio tu odluku na žalbu vlasnika beranske »Elektrotehne« Aca Vukovića, koji je tvrdio da je konkurs bio fingiran i da je stečajna uprava favorizovala »Maboles«, iako nije imao depozit, odnosno bankarske garancije za učešće na licitaciji.
Vuković je, nakon druge licitacije, na kojoj nije bilo zainteresovanih kupaca, uložio novi prigovor Vrhovnom sudu, smatrajući da je ŠIP »Berane« trebalo tada da se dodijeli njemu kao drugom zainteresovanom kupcu i da nije bilo zakonskih osnova za raspisivanje novih licitacija.
On još nije dobio odgovor suda, a juče je, nakon odluke stečajne uprave o prodaji ŠIP-a, rekao da će tražiti da Vrhovni sud ubrza postupak rješavanja njegove žalbe.
-Smatram da su sve eventualne odluke o prodaji nelegalne, dok ne dobijem odgovor od Vrhovnog suda - rekao je Vuković.
Na trećoj licitaciji »Berane« je bilo prodato podgoričkom preduzeću »Katel«, ali stečajni upravnik nije prihvatio uplatu sredstava sa, kako tvrde iz tog preduzeća, zakašnjenjem od jednog dana. Iz »Katela« je, takođe, najavljeno da ni oni ne odustaju od kupovine.
Predsjednik Privrednog suda u Bijelom Polju Muzafer Hadžajlić poništio je krajem prošlog mjeseca četvrti oglas za prodaju te kompanije zbog niza nepravilnosti koje su se odnosile na rokove i kršenja načela ravnopravnosti, nakon čega je stečajni upravnik raspisao novi poziv za javno nadmetanje.

Minicentrala na Banjevcu

U Beranama je danas predstavljen projekat prve mini hidrocentrale, koja će se tokom ove godine izgraditi na Banjevcu. Projekat su prezentovali predstavnici CHF-a i SO Berane, koji su kazali da će za realizaciju ovog projekta biti utrošeno 174 hiljade eura, od čega je doprinos USAID-a 106,629, a ostalo Opština Berane. Snaga te minicentrale je 160 kilovat sati, a godišnja proizvodnja milion i petsto kilovat sati, što je dovoljno da se strujom obezbijedi gradska rasvjeta i sportska hala u Beranama. Raspisivanje tendera očekuje se krajem avgusta.

16.8.05

Kamenovan autobus

Na autobus ''Niš ekspresa'' koji je, vraćajući se sa primorja, prolazio kroz Berane, u naselju Beranselo, na periferiji grada, preksinoć oko 23 sata nepoznati napadači bacili su nekoliko kamenica i pričinili manju materijalnu štetu na vozilu, saznaje Republika.
U Centru bezbjednosti Berane juče niko, međutim, nije želio dati zvaničnu potvrdu te informacije, niti iznijeti pojedinosti u vezi sa tim događajem.
Prema nezvaničnim saznanjima ''Republike'' na mjestu kamenovanja napravljen je uviđaj, a saslušano je i nekoliko očevidaca, dok se za počiniocima intenzivno traga.
U ovom napadu nije pričinjena veća materijalna šteta niti je bilo povrijeđenih, pa je autobus nakon kraćeg zadržavanja nastavio proputovanje kroz Crnu Goru.

Prvi put čuje

Načelnik Centra bezbjednosti u Beranama Dragan Mazić kazao je danas da ne raspolaže informacijom da će on i njegove kolege iz Nikšića i Bara, Duško Koprivica i Radovan Radonjić, uskoro biti raspoređeni na nova radna mjesta.
„Prvi put čujem i nijesam upoznat”, kazao je Mazić Radiju Antena M.
Neki mediji su objavili da će načelnici centra bezbjednosti u Beranama, Baru i Nikšiću-Mazić, Radonjić i Koprivica, biti uskoro preraspoređeni na druga radna mjesta.
Navodi se da će sa funkcije načelnika Uprave kriminalističke policije biti pomjeren Sreten Radonjić, kao i nekoliko inspektora i načelnika odjeljenja u tim opštinama koji su „pokazali skromne rezultate u suzbijanju organizovanog kriminala i čuvanju javnog reda i mira”.

15.8.05

Epidemija ne jenjava

Prema podacima iz centra Hitne pomoći Doma zdravlja, epidemija stomačnih oboljenja u Beranama i dalje ne jenjava.
Dežurni ljekari saopštili su da je samo tokom jučerašnjeg dana od 108 pregledanih pacijenata, što je veoma visoka brojka i iznad svakog prosjeka, polovina, odnosno oko 50, bilo sa tim zdravstvenim problemima.
Stomačna oboljenja u Beranama učestala su u posljednjih desetak dana, ali razlog još nije utvrđen.
Iz Javnog preduzeća «Vodovod» saopšteno je da je juče u popodnevnim satima trebalo da pristigne nedostajući hlor, uvezen iz Tuzle, i da će voda iz gradskog vodovoda odmah biti hlorisana i zdrava za upotrebu.
Zbog nedostatka hlora na tržištu SCG, voda u gradskom vodovodu u Beranama, kako je rečeno, nije hlorisana u proteklih sedam dana, tako da su stomačna oboljenja dovodena u vezu sa tim, mada to niko još nije zvanično potvrdio.
Sumnju je dodatno pojačala i činjenica da su na gradskom vodovodu nedavno izvođeni radovi i da su cijevi u gradu bile suve jedan, a u pojedinim prigradskim naseljima i više dana.
Neki od ljekara ukazali su, međutim, i na to da su stomačna oboljenja u ovo doba godina 'uobičajena' pojava i da su kao uzrok mogući i sezonsko voće i povrće. U prilog tome govori i podatak da su stomačne bolesti zabilježene i u područjima opštine koja se ne napajaju vodom iz gradskog vodovoda.

Radnici bez posla

U fabrici „Nova Beranka”, nakon što je zaustavljena proizvodnja prije mjesec dana, svih njenih 150 radnika prijaviće se sjutra evidenciji biroa rada. Do toga je došlo zbog toga što „Tigoimpeks”, koji je privatizovao „Beranku”, nije obezbijedio bankarske garancije za dobijanje kredita neophodnih za kupovinu sirovine.
„Tigoimpeks” nije obezbijedio garancije zato što je preduzeće „Sineks” iz Beograda dostavilo fiduciju na glavnu papir mašinu. Opština Berane je takođe sudskim putem zatražila razgraničenje sa starom „Berankom”, što je uslovilo da „Tigoimpeks” ne bude u stanju da dobije kredit.

13.8.05

Berane postaje univerzitetski grad

Upis studenata na novootvorenu Visoku medicinsku školu u Beranama održaće se 25. i 26. avgusta, a nastava će, kao i na svim drugim crnogorskim visokoškolskim ustanovama početi 5. septembra – najavio je juče u Beranama rektor Univerziteta Crne Gore Ljubiša Stanković.
Rektor crnogorskog Univerziteta je sa dekanom Medicinskog fakulteta Milošem Cimbaljevićem, rukovodstvom lokalne uprave i beranske Opšte bolnice obišao infrastrukturne objekte u Beranama, koji se rekonstruišu i privode namjeni za potrebe prve visokoškolske ustanove u tom gradu na sjeveru Republike.
-Predstoje još finalne pripreme i završetak radova, ali svi uslovi su stvoreni. Na nivou Univerziteta su donijete sve odluke, lokalna zajednica i bolnica su stvorili i stvaraju sve uslove da se kvalitetno odvija nastava u Beranama. Predstoji još posjeta komisije Ministarstva koja će dati pozitivno mišljenje, tako da će već u ponedjeljak biti raspisan konkurs u okviru trećeg upisnog roka za upis studenata - kazao je Stanković.
Prema njegovim riječima, to je jedini trogodišnji program te vrste u Crnoj Gori i očekuje se veliko interesovanje.
Stanković je dodao da će Visoka medicinska škola u Beranama funkcionisati u okviru programa Medicinskog fakulteta.
-Ove godine biće upisano 60 samofinansirajućih studenata, a cijena po semestru, kao i na svim drugim crnogorskim primijenjenim programima, biće 500 eura - rekao je Stanković.
-Na taj način Univerzitet stvara uslove za odvijanje studijskih programa na sjeveru Crne Gore. Već su otvoreni sudijski programi menadžmenta i Pravnog fakulteta u Bijelom Polju i sada u Beranama. Cilj nam je da te programe na sjeveru i dalje širimo i da Berane i Bijelo Polje budu nosioci značajnog dijela programa, koji će biti realizovani na tom području kako bi mladi ostali ovdje i drugi dolazi u Berane i Bijelo Polje. Na taj način, trudimo se da pomognemo razvoj sjevera - kazao je rektor UCG.
Dekan medicinskog fakulteta objasnio je da će ove godine biti formiran jedan – opšti smjer i izrazio očekivanje da će to biti kvalitetne studije u kojima će se mladi pronaći i prepoznati.
-Koordinatori Visoke medicinske škole u Beranama biće magistar Veselin Stanišić, direktor beranske Opšte bolnice, i profesor podgoričkog Medicinskog fakulteta dr Milorad Bakić - rekao je Cimbaljević.
Gradonačečnik Berana Relja Jovančević se zahvalio svima koji su učestvovali u tome da se »od ideje stare tridesetak godina i inicijative koja je vodjena protekla tri mjeseca, dođe do finalizacije.
-Time se definitivno stvaraju preduslovi da Berane postane univerzitetski grad. Mi smo razgovarali o nekim aktivnostima kako bi se sljedećih godina to i proširilo- kazao je Jovančević.
Stanišić je otvaranje Visoke medicinske škole ocijenio kao priznanje svim zdravstvenim radnicima u Beranama, rekavši da će i ta ustanova raditi na stvaranju što kvalitetnijih uslova za odvijanje nastave.
Elaborat za otvaranje više medicinske obrazovne ustanove u Beranama urađen je još prije tri decenije, a tada ga je radio tim na čelu sa čuvenim hirurgom Brankom Zogovićem, čije ime danas nosi Opšta bolnica u ovom gradu. Inicijativa je obnovljena prije dvije godine, kroz kampanju Savjeta mladih beranske Gimnazije pod nazivom »Hoćemo višu«, a intenzivno se na tome radilo nekoliko posljednjih mjeseci.
Za potrebe prve visokoškolske ustanove Opština je ustupila novu zgradu Crvenog krsta, koja se nalazi odmah preko puta zgrade Gimnazije, Srednje medicinske škole i Opšte bolnice. Studentski smještaj za studente sa strane biće obezbijeđen u jednom objektu Doma zdravlja, koji se renovira, dok će za studentski restoran biti korišćena menza Srednje medicinske škole.
Direktnu prohodnost prilikom upisa na Visoku medicinsku školu imaće, kako je rečeno, svršeni srednjoškolci Medicinske škole i Gimnazije, dok će drugi morati da polažu diferencijalne ispite.

12.8.05

»Krivac« voda ili voće

Mada juče niko nije mogao da sa sigurnošću utvrdi razlog povećanog broja pacijenata sa stomačnim problemima posljednjih dana, preporučena je opreznost kod upotrebe vode iz gradskog vodovoda. Povećan broj slučajeva obolijevanja od stomačnih infekcija potvrdio je i načelnik Infektivnog odjeljenja Opšte bolnice dr Milovan Živković.
-Imamo povećan broj pacijenata sa stomačnim problemima praćenih dijarejom i povraćanjem, ali ne možemo reći da li je to zbog vode - kazao je Živković.
Načelnik Epidemiološke službe dr Goran Čukić kazao je da je povećanje slučajeva stomačnih infekcija u ovo doba godine 'normalna' pojava, dovodeći to u moguću vezu sa sezonskim voćem. U JP Vodovod, protvrđeno je, međutim, da već izvjesno vrijeme imaju nedostak hlora i preporučili su da se voda za piće prije upotrebe prokuvava.
-Očekujemo za dan-dva da nam pristigne hlor iz Tuzle. Do tada, za svaki slučaj, vodu treba prokuvavati prije upotrebe - rekao je direktor Vodovoda Milan Vukićević.
Osim na infektivnom odjeljenju, povećan broj pacijenata bilježi i služba Hitne pomoći Doma zdravlja.

11.8.05

Bez dogovora sa Slovacima

Predstavnici slovačke kompanije »Oz koveks« nijesu postigli nikakav konkretan dogovor sa vlasnikom Fabrike papira »Nova Beranka« oko eventualne kupovine energane bivše fabrike celuloze i papira.
Pregovori su u utorak vođeni u Beranama, u prostorijama Fabrike papira, kojoj je energana pripala nakon privatizacije prošle godine.
- Nije postignut nikakav dogovor i Slovaci su se vratili. Nadam se da će ponovo doći sljedeće sedmice. Izražava se volja i želja, ali kada treba napraviti konkretan dogovor zateže se oko sitnica sa obije strane - rekao je stečajni upravnik Dušan Bugarin.
On vjeruje da je potrebno da se situacija oko energane najprije u Crnoj Gori riješi.
- Čini mi se da će nam trebati neki arbitar u postizanju dogovora od kojeg zavisi i sudbina Rudnika uglja. Moreće to neko ovdje u Crnoj Gori da riješi - kazao je Bugarin.
Vlasnik »Nove Beranke« Radoje Gomilanović takođe je rekao da nije postignut nikakv dogovor, ali je dodao da ozbiljniji razgovori nijesu ni vođeni.
- Mi za danas nijesmo imali zakazan sastanak. Razgovarali smo uopšteno, i nije bilo konkretnih dogovora« - kazao je Gomilanović.
Slovačka kompanija »Oz koveks« koja je kupila beranski Rudnik uglja, izrazila je želju da u paketu uzme i energanu bivše fabrike celuloze i papira, kako bi imali siguran plasman za ugalj i proizvodili struju. Pregovori oko tog pitanja započeti su u Podgorici perije mjesec ipo na nivou resornih ministarstava i u prisustvu predstavnika lokalne uprave. Tada je konstatovano da je posao oko energane od interesa za sve i da se dalji pregovori nastave između vlasnika Fabrike papira i Slovaka.
Prema riječima stečajnog upravnika Rudnika uglja Slovaci su kao uslov da ostanu u poslu oko Rudnika uglja, postavili kupovinu energane. Njima je Rudnik prodat za trista hiljada eura i obavezu investicionih ulaganja od 4,7 miliona za pet godina, odnosno 800 hiljad u prvoj godini privatizacije. Osim depozita od 60 hiljada eura, nakon potpisivanja ugovora ostatak novca još nijesu uplatili.

Bratimljenje Berana i Kostroma

Gubernator jedne sibirske oblasti u evropskom dijelu Urala uputio je pismo lokalnoj upravi u Beranama u kome se izražava spremnost i prihvata inicijativa za bratimljenje Berana i grada Kostroma iz te oblasti.
-Dobili smo pozitivan signal i sada slijedi dolazak jedne njihove delagacije kod nas ili naš odlazak tamo, odnosno nekoliko susreta dok ne dođe do potpisivanja protokola - rekao je gradonačelnik Berana Relja Jovančević.
On je objasnio da je inicijativu za bratimljenje dva grada pokrenuo jedan bivši i dugogodišnji diplomata u Rusiji, porijeklom iz Berana.
-Inicijativa je potekla od Radoslava Pajkovića, našeg dugogodišnjeg diplomate u Rusiji. Mi smo je prihvatili i pokrenuli - kazao je Jovančević.
Prema njegovim riječima, grad Kastroma je jedan od većih privrednih gradova u Sibiru.
-Taj grad ima oko 300 hiljada stanovnika i privredno je veoma razvijen. Vjerujemo da bi bliža saradnja dovela do bržeg oporavka beranske privrede - rekao je Jovančević.
On je izrazio uvjerenje da bi do uzajamnih susreta delegacija Berana i Kostroma moglo doći tokom ovog i sljedećeg mjeseca.
-Sve je to još u početnoj fazi, ali najvažnije je da nam se gubernator te ruske oblasti javio pismom u kome se naša inicijativa prihvata. Nadamo se da ćemo sada brzo to staviti u proceduru i da nije daleko ni sam čin bratimljenja - kazao je Jovančević.

Požar u Talumu

U požaru koji je juče u prijepodnevnim satima izbio u naselju Donji Talu izgorjela je kuća Julijana Imerija.
Prema riječima komandira Vatrogasne jedinice Milosava Koraća, pripadnici te službe su intervenisali odmah po dojavi, ali je plamen već uveliko bio zahvatio kuću.
-Požar se dogodio nešto poslije 11 časova. Mi smo intervenisali odmah, ali je problem predstavljala loša pristupačnost, tako da nijesmo mogli prići vozilima do kuće, već smo vukli crijevo 200 metara - kazao je Korać.
On je dodao da je krov kuće u trenutku dolaska vatrogasne ekipe bio skoro već potpuno izgorio, da se urušio i da je vatra zahvatila unutrašnjost.
-Kuća Imerija je veoma oštećena, ali ono što je važno, uspjeli smo da požar brzo lokalizujemo i da spriječimo da se proširi na susjedne kuće, neposredno uz nju - rekao je Korać.
Komandir vatrogasnog voda nije mogao precizirati uzrok izbijanja vatrene stihije, dodavši da će to stručne ekipe naknadno utvrditi.
Naselje Donji Talum većinski nastanjuju Romi, kako lokalni, tako i i raseljenici sa Kosova. Kuće u tom divljem naselju su veoma zbijene jedna uz drugu, a požari nijesu rijetka pojava. Ovo je drugi za pola godine.

9.8.05

Slovaci u Beranama na popravnom

Stečajni upravnik beranskog Rudnika uglja Dušan Bugarin najavio je da predstavnici slovačke kompanije »Oz-koveks« dolaze u Berane, da bi nastavili pregovore oko moguće kupovine energane bivše fabrike celuloze i papira, koja je sada vlasništvo kompanije »Nova Beranka«.
On je kazao da su za danas zakazani pregovori u Fabrici papira i da od njihovog ishoda zavisi i prodaja rudnika.
Slovaci su najavili dolazak da bi pregovarali o kupovini energane. To je uslov da ostanu u poslu oko Rudnika uglja - rekao je Bugarin.
Beranski Rudnik uglja prodat je slovačkoj kompaniji »Oz-koveks« na šestoj licitaciji, održanoj početkom marta, za 300 hiljada eura i obavezu investicionih ulaganja od 4,7 miliona eura. Kupoprodajni ugovor je, poslije više mjeseci odlaganja, potpisan 4. juna.
Slovaci su se tada obavezali da će u roku od 15 dana uplatiti preostalih 240 hiljada eura, preko 60 hiljada koje su uložili kao depozit, te da će za mjesec dana dostaviti bankarske garancije za investicije od 800 hiljada u prvoj godini. U Podgorici su istovremeno započeti i razgovori oko mogućnosti da Slovaci aktiviraju energanu bivše fabrike celuloze i papira, koja sada pripada Fabrici papira »Nova Beranka«, u namjeri da u njoj plasiraju ugljenu prašinu i sitne frakcije i da proizvode struju. Tada je dogovoreno da se pregovori oko energane nastave direktno sa novim vlasnikom Fabrike papira. Oni, ipak, nijesu ispoštovali rokove iz ugovora, a pismom su se oglasili da odustaju od kupovine. Krajem prošlog mjeseca, kada je trebalo da bude oglašena nova licitacija za prodaju Rudnika, ponovo su , međutim, stečajnom upravniku uputili pismo u kojem su zatražili novi rok od sedam dana da dođu, što im je u dogovoru sa Privrednim sudom u Bijolom Polju, omogućeno.
Prema riječima stečajnog upravnika Bugarina, Slovaci su trebali sinoć da doputuju u Berane, da bi danas pregovarali oko energane.
Beogradski biznismen Radoje Gomilanović, vlasnik Fabrike papira »Nova Beranka«, rekao je Republici juče, međutim, da njega još niko nije kontaktirao niti ugovarao bilo kakav sastanak.
- Ja ću biti u Beranama. Ako dođu, dobro su došli, ali za sada ne znam ništa o sastanku - kazao je Gomilanović.
On je dodao da postoji spremnost Fabrike papira da se sa Slovacima postigne dogovor oko energane.
- Ja sam to rekao na sastanku u Podgorici. Oni su trebali prema tadašnjem dogovoru da odavno dostave ponudu. Nijesu to učinili. Ako dođu u Berane da direktno razgovaramo još bolje. Sa naše strane, postoji dobra volja i želja, i spremni smo za dogovor - kazao je Gomilanović.
Rudnik uglja je u stečaju od januara prošle godine, nakon prve privatizacije koja je neslavno završila. Fabrika papira, s druge strane, privatizovana je prošle godine u oktobru, kada je prodata beogradskom preduzeću »Tigoipmeks«, čiji vlasnik je Radoje Gomilanović. U sklopu imovine koja je prodajom pripala Fabrici papira, je i energana, koja odavno nije u pogonu, bivše fabrike celuloze i papira.
T. Softić
Izvor: Republika

8.8.05

Novi noćni izgled

Rekonstrukcija gradske rasvjete jedan je od najkapitalnijih i najkorisnijih projekata koji je urađen u posljednje vrijeme u Beranama, ocjenjeno je u Agenciji za izgradnju tog grada. Beranske ulice 'umivene' su ovog ljeta sa novih 150 svetiljki, i grad, prema nepodijeljenim ocjenama, nikada nije bio noću osvjetljeniji nego što je ovih dana.

- U posljednjih tri mjeseca postavljeno je ili rekonstruisano 134 stuba sa 144 nove svetiljke, odnosno postavljeno je hiljadu metara novog kabla i 600 metara pocinčane trake - kazao je stručni savjetnik inženjer Milić Joksimović.
Osim najzanačajnijih i najprometnijih gradskih ulica, dodao je on, reflektorima su osvijetljene zgrade Opštine, Osnovnog suda, Kuća vojvode Gavra, manastir, kao i javni parking.
- Radovi na rekonstrukciji rasvjetne mreže gradske zone su pri kraju i u toku je pojačavanje ili postavljanje nove rasvjete u nekim prigradskim naseljima, a očekuje se i nastavak radova na elektrifikaciji sela - najavio je Joksimović.
On je kazao da je čitav dosadašnji posao rekonstrukcije rasvjete koštao oko 60 hiljada eura, s tim što još uvijek naije priveden kraju.
O obimu nove gradske rasvjete svjedoči i utrošak električne energije, koji je posljednjih mjeseci više nego udvostručen u odnosu na prethodni period. Načelnik za privredu i finansije Vlatko Peković nada se da će taj utrošak struje, koji značajno opterećuje opštinski budžet, biti riješen realizacijom projekta izgradnje male hidrocentrale na prekidnoj komori gradskog vodovoda.
- Projektom izgradnje mini hidrocentrale rasteretili bi budžet, a sredstva koja izdvajamo za struju koja na godišnjem nivou iznose stotine hiljada eura, usmjerili bi na druge korisne stvari - rekao je Peković.
Početak radova na minicentrali, kako je kazao, u posljednjem trenutku je poremetila revizija projekta.
- Poslije intervencije inženjera izvođački projekat je konačno zadovoljio sve kriterijume i predat je donatoru, američkoj razvojnoj organizaciji CHF. Upravo ovih sedmica čekamo odobravanje i raspisivanje tendera - najavio je Peković.
On je istakao da se revizijom došlo do povoljnijih saznanja u vezi sa mogućnostima za izgradnju male hidrocentrale, prvog projekta te vrste u Crnoj Gori, izvan sistema eletroprivrede.
- Prvim projektom računali smo na snagu od 860 hiljada kilovat sati godišnje, što je nakon revizije preinačeno u mogućnost proizvodnje kapaciteta milion i po kilovat sati struje - kazao je Peković.
Ranije je proračunato da će mala hidrocentrala na prekidnoj komori gradskog vodovoda, moći da pokrije kompletan utrošak struje za potrebe gradske rasvjete, opštine, sportske hale i drugih opštinskih preduzeća, te da će ostajati i za EP sistem.
Projektom minicentrale predviđena je i izgradnja nekoliko kilometara dalekovodnih stubova, od minicentrale do sela Buče, gdje će se priključivati na eletroprivredni sistem.
- Na taj način ćemo sistemu predavati proizvedenu struju, a oni će nama odbijati sav utrošak, što je do sada plaćano iz budžeta Opštine - rekao je Peković.
Berane je u svakom slučaju, rekonstrukcijom ulične rasvjete, i postavljanjem novog osvjetljenja, dobilo urbaniji noćni izgled i što je važnije, veću bezbjednost i sigurnost za pješake u noćnim satima.
T. Softić
Izvor: Republika


Uz podršku Karitasa
Rekonstrukcija rasvjete započeta je još prošle godine, podrškom od strane republičke Direkcije za javne radove, u okviru detaljne rekonstrukcije ulice »Dušana Vujoševića«, koja vodi od Autobuske stanice prema aerodromu i manastiru. I dok je ove godine rekonstrukcija rasvjete nastavljena iz opštinskog budžeta, potpuna obnova nekoliko važnih i najprometnijih gradskih ulica, koja osim rasvjete podrazumijeva i izgradnju trotoara i novog asvaltnog sloja, realizuje se ljetos uz podršku humanitarne organizacije »Karitas Luksemburg«. Osim ulice »Voja Maslovarića«, kroz naselje Hareme, s desne strane Lima, »Karitas« će, kako je najavljeno, lokalnu upravu značajno pomoći i u rekonstrukciji ulica »Miloša Mališića« i »13.jula«.

Foto reportaža: Gruzija & Azerbejdžan


Evo još jedne foto reportaže, ovoga puta iz Gruzije i Azerbejdžana.
Dragana K. je posjetila te daleke zemlje i evo šta je zabjeležila njena kamera.
Uživajte.
POGLEDAJ OSTALE FOTOSE

6.8.05

Napadnut službenik MUP-a

Danas u Beranama, u lokalu „Siti haos” vlasništvo Danijele Mandić i Darka Miloševića u Ulici M. Zečevića napadnut ovlašćeni policijski službenik SP CG Berane Radoje Šćekić, a omalovažavani su i ometani ovlašćeni policijski službenici Bruno Zečević, Miodrag Bojović i Rade Vujović, koji su u tom trenutku pružali asistenciju komunalnoj inspekciji SO Berane.
Danijel Mandić, Dragan Biletić, Dražen Vešović, Darko Milošević, Ivan Biletić i Aleksandar Vučeljić su privedeni u službene prostorije SP CB Berane. Protiv Ivana Biletića i Aleksandra Vučeljića podignuta je krivična prijava zbog izvršenog krivičnog djela - napada na službeno lice u vršenju službene dužnosti iz čl. 376. i isti su zadržani u službenim prostorijama i saslušani uz prisustvo branioca, o čemu je obaviješten istražni sudija u Beranama Hilmija Suljković i ODT Gorica Golubović. Protiv lica Darka Miloševića, Dragana Biletića, Dražena Vešovića i Danijela Mandića podnijeta je prijava iz čl. 10 Zakona o JRM, i isti su zadržani u službenim prostorijama i biće uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka privedeni područnom organu za prekršaj, stoji, između ostalog, u saopštenju.

Zapaljena „Lada”

Sinoć pola sata iza ponoći, nepoznati počinilac podmetnuo je požar u ulici Krsta Bajića u Beranama, gdje je bilo parkirano vozilo „lada”, vlasništvo Uprave za nekretnine Republike Crne Gore kojim raspolaže Darko Mališić, načelnik Direkcije za nekretnine u Beranama.
U Beranskoj policiji je saopšteno da je počinilac prethodno posuo zapaljivu materiju ispod auta, a zatim je zapalio tako da je vatrena stihija zahvatila vozilo i u znatnoj mjeri ga oštetila.
Mališića je o požaru obavijestila komšinica, nakon čega je lokalizovana vatra i spriječeno da se ne prenese na porodičnu kuću Mališića pored koje je bilo parkirano vozilo. Beranska policija je preuzela opsežne mjere na otkrivanju nepoznatog počinioca, protiv kojeg će u ponedjeljak biti podnesena krivična prijava nadležnom sudu u Beranama.
Materijalna šteta je velika.

5.8.05

Blokada drvoprerade

Na području beranske opštine još uvijek nijesu raspodijeljene koncesije na šumu za 2005. godinu – potvrdio je direktor Šumske uprave Berane Goran Đalović.
On nije mogao reći kada će koncesije biti dijeljene, dodajući da to zavisi od privatizacije AD "ŠIP" Berane.
- Nijesam kompetentan da o tome govorim, ali vam mogu reći da koncesije u ovoj godini nijesu dijeljene. Ni jedan kubni metar. Čeka se privatizacija "ŠIP"-a - kazao je Đalović.
Neraspodjeljivanje koncesija za ovu godinu dovelo je, prema ocjeni ljudi koji se time bave, skoro do potpune blokade drvoprerade u Beranama. Da ne bi u potpunosti stali, neki veći privatnici prinuđeni su da osnovnu sirovinu za rad dobavljaju u drugim opštinama. Iz Udruženja drvoprerađivača Crne Gore čije sjedište je u ovom gradu, najavljeno je da će se tim povodom uskoro oglasiti.
Prema ranijim planovima, 80 posto koncesija na šume na području beranske opštine, treba da pripadne privatizovanom Akcionarskom društvu "ŠIP" Berane, zbog čega su vlasnici privatnih malih i srednjih preduzeća takođe protestvovali, smatrajući da se time dovodi u pitanje njihov ne samo rad već i goli opstanak.
Privatizacija AD "ŠIP Berane", u koje je uveden stečaj odmah nakon formiranja kompanije, odlaže se, s druge strane, već dvije godine, zbog dvije osporene prodaje.
T. Softić
Izvor: Republika

Objesio se dječak

Dvanaestogodišnji N.R. iz vojvođanskog mjesta Sivac, izvršio je prekjuče samoubistvo vješanjem, dok je boravio na ljetnjem raspustu kod djeda i rođaka u selu Kurikuće, petnaest kilometara od Berana.
Dječakovo beživotno tijelo pronašli su rođaci nedaleko od kuće. Nakon uviđaja koji su izvršili sudija Višeg suda iz Bijelog Polja Atif Adrović, inspektori Centra bezbjednosti Berane i ljekari beranskog Doma zdravlja, iz policije je saopšteno da na tijelu nijesu pronađeni tragovi nasilja.
-Policiji je slučaj prijavljen oko 14 i 30 sati. Tijelo, na kojem nijesu pronađeni tragovi nasilja je nakon uviđaja predato porodici- rečeno je u Centru bezbjednosti.
N.R. je bio učenik sedmog razreda Osnovne škole »20. oktobar« u Sivcu, opština Kula. U Kurikućama, odakle je porijeklom njegov otac, dječak je boravio sa svojom majkom. Prema policijskim saznanjima, osim bezazlene dječije svađe, nije bilo razloga za tragično okončanje života maloljetnika. Ostaće tajna šta je dječaka natjeralo na samoubistvo, jer za sobom nije ostavio nikakvo pismo. U malenom selu Kurikuće, pod padinama planine Bjelasice, vladao je muk. Ništa slično u gornjoselskom kraju do sada nije zabilježeno.

3.8.05

Poskupljenje i sankcije

Iz javnog preduzeća "Vodovod" u Beranama saopšteno je da je već od 1. avgusta to preduzeće pristupilo primjenjivanju odluke o racionalizaciji potrošnje vode sa gradskog vodovoda. Prema toj odluci domaćinstva koja budu trošila količine vode između 20 i 30 metara kubnih, platiće dva puta veću cijenu po kubnom metru, a ona koja potroše preko 30, pet puta više. Na takvu odluku su prinuđeni zbog pojedinih potrošača koji neracionalno troše vodu za natapanje zelenih površina, pranje trotoara i slično, što uzrokuje nedostatak vode za piće. Inspekcijski organi tog preduzeća krenuli su u obilaske terena, tako da će svi oni koji budu registrovani da vodu neracionalno koriste biti sancionisani, poručili su iz Vodovoda.

2.8.05

Novi rok od sedam dana

Beranski Rudnik uglja prodat je slovačkoj kompaniji "Oz-koveks" na šestoj licitaciji, održanoj početkom marta ove godine, za 300 hiljada eura i obavezu investicionih ulaganja od 4,7 miliona eura. Predstavnici slovačke kompanije ovih dana su uputili novo pismo stečajnom upravniku Rudnika uglja, navodeći da ostaju u poslu i zatražili novi rok od sedam dana za izmirenje preostalih obaveza iz ugovora o kupovini kompanije. Šta je presudilo da najave ponovni dolazak, u trenutku kada je trebalo da bude oglašena nova licitacija, za sada se ne zna.
Predstavnici slovačke kompanije "Oz-koveks" uputili su novo pismo stečajnom upravniku Rudnika uglja, u kojem su naveli da ostaju u poslu i zatražili novi rok od sedam dana za izmirenje preostalih obaveza iz ugovora o kupovini te kompanije.
- Slovaci su zatražili sedam dana da dođu u Berane i da nastavimo razgovore, tvrdeći da će ostati u poslu i da će izmiriti sve preuzete obaveze - rekao je stečajni upravnik Dušan Bugarin.
On je kazao da je zbog toga prolongirano oglašavanje prodaje Rudnika, kako je bilo najavljeno.
- Nije nam teško da sačekamo još sedam dana. Najmanji problem je ponovo oglasiti prodaju. Zajedno sa stečajnim sudijom donijeli smo odluku da Slovacima pružimo šasnu i da vidimo da li zaista ostaju u poslu - dodao je Bugarin.
Stečajni upravnik Rudnika uglja je demantovao da ranije potpisani ugovor sa Slovacima nije ovjeren kako treba.
- Slovaci su taj ugovor potpisali i sudski je ovjeren i tu nema ništa sumnjivo - tvrdi Bugarin.
Beranski Rudnik uglja prodat je slovačkoj kompaniji "Oz-koveks" na šestoj licitaciji, održanoj početkom marta ove godine, za 300 hiljada eura i obavezu investicionih ulaganja od 4,7 miliona eura. Kupoprodajni ugovor je, poslije više mjeseci odlaganja, potpisan 4. juna. Slovaci su se tada obavezali da će u roku od petnaest dana uplatiti preostalih 240 hiljada eura, preko 60 hiljada koje su uložili kao depozit, te da će za mjesec dana dostaviti bankarske garancije za investicije od 800 hiljada eura u prvoj godini. U Podgorici su istovremeno započeti i razgovori oko mogućnosti da Slovaci aktiviraju energanu bivše fabrike celuloze i papira, koja sada pripada fabrici papira "Nova Beranka".
Oni, međutim, nijesu ispoštovali rokove iz ugovora, a pismom su se oglasili da odustaju od kupovine. Šta je presudilo da najave ponovni dolazak, u trenutku kada je trebalo da bude oglašena nova licitacija, za sada se ne zna.
Rudnik uglja je u stečaju od januara prošle godine, poslije prve, neuspjele privatizacije, kada je bio prodat mješovitom preduzeću "Gradeks-HBP". Usljed neuglasica među partnerima, "Gradeksom" iz Kule i "HBP"-om iz Slovačke, koje su rezultirale neispunjavanjem obaveza prema radnicima i državnim fondovima kao prodavcima akcija. Ugovor je raskinut, a rudari upućeni na biro rada nakon serije štrajkova s kraja 2003.

1.8.05

Novi direktor "Zore" Hans Joakim Zilken

Novi tim lider projekta "Mednem 2" u Crnoj Gori, u okviru kojeg je otvorena i beranska Mljekara "Zora" je Hans Joakim Zilken iz Njemačke. On je imenovan u ponedeljak, 25.jula, a u srijedu je došao u Berane, gdje je i preuzeo dužnost. Dosadašnji šef projekta "Mednem", Tom Hodž, nakon tri godine obavljanja tog posla u srijedu je i napustio beransku mljekaru.
Mljekara "Zora" otvorena je prije tri godine, a investitori su bili vlade Luksemburga i Crne Gore. Projektovani kapaciteti proizvodnje su 40.000 litara prerade mlijeka dnevno, a do sada ni jednom nije imala projektovanu proizvodnju.
Nažalost, umjesto nosioca razvoja na sjeveroistoku Crne Gore, "Zora" se više proslavila po čestim kvarovima i prosipanjima mlijeka. Mnogi od onih koji su upoznati sa radom u Mljekari tvrdili su da je glavni krivac za slabe poslovne rezultate upravo Tom Hodž, dosadašnja alfa i omega Mljekare i kompletnog projekta "Mednem".
Prema riječima upućenih, već više od pola godine očekivao se odlazak Hodža sa te dužnosti, a zašto se to desilo tek u ponedeljak, mnogi tvrde da je razlog nastavak projekta "Mednem", odnosno započinjanje njegove druge faze, koju finansira Vlada Luksemburga sa 2.800.000 eura.
"Dan" je juče pokušao da stupi u kontakt sa novim liderom projekta Zilkenom, ali kako nam je saopšteno njegov program je ovih dana popunjen i očekuje se da ubrzo organizuje konferenciju za štampu, kada će upoznati javnost sa trenutnim stanjem u Mljekari.
Prema nezvaničnim informacijama, trenutna proizvodnja mlijeka iznosi 17.000 litara dnevno, a prodaja se prosječno kreće oko 9.000 litara.

Pobjednik Haris Mekić

U Beranama je juče održana tradicionalna manifestacija takmičenja skokova sa limskog mosta, koju je pratilo više hiljada građana, a pobijedio je Haris Mekić. Pored njega, na takmičenju su učestvovali: Milutin Rajović, Gavrilo Spalević, Alen Radončić, Dragan Knežević i Ivan Bašić.
Nakon obavezna tri skoka svakog od takmičara, žiri u sastavu: Nikola Veljić, Veljko Raičević i Milutin Sekulović je najviše bodova dodijelio Mekiću, drugo mjesto je pripalo veteranu Draganu Kneževiću, dok je trećeplasirani Milutin Rajović.
Organizatori takmičenja, SO Berane i Javna ustanova Sportski centar, za najuspješnija tri takmičara obezbijedili su novčane nagrade, a vlasnik Kafe bara "Sidro", Milan Mojašević je obezbijedio poklon za najboljeg skakača.
Tradicionalno takmičenje skokova sa mosta, jedna je u nizu manifestacija "Beranskog kulturnog ljeta".