Zaštitite nas od nečasnih privatizacija

Povodom odbijanja tri zahtjeva za pokretanje stečaja u AD Gumig Berane, Fefmo Adrović, predsjednik sindikata tog kolektiva, se u ime 21 radnika obratio javnim pismom Milu Đukanoviću, predsjedniku Vlade Crne Gore. Adrović u pismu ističe “da su radnici prevareni tokom privatizacije preduzeća i napušteni od svih struktura, a posebno od Privrednog suda u Bijelom Polju”.
- Beogradsko preduzeće Pneougrop je zbog duga od 3.000 eura zatražilo uvođenje stečaja, a sudija Mirsad Trubljanin je odbio zahtjev, upućujući ga na Trgovinski sud u Beogradu. Preduzeće Vodovod i kanalizacija, iz Berana, je zbog duga od 5.200 eura podnijelo isti zahtjev, ali je sudija Trubljanin zahtjev odbio, obrazlažući to neutvrđenim potraživanjima, mada je imao kompletnu dokumentaciju pred sobom. Na kraju, mi, radnici, kao povjerioci tražili smo uvođenje stečaja, a sudija Zoran Mrdak je i taj zahtjev usmeno odbio, obrazlažući da radnici ne mogu da uvode stečaj.
U pismu Adrović navodi da radnici sumnjaju da se iza nepoštene privatizacije Gumiga nalazi neko iz Vlade, ili blizak njoj, pa očekuju od premijera, kao posljednje institucije kojoj se mogu obratiti, da stane na, kako je navedeno, stranu pravde i tako im pomogne.
- Gospodine predsjedniče, radnici Gumiga nijesu primili plate od januara 2003. godine. Uplate poreza i doprinosa nijesu uplaćene od avgusta 2002. godine, pa mi, kao i naše porodice, nemamo ni osnovnu zdravstvenu zaštitu. Preduzeću su više od godinu dana ukinuti voda i struja, a žiro račun je blokiran skoro godinu i po dana. Od Vas tražimo da preispitate odluke suda i vidite da li se u ovom slučaju radi o savjesnom radu pojedinih sudija, ili se nezakonitosti u privatizaciji i radu Gumiga žele sakriti - stoji u pismu radnika Gumiga premijeru Đukanoviću, koje je potpisao Adrović, uz navođenje da je korektan odnos prema radnicima imao samo Muzafer Hadžajlić, predsjednika Privrednog suda u Bijelom Polju.
Adrović pismo završava konstatacijom da su radnici tužili novog vlasnika i Osnovnom sudu u Beranama početkom 2004. godine, ali da ni jedno ročište dosad nije održano.
- Kako smo obaviješteni, prvo ročište je zakazano za 15. maj. Pitamo se zašto se toliko čekalo za zakazivanje ročišta - zaključio je Adrović.
DAN

Mrka kapa za mrki ugalj

Pregovori Agencije za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja i firme OZ Koveks iz Slovačke o privatizaciji beranskog Rudnika mrkog uglja “Ivangrad” ulaze u završnu fazu i, kako se očekuje, biće završeni narednih dana. Prema dogovorenim uslovima privatizacije, Rudnik će biti prodat po znatno nižoj cijeni od prošlogodišnje ponude OZ Koveksa, kada je početkom ljeta došlo i do potpisivanja kupoprodajnog ugovora, koji nije zaživio.
Kako je saopštio Dušan Bugarin, stečajni upravnik beranskog rudnika, “do potpisivanje Ugovora o prodaji imovine tog kolektiva doći će do 15. maja”. On je naveo da je predlog ugovora već napravljen i da slijedi usaglašavanje.
- Za ponedjeljak je zakazan sastanak sa predstavnikom OZ Koveksa, kako bismo usaglasili pojedine stavke, a nadam se da će do potpisivanja ugovora doći do 15. maja - istakao je Bugarin.
On je odbio da komentariše šta je ostalo neusaglašeno i o čemu će sjutra razgovarati sa predstavnicima OZ Koveksa, a odbio je da komentariše i nezvanične informacije o uslovima pod kojim će Rudnik biti privatizovan. Bugarin je istakao “da će sve biti poznato tokom naredne nedjelje, a da pregovore vodi država”.
Prema nezvaničnim informacijama dobijenim iz Agencije za prestrukturiranje privrede, Slovaci su za kupovinu imovine Rudnika ponudili 100.000 eura, uz obavezu da u njega investiraju 3.000.000 eura. Ta ponuda je znatno niža od prošlogodišnje, kada je ista firma ponudila 300.000 eura i preuzela obavezu investiranja u Rudnik od 4.700.000 eura.
Početkom ljeta prošle godine OZ Koveks je sa stečajnim upravnikom Rudnika potpisao kupoprodajni ugovor, koji Slovaci nijesu ispoštovali, pa je tokom prošle jeseni raspisan i sedmi tender za prodaju Rudnika, na koji se niko nije javio.
Nakon propadanja tendera, zaposleni u Rudniku, njih 39, stupili su u štrajk na svojim radnim mjestima, a 11 rudara provelo je tri dana u jamama, 200 metara ispod zemlje. Oni su tada zahtijevali isplatu zaostalih ličnih dohodaka, povezivanje radnog staža i ubrzanu privatizaciju. Ministarstvo finansija isplatilo je radnicima dužne plate, a za to je stečajna uprava dala fiduciju na Upravnu zgradu Rudnika.
Upravo dodatni troškovi Rudnika, kao i prošlogodišnji depozit Slovaka od 60.000 eura, koji im nije vraćen, predstavljaju još uvijek nedogovorene stavke o kojima razgovaraju dvije strane. Ukoliko Slovaci ostanu pri svojim zahtjevima, troškove Rudnika moraće da preuzme država, a on će biti prodat OZ Koveksu za 1.900.000 eura nižu cijenu od ponude koju je ista firma ponudila prošle godine.

Sedam tendera jedan kupac
Od januara 2004. godine, kada je u Rudniku uveden stečaj, raspisano je sedam tendera za njegovu privatizaciju, a kao zainteresovana za privatizaciju pojavila se samo firma OZ Koveks. Inače, beranski rudnik je već jednom bio prodat, a interesantno je da je i u toj privatizaciji učestvovala jedna slovačka firma. Naime, 2001. godine, mješovita slovačko-srpska firma, Gradeks HBP postala je vlasnik imovine Rudnika, a tadašnja privatizacija proglašena je “poslom godine u Crnoj Gori”. Nakon nešo više od godinu i po dana novi vlasnici su se povukli iz posla, privatizacija je propala, a oko 170 rudara poslato je na Biro rada. Stečaj u Rudniku uveden je u januaru 2004. godine i još uvijek traje.
DAN

Garović oslobođen

Apelacioni sud Crne Gore potvrdio je presudu bjelopoljskog Višeg suda kojom je Božo Garović (33), iz Berana, oslobođen optužnice da je izvršio razbojništvo. U optužnici je stajalo da je Garović 29. marta 1999. godine, oko 15 sati u Peći, u Ulici Vitinskoj, sa namjerom da sebi pribavi protivpravnu korist izvršio razbojništvo. Sa dva nepoznata mladića, Garović, obučen u uniformu Vojske Jugoslavije, maskiran fantomkom, i naoružan automaskom puškom uzeo je iz garaže Džemaila Hasanaja auto marke “fiat punto” (PE 516-65 ) i odvezao ga u Berane.
DAN

Izvadili šljunak pa Lim nosi kuće

Mještani sela Skakavac, udaljenog oko 10 kilometara od Berana, obratili su se juče opštinskoj komisiji za procjenu šteta zahtjevom za izlazak na teren, da bi napravila zapisnik o štetama na šest porodičnih kuća, koje su nanesene skretanjem toka Lima. Oni navode da zbog skretanja Lima nijesu ugrožene samo porodična domaćinstva, već i regionalni put Berane- Bijelo Polje, sa mostom na Skakavcu.
Kako navode mještani, njihov problem je star više od dvije godine, a uslovljen je nesavjesnim radom koncesionara vađenja šljunka iz rijeke, kada je Lim potpuno promijenio tok.
- Na naš zahtjev, prije više od dvije godine na lice mjesta su izlazili: Velizar Vojinović, pomoćnik ministra za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, sa republičkim inspektorima za vodoprivredu: Nikolom Spahićem, Izetom Derviševićem i Draganom Šekularcem. Na teren su bili Relja Jovančević, predsjednik SO Berane, i Ilija Marković, šef Kriznog štaba u SO Berane. Tada je donesen zaključak da je put potkopan, a most ugrožen i da se iz tog razloga moraju preduzeti hitne mjere na sanaciji terena. Međutim, osim zaključka po tom pitanju nije ništa urađeno - ističu Darko i Milan Tmušić, čije su kuće ugrožene.
Prema navodima mještana, slučaj sanacije terena i vodotoka Lima u mjestu Skakavac predat je preduzeću “Crnagoraput”, međutim, radovi dosad nijesu započeti, a pitaju se kada će uopšte i biti. Oni navode da je stanje sa svakom kišom sve teže, da je teren na kojem je izgrađen regionalni put šljunkovit, pa samim tim ima i klizište i svakim danom postaje ugroženije.
- Kuće koje se nalaze u blizini puta svakim danom su sve više oštećene i postaju neuslovnije za život. To će utvrditi i komisija za procjenu šteta, kojoj smo uputili zahtjev za izlazak na teren, pa apelujemo da do toga što prije dođe, kao i da obećani radovi od strane Ministarstva započnu što prije - zaključuju Tmušići.
Skretanje toka Lima u mjestu Skakavac započelo je prije nekoliko godina, kada je Ministarstvo počelo sa dodjelom koncesija za vađenje šljunka. Prije dvije godine Lim je potpuno skrenuo prema regionalnom putu, ugrozivši ga, a nakon protesta mještana Skakavca, vađenje šljunka u tom mjestu je obustavljeno, a već dvije godine koncesije se nikom ne dodjeljuju. Međutim, iza rada koncesionara, ostao je promijenjen tok rijeke, ugroženi put i most, koje, zasad, niko ne sanira.
DAN

Osavremenjivanje opreme

Beranska Mljekara “Zora” do kraja 2007. godine biće profitabilna fabrika, saopštili su juče na konferenciji za novinare Emin Sinanović, izvršni direktor “Zore”, i Rolf Dangers, menadžer te firme. Oni su istakli da je trenutno najveći problem Mljekare mali otkup mlijeka, a od juče su pušteni u proizvodnju novi proizvodi “Zore”, mlijeko od 0,9 i 1,6 odsto mliječne masti. Kako je najavljeno, Mljekara bi ubrzo trebalo da dobije i finansijsku injekciju od Vlade Luksemburga, u visini od 300.000 eura, koje bi bile upotrijebljene za unapređenje proizvodnje.
Prema riječima Sinanovića, novi proizvodi su sa poklopcima, a ubiranjem više masnoće ubrzo će početi da se proizvodi i pavlaka.
- Trenutno “Zora” ima paletu od 11 proizvoda, a ubrzo očekujemo proizvodnju jogurta sa manje masnoće, što je zahtjev tržišta. Nemamo zaliha proizvoda, ali nam problem predstavlja nedostatak sirovine, odnosno mali otkup mlijeka. Dnevno otkupimo i proizvedemo oko 10.000 litara mlijeka, a imamo ponude za dnevnu prodaju od 20.000 litara - istakao je Sinanović, dodajući da će Mljekara pokušati da vrši otkup na čitavom sjeveroistoku Crne Gore. On je naveo da je napravljen i ugovor sa pljevaljskom mljekarom o ispostavljanju viškova mlijeka koje oni ne mogu da proizvedu i da očekuje da će taj ugovor brzo početi da se ispunjava. Sinanović je naglasio da u Zori razmišljaju i o proizvodnji voćnih sokova i čokoladnog mlijeka, ali da taj projekat još uvijek nije u realizaciji.
Prema riječima Rolfa Dangersa, dobra vijest iz Mljekare je i to što je zatraženo od Vlade Luksemburga da je pomogne sa 500.000 eura, a očekuje se da ubrzo bude uplaćeno od 200-300.000 eura.
- To je dobra vijest i novac koji očekujemo da ubrzo bude uplaćen, biće iskorišćen za osavremenjavanje opreme i usavršavanje rada na njoj - zaključio je Dangers.
Beranska Mljekara Zora otvorena je 2002. godine, u okviru programa “Mednem” u Crnoj Gori. Programs e realizuje u saradnji vlada Luksemburga i Crne Gore. Kako je prilikom njenog otvaranja saopšteno, investicija je koštala 7.000.000 eura. Od starta, do ljeta prošle godine na njenom čelu nalazio se Škotlanđanin Tomas Hodž, za čije vrijeme vođenja projekta Mednem, rad Mljekare obilježile su afere. On je pred kraj svog mandata saopštio novinarima, da “Zora nije napravljena da bude profitabilna firma”. Hodž je prije skoro godinu dana smijenjen sa tog mjesta, a tada je započela druga faza projekta vrijedna 3.000.000 eura. Nakon toga na mjesto izvršnog direktora Mljekare imenovan je Emin Sinanović.
DAN

Uništen most na glavnom putu

Na Kaludarskoj rijeci, u mjestu Joše, u Mjesnoj zajednici Kaludra potpuno je oštećen most na glavnom putu koji vodi ka najvećim katunima tamošnjih planina Kape, Murgaš i drugi. Kako je kazao predsjednik MZ Kaludra, Dejan Ralević, zbog polomljenog mosta on se više puta obraćao Šumskom preduzeću Berane, ali ništa nije preduzeto. Čak je bila označena i građa za njegovu opravku, rekao je Ralević i dodao da ovaj problem treba riješiti što prije, jer preko pomenutog mosta prolaze mještani mjesnih zajednica Donje Luge, Donja Ržanica i Kaludra, koji "izdižu" stoku na tamošnje planine.
POBJEDA

Perspektiva mladih u nezavisnoj Crnoj Gori

Ako ostvarimo ubjedljivu pobjedu u koju sam ubijeđen Srbija neće uvoditi vize našim građanima jer građani Makedonije, BiH i Hrvatske već sada ulaze u Srbiju bez viza pa čak i pasoša, saopštio je večeras u Beranama Predrag Bošković, ministar ekonomije učestvujući na tribini građana pod imenom "Perspektiva mladih u nezavisnoj Crnoj Gori".
Bošković je kazao da je Crna Gora pokazala da može sama da se izgrađuje navodeći da nam država treba "da bi znali ko smo, šta smo i odakle smo".
On je naveo da ukoliko nezavisnost bude razlog nekog dodatnog troška naših studenata Vlada će im sve troškove nadoknaditi. Govoreći o perspktivama mladih u Beranama Bošković je rekao da su perspektive iste kao i ostalih građana Crne Gore dodajući da će u najskorije biti riješeno ponovno pokretanje proizvodnje u beranskim preduzećima kao što su Rudnik mrkog uglja, "Nova Beranka", "Polimka" uz podsejćanje da je prije nekoliko mjeseci uspješno privatizovan ŠIP "Berane" i da će ove firme i ubuduće biti nosioci rada u Branama kao što su i ranije bile.
POBJEDA

Prijete blokadom za kamione

Stočari tri sela - Kaludre, Donjih Luga i Donje Ržanice, koji zbog oštećenja jednog drvenog mosta, nijesu mogli da obave tradicionalni prvomajski 'izdig' na okolne planine, zatražiće od Šumskog preduzeća da hitno sanira porušeni most.
Oni su upozorili da će u protivnom blokirati odvoz šumske građe sa tog područja, jer smatraju da puteve najviše oštećuju pretovareni kamioni. Mještani Kaludre i prošle godine su u više navrata blokirali put prema njihovom selu za kamione Šumskog preduzeća.
Blokiranje puteva za Šumsko preduzeće u beranskoj opštini poprimilo je veće razmjere u posljednje vrijeme, a na taj problem ukazano je i prilikom posljednje posjete ministra poljoprivrede Milutina Simovića ovoj opštini. Predstavnici privatizovanog ŠIK "Polimlja" tada su saopštili da blokade puteva za odvoz šumske građe prijete normalnom odvijanju proizvodnje.
Ministar poljoprivrede najavio je da će taj problem biti rješavan u direktnom kontaktu mještana, predstavnika Uprave šuma i ŠIK "Polimlja".
REPUBLIKA

Proslava na Jasikovcu

Povodom 9. maja, Dana pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu, u Beranama će, kod spomenika palim borcima na Jasikovcu, biti održana centralna proslava za Crnu Goru.
Vijenci i cvijeće na spomeniku na Jasikovcu biće položeni u 11 časova, nakon čega će se učesnicima svečanosti obratiti predsjednik Opštine Berane Relja Jovančević i predsjednik SUBNOR-a Crne Gore prof. dr Milo Marković. Predviđen je i bogat kulturno - umjetnički program.
VIJESTI

Đurđevdanske svečanosti

Sinoćnim održavanjem književne večeri Mira Vuksanovića, u Beranama je počela tradicionalna manifestacija "Svenarodne đurđevdanske svečanosti", u organizaciji Skupštine opštine Berane i Eparhije budimljansko - nikšićke. Prema planu organizatora, za danas je, u prijepodnevnim časovima, predviđena sveta arhijerejska liturgija, nakon koje će se održati litija kroz Berana, a zatim i Duhovna akademija.
Na Akademiji, kako je najavljeno, učestvuju prof.dr Jovan Delić, Svetlana Stević, Asim Sarvin i trubački orkestar.
VIJESTI

Bolji stadioni iduće godine

Mogućnost rekonstrukcije kapitalnih infrastrukturnih sportskih objekata i pomoć sportskim klubovima u Beranama bila je tema sastanka ministra Slavoljuba Stijepovića sa sportskim radnicima grada. Kako je zaključeno, usljed višegodišnjeg neulaganja sportski objekti u Beranama se nalaze u stanju propadanja, a njihova rekonstrukcija zahtijeva velike investicione zahvate. Prema istom zaključku, rekonstrukciju sportskih objekata može obaviti Direkcija javnih radova, ali tek iduće godine.
Prema riječima ministra Stijepovića, Vlada neće dozvoliti da se iz bilo kojih razloga ugasi ni jedan klub u Beranama, a da su, kako je obaviješten, od infrastrukturnih objekata najugroženiji fudbalski stadion i Hala sportova, čija rekonstrukcija zahtijeva velika materijalna sredstva.
- Narednih dana u Berane će doći komisija koja će snimiti objekte i napraviti finansijsku analizu koliko bi njihova rekonstrukcija koštala. U narednih 15-ak dana klubovi će biti obaviješteni o tome šta ćemo moći da uradimo u ovoj godini, a šta će da se kandiduje Direkciji javnih radova za narednu, jer je riječ o velikim investicijama - istakao je Stijepović.
Predstavnici sportskih kolektiva iz Berana zatražili su od ministra da pomoć bude veća, a zahtjevi su se kretali od ulaganja u infrastrukturu pojedinih sportskih objekata, do traženja novca za operacije pojedinih sportistkinja i finansijkog omogućavanja takmičenja sportskih kolektiva.
DAN

Neće asfaltnu bazu pred kućom

Stanovnici Mjesne zajednice Donja Ržanica kod Berana, održali su juče protestni zbor, zbog aktiviranja asfaltne baze u tom selu bez njihove saglasnosti. Sa zbora je upućena peticija Ministarstvu zaštite životne sredine sa oko 330 potpisa punoljetnih Ržaničana, koji traže da se pod hitno zaustavi proizvodnja u pogonima separacije u šljunkari, dok su za remont mašina kazali da taj dio posla, za sada, neće ometati. Kako su na zboru saopštili građani, asfaltna baza je osnovana prije petnaestak godina i bila je u vlasništvu preduzeća "Sarajevo put" iz Sarajeva. Tada je data saglasnost od građana za rad samo na dvije godine, a nastankom ratnih sukoba na prostorima bivše države, prestala je sa radom i asfaltna baza.
- Prije izvjesnog vremena, kompanija "Integral inženjeringa" iz Podgorice, preuzela je taj objekat bez saglasnosti građana, a da li je potpisivan ugovor u vezi sa tim i sa kojim osobama iz Berana, nama nije poznato - saopšteno je na zboru građana.
Oni su zatražili od predstavnika "Integral inženjeringa" Brana Ćulafića i Obrada Supića, da, najkraće za sedam dana, zakažu sastanak građana i direktora tog preduzeća Milana Ostojića.
Mještani tvrde da će baza uništiti tri obližnje farme i voćnjake, kao i da Mljekara "Zora", od njih neće uzimati mlijeko. Mještanin Milutin Čukić, najavio je radikalne proteste građana, ukoliko zahtjevi građana ne budu ispoštovani, a kako je kazao, zboru je trebalo da prisustvuje predsjednik te MZ Nasto Ralević.
On je izrazio očekivanje da Ministarstvo zaštite životne sredine neće dozvoliti rad baze, jer su njihovi stručnjaci ranije utvrdili da postoje štetne posljedice njenog rada. Čukić je kazao i da je ranije za vrijeme njenog rada nekoliko stanovnika oboljelo od plućnih bolesti i alergijskih promjena.
VIJESTI

Niko više ne zavadi Andriju i Aliju, Predraga i Haruna

"Milo", "Milo", "Milo" - skandirale su sinoć u Beranama pristalice bloka za zajedničku državu ime crnogorskog premijera, ali dok su odgovarali na pitanja čelnika unionista: ko je opljačkao i podijelio Crnu Goru, zatvorio fabrike, ojadio narod...
Lideri "multietničkog bloka, okupljenih pod jednom zastavom" obećali su sinoć prepunoj sali beranskog sportskog centra da će 21. maja "staviti tačku na političku karijeru Mila Đukanovića", te da će istog dana zajednička država proslaviti još jednu "veliku, istorijsku pobjedu".
Prvi čovjek ideje za opstanak SCG Predrag Bulatović ponovo je pozvao sve građane da izađu na referendum i zaokruže "ne", tvrdeći da će izlaznost od 85 odsto "potući do nogu crnogorski režim". "Sa tom izlaznošću imaćemo 10 hiljada glasova više nego oni".
On je opomenuo prisutne da se ne boje i ne vjeruju anketama "nekakvog Damara i Cedema", koje predviđaju da će suverenisti osvojiti oko 57 odsto glasova. "Uhvaćeni su u prevari. Ne vjerujte njihovim istraživanjima i optimizmu, jer ih je uhvatila panika", rekao je Bulatović. "Oni bi tada morali da osvoje 52 odsto od ukupnog biračkog tijela...Samo obmanjuju javnost, do juče su od Evrope tražili da granica bude 40 odsto ukupnih birača".
Naglašavajući da Vlada usvajanjem deklaracije o evropskim integracijama samo obmanjuje narod, Bulatović je optužio Đukanovića da mu trebaju "dvije deklaracije, dva jezika, dvije crkve...". "O kakvom se prevarantu radi, neka zapamti Crna Gora za sva vremena", rekao je on.
Odmah nakon što je masa počela da skandira "Srbija, Srbija", a Miomir Vojinović (SNP) pokušao da je navede na "Crna Gora-Srbija" - takva pjesma je prihvaćena prije Bulatovićevog govora izlaska na binu - predstavnik Bošnjačkog bloka Harun Hadžić je rekao da EU i SAD već računaju na "ovu opoziciju, kao na partnera".
"Bilo je potrebno 17 godina da Bošnjaci shvate da ova vlast vodi pogubnu politiku po njih", rekao je on, izražavajući čuđenje što EU još nije "diskvalifikovala iz igre crnogorski režim koji izaziva međunacionalnu mržnju i netoleranciju”.
Kada je sišao sa bine, Hadžiću je prišao Bulatović, podigao mu ruku i okrenuo ga prema publici, što je pozdravljeno dugotrajnim aplauzom.
"Niko više neće moći da zavadi Andriju i Aliju, Predraga i Haruna. Dosta je bilo podjela, pružamo ruku svakom čestitom čovjeku", rekao je predsjednik SNS Andrija Mandić.
On je ocijenio je da su Crnogorci zarobljenici jednog čovjeka i nedemokratskog režima.
"Nema policajca, ni radnika u javnom preduzeću, koji žive od svojih mizernih plata, a koji neće zaokružiti “ne” na referendumu", ocijenio je Mandić.
On je rekao da će "ovi što vrše pritisak na građane i Milovi tajkuni”, nakon 22. maja osjetiti "snagu pravne države".
"Kriminalci pravo u zatvor", rekao je Mandić.
Promovišući novi slogan - "Neka osmjeh blista s lica, ostala je zajednica", lider NS Predrag Popović je ponovio da "režim nije imao rašta" raspisivati referendum, ali da će ga sad "imati i izgubiti". "Mrze Srbiju i svoju braću, a mržnja nikada nije odnijela pobjedu".
Predsjednik DSS Ranko Kadić je ocijenio da će Crna Gora i nakon 21. maja ostati sa Srbijom, "koja svake godine na primorju ostavi preko 100 miliona eura i sa Srbijom koja ne zna da glasa ni za svoju pjesmu na Evroviziji".

PONOVO VATROMET
Kao i nakon skupa u Mojkovcu, građani Berana mogli su sinoć da uživaju u petominutnom "pobjedničkom vatrometu", promotivnog skupa "Crna Gora nije na prodaju".
Uz zastave SCG, koje su preovladavale salom sportskog centra, ovog puta su se vijorile i zastavice Evropske unije.
Bulatović je tokom svog govora tražio da se visoko podigne veliki transparent "Crna Gora i Srbija to je jedna familija", koji je bio izložen na tribinama.
U Berane su prije početka skupa doputovali brojni autobusi, kombi-vozila i putnički automobli, okićeni trobojkama državne zajednice. Ispred hale SC, bio je postavljen veliki video bim i ozvučenje.
VIJESTI

Dom kulturno stjecište

Kad god dođem u Berane, a dolazim često po novinarskom zadatku, svratim kod mog profesora i književnika Miloša Vulevića u Polimskoj broj 20. Vrata njegovog doma su uvijek otvorena za prijatelja i namjernika. Ne samo nama koji smo se bavili literaturnom, nego svima onima koji su voljeli knjigu.
Miloš Vulević bio mi je profesor književnosti u beranskoj gimnaziji. Njegova predavanja o literaturi i danas se pamte i prepričavaju. Bili su to pravi biseri iz književnosti. Kome je god on predavao zavolio je literaturu, ili je postao pisac. A iznjedrio je značajan broj stvaralaca koji su poznati u našoj zemlji. I poslije, tokom studija, a i danas, dolazim u njegov dom. On je, u stvari, bio i ostao ambasador literature, knjige. Njegova supruga Beba prima nas široka srca, kuva kafu, donosi vasojevićku šljivovicu, toplo nam je u njihovoj kući. Profesor strpljiv, priča o novim pročitanim knjigama, stvaraocima. Uvijek puna kuća, jedni odlaze drugi dolaze, razgovara se. Tu su mladi stvaraoci, stariji pisci, studenti, ljubitelji literature. Uvijek je tu da pomogne, uputi, da posudi knjigu iz svoje biblioteke. Njegov dom je, praktično, više od 50 godina stjecište stvaralaca, u neku ruku postao Dom kulture. Bio je Miloš Vulević kućni prijatelj sa Mihailom Lalićem, Radovanom Zogovićem, Dušanom Kostićem, Ćamilom Sijerićem, akademikom Milosavom Babovićem, akademikom Miljanom Mojaševićem.
Kod njega i danas svraćaju, čuje se telefonom sa njima, šalju mu knjige sa posvetama, Radonja Vešović, Čedo Vuković, akademik Radomir Ivanović, Miladin Ćulafić, Radosav Stojanović, Dale Ćulafić, Dobrašin Jelić, Vukman Otašević, Ljubislav Milićević, i drugi. Poklanjaju mu pisci knjige, šalju poštom, on piše prikaze, eseje, osvrte na njihova djela, objavljuje u časopisima širom naše zemlje, govori o knjigama na književnim večerima. Jednom riječju, prati sve što se danas događa na književnom planu i u kulturi kod nas.
Kad sam god dolazio kod književnika Miloša Vulevića uvijek sam moju dušu ispunio novim nadahnućem. Nezaboravni su to razgovori sa njim o literaturi, o poziji. Prosto odete ispunjeni blaženstvom, željom da kupite knjigu o kojoj je Vulević pričao. U njemu je vatra koja se ne može objasniti, baš ona vatra o kojoj piše Branko Miljković. To je vatra duše, literature koja svijetli iznutra i zrači svojom toplinom i neposrednošću. Eto, takav je, trajan, nezamjeljiv književnik Miloš Vulević, za koga će vam svako u Beranam reći riječi hvala i poštovanja.

Život posvećen literaturi
Miloš Vulević je rođen 1929. godine u selu Trešnjevu kod Andrijevice. Završio je Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, odsjek za rusku književnost i jezik i za jugoslovensku književnost. Tri decenije predavao je književnost u ivangradskoj (sada Berane) gimnaziji. Eseje i prikaze objavljuje u mnogim književnim časopisima i listovima. Objavio je knjigu eseja o pjesniku Dušanu Kostiću “Daljinama u pohode”, “Eseji”, te knjigu (susreta) sa Mihailom Lalićem pod naslovom “Lelejske česme Mihaila Lalića” i knjigu kratkih priča “Garančića gora”. Živi i stvara u Beranama.
DAN

Pomoć za malog Aldemara

Na inicijativu profesora kotorskog Fakulteta za pomorstvo dr Danila Đurovića, studenti druge godine Odsjeka za menadžment odlučili su da 300 eura, koliko im je ostalo od sponzorstva za projekat, uplate za liječenje četvorogodišnjeg Aldemara Babačića iz Berana.
U dopisu dostavljenom "Vijestima", Đurović i studenti su istakli "da žele da svojim skromnim studentskim prilogom doprinesu uspješnom liječenju i ozdravljenju dragog Aldemara".
Oni su naveli da su kao redovni čitaoci "Vijesti" 20. aprila pročitali tekst "Ima nade da Aldemar progleda", nakon čega su odlučili da mu pomognu. Četvorogodišnji Aldemar je slijep od rođenja, ali je nova terapija pokazala da ima nade za njegovo izliječenje. Porodica Babačić živi u veoma teškim ekonomskim uslovima.
- Zahvaljujući sponzorima, a u okviru izučavanja gradiva iz ekološkog menadžmenta, 10. aprila uspješno smo realizovali pilot projekat "Toplina naše svjetlosti neka bude proljeće u nama". On se odnosio na humano druženje hendikepiranih, te štićenika Doma starih iz Risna, kao i drugih osoba sa kojima smo se tog dana svesrdno družili - navodi se u saopštenju koje su potpisali njihov mentor profesor Đurović, Albina Šabović, Ana Papan, Tina Mirašević, Ivan Čizmović i drugi studenti druge godine Odsjeka za menadžment.
VIJESTI

“Patriote” prijete Jašaroviću

Sudija Osnovnog suda u Beranama, Isko Jašarović saopštio je juče da je izložen maltretiranju i prijetnjama zbog suđenja za krađu oružja i municije u vrijeme NATO intervencije 1999. godine.
Taj predmet, u kome su okrivljeni Goran Bulatović i Vesko Ralević, do ukidanja je bio u nadležnosti vojnog pravosuđa, a onda je prebačen u beranski sud.
Juče je trebalo da bude održan glavni pretres, ali se pozivu odazvao samo Bulatović, dok se Ralević i svjedok Ranko Radičević nijesu pojavili pred sudom.
Okrivljeni Bulatović je kazao da i on dobija anonimne prijetnje, kako je kazao, od ljudi koji se predstavljaju kao "patriote".
- Optužen sam za navodnu pljačku puške, 1999. godine, kada sam bio u rezervi. Prvo ročište bilo je zakazano za 3.april, ali sam se samo ja odazvao i saopštio sudiji Jašaroviću da poziv za svjedočenje treba da uputi Radičeviću, bivšem službeniku CB Berane, koji je u rezervi obavljao posao majora vojne policije. Zbog sumnje da sam ukrao pušku, vojni policajci su me tukli u mjestu Buče. Oni su, u stvari, htjeli da mi pripišu pljačku više pušaka - naglasio je Bulatović i dodao da je i tada i danas bio izložen pritiscima i da se u tom pogledu ništa nije promijenilo.
Sudija Jašarović je potvrdio da je glavni pretres trebalo da se održi 3. aprila, ali se odazvao samo Bulatović koji je predložio saslušanje Radičevića u svojstvu svjedoka. Sudija je prihvatio taj predlog i pozvao svjedoka da da iskaz pred sudom.
- Nekoliko dana prije zakazivanja novog glavnog pretresa, bez bilo kakve najave, u moju kancelariju je ušao Radičević. Vikao je “Ko ste vi da nam sudite, i da nas pozivate na sud”. Prijetio mi je i psovao premijera i državu - kazao je Jašarović.
On je rekao da je nakon takvog nastupa izbacio Radičevićeva iz kancelarije i dodao da ga je nakon toga Radičević verbalno napao u centru grada i opet počeo da ga vrijeđa.
Jašarović je istakao da ga nikakve prijetnje “patriota” neće obeshrabriti i da će sudijsku funkciju i dalje obavljati časno i dosljedno.
VIJESTI

Mrtva beba na smetlištu

Pretražujući otpad na gradskoj deponiji u selu Zaostro kod Berana, grupa Roma pronašla je prekjuče beživotno tijelo novorođenečeta, koje je bilo zakopano u improvizovanom grobu.
Službenici Centra bezbjednosti Berane juče su, zajedno sa Iskom Jašarovićem, istražnim sudijom Osnovnog suda, obavili uviđaj, nakon čega je tijelo bebe prebačeno u beransku bolnicu.
Sudija Jašarović je kazao, da su Romi, pretražujući deponiju, na livadi primijetili mali prostor ograđen kamenjem, pa su povjerovali da je riječ o grobu. Oni su pomjerili kamenje i zemlju i otkrili leš bebe koji se nalazio u najlon kesi. Na glavi novorođenčeta vidjeli su se tragovi krvi, ispričali su Romi policiji.
- Odmah su alarmirali radnike JP "Komunalno", a oni policiju koja je izašla na lice mjesta - kazao je Jašarović, dodajući da do obdukcije nije moguće saopštavati kojeg je pola beba i koliko je stara. On je kazao da je naredio obdukciju, koju će danas obaviti Dragana Čukić, vještak sudske medicine iz Podgorice.
Gradska deponija, koja je nedavno formirana u selu Zaostro, na nenaseljenoj lokaciji, udaljena je oko pet kilometara od grada.
U Crnoj Gori je u proteklih godinu dana evidentirano šest slučajeva ubijanja novorođenčadi.
U podgoričkom naselju Vrela ribnička, 27. januara prošle godine tek rođena djevojčica ostavljena je da umre na snijegu. Leš bebe u čeljustima pasa lutalica, koji su je rastrzali, prvi su ugledali dječaci iz naselja.
Samo 20-ak dana kasnije, u drugom dijelu Podgorice, pronađen je još jedan leš muškog novorođenčeta. Bebino beživotno tijelo pronađeno je u kontejneru ispred zgrade "Američkog centra".
U beranskom naselju Hareme, 24. marta prošle godine, u grmlju u blizini Limskog mosta, pronađena je mrtva ženska beba.
Tri mjeseca kasnije, 6. jula u bjelopoljskom naselju Strojtanica, među razbacanim smećem koje je voda nanijela na obalu, nađen je leš muškog novorođenčeta.
10. januara ove godine, mrtva beba ostavljena je na smetlištu u blizini Carevog mosta u Nikšiću.
VIJESTI

“Koroškom” dvotrećinsko vlasništvo “Polimke”

Skupština akcionara AD Polimka iz Berana donijela je odluku da se omogući OZ Koveksu dvotrećinsko upravljanje tim kolektivom, čime je otklonjena i posljednja prepreka u davno najavljenoj privatizaciji tog kolektiva. Pomenutom odlukom ispunjeni su svi zahtjevi koje je Koroški tražio kako bi ušao u privatizaciju beranske fabrike kože.
Tender za prodaju većinskog paketa akcija AD Polimka otvoren je u septembru 2004. godine, a jedina firma koja se prijavila na njega jeste Holding kompanija Koroški iz Slovenije. Pregovori između predstavnika te firme i Agencije za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja i Polimke sa druge strane traju već godinu i po dana, a jednom su bili prekinuti.
Koroški je u svojoj ponudi naveo da je spreman da zaposli 60 radnika, kojima garantuje bruto platu od 375 eura, a još 30 radnika će biti na čekanju i, kako je saopšteno, biće zaposleno tri mjeseca nakon privatizacije. Za sve one koji su zainteresovani za napuštanje radnog mjesta, Koroški je ponudio 4.000 eura, kao i isplatu po 2.000 eura svakom radniku na ime neisplaćenih ličnih dohodaka. Koroški se ponudom obavezao i na investiciona ulaganja od 6.700.000 eura.
Prema riječima Ranka Veljića, predsjednika Sindikata AD Polimka, odlukom Skupštine akcionara udovoljeno je svim zahtjevima slovenačkog partnera, a sada je na njemu da povuče poteze.
- Za isplatu 4.000 eura po radnom mjestu, uz nadoknadu za neisplaćene lične dohotke, prijavilo se više od 60 radnika. Nadamo se brzom završetku započete privatizacije i konačnom pokretanju mašina - zaključio je Veljić.
Većinski paket akcija u AD Polimka ima Vlada Crne Gore i državni fondovi. Proces proizvodnje u tom kolektivu, koji trenutno broji oko 120 radnika, prekinut je prije tri godine, a zaposlenima se duguje 30-ak ličnih dohodaka.
DAN

Prebili aktivistu bloka za zajedničku državu

Postupajući po prekršajnoj prijavi beranskog CB-a, Područni organ za prekršaje u Beranama kaznio je Marjana Nedovića i Aleksandra Jankovića sa po 300 eura kazne. Nedović i Janković su kažnjeni zbog učešća u tuči, koja se desila preksinoć, oko dva časa, ispred kafe bara “Koloseum”, u kojoj je teže povrijeđen Miroslav Tomović (36), iz Berana.

Tomović je zbog zadobijenih povreda, od kojih mu prijeti gubitak desnog oka, dobio uput za liječenje u Klinički centar u Podgorici. Prebijanje Tomovića dobilo je i političke dimenzije, jer se radi o jednom od aktivista DSS-a Berane, pa se iz tog razloga oglasio i Opštinski odbor te partije.
Kako je navedeno u saopštenju Vladimira Boričića, predsjednika OO DSS-a Berane, istog dana su se desila dva teška incidenta, napadi na aktiviste te partije i bloka za zajedničku državu.
- Prvi incident je lomljenje stakala na prostorijama naše partije u Murini, a drugi u Beranama, kada je brutalno pretučen jedan od naših aktivista Miroslav-Bruno Tomović. O incidentima smo obavijestili vrh DSS-a i republički blok za zajedničku državu, a od nadležnih državnih institucija zahtijevamo da se u potpunosti rasvijetle ovi nemili slučajevi - istakao je Boričić. On je dodao “da se dešavaju ekscesi, koje uglavnom izazivaju pripadnici suverenističke opcije”, jer su, kako je naglasio, “svjesni da se njihov projekat nalazi na silaznoj putanji”.
Prema riječima povrijeđenog Miroslava Tomovića, koji je “Danu” dao izjavu neposredno prije odlaska za Podgoricu, on i njegov sinovac Goran izašli su sa dvije djevojke iz lokala “Koloseum”, gdje se nalazio Marjan Nedović sa grupom momaka, koji je počeo da ih provocira. On je istakao da je djevojke poslao kući autom jednog druga, a da su se Nedović i grupa mladića ustremili na njega, govoreći mu “da ga znaju sa Litije na Žabljaku”. Nedović mu je, kako je kazao, zaprijetio riječima: “Ti si noćas moj, objesiću te za topolu”. On je istakao da ga je Nedović udario dvaput u predjelu desne proteze povrijeđenog oka, te da su mu se pridružili i ostali mladići, koji su ga udarali u predjelu glave. Tomović je naveo da je u tom trenutku naišla policija, koja je uhvatila Nedovića i Jankovića, dok su ostali pobjegli. Prema njegovim riječima, odveden je u bolnicu, gdje je konstatovano krvarenje desnog oka, a zatim je vraćen u CB, kako bi dao izjavu.
- U policiji se već nalazio Marjan Nedović i njegov brat, inače radnik ANB-a u Rožajama. Pozvan sam da dam izjavu, a od mene je traženo da potpišem falsifikat, što sam odbio, jer u izjavi nije bilo navedeno da me je tuklo više ljudi, već su stojala samo imena Nedovića i Jankovića. Iz razloga falsifikovanja izjave tužiću službenike CB-a, dok ću ostale tužiti zbog nanošenja teških tjelesnih povreda i pretrpljenog straha - zaključio je Tomović.
On je dodao da misli da je sve bilo isplanirano na političkom nivou, odnosno da je postao žrtva jer je “otkrio nekoliko slučajeva malverzacija sa ličnim kartama, koje se dešavaju zbog predstojećeg referenduma”.
DAN

Najprecizniji Orle i Milovan

U Beranama je u subotu održano takmičenje u lovnom streljaštvu, koje je organizovala Lovačka organizacija Crne Gore i Lovačko društvo “Ivangrad” iz Berana. U gađanju fiksne mete divljeg vepra, kako se navodi u saopštenju Lovačkog saveza, takmičilo se 86 lovaca iz osam društava iz Berana, Bijelog Polja, Plava, Gusinja, Petnjice i Andrijevice.
U kategoriji seniori-strijelci prvo mjesto i zlatnu medalju Lovačkog saveza osvojio je Orle Bektešević član Lovačke organizacija “Maja Karanfil” iz Gusinja. Drugo mjesto i srebrenu medalju osvojio je Miodrag Šćekić član “Ivangrada”. Treće mjesto i bronzanu medalju osvojio je Milo Pajković član LO “Petnjica”.
U kategoriji seniori-lovci prvo mjesto i zlatnu medalju osvojio je Milovan Radojević član LO “Ivangrad”. Drugo mjesto i srebrnu medalju osvojio je Edin Bajraktarević član LO “Hridsko jezero” iz Plava. Treće mjesto i bronzanu medalju osvojio je Željko Čukić član “Ivangrada”.
Takmičenjem je rukovodio predsjednik Komisije za lovno streljaštvo pri Lovačkom savezu Crne Gore Dušan Vratnica.
- Više od samog takmičenja po utiscima svih bilo je druženje koje je potrajalo dugo poslije takmičenja. To je bio i jedan u nizu radnih sastanaka rukovodstva Saveza sa predstavnicima lovačkih društava koji na ovim prostorima gazduju sa lovištima. Sve lovočuvarske službe društava, koja su učestvovala na takmičenju, su od Lovačkog saveza dobile uniforme - navodi se u saopštenju Lovačkog saveza, koji je najavio slična takmičenja i u drugim gradovima.
VIJESTI

Opljačkali starca

Višem sudu u Bijelom Polju stigla je optužnica koju je podigao zamjenik višeg državnog tužioca Milosav Veličković protiv Aleksandra Boričića ( 20) i njegovog maloljetnog sugrađanina V.K. (17). U optužnici stoji da su 24. oktobra prošle godine dva sata iza ponoći u selu Goražde kod Berana Boričić i V.K. u namjeri da sebi pribave protivpravnu imovinsku korist upotrijebili silu i prijetnju prema Gavrilu Kastratoviću ( 80). Prvo su odvalili ulazna vrata kuće u kojoj je starac spavao u jednoj sobi. Maloljetni V.K. je starcu vezao kaišem ruke dok je ležao i nakon toga obojica mu prijetili da će ga ubiti ukoliko im ne da novac i mobilni telefon. Kad je starac počeo da doziva pomoć, stavili su mu jastuk na glavu, udarali ga pesnicama po tijelu i psovali majku. Uzeli su mu 54 eura i mobilni telefon sa punjačem, nakon čega su se udaljili u nepoznatom pravcu, ostavljajući starca svezanog, čime su izvršili krivično djelo razbojništvo, kaže se u optužnici.
DAN

Pucaće u mete

Lovački savez Crne Gore i Lovačka organizacija “Ivangrad” iz Berana u subotu sa početkom u 10 časova u Beranama, na gradskom strelištu organizuju takmičenje u lovnom streljaštvu - “Lovački kup”, disciplina - gađanje fiksne mete divljači (vepra, srndaća) stojeći na 100 metara (lovačkim stilom).
U saopštenju Lovačkog saveza se navodi da će se takmičiti članovi lovačkih društava iz Berana, Petnjice, Bijelog Polja, Andrijevice, Rožaja, Plava i Gusinja, u kategorijama juniori, seniori lovci, seniori strijelci i veterani.
Takmičenje je za sve učesnike je besplatno, a puške i municiju, kao i nagrade za pobjednike obezbijedio je Lovački savez Crne Gore.
- Ovakva i slična takmičenja će se održavati i u drugim gradovima Crne Gore, u skladu sa programom lovnog streljaštva za 2006. godinu - navodi se u saopštenju Lovačkog saveza, koji napominje da svaki učesnik mora imati člansku kartu društva kojem pripada.
VIJESTI

Za Berance 11 prvih mjesta

Na jubilarnoj Četrdesetoj smotri učenika osnovnih škola sa sjeveroistoka Crne Gore, koja je proteklog vikenda održana u Plavu, za plasman na republičko takmičenje polovinom maja u Nikšiću izborilo se 29 takmičara iz Berana.
Među 297 učenika iz Berana, Plava, Andrijevice i Rožaja, djeca iz Berana osvojila su 11 prvih mjesta. Kao šampioni na republičko takmičenje iz Berana će za Nikšić ići Ivana Vuković, Filip Lutovac, Luka Šćepanović, Ines Kožar, Anđela Đukić, Aleksa Knežević, Jelena Šoškić, Aleksandra Radivojević, Ana Komatina, Anđela Đukić i Ivana Supić.
Domaćin četrdesete smotre znansja osnovaca bila je Osnovna škola ''Hajro Šahmanović'' u Plavu. U četiri opštine na sjeveroistoku Crne Gore ima oko 11 hiljada učenika osnovnih škola.
REPUBLIKA

“Taman neka nas tuku”

Nastavnik fizičkog vaspitanja u beranskoj Osnovnoj školi ''Radomir Mitrović'' - Tomislav Knežević kažnjen je prekršajno sa 200 eura zato što je prilikom smirivanja tuče između djece u holu škole, blago udario jednog problematičnog učenika, dok je učenik M.M, koji je njega klasičnim nokautom nakon toga gotovo oborio s nogu – ukoren kao maloljetnik.
Sudija za prekršaje Branka Pantović Republici je kazala da je sud odradio sve po Zakonu, i da je, uzimajući sve okolnosti u obzir, minimalnu kaznu za tu vrstu prekršaja koji je nastavniku policijskom prijavom stavljen na teret, praktično prepolovio.
- Ja ne ulazim u to da li je policija trebalo da podnese prijavu protiv profesora, ali sam, upravo imajući u vidu čitavu situaciju izrekla kaznu duplo manju od minimalne. Kada je prijava već stigla, moralo je biti presuđeno i mislim da je sve u Sudu za prekršaje urađeno po slovu Zakona. Petnaestogodišnjem M.M i njegovom drugu, kao maloljetnicima, mogla sam izreći samo ukor - kazala je Pantovićeva.
Ona je naglasila da je odluka o kazni objavljena, a da će za dan-dva o tome i zvanično obavijestiti stranke.
Incident u Osnovnoj školi ''Radomir Mitrović'' se dogodio prošlog petka u prijepodnevnoj smjeni, u pauzi između četvrtog i petog časa. Nastavnik fizičkog vaspitanja Tomislav Knežević je pokušao da interveniše i zavede red u holu škole nakon tuče u kojoj je deblji kraj protiv grupe huligančića izvukao dežurni učenik. Knežević nije krio da je đaka M.M, kada je pokušao da pobjegne, vaspitno blago udario po vratu, našta je dječak uzvratio salvom psovki, a potom i pesnicom.
Djeca koja su bili očevici događaja sa strahom pričaju o svemu, plašeči se odmazde problematičnih učenika. Više njih je potvrdilo da je profesor pred penzijom doživio klasični nokaut, i da su ga od padanja na zemlju sačuvala vrata na koja se naslonio, nakon nekoliko koraka unazad, s ustima punim krvi.
Poslije intervencije drugih profesora koji su se zatekli u holu i uspjeli da situaciju smire, upravo je nastavnik bio taj koji je pozvao policiju, od koje je, nakon uviđaja, na kraju i sam dobio prijavu za ''nevaspitne metode''.
Prema riječima direktora škole Šata Ajdarpašića, koji je toga dana bio na službenom putu, u školi će biti formirana komisija koja će interno ispitati slučaj, nezavisno od policijskog postupka, i predložiti mjere za prevazilaženje situacije koja je uzburkala strasti profesora.
- Budući da toga dana nijesam bio u Beranama, vjerovatno ću ovlastiti nekoga od pomoćnika da vodi čitav postupak. Vjerujem ipak da ćemo uspjeti da smirimo strasti i da prevaziđemo ovu tešku situaciju - rekao je Ajdarpašić.
Incident nije ostao bez odjeka ni u širem okruženju. Slučaj je tema prepričavanja ovih dana u gradu na Limu, a javnost je zapanjena ishodom i šokirana postupkom učenika M.M, koji je samo nekoliko mjeseci ranije iz druge osnovne škole isključen zbog velikog broja jedinica i izazivanja tuča. Nastavniku Kneževiću se u tridestšestogodišnjoj karijeri ništa slično nije dogodilo, a kolege i učenici ga poznaju kao tolerantnog vaspitača.
- Novi zakon je takav da učenici mogu praktično da nas tuku, mi ne smijemo da intervenišemo. I taman smo zaslužili da nas biju, čak i osnovci - kaže jedna mlada profesorica.
REPUBLIKA

Osam povrijeđenih u sudaru četiri vozila

U udesu četiri vozila, juče oko 12 časova u Zatonu na putu Ribarevine - Berane pet osoba je teško, a tri lakše povrijeđene.
Teške povrede zadobili su vozač kombi-furgona (RH 12125) Šefik Mulić (43), iz bjelopoljskog sela Goduša na privremenom radu u Norveškoj, njegova supruga Sadika Dizdarević (25) i brat Mirsad Mulić (40), te vozač kombija (BP 276-69) Vaso Šarčević (28) i njegov saputnik Željko Nedović, dok su lakše povrijeđeni vozač “pasata” (BP 279-61) Rade Gačević (39), njegova supruga Danka (28) i petogodišnji sin Milorad.
Načelnik hitne službe bjelopoljskog doma zdravlja, dr Elvedina Numanović saopštila je “Vijestima” da su Gačevići nakon neophodne obrade pušteni kući, dok su ostali povrijeđeni smješteni na hirurško odjeljenje. Ortoped dr Pero Asanović kazao je da su svi povrijeđeni van životne opasnosti i da je njihovo zdravstveno stanje za sada stabilno.
Kako “Vijesti” saznaju, do nezgode je došlo kada je Mulić, vozeći prema Beranama, zakačio autobus “Nokić kompani” (BA 318-85) koji je išao iz suprotnog pravca, zatim je otpozadi udario Gačevićev “pasat” i izgurao ga s puta. Nakon toga, udario je u Šarčevićev kombi koji je išao iz pravca Berana i oba kombija su završila pored obližnjeg kioska. Osim vozača Mulića, iz kombija su ispali i njegova supruga i brat.
- Ništa nije nagovještavalo da će doći do udesa. Sjedjela sam naprijed sa djeverom, dok je Šefik vozio. Vidjela sam da nam u susret ide autobus i odjednom sam osjetila udar. Onesvijestila sam se. Došla sam sebi kada me je neko polio vodom. Ležala sam pored kombija. Čula se vriska i galama. Vidjela sam djevera koji se osvijestio pošto su ga polili vodom, dok je Šefik ležao nepomičan, pomislila sam na najgore - ispričala je “Vijestima” Sadika Dizdarević.
Osim smrskanih vozila, na mjestu nesreće mogle su se vidjeti i razbacane kese sa hranom i druge stvari.
Uviđaj je obavio istražni sudija bjelopoljskog Osnovnog suda mr Nebojša Golubović, zajedno sa vještakom za saobraćaj Milenkom Čabarkapom i ekipom policije. Dok je trajao uviđaj, saobraćaj je bio u prekidu u oba smjera više od dva sata.
VIJESTI

Slovaci ipak preuzimaju Rudnik mrkog uglja

Sa slovačkom kompanijom "Oz koveks" postignut je načelni dogovor o Rudniku mrkog uglja u Beranama i predstavnici te kompanije bi ove sedmice trebalo da doputuju u Crnu Goru zbog sklapanja kupoprodajnog posla.
Mogućnost da beranski Rudnik bude brzo prodat najavio je prošle sedmice ministar ekonomije Predrag Bošković, prilikom posjete Beranama. On je rekao da će "tri velike socijalističke fabrike uz dobru privatizaciju biti stavljene na noge narednih dana", precizirajući da se radi o Rudniku uglja, Fabrici kože i Fabrici papira.
Republika saznaje iz krugova koji su bili uključeni u pregovore o Rudniku uglja da je kompanija "Oz koveks" odustala od preuzimanja energane bivše fabrike celuloze i papira, što su bili postavili kao uslov da kupe Rudnik, ali da su zato ponudili manju cijenu, kao i nešto manja investiciona ulaganja.
- 'Oz koveks' je zbog nemogućnosti da uz Rudnik uglja kupi i energanu bivše fabrike celuloze i papira, umanjio cijenu sa 300 na 160 hiljada, s tim da preostalih stotinu hiljada, preko depozita koji su ranije dali, plate naknadno, ali da zato odmah počnu investiciona ulaganja od tri miliona eura i pripreme za proizvodnju - kazao je taj izvor.
Prema njegovim riječima, problem predstavljaju potraživanja radnika kao prioritenih povjerilaca, koja iznose od 300 do 350 hiljada eura.
- Polovina od toga bi, dakle, bilo 'pokriveno' kupoprodajnom cijenom, dok bi drugu polovinu trebalo da kao obavezu izmirenja u ratama preuzme Vlada - kazao je on.
Slovačka kompanija "Oz koveks" beranski rudnik uglja je kupila na javnoj licitaciji početkom prošle godine za trista hiljada eura, i uz obavezu investicionih ulaganja od 4,7 miliona eura. Oni su naknadno postavili kao uslov da ostanu u poslu i kupovinu stare energane. Nemogućnost dogovora o energani, koja je valsništvo Fabrike papira, dovela je do njihovog odustajanja od kupovine poslije dugih pregovora.
Nakon toga održana je još jedna licitacija sa znatno većom početnom cijenom na kojoj nije bilo zainteresovanih kupaca. Kada je najavljen naredni oglas, Slovaci su se obratili direktnim pismom Vladi i zatražili nastavak pregovora.
- Plan koji Slovaci imaju sa Rudnikom veoma je ozbiljan. Oni imaju stručnjake koji bi odmah počeli izmještanje opreme iz jednog okna i pripremu za proizvodnju u drugom polju - kazao je sagovornik Republike.
On smatra da je Rudnik bolje i besplatno dati samo da se pokrene proizvodnja, nego da se produžava agonija i propadnu vrijedne mašine koje su ostale u jami poslije prve neuspjele privatizacije.
- 'Oz koveks' sigurno ne bi ostao samo na vađenju uglja. Njima je rudnik trebalo da bude samo polazna osnova za nove poslove. Njihov cilj je bio da aktiviraju energanu i da proizvode struju. Kada to nijesu izdejstvovali, planiraju da otvore pogon za izradu ugljenih briketa od sitnih frakcija i ugljene prašine - rekao je taj izvor.
Na završnim razgovorima, koji bi trebalo da se održe u narednih nekoliko dana, biće definisan broj zaposlenih. Slovaci bi, kako se saznaje, doveli samo dva do tri administrativna radnika i nekoliko stručnjaka za rad u jami, dok bi sve ostale profile kadrova, kao i rudare angažovali iz Berana.
Proizvodnja u Rudniku mrkog uglja stoji već nekoliko godina, a iz prethodne privatizacije ostale su samo vrijedne mašine. Kroz stečaj je rađeno na održavanju vitalnih funkcija jame i čuvanju opreme u njoj. Neki poznavaci prilika tvrde da je i prethodna firma iz Slovačke, «HBP», bila veoma ozbiljna, ali da su imali manje ozbiljnog partnera u «Gradeksu» iz Vojvodine, zbog čega je ta privatizacija završena neslavno. Utisak je da su poslije nekoliko godina pauziranja, štrajkova i neizvjesnosti, u ovom trenutku svi spremni na kompromise da bi iz beranskih rudokopa ponovo počelo da se izvlači 'crno zlato'. Ranije je procijenjeno da je za pripremu novog polja, izmještanje mašina i pokretanje proizvodnje potrebno makar 500 hiljada eura.
REPUBLIKA

Balkanski sindrom

Eto to smo mi! Mi Balkanci, ljudi bez tolerancije, sa dugim, dužim od praistorije, pamćenjem. Mi sa Balkanskog poluostrva se uopšte ne razlikujemo, bez obzira na boju kose, očiju, na jezik koji (ne)razumijemo, na shvatanja koja su nam nejasna, na toleranciju koju neposjedujemo, na, na... Priča sa neobičnim uvodom, ako je na ovim našim prostorima išta više neobično počinje iz Berana gdje je u srijedu odigrama prvenstvena utakmica trećeg ranga domaćeg šampionata. Igrali su komšije iz Berana i Rožaja. Ko preči, ili tačnije ko bliži? Niti ko preči niti ko bliži, pa opet mnogo balkanskog primitivizma u susretu koji je trebao biti samo fudbalska utakmica dveju, po kvalitetu skromnih ekipa. I kada se takve ekipe sastanu na zelenom pravougaoniku neće biti ništa spektakularno, ali...
Igru smo opisivali u izvještajima, no igru oko utakmice nijesmo do kraja prezentirali balkanskoj javnosti. Možda i griješimo što čitaoce zamaramo svakdnevnicom koju najbolje poznajemo. Okupilo se na gradskom stadionu preko 5000 duša. Došli da vide i navijaju i ništa čudno, da je to navijanje bilo sportsko u potpunosti. Skandirali su navijači Beranama, Srbiji, nosili zastave klupske, srpske, trobojke, one sa ocilima, u vazduh podizali tri prsta, pa šta? Ništa. Sve je to regularno i u granicama svakodnevnice, slično uostalom kao u prvoj utakmici u Rožajama kada su domaći navijači klicali svojem gradu, klubu, podizali dva prsta u znak pobjede, ali... nije korektno “klati Turke” u Beranama ili “ kititi vrbe Srbima” u gradu 30 kilometara istočnije. Ako su Beranci Srbi i neka su, ono nijesu Rožajci Turci i te mlade momke ne treba poistovećivati sa Anadolcima, Seldžucima..., ili bilo kojim Azijatima. Fudbaleri Ibra su prije svega sportisti, zatim muhamedanci iz Crne Gore kojima je najveći grijeh što u Turskoj imaju nekog od rodbine, ili možda to, što za razliku od komšija iz Berana idu u džamiju. Nije bilo lijepo čuti poklike “Stritbojsa” o klanju Turaka, ali se i mnogo toga lijepog moglo vidjeti u srijedu na centralnoj manifestaciji proljeća u gradu podno Jasikovca. Prije svega gest gradonačelnika Berana Relje Jovančevića nakon pomenute utakmice. Uvidjevši da se igrači Ibra, bez nekog ozbiljnijeg razloga plaše da napuste teren stadina pod Bogavskim brdom, sašao je iz publike i zajedno sa predsjednikom kluba domaćina Sašom Pešićem pošao do gostujućih igrača, porazgovarao i pomogao da prevaziđu pretjerani strah i bezbjedno pođu do svlačionica. Pomogli su mu u namjeri i igrači Berana. Zagrlili su se i zajedno ušli u tunel. Za pohvalu gest gradonačelnika, za pohvalu gest predsjednika, domaćih igrača..., ali nije pohvalna naježenost domaćih navijača i do komičnosti strašljivost Rožajaca. Nijesu navijači ugrožavali bezbjednost igrača Ibra do te mjere da su ovi izgledali kao jagnjad u toru okruženom vukovima. Nijesu Rožajci imali razloga za komediju pa iako je pao i neki predmet u njihovoj blizini. Nijesu bili ugroženi da bi se tako prestrašeno ponašali. No, i to smo mi Balkanci, oboljeli od sindroma većine. Balkanskog sindroma kontrasta koji se reflektuje silinom kući i kukavičlukom do suza na strani. Često i bez valjanog razloga.
Znamo da je u Rožajama bilo ružno, ali znamo da je i bilo duvanja istine. Vidjeli smo sve što se dešavalo u Beranama, pretpostavljamo da će balon od pumpanja pući. A sve je to bila fudbalska utakmica komšija i prijatelja koja se igrala u nepovoljnim okolnostima i trenutku. Sve rečeno je sitnica od koje mi Balkanci smišljamo afere. Zaraženi smo balkanskim sindromom straha, nemoći, sile, plača, glume, kukavičluka, domaćeg terena i silnosti... Sindromom kojim tražimo zavojevača i komandanta, tutora i silnika. Jednostavno bolesni smo! Bolesni su i Srbi i Turci i Crnogorci i muhamedanci i katolici i pravoslavci. Balkanski sindrom ne bira. Prenosi se kao kuga.
DAN

Zaljubljenik u zavičaj i umjetnost

Kada sam tražio Vuka Marsenića, slikara, u Murini svu su mi rekli da živi i stvara u predjelu ispunjenom ljepotom. Kad se “umori” naš slikar, kažu mještani, od slikanja i boja on radi na imanju, najviše oko voćnjaka, druži se sa nama. Tako pričaju mještani varošice Murine za akademskog slikara Vuka Marsenića, koji je rođen u selu Mašnici nedaleko od Murine. Završio je umjetničku školu u Herceg Novom a potom studije likovne akademije u Prištini. Sav život predavao je likovno obrazovanje u školi “Petar Dedović” u Murini. Mnogi njegovi đaci postali su dobri slikari, uzorni predavači, zavoljeli su slikarstvo, literaturu, zahvaljujući baš svom profesoru Marseniću.
Mašnica, rodno mjesto slikara Marsenića, jedno je od najljepših sela u Gornjim Vasojevićima. Liči na urbano naselje. Sredinom sela prolazi asfaltna traka, a urađeni su i putevi kroz selo. Ispred svake kuće auto, uvedeni telefoni, voda i drugi električni uređaji. Složni su mještani, kad skoli zima, ili kada se manje radi na imanju oni dolaze kod svoga slikara i gledaju šta on to radi. Njegov atelje je pun započetih slika, boja, portreta, zavičajnih pejzaža.
Razgovaramo sa slikarom Marsenićem, u njegovom smo domu, kaže da je najviše svoje slike poklanjao prijateljima. Ovo je kraj, ističe Marsenić gdje se dosta poklanja pažnja umjetnosti. Odavde je poniklo dosta slikara, književnika, među njima su Radovan Zogović, Veljko Mijović, Dragomir Ćulafić, Miladin Ćulafić, Vlajko Ćulafić, Milosava Mijović, Jezdo Radenović, Lidija Radenović, Tomislav Rajković. Dao je ovaj kraj znatan broj naučnika, akademika, profesora, iznjedrio ih je ovaj prostor ispod Čakora, Komova i Visitora.
Ovaj kraj je bogomdan za slikara i pjesnika, kaže Marsenić. Ja samo prenosim prirodu na platno, ona je dio mojeg života, duše. Saživio sam se sa ovim prostorom, sa okolinom, ovim dobrim ljudima koji me podržavaju u mom stvaralaštvu. Bez njih bi bio siromašniji za jednu ljepotu življenja i viđenja.
Dok Vuk Marsenić tako priča, tu su njegovi prijatelji, komšije, piju šljivovicu, razgovaraju o proljećnim radovima, bodre slikara u svojim namjerama. Gledam naspram Visitor, Goleš planina i Zeletin, a ovamo dolje Komovi, koje slikar Marsenić prenosi na platno.
Zavolio je zavičaj od djetinjstva i nije ga napuštao. Ostao je da živi i stvara u svom kraju. Opredijelio se zbog motiva kojih rijetko gdje ima. Ovih dana intenzivno radi, priprema se za novu izložbu. Želja mu je da završi do kraja proljeća nekoliko pejzaža i portreta kako bi otvorio na primorju samostalnu izložbu.
Tako živi i stvara slikar Vuk Marsenić, koji je sav svoj život posvetio literaturi, slikarstvu, učenicima, svom zavičaju. Voli planinu, često je sa svojim mještanima na saborima, pogotovu ljeti na izuzetno lijepoj planini Mokroj, Čakoru, a često odlazi predjelima Zeletina i Visitora, traži svojoj slikarskoj duši prostor za nove motive.
Ovaj neumorni stvaralac afirmisao je svoj kraj, pogotovu kada je bio profeosor u školi u Murini, dječji radovi škole u kojoj je radio bili su izloženi u Čehoslovačkoj, Makedoniji, Mađarskoj, Kini, Poljskoj u gradovima Crne Gore i Srbije.

Izložbe
Imao je ovaj ugledni stvaralac više zajedničkih i samostalnih izložbi ne samo u svom kraju, nego i u Andrijevici, Beranama, Nikšiću, Podgorici, Budvi, Herceg Novom, Beogradu. Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore. Za svoje stvaralaštvo dobitnik je značajnih nagrada i priznanja. Najdraža mu je nagrada njegovih mještana i kada vidi svoju sliku u nečijem domu.
DAN

Nadaju se pomoći priložnika

Manastir Šudikova nalazi se na desnoj obali Lima, na samom početku Tifranske klisure, među stoljetnim hrastovima kod Berana. Posljednjih nekoliko godina uz pomoć Mitropolije crnogorsko-primorske, episkopa budimljansko-nikšićkog Joanikija, i uz pomoć naroda i privatnih donatora ovo sveto zdanje je obnovljeno. Naime, urađeni su konaci i druge manastirske zgrade za sestrinstvo.
- Potrbno je urediti još krov na manastiru, kao i prostorije unutar njega - kaže igumanija Rada Marjanović.
Premda nedostaju materijalna sredstva, u manastiru se nadaju pomoći dobrotvora koja bi omogućila da radovi ovog proljeća budu nastavljeni.
Manastir Šudikova nekada je bio poznat po bogatom kulturnom životu, o čemu svjedoče sačuvane rukopisne knjige. Razasute po evropskim bibliotekama, za istoriju i kulturu našeg naroda znače mnogo. Zna se da jedan od najstarijih pisanih spomenika nastao u Šudikovi, jeste zbornik, prozvan “Svetootački zbornik”, koji se nalazi u manastiru u Pljevljima. Prvi prepis “Krmčije Svetog Save”, čuvenu “Moračku krmčiju”, prepisao je 1251-1252 godine veliki episkop budimljanski Teofilo Budimljanin, čiji predgovor je docnije prenijet u Ilovačku krmčiju. Godine 1573. mitropolit budimski Gerasim napisao je poznati “Milenij” koji se čuva u Narodnoj biblioteci u Beogradu. Jermonah Danilo 1592. godine napisao je “Psaltir” koji se danas čuva u Beču, a đakon Mihailo napisao je “Molebnik” koji se čuva u biblioteci u Moskvi.
DAN

Šrafcigerom na nastavnika

Incident u Osnovnoj školi ''Radomir Mitrović'' i sukob učenika s nastavnikom, odveo je juče pred sudiju za prekršaje i đaka i nastavnika. Slučaj se dogodio u prijepodnevnim satima, u međupauzi između četvrtog i petog časa, a prethodila mu je tuča dvije grupe dječaka u holu škole.
Nastavnik fizičkog vaspitanja Tomislav Knežević je pokušao da interveniše i zavede red. On ne krije da je đaka M.M. kada je pokušao da pobjegne, ''vaspitno'' blago udario po vratu, na šta je dječak uzvratio salvom psovki, a potom i pesnicama.
- Pokušao sam da zaštitim dežurnog učenika koji je bio pretučen. Ne krijem da sam M.M. kada je pokušao da pobjegne blago udario. Dječak se odjednom zaletio i udario me pesnicom u lice. Odnekuda je izvadio šrafciger. Priskočile su kolege i sve se završilo na tome - ispričao je Knežević za Republiku nakon incidenta.
Policija je, međutim, po dolasku na mjesto događaja i uzimanja izjava od učesnika i svjedoka, prijavu podnijela protiv dva učenika, ali i protiv nastavnika.
Prekršajni sudija Branka Pantović nam je kazala da je već u popodnevnim satima održano suđenje, ali nije mogla ništa konkretnije da saopšti. Ona je samo potvrdila da se prijava odnosila i na učenike i na nastavnika.
- Suđenje je završeno odmah, ali vam ne mogu reći kakvu sam presudu donijela - kazala je Pantovićeva.
Među zaposlenima u školi ''Radomir Mitrović'', najvećoj po broju učenika u gradu i veoma zapaženoj po nastavnim dostignućima, juče je vladalo ogorčenje i nevjerica. Za profesora Kneževića, čovjeka pred penzijom, niko nije imao ružnu riječ, i njegov postupak tumačen je impulsivnim reagovanjem, što ga, kako izgleda, nije opravdalo pred policijom i sudom.
Kako se, pak, može saznati učenik M.M. je na polugodištu izbačen iz Osnovne škole ''Vuk Karadžić'' sa šest jedinica i neprimjernim vladanjem. U školi ''Radomir Mitrović'' odmah je počeo da pravi probleme i poslije samo nekoliko mjeseci je zbog lošeg vladanja promijenio dva odjeljenja. Profesori su, ističu, tolerisali jednu grupu ''nesnošljivih polumaturanata'', računajući da će za njih kraj školske godine brzo doći.
Nesvakidašnji incident koji se juče dogodio u ovoj školi dobiće epilog danas kada u Sudu za prekršaje budu ''obznanjene'' sankcije po službenim policijskim prijavama. Očekuje se i da se sastane nastavničko vijeće. U odsustvu direktora, pedagog u školi nije bio spreman da daje izjave, a jedan od pomoćnika direktora s ogorčenjem je pričao o grupi učenika koja remeti red u školi, među kojima je i M.M.

Tuče u školama veoma česte
U policiji se može čuti da su slučajevi tuča u beranskim školama veoma česti i da se nerijetko dešava da učenici nasrnu na nastavnika, mada je ovo prvi put da se nešto slično dogodilo u osnovnoj školi. Neke od srednjih škola dobile su zbog toga takozvanog školskog policajca. - Imali smo prošle godine dojavu iz jedne srednje škole da je učenik bukvalno šamarao profesora. Kako je taj učenik bio registrovan kao uživalac droge, pokušali smo da zaštitimo profesora, ali, nećete vjerovati, on nije bio spreman da posvjedoči i podnese prijavu protiv učenika - priča jedan inspektor.
REPUBLIKA