''Korzo'' na sudu

Manjinski akcionari beranskog Hotelsko-turističkog preduzeća, njih više od 200, podnijeće tužbu protiv većinskih vlasnika i zatražiti da se poništi odluka o prodaji kafane ''Korzo'' u centru grada.
Predsjednik kluba manjinskih akcionara Mijo Ćorac kazao je da nije bilo zakonskih osnova za prodaju tog atraktivnog objekta i da neko mora za to snositi odgovornost.
- Većinski vlasnici su morali kod donošenja te odluke da imaju dvotrećinsku većinu. A u vrijeme kada su donijeli odluku o prodaji kafane ne samo da nijesu imali dvotrećinsku većinu, već nijesu bili ni samostalno vlasnici. Tada su upravljali preduzećem uz podršku 16 odsto akcija Fonda za razvoj - rekao je Ćorac.
On je dodao da je na sastanku održanom u srijedu u Podgorici, u vezi sa rješavanjem problema ovog preduzeća, iz Fonda za razvoj saopšteno da nijesu dali ''Euroturistu GMBH'' saglasnost na odluku o prodaji kafane ''Korzo''.
REPUBLIKA

Radnicima ŠIK-a danas dio plata

Radnicima Šumskog industrijskog kombinata "Polimlje" iz Berana biće danas isplaćeno 70 odsto duga za zaostale zarade. To je dogovoreno juče na sastanku predstavnika radnika, stečajnog upravnika i ministra ekonomije Predraga Boškovića.
Plate, koje im se duguju od prije privatizacije, biće isplaćene od prodaje "Polimlja" preduzeću "Boj komerc" iz Andrijevice, koje je sadašnji vlasnika ŠIK-a.
Iz perioda prije privatizacije radnicima se duguje oko 215 hiljada eura, kao i uplata radnog staža za 22 mjeseca.
VIJESTI

Podrška privrednicima

U Beranama je juče prezentovan “Ekonomski forum - podrška preduzetništvu”, a o njemu su govorili potpredsjednik Vlade Branimir Gvozdenović, ministar ekonomije Predrag Bošković, direktor Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća Zoran Vukčević, šef TAM/BAS projekta Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj Fleming Fišer i šef Uprave carina Crne Gore Miodrag Radusinović.
Oni su obišli i preduzeća "Lavista", "Polimlje" i "Ekolsir".
Gvozdenović je kazao da su sagledane mogućnosti u pogledu podrške Vlade privrednim subjektima na području beranske opštine, u saradnji sa Evropskom agencijom za rekonstrukciju. - Urađene su detaljne analize po svim elementima koji treba da stvore uslove za podršku preduzetništvu, razvoju infrastrukure, novom zapošljavanju i stvaranju boljih uslova za kvalitet života na ovom području. Vlada je programima podrške drvopreradi, poljoprivredi i preradi, stvorila uslove da preduzetnici razviju svoj biznis. Obezbijedili smo kreditnu podršku na dug rok i sa niskim kamatama - kazao je Gvozdenović ističući da je na području beranske opštine uloženo preko dva miliona eura.
Fišer je kazao da TAM/BAS program u Crnoj Gori, uz pomoć stranih konsultanata ima zadatak da pomogne u prestrukturiranju preduzeća.
- Smatramo da ima dosta privrednih potencijala koje ćemo podržati - kazao je Fišer.
VIJESTI

Priznanje najboljima

U organizaciji Centra za kulturu, u Beranama je održana jedanaesta opštinska smotra recitatora na kojoj su se predstavili najbolji iz osam beranskih osnovnih i srednjih škola.
U kategoriji najmlađeg uzrasta, prvo mjesto pripalo je Kristini Jašović iz OŠ "Vuk Karadžić", drugo Tamari Šćekić iz iste škole, a treće Adeli Ćeman, učenici OŠ "Vrbica" iz Petnjice. U kategoriji od V do VIII razreda, prvu nagradu je osvojila Tamara Stojanović iz OŠ "Vukašin Radunović", druga je bila Kristina Guberinić iz OŠ "Radomir Mitrović", a treća Tina Martić iz OŠ "Ržanica".
U kategoriji srednjih škola, najbolja je bila Dušica Maksimović, učenica prvog razreda Gimnazije "Panto Mališić", drugo mjesto osvojila je Larisa Kalić učenica SMŠ "dr Branko Zogović", a treća je bila učenici iste škole Maida Ćorović. Učenici koji su osvojili tri prva mjesta predstavljaće beransku opštinu na međuopštinskom takmičenju recitatora koje će se održati u Bijelom Polju tokom maja.
Centar za kulturu je obezbijedio vrijedne nagrade i priznanja za najbolje kao i za sve učesnike.
VIJESTI

“Koveks” hoće Energanu

Da li će doći do privatizacije Rudnika mrkog uglja “Ivangrad” iz Berana i dalje zavisi od mogućnosti preuzimanja Energane iz vlasništva Nove Beranke, zašta je zainteresovana firma iz Slovačke, OZ Koveks. Predstavnici te firme boravili su i tokom prošle nedjelje u Beranama, ali je njihova posjeta okončana kao i ranije, bez bilo kakvog konkretnog rješenja na vidiku.
Predstavnici OZ Koveksa su posjetili Rudnik i prije 15-ak dana, a nakon toga obavili razgovore i sa predstavnicima Agencije za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja u Podgorici, ali konačnog rješenja još uvijek nema.
Kako je “Danu” saopštio Dušan Bugarin, stečajni upravnik beranskog Rudnika, “proces privatizacije tog kolektiva ne napreduje i on nema informacija da se bilo šta novo desilo”.
Problem sa privatizacijom i dalje predstavlja postrojenje Energane, koje se nalazi i sklopu fabrike Nova Beranka. Kako su više puta naveli predstavnici OZ Koveksa, samo po uslovom da Energana pređe u njihovo vlasništvo, oni su zainteresovani da privatizuju beranski Rudnik.
Prije 15-ak dana održan je i sastanak između OZ Koveksa i Nove Beranke, kojem su prisustvovali i predstavnici stečajne uprave Rudnika, beranske lokalne samouprave i Agencije za prestruktuiranje privrede. Tada je dogovoreno da se čelnici OZ Koveksa i Nove Beranke dogovore o uslovima pod kojima bi Energana mogla biti ustupljena Slovacima, ali do dogovora još nije došlo.
Prema saznanjima “Dana”, Radoje Gomilanović, vlasnik Nove Beranke, ponudio je OZ Koveksu Energanu za jedan euro, a da struja neophodna za rad te fabrike bude prodavana po subvencijama. Gomilanović na takvu ponudu još nije dobio zvaničan odgovor od OZ Koveksa.
Na sedam raspisanih tendera za prodaju imovine beranskog Rudnika stigla je samo ponuda OZ Koveksa. Početkom juna prošle godine, ta firma je potpisala i kupoprodajni ugovor sa stečajnim upravnikom Rudnika Dušanom Bugarinom, kojim se obavezala da uplati 300.000 eura na žiro račun firme i investicije u visini od 4.700.000 eura. Ugovor nije sproveden, a krajem prošle godine raspisan je novi tender na koji se niko nije javio, nakon čega je 11 rudara štrajkovalo u jami zahtijevajući isplatu ličnih dohodaka. Nakon tri dana protesta, rudarima su isplaćene dužne plate, a dogovoreno je da se ubrzano radi na privatizaciji Rudnika.
DAN

Fantomi u akciji

Policija je potvrdila da su prije nekoliko dana sa sedam automobila u Beranama ukradene registarske oznake. Izvor iz policije Republici je rekao da su se svi slučajevi dogodili u jednoj noći, i da se sumnja da je ''operaciju'' izvela ista grupa kradljivaca.
- Sve registarske oznake nestale su u jednoj noći i sve ukazuje na to da su krađu izvele iste osobe - rekao je jedan službenik CB Berane.
On je objasnio da bi motivi krađe mogli biti prebacivanje tablica na teritoriju Kosova, gdje bi mogle da se koriste uz falsifikovanu dokumentaciju.
- Teško je povjerovati da će neko ukradene tablice koristiti u Crnoj Gori - rekao taj službenik.
Prema njegovim riječima, saobraćajne isprave u Crnoj Gori i Srbiji štampaju se na specifičnom papiru koji saobraćajni policajci u rutinskim kontrolama lako prepoznaju.
- Sve nas navodi na zaključak da su ukradene tablice završile na Kosovu, gdje su saobraćajni formulari drugačiji, i lako ih je falsifikovati - kazao je on.
Ukradene registarske tablice koriste se, kako je rekao, na Kosovu uz lažnu dokumentaciju, da bi vlasnici polovnih automobila iz inostranstva izbjegli plaćanje carinskih i drugih obaveza.
- Na jeftino dobavljene automobile stvljaju se ukradene tablice iz Crne Gore, i automobil se vozi s krivotvorenom saglasnošću i saobraćajnom dozvolom - rekao je taj službenik.
On je dodao da su svi vlasnci automobila koji su prijavili krađu tablica dobili uvjerenja koja mogu koristiti do izdavanja duplikata registarskih oznaka, a da je policija objavila potragu za ukradenim tablicama i da su za svaki slučaj pojačane saobraćajne kontrole.
Krađu registarskih oznaka u Beranama mogla je, vjeruje se, izvesti grupa kradljivaca koja je došla s Kosova, ali isto tako i neko odavde ko bi ih kasnije prodao na Kosovu. Krađa tablica prije te noći nije bilo više mjeseci, niti su se ponovile u proteklih dva-tri dana.
REPUBLIKA

Selo protkano istorijom

Ako umiješ da gledaš, dođi da vidiš Trepču, koja sve više liči na varoš. Kuće zbijene pored same rijeke, koja prolazi sredinom sela. A odozgo sa planina, krog maglu i studen probija se proljećno sunce, osvaja prostor.
Trepča se nalazi između Andrijevice i Berana. Bila je nekada opština, sada mjesna zajednica. Ovdje je nekada bio dom kulture, prodavnice, otkupne stanice, zgrade koje su sada napuštene. Selo se nalazi na zaravni opkoljeno sa svih strana planinama a dolje otvorena ravnica prema rijeci Limu. Zemlja je bogata, rodi dobro povrće, krompir, kukuruz, voće. Mjesto je nekada bilo gusto naseljeno. Svaka kuća je imala četiri do pet članova porodice. Bilo je puno naroda, da je milina gledati - kaže starina Milija Novović. Bogme se sada skoro ispraznilo selo. Mnogo je zatvorenih domova, razvalina i onih koji su davno napustili zavičaj. Sve je manje ženidbe i udadbe. Ne čuje se više da ko zapjeva, zovne. Mnogo je imanja zaraslo u korov, gora skoro ušla u kuće, pogotovu u gornjem kraju sela - priča Novović.
Trepča se pominje još u Dečanskoj hrisovulji 1220. godine. Odavde se odlazilo u svijet na školovanje i za zaradom. Mještani sa ponosom ističu da imaju školu koja je sagrađena 1923. godine. Zgrada je od kamena na dva sprata. Imala je biblioteku, bilo je nekada do 150 učenika. Sada nastavu pohađa svega 12 đaka. U ovoj školi učili su prva slova naši poznati književnici Mihailo Lalić, Miloš Vulević, Radoslav Stojanović, Čedo Vulević, Milivoje Mašović i drugi.
Trepča je nekada imala preko 100 domova i oko 200 domaćinstava, sad broji oko 70 kuća u kojima mahom žive stari.
Postoje priče i legende i o planini Lelejskoj gori, po kojoj nosi naslov roman Mihaila Lalića. I gledam tu planinu iznad Trepče. Nad njom magle i snijeg. Puna li je bila leleka i odjeka, a bogami i djevojačke i momačke pjesme, baš onako kako pisac Lalić kaže.
Trepča je bogata izvorima, ima planinu koja je bogomdana za uzgoj stočarstva, ima plodne njive, voćnjake, predustretljive ljude i dobre domaćine. Svako domaćinstvo ima vodu u kući, telefon, električne i druge uređaje. Ispred svake kuće može se vidjeti auto. Tu su i prodavnice, kafane, pošta i ambulanta, urađeni putevi kroz selo.
Polako se vraćaju oni koji su napuštali zavičaj, grade nove kuće - kaže nam domaćin Milija Petrić. Bilo je ovdje uzornih domaćina koji su imali preko 100 ovaca. Iznad sela su planine, praktično puste, nema stada ni čobana ljeti na njima kao nekada. Nema više djevojačke i momačke pjesme da se čuje odonud od Komova pa sve do Bjelasice i Jelovice. Zarasli su putevi kojima su mladići i djevojke prolazili i brali cvijeće, kretala se crnogorska kola, bili sabori.
Tako traje priča od iskona, ona naša, svakodnevna, a selo Trepča smješteno na zaravni pored Lima, na rijeci Trepči, ima svoju priču, svoje probleme vjerovanje u bolje sjutra.

Predanja
Ovo je inače, slobodarski kraj. Iz Trepče su čuveni junaci opjevani u narodnim pjesmama, o kojima Vuk Karadžić piše. Među njima je i čuveni Kostreš harambaša. I sada sa ponosom mještani govore o Kostrešovoj pećini u kojoj se skrivao od Turaka. O njegovom junaštvu postoje zapisane priče i legende. O ovom glasovitom harambaši piše i Mihailo Lalić u svojim djelima. Karadžić bilježi da je u gornjem toku Lima bio i Gavran harambaša i Limo i da su zajedno sa Kostrešom branili narod od turskog zuluma. Ovdje traje priča o Kuštrimu i Fatimi, dvoje zaljubljenih, čiju ljubav ni Turci nijesu mogli razdvojiti.
DAN

Otvoren centar za obuku nezaposlenih

U prisustvu ministra prosvjete Slobodana Backovića i Dimitrija Radulovića, pomoćnika direktora Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, u Beranama je danas otvorena rekonstruisana radionica za obuku učenika smjera drvoprerada i prekvalifikaciju nezaposlenih lica. Opremanje radionice omogućila je donacija od 40.000 eura Evropske agencije za rekonstrukciju, a beranski Centar za obuku je jedan od četiri u Crnoj Gori koji služe u te namjene.
Otvarajući radionicu, ministar Backović je naglasio da je Vlada odredila četiri pravca razvoja Crne Gore.
- Pored ove radionice biće otvoreni centri za obuku i u Baru, gdje će biti otvorena škola poljoprivrede, iz oblasti ugostiteljstva u Herceg-Novom, dok će u Podgorici biti otvoren centar za građevinarstvo. Otvaranje radionice u Beranama je dobar primjer saradnje škole i ZZZ CG u ozdravljenju privrede, istakao je ministar Backović, zahvaljujući se Evropskoj agenciji za opremanje radionica.
Dragutin Pajković, direktor ŠC "Vukadin Vukadinović", u sklopu koje je i otvorena radionica, naglasio je da je do realizacije tog projekta došlo zahvaljujući pomoći Evropske agencije kroz projekat VET 1 i 2. On je naglasio da se u njoj na kvalitetan način mogu edukovati kadrovi iz oblasti drvoprerade, koja je u Agendi Vlade CG, pored turizma, poljoprivrede i građevinarstva, označena kao strateška grana za budući razvoj Crne Gore.
- Ministarstvo prosvjete je odobrilo 10 stipendija i isto toliko mjesta u đačkom domu, što predstavlja dobre uslove za popularizaciju zanimanja koja su deficitarna na tržištu rada, a u cilju afirmacije ove struke, naglasio je Pajković.
POBJEDA

U nedjelju opet idu pred Vladu

Za oko 160 radnika ŠIK "Polimlje", koje je nastalo privatizacijom AD ŠIP "Berane", ni juče nije uplaćeno 15 zaostalih plata i radni staž za 24 mjeseca, iz perioda prije privatizacije, što im je prije četiri dana obećao ministar ekonomije Predrag Bošković. Radnici su sinoć najavili da će, ukoliko danas do 15 časova ne dobiju novac, u nedjelju 9. aprila započeti štrajk ispred zgrade Vlade. Oni su taj zahtjev proslijedili stečajnom sudiji, stečajnom upravniku, Vladi RCG i Ministarstvu ekonomije.
Radnici su od stečajnog sudije i upravnika zatražili da im kao povjeriocima dostave iznos novca koji se nalazi na računu ŠIP-a i spisak potraživanja pojedinačno za svakog radnika sa platama, kako bi znali koliko iznose njihova potraživanja.
Taj podatak im je potreban kako bi se radnici prioritetno namirili u stečajnom postupku, jer se Vlada odrekla svojih potraživanja, koja su bila svrstana u prioritetnu klasu, u korist radnika.
Oni traže i da sud obaveže stečajnog upravnika da podatke istakne na oglasnoj tabli preduzeća i da izda nalog za isplatu radničkih potraživanja, najkasnije do 7. aprila do 15 časova.
Prema njihovom mišljenju odgovornost za ispunjenje njihovih zahtjeva, nakon što je Vlada otpisala potraživanja, snose stečajni sudija i stečajni upravnik.
Stare dugove ŠIP-a još nijesu otpisali Opština Berane, Komunalno i Elektrodistribucija. Na bivšem računu te firme ima oko 450 hiljada eura stečajne mase, ali radnici nijesu mogli da ih koriste dok se ostali ne odreknu potraživanja.
VIJESTI

Trajno oštećeno 11 kuća

U klizištima na području beranske opštine trajno je oštećeno 11 useljenih kuća, na kojima je evidentna šteta u prosjeku 10 do 15 hiljada eura - saopštio je juče Šef opštinskog kriznog štaba za suzbijanje posljedica od elementarnih nepogoda Ilija Marković.
- Te kuće su toliko oštećene da se u njima ne može živjeti, iako vlasnici pojedinih kuća stanuju u njima na sopstveni rizik. Opština nije u mogućnosti da te porodice stambeno zbrine, zbog čega smo bili prinuđeni da, uz saglasnost predsjednika Opštine Relje Jovančevića, uputimo zahtjev za pomoć predsjedniku Vlade Milu Đukanoviću i predsjedniku Republičke komisije za elementarne nepogode Slavoljubu Stijepoviću - kazao je Marković.
On je kazao da su porodice Lazara Popovića, Mila Barjaktarovića, Branka Vujovića i Milanke Barjaktarović iselile iz kuća, uključujući Milovana Dedovića, kojem se prošle godine srušila kuća. Na sopstveni rizik i zbog nepostojanja rješenja da budu stambeno zbrinuti, u neuseljivim kućama žive porodice Reha Ajdarpašića, Žarka Popovića, Branka Vujovića, Živka Đuraškovića, Budimira Lutovca, Rajka Lutovca i Vučete Ćorca.
- Oštećene kuće nalaze se na područjima Petnjice, Police, Dapsića i Budimlje, kao i na području Petnjika i Lubnica, gdje su još prošle godine zabilježena oštećenja zbog klizišta koja su ove godine uslovila rušenja - kazao je Marković.
On je naglasio da je Opština Berane, od Republičke komisije za štete od elementarnih nepogoda, tražila da uviđaj napravi njihova komisija kako bi se utvrdilo da li se na tim mjestima uopšte može stanovati jer ima slučajeva da u jednom komadu klizi oko tri hektra zemlje na kojoj se nalaze tri domaćinstva. Marković je izrazio očekivanje da će republičke institucije kojima su se obratili za pomoć, brzo reagovati, kako bi se ugroženim građanima što prije pomoglo. On je rekao da su prošle godine štete na stambenim objektima procijenjene na oko 150.000 eura.
VIJESTI

Više nema prepreka za punu ažurnost

Osnovni sud u Beranama prošle godine nije postigao željenu ažurnost, iako su sve sudije ispunile normu, pojedini čak dva do tri puta više nego što je predviđeno - saopštio je Ratko Vukotić, predsjednik Vrhovnog suda Crne Gore.
On je nakon obavljene kontrole konstatovao da je beranski sud radio u otežanim uslovima - nekoliko mjeseci trajala je rekonstrukcija zgrade, a nije bio izabran i jedan sudija.
- Sada su ti nedostaci otklonjeni, sudijski sastav je kompletiran, završena je zgrada, a nadam se da će se uskoro i materijalni položaj sudija popraviti, ne samo u ovom već i u svim sudovima i Crnoj Gori. Zato očekujem da će ovaj sud, s obzirom na kvalitetan kadar, u ovoj godini postići potpunu ažurnost i efikasnost - rekao je predsjednik Vrhovnog suda.
On je istakao da su uočene greške i propusti u radu pojedinih sudija i njima je sugerisano da te propuste ne ponavljaju. Vukotić je dodao da su građani juče, kao i preko kancelarije Vrhovnog suda za pritužbe, iznijeli dosta pritužbi na rad beranskog suda i dodao da je jednom broju građana izašao u suret. On je konstatovao da je zadužio sudiju, ne navodeći kojeg, da riješi spor porodica Butrić i Raković, koji godinama čekaju sudski epilog u vezi sa srušenim stanovima. O problemu Beranca Petra Portića, koji od 1997. godine nije dobio presudu o saobraćajnom udesu u Podgorici u kojem je stradao kao pješak i ostao invalid, Vukotić je kazao da će u podgoričkom sudu provjeriti zašto je oštećeni toliko čekao. Andrijevičanin Milan Marić, koji takođe godinama ima neriješen predmet u Osnovnom sudu u Beranama, zahvalio je Vukotiću što je juče našao vremena za njegove probleme.
Govoreći o radu u 2005. godini, Dragan Dašić, predsjednik Osnovnog suda u Beranama, pored ostalog, kazao je da je iz 2004. i ranijih godina u 2005. prenešeno 2.484 predmeta, da je lani primljeno novih 4.456 predmeta. Riješeno je 4.525, dok je 2.415 ostalo neriješeno.
VIJESTI

Usmrtio sina u nužnoj odbrani

Beranac Bogdan R. Šćepović(70), iz Police kod Berana, oslobođen je juče optužbe za ubistvo sina Milana (45). Krivično vijeće sudije Vidomira Boškovića u Višem sudu u Bijelom Polju utvrdilo je da je Šćepović pucao u nužnoj odbrani, ali je on osuđen na četiri mjeseca zatvora zbog “nedozvoljenog držanja oružja ili eksplozivnih materija”. Vrijeme provedeno u pritvoru uračunava se u zatvorsku kaznu.
Prema optužnici Lepe Medenice, Šćepović je 6.decembra prošle godine, nakon kraće svađe, u sina ispalio dva metka iz pištolja za koji nije imao dozvolu. Milan je preminuo sjutradan u beranskoj bolnici.
Šćepoviću je nakon izrečene presude ukinut pritvor.
VIJESTI

Krijumčar papagaja i hrčaka

Istražni sudija Osnovnog suda u Beranama Hilmija Suljković odredio je pritvor od trideset dana Podgoričaninu Dejanu Popoviću, koji je pokušao da iz Srbije u Crnu Goru prošvercuje papagaje i hrčke. Suljković je za Republiku rekao da je istragu pokrenuo na zahtjev osnovnog tužioca i da se Popović za sada tereti za krijumčarenje.
- Osumnjičeni je već u pritvoru u Bijelom Polju. On je priznao da je pokušao da prošvercuje papagaje i hrčke, ali je rekao da je to radio za drugoga Podgoričanina, koji je ptice i životinje naručio - kazao je Suljković.
On je objasnio da je Popović po zanimanju vozač i da je te noći kada je otkriven s papagajima, bio za volanom autobusa kojim je obavljan šverc.
Beranska policija otkrila je prije tri noći u autobusu firme ''Božur'', koji je saobraćao na relaciji Novi Sad – Podgorica, 250 papagaja i 50 hrčaka. Autobus je prošao carinu na Dračenovu, ali ne i policiju kojoj nije promakao cvrkut ptica iz prtljažnika.
Papagaji i hrčci odmah su oduzeti. Policija i sud našli su se na muci šta sa zaplijenjenim pticama i životinjama i na kraju su završile u specijalnom izolatoru Veterinarske stanice u Beranama, gdje će biti do završetka istrage.
- Nijesam zaista papagaje i hrčke mogao da donesem u sud - kaže u šali sudija Suljković.
Za pedeset pagaja, koji su uginuli, utvrđeno da je razlog neadekvatan transport. Još nekoliko je naknadno uginulo u Veterinarskoj stanici, koja ima znatne troškove povodom pravljenja izolatora i održavanja ptica i životinja.
Novosađanin Milan Radović kod koga su ptice i životinje kupljene je van domašaja crnogorskih pravosudnih organa. Za sada se ne zna da li će tužilac uhapšenog vozača autobusa teretiti i za mnogo teže djelo od krijumčarenja, odnosno za ugrožavanje zdravlja ljudi.
REPUBLIKA

Novac čekaju još danas

Ukoliko radnicima Šumsko - industrijskog kombinata "Polimlje" iz Berana tokom današnjeg dana ne bude izmireno 15 zaostalih plata i radni staž za 24 mjeseca, iz perioda prije privatizacije, oni će sjutra ponovo štrajkovati pred zgradom Vlade u Podgorici - kazao je predsjednik IO Sindikata "Polimlje" Radojica Jelić.
On je podsjetio da je radnicima tokom štrajka u Podgorici u ponedjeljak obećano da će od spornih sredstava od oko 450.000 eura, koja su blokirana na žiro-računu ŠIP-a, kako se to preduzeće zvalo prije privatizacije, tokom sedmice biti izmirena potraživanja. Ministar ekonomije Predrag Bošković tada je obećao da se Vlada odrekla svojih potraživanja od tog preduzeća, iz perioda prije uvođenja stečaja, što je bio jedan od uslova za deblokadu računa.
- Isplatu čekamo danas do 15 časova. Ukoliko ne dobijemo novac održaćemo zbor, nakon kojeg ćemo otputovati za Podgoricu i započeti štrajk pred Vladom do konačnog ispunjenja zahtjeva - kazao je Jelić.
Na pitanje zašto štrajkuju izpred Vlade, ako je ispunila njihove zahtjeve, a ne ispred Opštine Berane i Komunalnog preduzeća, koji to nijesu učinili, Jelić je kazao da Vlada treba da izvrši pritisak na stečajnog sudiju i stečajnog upravnika koji treba da izvrše deblokadu računa i podijele novac radnicima.
Novac od ŠIP-a potražuju Opština, Komunalno preduzeće i Elektrodistribucija. Tokom nedavne posjete Beranama, ministar poljoprivrede Milutin Simović je kazao da je tokom susreta sa gradonačelnikom Reljom Jovančevićem, postigao dogovor da Opština i Komunalno otpišu dugove ŠIP-a kako bi na taj način dali doprinos da zaživi to tek privatizovano preduzeće.
Radnici su kazali da novi vlasnik "Boj - komerc" uredno izmiruje sve obaveze prema radnicima, te da im je jako žao što prekidaju proizvodnju da bi ostvarili svoja prava od prije privatizacije.
VIJESTI

Šaran u Malom jezeru

Društvo za očuvanje i zaštitu životne sredine "Trešnjevik" iz Berana, izvelo je juče eksperimentalno poribljavanje Malog jasikovačkog jezera nadomak Berana, sa određenom količinom šarana "matičnjaka", što predstavlja novinu kada je u pitanju sjeverni dio Republike.
Kako je kazao predsjednik Društva "Trešnjevik" Ljubiša Rajović, poribljavanje je obavljeno uz stručnu pomoć i u saradnji sa Društvom prijatelja Skadarskog jezera, a pod nadzorom Sportsko-ribolovnog društva "Lim" iz Berana.
Rajović je kazao da je sve troškove poribljavanja pokrio "Trešnjevika", a ukoliko se eksperiment pokaže uspješnim, u dogledno vrijeme pojačaće broj "matičnjaka" šarana, ne samo u tom jezeru već i u okolnim rijekama.
On je kazao da je to nastavak njihovih aktivnosti na očuvanju životne sredine, a prije dvadesetak dana o svom trošku su očistili Gradski park i Dječje igralište u njemu.
- Lokalna uprava se oglušila o zahtjev da finansijski pomogne čišćenje Dječjeg igrališta od velikih količina otpada - kazao je Rajović.
VIJESTI

Najbolji rad na poštanskoj markici

Na likovnom konkursu na temu “Integracija imigranata” koji je organizovala Pošta Crne Gore u saradnji sa Ministarstvom prosvjete i nauke juče su uručene nagrade učenicima autorima najboljih radova. Nagrade su pripale Janku Božoviću, O.Š.”Štampar Makarije”, Svetlani Đerković, O.Š.”Milić Keljanović” iz Andrijevice, Nataši Prodanović O.Š.”Vlado Milić”, Ilinki Šoškić i Milanki Joksimović, učenicama O.Š.”Vuk Karadžić” iz Berana. Prvoplasirani rad Pošta Crne Gore nagradila je sa 200 eura, drugoplasirani sa 150, a učenici koja je osvojila treće mjesto pripalo je 100 eura. Mladi slikari koji su osvojili četvrto i peto mjesto nagrađeni su sa 50 eura.
- Prvoplasirani rad predstavlja idejno rješenje za marku Pošte Crne Gore. Najviše radova, inače, stiglo je iz O.Š.”Vuk Karadžić” iz Berana- rekla je Branka Kankaraš, samostalni savjetnik za osnovno obrazovanje u Ministarstvu prosvjete.
Milan Martinović, izvršni direktor Pošte Crne Gore kaže da je poštanska markica najbolji ambasador jedne zemlje.
- Očekujem da će se učenici i dalje javljati na ostalim konkursima koje budemo organizovali. Ova markica biće predstavnik Pošte Crne Gore na izboru za najljepšu poštansku markicu Evrope- rekao je Martinović.
DAN

Praksa u proizvodnji

Današnjem svečanom puštanju u pogon radionice za obuku učenika i odraslih u oblasti drvoprerade, koju će pored Srednje škole “Vukadin Vukadinović” koristiti i Centar za obuku u Beranama, prisustvovaće ministar prosvjete Slobodan Backović, šef Evropske agencije za rekonstrukciju Rajner Freund i predstavnici Zavoda za zapošljavanje. Kompletnu opremu obezbijedila je Agencija kroz projekat “Podrška stručnom obrazovanju i obuci u Crnoj Gori”, koji se realizuje u saradnji sa Ministarstvom i Zavodom.
Istog dana u školi će biti predstavljena i analiza potreba za obukom i stručnim usavršavanjem radne snage u sektoru drvoprerade.
DAN

Nema optuženog, nema ni suđenja

Pred vijećem Višeg suda u Bijelom Polju, kojim je trebalo da predsjedava Arif Spahić, juče nije održano suđenje Željku Raičeviću (26), iz Berana, zbog preprodaje droge. Razlog za to je što se na suđenju nije pojavio optuženi kao ni jedan od svjedoka. Nastavak je zakazan za 13. april.
Prema optužnici zamjenika višeg državnog tužioca u Bijelom Polju Milosava Veličkovića, Raičević je prošle godine od nepoznatog lica u Podgorici nabavio 47,72 grama marihuane. Od te količine 31. januara ove godine u Beranama je prodao jednom svom sugrađaninu 2,51 gram za pet eura a ostatak je policija pronašla u njegovoj porodičnoj kući, kaže se u optužnici.
DAN

Ubio sina

Zamjenik višeg državnog tužioca u Bijelom Polju Lepa Medenica podigla je optužnicu protiv Bogdana Šćepovića (70), iz sela Zagrađe kod Berana, zbog krivičnog djela ubistva. U optužnici stoji da je Šćepović šestog decembra ove godine oko 15 i 30 sati u selu Zagrađe na Polici kod Berana, ispred porodične kući nakon svađe teško ranio sina Milana (45). Tom prilikom ispalio je dva hica iz pištolja koja su teško ranila Milana koji je operisan u beranskoj bolnici. Dan kasnije Milan je podlegao povredama.
Sudija Višeg suda u Bijelom Polju Milan J. Smolović prethodno je ispitao Bogdana Šćepovića i odredio mu jednomjesečni pritvor.
DAN

Dani frankofonije

Nakon učešća na Franko karaokama i Pozorišnom festivalu na francuskom jeziku u Podgorici, članovi Kluba "AMI" iz Berana su proslavili Dane frankofonije i na svom terenu. Naime, sinoć je beranska publika imala prilike da vidi predstavu najstarije pozorišne trupe Kluba "AMI", "Ludo veče" (La folle soirée) po tekstu Fernand Garnier-a, s kojom su ovi mladi glumci-amateri pozvani da predstavljaju svoju zemlju na Međunarodnom pozorišnom frankofonom festivalu za mlade u Barseloni od 2. do 6. aprila ove godine.
Kako je kazala Dušica Šćekić rukovodilac kluba AMI, sudeći po aplauzu malobrojne, ali privržene publike, beranski srednjoškolci imaju potencijala da svojom igrom i riječima opčine i špansku publiku. Klub AMI, centar za izučavanje stranih jezika u Beranama postoji šest godina sa preko sto polaznika uzrasta 5-18 godina.
POBJEDA

Petnjičani nezadovoljni

Sjednica lokalnog parlamenta u Beranama protekla je u znaku polemike oko prijedloga petogodišnjeg planiranja i uređenja prostora.
Odbornici DPS-a s područja Petnjice zamjerili su lokalnoj vlasti da je potpuno zanemarila taj kraj, naseljen bošnjačko-muslimanskim stanovništvom, iako on čini 30 odsto opštinske teritorije, kao i 30 odsto ukupnog stanovništva.
- Za petogodišnji period planom ste Petnjici predvidjeli 12 hiljada eura, odnosno 0,1 odsto. Kada bude usvojen Zakon o manjinama, nećete moći više tako da se ponašate prema stanovništvu koje čini 30 odsto beranske opštine - rekao je odbornik DPS-a Rešid Adrović.
U polemici koja je vođena oko privremenih objekata odbornici DPS-a su tvrdili da lokalna vlast pokušava da legalizuje jedan broj nelegalnih objekata, dok su iz resornog sekretarijata saopštili da je Odluka urađena u skladu sa zakonom i u ''dobroj saradnji s Ministarstvom uređenja prostora''.
Odbornici i vladajuće koalicije i opozicije bili su nezadovoljni informacijom o dodjeli sredstava nevladinim organizacijama za ovu godinu, tako da taj izvještaj nije usvojen. Lokalni parlament formirao je žiri za dodjelu najvišeg opštinskog priznanja, za čijeg predsjednika je izabran odbornik SNP-a Mićun Babović. Glasovima i vlasti i opozicije potvrđen je ponovni izbor istaknutog sportiste Gorana Zonjića za direktora Sportskog centra.
REPUBLIKA

Obnova Vakufske kuće

Na inicijativu brojnih građana Berana, nedavno je formiran Odbor za rekonstrukciju i sanaciju Vakufske kuće kod česama - Mesdžida u centru grada. Taj objekat islamske kulture i akhitekture potiče iz 1883. godine i do prije dvadesetak godina, predstavljao je jedinu javnu česmu u Beranama, ali je sada u veoma lošem stanju.
Odbor za rekonstrukciju tog drevnog objekta, održao je sastanak sa predsjednikom Opštine Reljom Jovančevićem, koji je, prema riječima predsjednika Odbora Hafiza Novalića, obezbijedio novac za izradu projektne dokumentacije, a pored toga, tokom izgradnje i nakon toga, pomenuti objekat će biti oslobođen plaćanja svih komunalnih dažbina. Novalić je kazao da se Odbor za rekonstrukciju Vakufske kuće obratio predsjedniku Vlade, predsjedniku Republike, svim ministarstvima u Vladi CG, svim predsjednicima opština u Crnoj Gori, svim privatnim i društvenim preduzećima u Republici, kao i gradonačelnicima susjednih opština u Srbiji Sjenice i Novog Pazara. Novalić je istakao da je, prema nekim predračunskim proračunima, za realizaciju pomenutog projekta potrebno oko 60.000 eura.
On je kazao da je izrada projektne dokumentacije u toku, a taj posao je povjeren preduzeću "Arhing", odnosno arhitekti Rifatu Alihodžiću iz Bijelog Polja. Novalić je napomenuo da Odbor za rekonstrukciju i izgradnju Vakufske kuće u Beranama ima sedam članova koji predano rade kako bi rekonstrukcija objekta započela u što kraćem roku.
FOTO
VIJESTI

Isplatila se šetnja do Vlade

Više od pedeset radnika Šumsko-industrijskog kombinata "Polimlje" iz Berana obustavilo je sinoć započeti štrajk ispred zgrade Vlade, zbog neisplaćenih plata i radnog staža za period prije uvođenja stečaja.
Nakon što im se obratio ministar ekonomije Predrag Bošković, radnici su krenuli nazad, za Berane, iako su bili riješeni da se ne razilaze dok im se ne ispune zahtjevi.
Predsjednik Izvršnog odbora Sindikata "Polimlja" Radojica Jelić kazao je da im je ministar Bošković saopštio da je Vlada u četvrtak donijela odluku da će se odreći svojih potraživanja prema "Polimlju" u korist radnika, te da isplata može početi danas.
- Ako bude sve kako nam je obećao, nakon prodaje firme dobićemo više novca - rekao je Jelić i dodao da će danas biti održan sastanak radnika.
On je kazao da će radnici, ukoliko ne bude ispunjeno obećanje ministra Boškovića, nastaviti štrajk ispred zgrade Vlade.
Prije Boškovića radnicima se sinoć obratio i potpredsjednik Vlade Branimir Gvozdenović koji ih je ubjeđivao da treba da se raziđu i obećao da će im se ubrzo obratiti neko od nadležnih.
Radnici tog preduzeća juče ujutru započeli su protest ispred zgrade Privrednog suda u Bijelom Polju, odakle su pješke krenuli za Podgoricu, a od Mojkovca nastavili autobusom koji je angažovalo predsjedništvo beranskog Sindikata.
Radnike je juče primio predsjednik Privrednog suda u Bijelom Polju Muzafer Hadžajlić, koji ih je obavijestio da novac iz stečajne mase nije moguće podići jer se nalaze na računu ŠIP-a Berane, kako se prije privatizacije zvalo to preduzeće, sve dok Vlada, Opština Berane, Elektrodistribucija i Komunalno preduzeće ne otpišu svoja potraživanja.
Jelić je izrazio žaljenje što je došlo do obustave rada u ŠIK-u jer novi vlasnik "Boj - komerc" iz Andrijevice, u potpunosti izmiruje sva potraživanja prema radnicima od privatizacije. Novac od kojeg bi trebalo da se izmire potraživanja, a koji je blokiran, prema riječima Jelića, iznosi oko 450.000 eura, od čega su na ime akontacije, krajem prošle godine, dobili ukupno 76.000 eura.

HADŽAJLIĆ: RADILI SMO U INTERESU RADNIKA
Predsjednik Privrednog suda Muzafer Hadžajlić, obraćajući se radnicima, kazao je, da je sve što je rađeno bilo u njihovom interesu. On je naveo da sud nije odgovoran što je firma dovedena do stečaja.
- Vlada je tokom stečaja dala kredit od 215.000 eura, Upravi za šume duguju 170.000, za struju 80.000, a prije stečaja postojao je kredit oko 100.000 eura. Nastojalo se prvenstveno obezbijediti primanje za radnike i sva njihova potraživanja prije stečaja i djelimično u toku su izmirena - kazao je Hadžajlić, navodeći da su svi koji su angažovani tokom stečaja, u vidu akontacije, primili oko 500 eura.
- Preostala je obaveza da se poveže staž prije stečaja, što za 14 mjeseci iznosi oko 40.000 eura, kao i za vrijeme stečaja - kazao je Hadžajlić dodajući da je neprimjereno da se na ovakav način vrši pritisak na sud, jer će u suprotnom biti prinuđen da se obrati nadležnim organima - kazao je Hadžajlić.
VIJESTI

O privatizaciji firme 25. aprila

Predsjednik Odbora direktora beranske "Polimke" zakazao je vanrednu Skupštinu akcionara te industrije kože za 25. april, na kojoj će se učesnici izjasniti o odluci o dokapitalizaciji preduzeća.
Skupština akcionara bi trebalo da da konačnu riječ u vezi sa ponudom kompanije "Koroški" iz Slovengradeca, koja se jedina javila na tender iz 2004. godine i ponudila uslov pod kojim bi privatizovala "Polimku".
U još aktuelnoj ponudi "Koroškog", pored ostalog, navodi se da će angažovati 60 radnika, bruto zarade bi iznosile 375 eura, a investiciona ulaganja u narednih nekoliko godina 6,2 miliona eura, dok bi pola godine nakon pokretanja proizvodnje dodatno bilo angažovano još tridesetak radnika. Pored toga, "Koroški" je ponudio spremnost da izmiri zaostale zarade radnicima za oko 30 mjeseci u minimalnom iznosu.
Na posljednjem zboru radnika "Polimke", uslovno je prihvaćena ponuda, a nakon toga, Odbor direktora je donio odluku o sazivanju vanredne Skupštine akcionara.
Inače, u tom preduzeću 2003. godine bilo je zaposleno više od 170 radnika, a sada ih ima oko 100 jer su neki uzeli 24 lična dohotka, a neki su uz dokup staža penzionisani.
VIJESTI

Ne cijepaj drva u stanu

Na prvom narednom zasjedanju lokalnog parlamenta u Beranama, koje je najavljeno za početak ovog mjeseca, biće donesena odluka kojom je ''strogo zabranjeno cijepanje drva u stanovima''.

Odlukom o kućnom redu u stambenim zgradama predviđeno je i više drugih zabrana i propisa koji od sada neće biti samo nepisana pravila kulturnog i civilizovanog ponašanja.

Zabrana ''cijepanja ogrijevnog materijala u stanovima i drugim mjestima koja za to nijesu određena, čime se ugrožava stabilnost zgrade ili oštećuju njeni dijelovi'', predviđena je članom 24 Odluke.
Nakon ove uredbe, koja predstavlja zakonsku obavezu, trebalo bi, konačno, da se stane na kraj i navici stanara stambenih zgrada da slažu drva na terasama i u nepreglednim 'kupama', gdje stignu – na zelenim površinama, na parkinzima, bez ikavog reda. Odluku o tome gdje će se, osim podrumskih prostorija, odlagati ogrijev, donosiće skupština stanara, a o provođenju će se starati upravnik stambene zgrade.
Da odlaganje drva predstavlja problem ne samo estetske prirode, govori i fotografija napravljena juče. Mnoge od ovih 'kupa' ogrijevnih drva, s obzirom na to da je već kraj marta, dočekaće tu gdje su i jesen, ružeći okolinu.
Lokalna uprava je prije nekoliko godina zbog nedostatka drvljanika odobrila izgradnju garaža pored Lima. Tada je napravljeno više od trideset objekata kojima, takođe, grad nije uljepšan, a 'kupe' kao prepoznatljivost sjevernih područja, ipak i dalje niču kao pečurke.
Najnovija Odluka o kućnom redu predviđa sankcije, kako za pojedine stanare, tako i za zgradu ''kao pravno lice''. Stambena zgrada će se, recimo, kazniti od desetostrukog do dvjestostrukog iznosa minimalne zarade u Republici, ako ''ne odredi mjesto i vrijeme za istresanje tepiha i posteljina''.
Radi zaštite od požara Odlukom je ''zabranjeno držati eksplozivna sredstva i druge lako zapaljive materijale'' u zgradama, a u slučaju da stanari nijesu sposobni da sami eventualno ugase požar - ''dužni su obavijestiti vatrogasnu službu''.
Ostaje da se vidi da li je Odluka o kućnom redu napravljena da bi se doista uveo red u zgradama i njihovom okruženju, ili za namicanje novca za lokalni budžet, s obzirom na stroge novčane kazne ''zbog prekršaja iz člana 5, 6, 10, 11, 13, 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 23, 24, 25, 26, 28'' ...
Doduše, stroge kazne bile su odavno predviđene i za nepropisno odlaganje smeća, ali nije poznato da li je u Beranama ikada naplaćena makar jedna.
REPUBLIKA

Registrovan umjeren zemljotres

Večeras u 21 čas i 50 minuta Seizmološki zavod u Podgorici registrovao je umjeren zemljotres sa epicentrom lociranim sedam kilometara sjeverno od Berana. Kako je saopšteno iz ovog Zavoda jačina u žarištu iznosila je 2,4 jedinice Rihterove skale, a epicentralni intenzitet četiri jedinice Merkalija. Zemljotres se osjetio na području Berana sa intenzitetom tri stepena Merkalijeve skale.

POBJEDA

Duhovno uzrastanje mladih

U Beranama je u januaru ove godine, sa blagoslovom episkopa budimljansko- nikšićkog Joanikija, osnovana Svetosavska omladinska zajednica “Teofil”. Za predsjednika zajednice izabran je Miroslav Raičević, a planirano je da se ona bavi radom sa djecom i mladim ljudima. Prema riječima Miroslava Raičevića, uloga Svetosavske omladinske zajednice je “da pruži podršku mladima u prepoznavanju i ostvarivanju različitih sposobnosti i službi u Crkvi”.
- Naša uloga je da se izađe u susret aktuelnim potrebama mladih i svih članova Crkve. Cilj Svetosavske omladinske zajednice je da pokaže svojim prijateljima da su Liturgija i Crkva središte i izvor života - ističe Raičević.
Govoreći o prvim akcijama Zajednice, Raičević kaže da je to organizacija koja je tek nedavno osnovana i da je dosad organizovala jedno predavanje, a da će sličnih akcija u narednom periodu biti više.
- Na Sretenje Gospodnje, 15. februara, Svetosavska omladinska organizacija je organizovala predavanje na temu “Susret Boga i čovjeka”. Predavanje je održao preosvećeni vladika Joanikije, a to je bila i naša prva akcija koju smo, po svemu, uspješno organizovali - navodi Raičević.
Prema njegovim riječima, članovi Svetosavske omladinske zajednice neće žaliti truda za ostvarivanje duhovnog i kulturnog uzrastanja, posebno kod mlađih naraštaja, što su i osnovni ciljevi zajednice. Raičević kaže da je za takvo uzrastanje beranske omladine bila neophodna upravo takva organizacija, dodajući da će Svetosavska omladinska zajednica svojim radom i doprinosom u produhovljavanju omladine dati svoj puni doprinos.
DAN

Policajac primio mito

Viši državni tužilac u Bijelom Polju podnio je juče Višem sudu u tom gradu optužnicu protiv policajca iz Berana Vladana V. (22) zbog primanja mita.
Ista optužnica tereti i Enisa Š. (31), iz Novog Pazara, za davanja mita.
Prema optužnici Vladan V. je krajem februara ove godine kao policajac zadužen za kontrolu unošenja robe na carinskom punktu Dračenovac kod Rožaja, po prethodnom dogovoru, bez kontrole propustio kombi natovaren tekstilnom robom da uđe u Crnu Goru.
Tom prilikom, kako se navodi, on je od vozača kombija Adema Mekića primio 200 eura, da ne bi pregledao robu u vozilu koja je bila vlasništvo optuženog Enisa Š.
Vladan V., koji je u pritvoru od 25. februara je u istrazi negirao da je primio novac, dok je Enis Š. koji nije hapšen, priznao navode optužnice.
DAN

Ukradene ljuljaške

Mobilijar postavljen u dječjem parku iza Atlasmont banke u Beranama je oštećen, a ukradene su i dvije dječje ljuljaške.
Djelovi koji su oštećeni postavljeni su prošle jeseni u tom kao i u dječjem parku pored Lima i pored Dječjeg vrtića. Izgradnju dječjeg parka i kupovinu neophodnih elemenata finansirala je kancelarija Austrijsko-crnogorskog partnerstva iz Kolašina.
VIJESTI

Pale brda zbog pečurki

Vatrogasci iz Berana uputili su apel beračima pečurki da ne pale vatre, jer se nerijetko požari proširuju bez kontrole. Prvi lijepi dani, vatra i dim na brdima oko Berana, najavili su sezonu branja pačurki, ali i požara. Berači iz navike pale rastinje, vjerujući da to doprinosi boljem rodu gljiva.
Mi upozoravamo da će biti strogo kažnjeni svi koji podmeću požare - rekao je komandir vatrogasnog voda Milosav Korać.
On je ukazao da takvi požari često izmiču kontroli, kada ih je veoma teško lokalizovati i ugasiti.
- sImali smo slučajeva ranijih godina da su najvjerovatnije berači pečurki podmetnuli nekoliko požara koji su se proširili i zahvatili četinarsku šumu, kada je pričinjena znatna šteta. Jedan takav požar u okolini Andrijevice prijetio je prošle godine da zahvati i neka sela u blizini grada. Da se to ne bi ponavljalo sprovešćemo rigorozne kontrole i svaki uhvaćeni piroman biće prijavljen - upozorio je Korać.
Poljoprivredni inženjer Ilija Marković, načelnik resornog opštinskog sekretarijata, naglašava da vatra ne može doprinijeti boljem rodu pečurke.
- To je obična glupost. Ali neko je pronio takvu priču da navodno iza požara gljive bolje rađaju, i sada je ljude teško od toga odvići. Mi svake godine upućujemo upozorenja i ukazujemo na to koliko šume bespotrebno strada u takvim požarima. Nažalost, dok neko ne bude uhvaćen i kažnjen za primjer ostalima, to neće prestati - vjeruje Marković.
Neki iskusni berači pečurki takođe ukazuju da je pogrešno uvjerenje da vatra i pepeo doprinose boljem rodu.
- Ne samo da ne doprinose, već na terenu koji je vatrom spržen, teško da može bilo šta roditi. Ali one koji su tek počeli da se bave tim poslom teško je u to ubijediti - kaže jedan od njih.
Za značajan broj domaćinstava na sjeveru Republike branje pečurki predstavlja osnovni izvor zarade, nekada i veoma dobre, u zavisnosti od godine i roda gljiva. Sezona branja počinje odmah nakon otapanja snijega.
REPUBLIKA