Odmazda zbog eksplozije

Zbog sumnje da imaju veze sa podmetanjem eksplozivne naprave na automobil Vaska Akovića, pomoćnika komandira Interventne jedinice pri beranskom centru bezbjednosti, Beranci Zoko Vasović i Aleksandar Krstajić privedeni su u policiju na informativni razgovor. Nakon tri sata zadržavanja i davanja izjave, oni su preksinoć pušteni kući, a privođenja osoba za koje policija sumnja da bi mogle imati veze sa tim činom nastavljena su i juče. Međutim, do popodnevnih časova ni jedna osoba nije zadržana, niti je bilo kome od privođenih određen pritvor.

Do podmetanja eksplozivne naprave na Akovićevo vozilo došlo je u noći između subote i nedjelje, oko 22 časa i 15 minuta, ispred stambene zgrade u Ulici 29. novembra u kojoj živi. Uviđaj na licu mjesta juče su izvršili Isad Jašarović, istražni sudija Osnovnog suda u Beranama, Jadranka Mićović, zamjenik osnovnog državnog tužioca u tom gradu, i ovlašćeni službenici CB-a Berane.
Kako je “Danu” saopštio sudija Jašarović, do eksplozije je došlo preksinoć nešto nakon 22 časa na automobilu “pežo 405”, registarskih tablica BA 336-30, vlasništvo Vaska Akovića.
- Eksplozivna naprava je, najvjerovatnije, postavljena između šoferšajbne i haube vozila. Usljed detonacije na autu je pričinjena velika materijalna šteta, a istraga je u toku - naveo je Jašarović.
Kako je kazao, on juče nije bio upoznat da li je neko privođen u beranski CB, dodajući “da su predistražne radnje u nadležnosti policije i da taj podatak treba kod njih provjeriti”.
Prema nazvaničnim informacijama iz policije, odmah nakon eksplozije Interventna jedinica je izvršila raciju u nekoliko beranskih lokala, od kada je i počelo privođenje osoba za koje se sumnja da mogu znati nešto o podmetanju eksplozivne naprave.
Krstajić i Vasović potvrdili su “Danu” da su privođeni u beranski CB, dodajući da ih je i fizički napao inspektor Aković.
Kako je saopštio Krstajić, u subotu, oko 22 časa i 30 minuta u kafe-bar “Evropa”, u kojem se nalazio sa društvom, ušao je pomenuti inspektor i sa leđa ga, bez ikakvog upozorenja, izvukao iz lokala i udario pištoljem u lice, a potom ga psovao i prijetio da će ga ubiti.
- Nakon što je izašao u hol, Aković je uperio pištolj u Zoka Vasovića, uz prijetnje i psovke. U tom trenutku stigla je i Interventna jedinica, i privela nas u stanicu policije - naveo je Krstajić.
On je kazao da je u policiji pokušano da se podmetanje eksplozije “stavi na njihov račun”, ali da su svjedoci bili pun lokal “Evropa” i sigurnosne kamere u njemu koje su, kako je naveo, svjedočile u njihovu korist, te da im je na kraju kazano da su bili privedeni na informativni razgovor.
- Ne znam razlog zašto je Aković tako postupio prema nama, jer kad god je bio u racijama bez ikakvih problema odradio je svoj službeni posao. U privatnom životu nikada nijesam imao bilo kakvih kontakata sa njim - zaključio je Krstajić.
Privođeni Vasović “Danu” je naveo da je u posljednjih deset godina 500 puta pretresan, 100 puta privođen bez i jedne optužbe a sve, kako je napisao, “radi njegove srpske opredijeljenosti”.
- Do danas nijesam htio da se povlačim po novinama, ali poslije preživljavanja raznih demonstracija sile i sprovođenja kadijinih zakona, otimanje imovine, novčanih kazni od blizu 10.000 eura i maltretiranja porodice i povrede časti, moram da reagujem. Aković je, pištoljem udario Krstajića, a potom pred stotinama gostiju okrenuo ga prema meni, vrijeđajući nas - istakao je Vasović.
On je naveo da je sve što se desilo njemu i povrijeđenom Krstajiću, “produkt toga što njihovo društvo brani ugroženu srpsku nejač u Beranama”. Vasović je istakao da nadležni treba da obrate pažnju na sve, a da je zabrinjavajuće da inspektor nije ni priveden.

Aković bez komentara
Povodom podmetanja eksplozivne naprave pod njegov automobil i optužbi Krstajića i Vasovića, “Dan” je pokušao da dobije informacije od Vaska Akovića. Kako nam je u telefonskom razgovoru saopštio Aković, “on ne želi da komentariše pomenuta dešavanja, kao ni optužbe na njegov račun”.

Kontuzija nosa
Povrijeđeni Aleksandar Krstajić javio se u beranski Dom zdravlja u subotu uveče, oko jedan sat i 30 minuta. Kako je pregledom utvrdio Igor Babić, dežurni ljekar, kod njega su konstatovane povrede kontuzija nosa, povreda i krvarenje unutrašnjeg dijela gornje usne, a dat je uput da se javi Radiološkoj službi, radi snimanja i utvrđivanja ostalih povreda.
DAN

Auto inspektora otišao u vazduh

Automobil inspektora beranskog Centra bezbjednosti Vaska Akovića odletio je u vazduh sinoć oko 22.25 časova u strogom centru Berana.
Nepoznati počinilac ili grupa njih, kako saznajemo u policiji, podmetnuli su eksplozivnu napravu ispod automobila Akovića, koji je bio parkiran ispred zgrade u kojoj inspektor stanuje, u Ulici 29. novembra 1a, u neposrednoj blizini bioskopa.
Eksplozija je uznemirila cio grad, ali, srećom, nije bilo povrijeđenih.
O slučaju su obaviješteni nadležni sudski organi koji će tokom noći sa policijom obaviti uviđaj na mjestu eksplozije.
Istraga je u toku.
VIJESTI

Šaćina Bara na suvom

Usljed pucanja vodovodne cijevi stanovnici dvije beranske prigradske mjesne zajednice, Šaćina Bara i Beranselo, od preksinoć nemaju vode. Radi se o mjesnim zajednicama u kojima živi više hiljada stanovnika, a radnici JP Vodovod juče su angažovani na saniranju kvara.
Kvar na vodovodnoj mreži se desio preksinoć na uglu Ulice Dušana Vujoševića, kod zgrade Elektrodistribucije.
- Do pucanja cijevi je, najvjerovatnije, došlo usljed slijeganja terena. Uz to, vodovodne cijevi su dosta stare, a vodovod se koristi nekoliko decenija. Radnici su poslati na teren i nadamo se da će zamjena polomljene cijevi, a time i mogućnost normalne isporuke vode potrošačima biti završena u toku dana - saopštavaju iz Vodovoda.
Mještani Šaćine Bare juče su se vodom snabdijevali sa izvorišta kod Manastira Đurđevi stupovi. U MZ Beranselo situacija je bila nešto povoljnija, jer postoji još jedan vodovod kojim se snabdijeva dio stanovnika, pa su građani vodu pozajmljivali od komšija.
DAN

Njemački naučilo 18 srednjoškolaca

Zvanične njemačke diplome o položenom ispitu njemačkog jezika juče su prvi put dodijeljene u Crnoj Gori. Diplome je dobilo 13 učenika iz Srednje škole “Bratstvo jedinstvo” iz Ulcinja i pet učenika iz Gimnazije “Panto Mališić” iz Berana.
Diplome su dobili učenici iz Ulcinja Esma Malušević, Đulija Hadžibeti, Nikola Đonović, Rebeka Karamindžoja, Zamira Dragović, Zana Sefa, Adnan Banda, Edona Kapetanović, Amela Kurnemović, Dženana Ljuković, Marjan Markić, Velimir Filipović, Alen Čuturić, Faton Maraj a iz Berana Milica Radojević, Lidija Šekulak, Enes Mehović, Aleksandra Zečević, Nina Ojdanić.
U protekle dvije godine značajno je poboljšana nastava njemačkog jezika u crnogorskim školama, rečeno je u kancelariji njemačke ambasade. U Ulcinju i u Beranama predaju nastavnici njemačkog jezika iz Njemačke koje je delegirala Centrala za školstvo u inostranstvu, po nalogu njemačkog Ministarstva inostranih poslova. Nastavnici iz Njemačke rade na tome da se nivo znanja sistematski povećava tokom narednih godina.
Šef kancelarije Njemačke ambasade u Podgorici Bernard Cobel uručio je u kancelariji njemačke ambasade diplome učenicima, a svečanoj dodjeli prisustvovali su zamjenik ministra prosvjete Radovan Damjanović i koordinator za nastavu njemačkog jezika Budo Mojašević.
VIJESTI

Zabranjen ulaz za vlasnike i direktora

Zaposleni u HTP "Berane" od juče borave u zgradi hotela gdje će ostati do ponedjeljka, za kada su zakazali polazak za Podgoricu, gdje će pred zgradom Vlade zahtijevati ispunjenje svojih zahtjeva. Radnici su se na takav korak odlučili na jučerašnjem zboru, nakon što su obaviješteni da obećani odgovor od ministra turizma Predraga Nenezića nije stigao. Odluku je jednoglasno podržalo svih 53 zaposleni, koji su prisustvovali jučerašnjem zboru.
Kako je saopštila predsjednik sindikata HTP-a Radmila Osmajlić, radnici su na takav potez bili primorani, jer im se niko ne obraća i ne saopštava bilo kakav odgovor o njihovim zahtjevima. Ona je navela da su radnici odlučili da neće dozvoliti ulazak u hotel većinskim vlasnicima, izvršnom direktoru Branislavu Lutovcu, kao ni novom vlasniku hotela "Berane" Matijašu Trpniku.
Prema njenim riječima, takva odluka će važiti sve do ispunjena zahtjeva koji podrazumijevaju isplatu 11 zarada, uplatu radnog staža za 21 mjesec i rješavanje socijalnog programa zaposlenih.
- Odgovor na zahtjeve bio je obećan do danas, a kako ga nijesmo dobili bili smo prisiljeni da protestujemo - zaključila je Osmajlićeva.
HTP "Berane" je privatizovan prije tri godine od preduzeća "Euroturist GMBH ". U svom posjedu imao je hotele "Komovi" u Andrijevici, "Lokve" i "Berane" u centru grada, kao i Gradsku kafanu, takođe u Beranama. Od privatizacije, Gradska kafana je prodata, isto kao i hotel "Berane", koji je prodat po osnovu fiducije na nevraćeni kredit Atlasmont banci. Hotel "Komovi" nalazi se pod fiducijom Crnogorske komercijalne banke, takođe zbog nevraćenog kredita.
VIJESTI

Pukle cijevi

Zbog pucanja cijevi na vodovodu, preksinoć su bez vode ostali potrošači mjesnih zajednica Šaćina Bara, dio Beransela i Ulica Miljana Tomičića pored Doma zdravlja.
Kako je saopšteno u JP "Vodovod", do havarije je došlo na Autobuskoj stanici. Tokom jučerašnjeg dana stručne ekipe su bile na terenu i očekuje se da kvar na vodovodu bude otklonjen do kraja dana. U Vodovodu su kazali da je više od hiljadu potrošača bilo bez vode.
VIJESTI

Peković: Naslijedili smo milion eura duga

Povodom saopštenja Kluba odbornika DPS-a u vezi tužbe radnika Opštine Berane za neizmirene plate i ostala potraživanja, juče se oglasio sekretar Sekretarijata za razvoj i finansije Vlatko Peković.
On je još jednom ponovio da je aktuelna vlast naslijedila od prethodne šest neizmirenih plata za zaposlene u Opštini i oko milion eura duga po osnovu investicionih i materijalnih troškova, kao i kredit od 280.000 eura.
- To je bio period kada nam se nije uplaćivao pripadajući dio poreza od 45 odsto ni dotacije. Opštini Berane je 15. juna 1998. godine, od Vlade uplaćeno 1,6 miliona dinara, a zatim 10. decembra iste godine dva miliona dinara. Nakon toga ste podigli kredit od 300.000 eura od čega je vraćeno 20.000 i uplaćeno 150.000 eura na ime kamate, a ostatak od 280.000 eura je izmiren vanbilansno u dogovoru sa Vladom na osnovu dugovanja prema nama, 24.oktobra 2003. godine - kazao je Peković, dodajući da je morao da se izbori, zajedno sa saradnicima da stabilizuje bužet i naplati dug od Republike.
- Odbornice Babić, zaboravljate da su u vaše vrijeme i prije vas postojala dva bužeta, Opštine i Direkcije za investicije, pa otuda vaše nesnalaženje oko dugovanja iz vašeg perioda. Budžet je konsolidovan 2004. godine, što ste i sami pozdravili i pohvalili - kazao je Peković.
On je istakao da je od početka 2005, uveden trezorski način poslovanja, a od jula 2002. godine, isplaćene su 42 zarade zaposlenima i to u vrijeme najtežeg perioda blokada i privrednog kolapsa. Peković je poručio da je afirmativno to što je Opština i Direkcija za javne radove obnovila glavnu ulicu, izgradila kapelu, rasvjetu, vodovode, kanalizacije.
- Što se tiče egalizacionih dotacija od 1.231.536 eura, one se odnose na 2004, pa ste i tu napravili zamjenu teza, a te godine smo podijelili 13 plata zaposlenima, dok je u 2005. godini, po tom osnovu uplaćeno 934.554 eura, od toga 18.464 eura za 2004. godinu kao razlika - kazao je Peković.
On je poručio radnicima koji tuže Opštinu da ne daju neistinite kvalifikacije, te da bi bilo pošteno da su se potpisali imenom i prezimenom, kako bi znao sa kim komunicira. On je zapitao da li bi se mijenjali za status radnika HTP "Berane", "Stadion", "Ugostiteljstvo" ili "Polimke".
VIJESTI

Mreža godinama čeka na obnovu

Stanovnici beranskog sela Donje Krlje već pet godina imaju problema sa elektrosnabdijevanjem, a kako naglašavaju, svi zahtjevi i pisani i usmeni prema Elektrodistribuciji do sada su bili bez rezultata.
Kako je kazao u ime mještana Slavko Korać, stubovi za struju su već odavno dotrajali, ima i onih koji nijesu zamijenjeni impregniranim, a žice su opuštene, pa je pravo čudo kako neko nije do sada nastradao. Poseban je problem što je napon toliko loš da ne mogu da rade kućni aparati.
- Upoznali smo blagovremeno sa ovim problemima nadležne u Elektrodistribuciji. Odlazili smo kod rukovodioca i grupno i pojedinačno i sa pisanim i sa usmenim zahtjevima i sa peticijama da nam se problem riješi. Prije dvije godine selo su posjetili tadašnji tehnički direktor Vladimir Babović i električar Vuk Radičević i konstatovali stanje, ali se ništa nije uradilo. Nakon godinu dana posjetio nas je i direktor Saša Pešić sa saradnicima i objasnio da je u pitanju velika investicija za koju je potrebno više od 10.000 eura, te da sami ne mogu finansirati taj posao. Od nas se tražilo da imamo razumijevanja, jer kako su naglasili, nijesmo jedini koji imaju probleme. Nedavno smo ponovo razgovarali sa Babovićem koji nam je ponovio da znaju za naše potrebe, ali i da mi moramo znati da i oni imaju velikih problema, te da gotovo četiri mjeseca u ljetnjoj sezoni nijesu imali elektromaterijala. Kako je naglasio pokušaće da nam problem riješe tokom proljeća - kazao je Korać.
On je dodao, da mještani razumiju da Elektrodistribucija pokriva veliko područje i da imaju i oni teškoća u obavljanju posla zbog konfiguracije terena, nepredviđenih kvarova tokom zime i slično, ali da smatraju da je ta služba danas i kadrovski i stručno dovoljno osposobljena da može intervenisati vrlo brzo.
Mještani se s razlogom pitaju da li da plaćaju struju ako se ona valjano ne koristi već godinama.
VIJESTI

Novo ruho državnog arhiva

Zgrada Državnog arhiva Crne Gore u Beranama dobila je novo 'ruho' zahvaljujući pomoći njemačke humanitarne organizacije ''Help''. Prema riječima predstavnika te organizacije u ovom gradu Dženana Demića, u rekonstrukciju dotrajalog objekta uloženo je oko šest hiljada eura.
- Rekonstrukcija je počela prošle jeseni, a radovi su ovih dana zvanično primljeni. Mislim da smo uspjeli tu staru zgradu da upristojimo - rekao je Demić.
On je dodao da je, do saradnje sa Državnim arhivom došlo, zahvaljujući dobroj komunikaciji sa doskorašnjim rukovodiocem beranskog Odsjeka te institucije Ivanom Delevićem.
-Popravili smo fasadu, stazu oko zgrade, rekostruisali i dvije prostorije unutar objekta. U sve to je uloženo pet hiljada eura - objasnio je Demić.
Državni arhiv je uporedo s ulaganjima humanitarne oragnizacije ''Help'', finansirao unutrašnju adaptaciju, kao i opremanje ustanove savremenim tehničkim pomagalima. Novi rukovodilac, samostalni savjetnik Zorica Stijović ističe da su time stvoreni dobri uslovi za rad.
U Beranama je u posljednjoj deceniji djelovalo oko dvadeset stranih humanitarnih organizacija, koje su osim pomoći velikom broju izgbjeglica i raseljenika, finansirale i brojne infrastrukturne objekte od koristi i za lokalno stanovništvo.
REPUBLIKA

''Eko - krčma'' na Limu

Sportsko ribolovno društvo ''Lim'' iz Berana izgradiće ''Eko - krčmu'' u kojoj će stalni posao naći desetak osoba – najavio je predsjednik Društva Željko Obadović.
On je rekao da se projekat realizuje uz finansijsku podršku USAID-a, odnosno američke razvojne organizacije CHF i da je vrijedan oko 20 hiljada eura.
-Sredstva za izgradnju 'Eko - krčme' obezbijediće CHF, dok je beranska lokalna uprava dodijelila lokaciju. Najbitniji efekat projekta je taj da će u tom ugostiteljskom objektu, ambijentalnog karaktera, zaposlenje naći deset-dvanaest mladih ljudi. Šta to znači u Beranama gdje je nezaposlenost veoma izražena suvišno je govoriti - kazao je Obadović.
Prema njegovim riječima, izgradnja eko-krčme počeće čim se obavi tender za izbor izvođača radova, i to dozvole vremenski uslovi.
-Projekat je već urađen. Objekat je prizemnog tipa, od drvenih oblica. Imaće restoranski dio, gdje će se njegovati nacionalna kuhinja, kao i prodavnicu ribomaterijala i predmeta domaće radinosti, namijenjenih turistima - rekao je predsjednik SRD ''Lim''.
Sa oko 500 članova, Društvo posljednjih nekoliko godina predstavlja vodeću ekološku organizaciju u regionu. Do sada je veoma uspješno relalizovalo više projekata, a jedan od njih je bio ,upravo, čišćenje šireg prostora, gdje će sada biti izgrađena eko-krčma.
Kada su uspjeli da rijeci, čije izvorište je samo nekoliko kilometara uzvodno, vrate prirodni izgled, ribolovci su je u nekoliko navrata i poribljavali.
-Ova rijeka je idealno mrijestilište za potočnu pastrmku. Njena voda na izvorištu je veoma hladna i pitka, da bi nizvodno od izvorišta, kroz naselje, bila potpuno napadnuta divljim priključcima fekalnih odvoda. Naselje sa tri hiljade stanovnika nema kanalizacioni sistem - upozorio je Obadović.
Ideja izgradnje eko-krčme oduševljeno je prihvaćena od mještana ovog prigradskog naselja, koji su učestovali u ranijim akcijama ribolovaca, u čišćenju Luške makve. Ugostiteljski objekat ''Eko-krčma'' biće u vlasništvu Sportskog ribolovnog društva, koje će na taj način obezbijediti sopstvene izvore finansiranja i neće zavisiti od donacija vezanih za povremene projekte. Društvo, inače, gazduje svim vodama na području beranske opštine.
REPUBLIKA

Činovnici nijesu dali potpunu dokumentaciju

U Osnovnom sudu u Beranama juče su objasnili da se sa zakazivanjem ročišta u sporu radnika lokalne uprave i poslodavca, a zbog neizmirenih plata, kasni zbog nepotpune dokumentacije.
Kako je saopšteno, 19 zaposlenih u Opštini je podnijelo tužbu protiv poslodavca 14. oktobra 2005. godine, zbog neizmirenih naknada za prevoz, topli obrok, regres i jubilarne nagrade, ali bez ikakve prateće dokumentacije, dok je četiri tužioca podnijelo tužbe radi naplate zarada 31.januara ove godine. Kako su pojasnili u Sudu, mora se sačekati rok od mjesec dana kako bi radnicima bio upućen pisani odgovor.
- Radnici Opštine su tužili SO Berane koja ne može biti stranka u postupku, jer nema svojstvo pravnog lica, tako da je neophodno da budu obaviješteni o tome da urede tužbe - napomenuli su u Sudu.
Inače, krajem prošle sedmice, oštećeni činovnici SO Berane, oštro su reagovali zbog toga što su, kako su kazali, prije pola godine podnijeli tužbu kod Osnovnog suda protiv poslodavca radi naplate osam zaostalih plata i ostalih potraživanja koja ih po zakonu sljeduju. Oštećeni tvrde da se njihov predmet namjerno odugovlači, jer za nekoliko mjeseci slijede redovni lokalni izbori, tako da strahuju da bi njihov problem mogao da se nađe “na tuđem terenu”.
Sekretar opštinskog sekretarijata Vlatko Peković, odgovorio je radnicima da je aktuelna vlast izmirila sve obaveze prema zaposlenima, a da su pomenuta dugovanja naslijeđena od prethodne vlasti “Koalicije da živimo bolje”. Na tu izjavu reagovali su u Klubu opozicionog DPS-a, saopštavajući da oni nijesu ostavili nikakve dugove.
Oštećeni radnici Opštine kazali su juče da svi u sporu imaju svoje argumente, ali da se niko ne pita kako će zaposleni sa svojim porodicama da prežive tešku materijalnu situaciju u kojoj su se našli.
VIJESTI

Zima zamrzla kulturu

Centar za kulturu Berane većinu sadržaja koji se prikazuje beranskoj publici priređuje u svojoj sali ali uslovi za rad nijesu najbolji. Direktor Vuk Trifunović je naglasio da je namjena upravne zgrade Centra i bioskopske sale višestruka i da se u njoj odvija najveći broj programa, ali je problem loše grijanje, što im u zimskim uslovima otežava rad. Takođe, krov prokišnjava, a na pojedinim mjestima pokvašene su i instalacije struje.
Uz to prostorije biblioteke “Dr Radovan Lalić” smještene su u zgradi Polimskog muzeja i one su male. Biblioteka nema depo, kao ni salu u kojoj bi se održavale književne večeri. U narednom periodu i prostor za knjige bi mogao da predstavlja problem.
- Tokom 2005. godine obnovili smo knjižni fond za blizu 2.200 knjiga, među kojima su i neke veoma vrijedne edicije. Za ovogodišnju kupovinu na Sajmu u Beogradu nijesmo imali sredstava. Nove knjige dobili smo zahvaljujući donaciji od 2.000 knjiga od Prvog programa “Radio Beograda” i njegove Redakcije “Knjiga solidarnosti” - istakao je Trifunović.
Beranski Centar za kulturu tokom prošle godine organizovao je pet muzičkih programa, četiri pozorišne predstave i deset književnih večeri, sa više nego skromnim novcem koji im je opredijeljen opštinskim budžetom. Dirktor Trifunović kaže da su zadovoljni prošlogodišnjim radom i najavljuju da će pokušati da i ove godine građanima ponude brojne i osmišljene programe.
On je napomenuo da su pored toga organizovali i manifestaciju “Beransko kulturno ljeto” od 20. jula do 1. avgusta, sa brojnim kulturnim događajima.
- Centar je aktivnosti usmjerio ka sadržajima kojima bi mogao zadovoljiti najšire ukuse i potrebe građana za kulturom. Brojne teškoće prilikom realizacije programa najčešće su finansijske prirode. I pored toga obezbjeđen je kontinuiirani reportoar prikazivanja filmova u bioskopu. Za sve programe potrošeno je 10.000 eura, koliko je Centar imao na raspolaganju. Pokušaćemo da i ove godine građanima ponudimo brojne i osmišljene programe - naglasio je Trifunović.
DAN

R`N`R live

Za razliku od Podgorice, u čijim je sve manje klubova sa živom rok svirkom, u Beranama, svake večeri, grupa koja već mjesecima ne može da se dogovori oko imena puni do posljednjeg mjesta lokalni pub “Matise”. Novo Brakočević, solo gitara i vokal, Željko Obradović, ritam gitara i vokal, Goran Zonjić, bubnjevi i gostujući vokal Ana Komatina, fantastičnom obradom stranih i domaćih rok hitova garanuju, uz ekstra jeftino točeno pivo, vrhunski provod. Bend planira da prezimi u Beranama i za to vrijeme koliko toliko vrati, kako kažu, kvalitetnu muziku, u svoj grad. A, sa prvim suncem na drum, pa na jug.
- U Ivangradu se slušala dobra muzika i uopšte kultura je bila na zavidnom nivou. Bili smo urbani centar sjevera Crne Gore, i nijesmo zaostajali za Podgoricom. Možda smo čak bili i ispred nje. Cilj nam je da vratimo prave vrijednosti i od Berana “napravimo” Ivangrad - kaže Brakočević.
DAN

Više od 100 hiljada eura za eksproprisani objekat

Prvim rješenjem o pravičnoj naknadi koje je doneseno u Beranama, jednoj starogradskoj porodici trebalo bi da bude isplaćeno 109 hiljada eura. Predsjednik Komisije za povraćaj i obeštećenje imovinskih prava, advokat Milić Radovanić, saopštio je da je rješenje doneseno nedavno i da u nastavku postupka država ima pravo na žalbu Ministarstvu finansija.
- Riječ je o jednom eksproprisanom objektu koji se nalazio u glavnoj ulici. Budući da je na tom mjestu sada stambena zgrada, jedini način za ispravljanje bio je pravična naknada. Ovo je prvo rješenje koje se odnosi na gradsko građevinsko zemljište i objekte - rekao je Radovanić.
On je kazao da je Komisija ranije donijela više rješenja za povraćaj šuma.
- Od formiranja Komisije do kraja januara ove godine, primili smo čak 1.250 zahtjeva, što je prema našim saznanjima možda i najviše u Republici - kazao je Radovanić.
Od tog broja, prema njegovim riječima, polovina zahtjeva odnosi se na šume, a druga polovina na eksproprisano ili nacionalizovano gradsko građevinsko zemljište, stambene objekte ili poslovne prostore.
- U obradi je, za sada, preko 200 zahtjeva. Postupak povraćaja ili pravične naknade dosta je složen. Obično su potrebna makar tri vještačenja, ali prihvatili smo se tog posla i trudimo se da radimo po Zakonu - kazao je Radovanić.
REPUBLIKA

Kampanjom protiv side

Pod pokroviteljstvom USAID-a, a u partnerstvu NVO Feniks, Viva, SOS, Juventas, Centar i Ministarstva zdravlja, Društvo za borbu protiv side - CAZAS, iz Berana, započelo je kampanju pod nazivom “Informativno edukativna kampanja”. Ciljnu grupu čine mladi uzrasta od 14 do 24 godine.
- Dosad je odrađen niz edukativnih radionica u Beranama, i to u Gimnaziji “Panto Mališić”, Srednjoj medicinskoj školi “Dr Branko Zogović” i Osnovnoj školi “Radomir Mitrović”. Radionice su odrađene i u Srednjoj stručnoj školi “30.septembar” u Rožajama, a obuhvaćena su i raseljena lica romske populacije u Raseljeničkom kampu “Riversajd” u Beranama i “Vrulja” u Gusinju - stoji u saopštenju CAZAS-a.
Kako je navedeno, u narednom periodu biće odrađene edukativne radionice sa temom borba protiv side u plavskoj i andrijevičkoj opštini.
DAN

Dići će rampu kad im obnove put

MZ Šekular, blokirali su juče lokalni put za mehanizaciju "Boj komerca", preduzeća koje ima koncesiju za eksploataciju građe sa područja šekularskih planina. Kako su kazali učesnici protesta, razlog za takav potez je neodržavanje puteva koji prolaze kroz naselje, a most na Limu u mjestu Marsenića rijeka potpuno je ruiniran. Popravka i održavanje puteva bi trebalo da se finansira od koncesione nadoknade.
Kako je saopštio učesnik protesta Momo Portić, blokada puta za mehanizaciju "Boj komerca" trajaće dok se ne riješi pomenuti problem. Mještani su juče zahtijevali i da to preduzeće zaposli ljude sa tog područja, kojima je eksploatacijom šume uništan jedini resurs kojim raspolažu.
Tokom prošle godine, stanovnici Šekulara u nekoliko navrata su protestovali, naročito zbog lošeg stanja mosta na Rijeci Marsenića. Oni su tada tražili rekonstrukciju mosta i sa tim zahtjevom upoznali lokalnu upravu i Ministarstvo poljoprivrede.
U "Boj komercu" su kazali da se nezadovoljni građani obraćaju na pogrešnu adresu.
- Država projektuje investicije, a ne mi. Ministarstvo saobraćaja i Opština su zaduženi za kapitalne investicije, a što se tiče zapošljavanja radnika sa pomenutog područja građani su u pravu i to upravo namjeravamo da učinimo - kazali su u tom preduzeću.
VIJESTI

Pet godina bez plata

Četrnaest radnika AD "Stadion" pridružiće se protestu oko 60 radnika HTP "Berane", koji su za petak najavili štrajk izpred zgrade Vlade u Podgorici, ukoliko do tada Ministarstvo turizma ne ispuni obećanja u vezi sa rješavanjem nagomilanih problema.
Kako je saopštio predsjednik Sindikata "Stadiona" Radovan Rmuš, radnicima tog preduzeća nijesu izmirene plate i ostala potraživanja od januara 2001. godine, odnosno od momenta privatizacije. Rmuš je kazao da su sa problemima, u nekoliko navrata, upoznati svi nadležni u Opštini i Republici kao i Tripartitna radna grupa, ali da nije bilo nikakvih rezultata. - Namjeravamo da se pridružimo radnicima HTP u protestu pred Vladom i u hotelu "Berane", jer pet godina čekamo da se riješi nešto što je zakonom zagarantovano - kazao je Rmuš.
VIJESTI

Babić: Mi nijesmo ostavili dugove

Povodom tvrdnji sekretara Sekretarijata za finansije u SO Berane Vlatka Pekovića, da su zaostale plate zaposlenima u lokalnoj upravi koji su podigli tužbe, naslijeđeni dug od pretdhodne vlasti, reagovao je juče Klub odbornika DPS-a.
Kako je saopštila šef tog kluba Vinka Babić, na lokalnim izborima koji su održani u maju 1998. godine, "Koalicija da živimo bolje" osvojila je većinu u lokalnom parlamentu, a za predsjednika Opštine izabran Sveto Mitrović. Tada je naslijeđeno od prethodne vlasti čiji je predsjednik bio Momčilo Mićović, osam neizmirenih plata, ali su dvije izmirene pred same izbore, a po održanim izborima u dva mjeseca i preostalih šest, što se može provjeriti u postojećoj dokumentaciji. Ona je navela da su tada izmirena i dugovanja i obaveze iz budžeta Opštine i do kraja 2000. godine zarade zaposlenima su izmirivane redovno.
- U 2001. godini, aktuelna vladajuća struktura preuzela je lokalnu vlast bez izbora istupanjem Mitrovića i Narodne starnke iz "Koalicije da živimo bolje". Predsjednik Opštine i dalje je bio Mitrović, a za potpredsjednika je imenovan Relja Jovančević. Od tada, odnosno za proteklih pet godina upravljanja lokalnom upravom, o rezultatima uspješnosti najbolje govori podatak od 1.500.000 dugova Opštine. Završnim računom budžeta za ovu godinu, koji je nedavno usvojen, konstatovano je da je Vlada izmirila sve obaveze u iznosu od 1.200.000 eura iz Egalizacionog fonda, a istim tim budžetom za 2006. godinu, predviđeno je izmirenje svega četiri plate zaposlenima u lokalnoj upravi - kazala je Babić, ističući da nijesu tačni navodi Pekovića da je aktuelna vlast naslijedila ogromna dugovanja od prethodne vlasti.
Ona je zapitala Pekovića da li zna da je od 2001. godine, od kada obavlja vlast aktuelna koalicija (SNP-SNS-NS) prošlo 60 mjeseci, pa nije afirmativno hvalisati se sa 42 izmirene.
Oštećeni radnici su kazali da je Peković bio i ostao "alfa i omega" svih vladajućih struktura u Opštini za proteklu deceniju i po.
Iz Osnovnog suda u Beranama, za danas su najavili objašnjenje zašto se kasnilo sa zakazivanje ročišta po osnovu tužbe opštinara.
VIJESTI

Zaostale plate su naslijeđeni dug

Sekretar Opštinskog sekretarijata za privredu, razvoj i finansije u Skupštini opštine Berane Vlatko Peković, saopštio je juče da su zaostale plate zbog kojih su radnici podnijeli tužbu kod Osnovnog suda, dug koji je naslijeđen od prethodne vlasti. Peković je naglasio da, od kako je lokalnu vlast preuzeo Relja Jovančević, u julu 2002. godine, opštinskim činovnicima su zaključno sa januarom 2006. godine, izmirene ukupno 42 plate.
- Zarade koje se zaposlenima u lokalnoj upravi duguju naslijeđene su od prethodne vlasti. U momentu preuzimanja vlasti, bilo je šest neizmirenih plata, a što se tiče toplih obroka, trenutno nije izmireno 14, što će biti učinjeno u skladu sa finansijskom situacijom - kazao je Peković, i dodao da su opštinski čelnici upoznati sa tužbama radnika radi naplate potraživanja, kao i da su poznata imena onih koji tuže poslodavca.
On je poručio da bi ti isti radnici trebalo da se zapitaju koliko su odgovorni prema poslu koji obavljaju i kako naplaćuju prihode. Peković je naglasio da je aktuelna opštinska vlast, pored pomenutih naslijeđenih neizmirenih potraživanja, naslijedila i dug po osnovu materijalnih troškova i investicionih ulaganja u iznosu od oko milion eura, što je radnicima takođe poznato, tako da ih je zamolio za razumijevanje.
Oko dvadeset radnika Opštine, podnijelo je prije pola godine zajedničku tužbu kod Osnovnog suda zbog, kako su kazali, neizmirenih osam plata, 21 toplog obroka i još nekih zaostalih potraživanja koje ih po zakonu sljeduju. Kako su kazali, poučeni iskustvom policajaca, kojima je ekspresno riješen spor sa državom, nakon čega im je MUP izmirio zaostala dugovanja, nadali su se da će i sa njihovim sporom biti isto. Međutim, njih već pola godine nijesu pozvali na ročište, zbog čega će se obratiti predsjedniku suda sa molbom da se njihov predmet ažurira. Inače, predmet je kod sudije Voja Stojanovića, a radnike u sporu zastupa advokat Milovan Stojanović.
VIJESTI

21. februara sastanak

Predstavnici slovačke kompanije ''Oz koveks'' najavili su da će 21. februara doći na pregovore oko privatizacije beranskog Rudnika uglja.
- Nadam se da će oni to ovog puta i učiniti i da se rješavanje pitanja Rudnika neće dalje odlagati - rekao je stečajni upravnik Dušan Bugarin.
On je kazao da se aktivnosti i pregovori sa Slovacima vode preko Ministarstva ekonomije i da se za sada ne zna da li će sastanak koji su Slovaci najavili biti u Beranama ili u Podgorici -To je na kraju i nebitno. Važno je da se oni odluče hoće li kupovati Rudnik ili neće, da mi znamo šta da radimo, jer ima i drugih ponuda, a i vrijeme nam odmiče. Rudari nemaju strpljenja - dodao je Bugarin.
Slovačka kompanija ''Oz koveks'' kupila je beranski Rudnik uglja u prvoj polovini prošle godine za 300 hiljada eura, uz obavezu ulaganja od 4,7 miliona u narednih pet godina. Osim depozita od 60 hiljada za učešće na licitaciji, preostali dio kupoprodajne cijene nijesu uplatili. Oni su pokušali da postignu dogovor da uz Rudnik uzmu i energanu bivše fabrike celuloze i papira, koja odavno nije u funkciji, namjeravajući da je remontuju i pojačaju, kako bi u njoj plasirali ugalj i proizvodili struju.
Na jednom od nekoliko sastanaka, koji su tada vođeni, ostavljeno je da se Slovaci u vezi sa energanom dogovore sa vlasnikom Fabrike papira ''Beranka'', u čiji sastav je energana ušla nakon privatizacije fabrike papira 2004. godine. Kada dogovor nije postignut oni su odustali od posla.
Nakon toga objavljen je osmi oglas za prodaju Rudnika sa početnom cijenom od milion eura, na koji se niko nije javio.
Vlada je tada najavila da će u slučaju da ne prođe naredni tender, pokušati da beranski Rudnik uglja proda u paketu s pljevaljskim. U Privrednom sudu u Bijelom Polju već su bili dogovoreni i uslovi novog oglasa kao i početna cijena koja je trebalo da iznosi 485 hiljada eura, kada su Slovaci, na opšte iznenađenje, nedavno uputili pismo i zatražili da se još jednom razmisli o tome da im se omogući da uzmu energanu uz Rudnik.
REPUBLIKA

NS: 83 nova člana iz Berana

Svečani prijem novih članova, njih 83, obavljen je juče u Beranama. Svi novoupisani narodnjaci pripadaju mlađoj generaciji i dosad se nijesu aktivno bavili politikom. Jučerašnjoj ceremoniji u Beranama prisustvovali su čelnici stranke i predsjednik lokalnog odbora NS-a Petar Vešović.
Intoniranjem himne “Onam, onamo”, svečanom prozivkom i uručivanjem članskih karata, juče je beranski OO NS postao brojniji za 103 nova člana. Za nove članove stranke, pretežno studente i srednjoškolce sa 18 godina, nakon toga priređena je i žurka u Kafe-baru “Kupidon”.
Uručujući članske karte, Predrag Popović, predsjednik Narodne stranke, poželio je dobrodošlicu novim članovima, posebno što se radi o ljudima koji će prvi put glasati na najavljenom referendumu i lokalnim izborima u Beranama.
Svečanom prijemu novih članova, pored Popovića, prisustvovali su Sveto Mitrović, potpredsjednik NS-a, Milan Radović, predsjednik IO NS, Budimir Dubak, šef Informativne službe te stranke, Momo Miljanić, direktor NS-a, dr Vladimir Đukić, poslanik te partije u republičkom parlamentu, kao i rukovodstvo OO NS-a Berane, na čelu sa predsjednikom Petrom Vešovićem, koji se takođe obratio novima članovima.
DAN

Traže osam plata

Oko dvadeset radnika Skupštine opštine Berane, podnijelo je tužbu Osnovnom sudu protiv poslodavca zbog neizmirenih osam plata, 21 toplog obroka i ostalih potraživanja koja ih po zakonu sljeduju. Kako je kazao izvor iz Opštine koji je želio da ostane anoniman, dio radnika lokalne uprave se na taj korak odlučio, jer poslodavci, najuže rukovodstvo Opštine i sekretari opštinskih sekretarijata, već duže vrijeme izbjegavaju da zaposlene prime na razgovor, kako bi im predočili svoje probleme i zajednički ih riješili. Međutim, kako tvrdi izvor, ispostavilo se da imaju problema i sa Osnovnim sudom, odnosno sa očiglednom opstrukcijom u sudu, jer do sada nijednom nijesu dobili poziv za ročište.
- Naš predmet se nalazi kod sudije Milovana Stojanovića više mjeseci i nije nam jasno zašto nas ne poziva na ročište. Kada su policajci predali tužbe protiv Ministarstva unutrašnjih poslova zbog neizmirenih potraživanja, ti predmeti su riješeni u rekordno brzom roku, a na osnovu presuda izmiren im je prekovremeni rad, operativni dodaci i još neka potraživanja. Računali smo da će isti slučaj biti i sa našim predmetom, međutim, nas niko mjesecima i ne poziva, a kamoli da sudi poslodavcima - kazao je taj izvor.
Zaposleni su napomenuli, da će najvjerovatnije danas oštećeni zatražiti prijem kod predsjednika suda Dragana Dašića, od kojeg će tražiti ažuriranje predmeta. Kako su naglasili iz suda su dobili objašnjenje da se sa njihovim predmetom kasni zbog obnove zgrade suda.
Oni su ogorčeni, jer poslodavac nije našao za shodno da im isplati makar jedan od 21 neizmirenog toplog obroka, ali je našao 4.700 eura za angažman Bore Drljače na dočeku pravoslavne nove godine, 13. januara.
Zaposleni u Opštini su izrazili strahovanje da bi njihova tužba mogla ostati neriješena do lokalnih izbora, koji treba da se održe tek za nekoliko mjeseci.
Prema zvaničnim podacima, u organima lokalne vlasti u Beranama radi oko 250 zaposlenih, međutim, spekuliše se da je u posljednjih deset godina zaposleno još toliko, računajući i one u javnim ustanovama čiji je osnivač Opština - kazali su radnici koji nijesu željeli da im se saopštavaju imena zbog otvorenih prijetnji otkazima.
VIJESTI

Garancije istekle

Skupocjenim aparatima i medicinskim pomagalima, kojima je opremljen Regionalni centar za reproduktivno zdravlje u Beranama, istekao je garantni rok od godinu, a još nijesu stavljeni u upotrebu – saznaje Republika.
Među skupocjenim aparatima, čiju nabavku je finansirala Agencija SAD za međunarodni razvoj (USAID), su jedini mamograf na sjeveru Crne Gore, ostodonzimetar - aparat za mjerenje gustine koštane mase, trodimenzionalni ultrazvuk i druga sitnija pomagala.
Rukovodilac Centra dr Svetlana Balać potvrdila je da medicinska pomagala, koja su u Berane dopremljena u decembru 2004. godine nijesu još stavljena u funkciju, ali je izrazila očekivanje da je taj problem na dobrom putu da bude konačno riješen.
- Krajem prošle sedmice imali smo ,upravo, u vezi sa tim sastanak u Ministarstvu zdravlja i dogovorili neke konkretne aktivnosti povodom obuke kadrova, koji će raditi na tim aparatima. Nadam se da će to biti vrlo brzo - rekla je Balaćeva.
Regionalni centar za reproduktivno zdravlje počeo je da se gradi u junu 2004 - a završen je i zvanično otvoren početkom aprila prošle godine. U njegovu izgradnju i opremanje USAID je, posredstvom razvojene organizacije CHF, uložio skoro 500 hiljada eura, što predstavlja ,do sada, najveće ulaganje USAID-a u Crnoj Gori u oblasti zdravstva. Prilikom otvaranja rečeno je da će iskustva stečena implementacijom ovog projekta poslužiti kao osnova za novu strategiju reproduktivnog zdravlja na nivou primarne zdravstvene zaštite. Tada je obećano da će Ministarstvo zdravlja osigurati održivost Centra, koji bi trebalo da promijeni način usluga i poboljša reproduktivno zdravlje žena u ovom dijelu Crne Gore. Naglašeno je da Centar predstavlja pilot projekat za širi region.
- To što mi imamo u Centru ima zaista malo ko u regionu na jednom mjestu. Nije problem što je prošlo više od godinu od kada su aparati dopremljeni, i što im je, istekao garantni rok. To su potpuno nova medicinska pomagala i ne treba sumnjati da su ispravna. Ali je prava šteta da nijesu već odavno u funkciji, a to ne mogu biti, dok se ne obuče ljudi koji će na njima raditi - kazala je Balaćeva.
Ona je dodala da je na sastanku prošlog petka dogovorena, konačna »raspodjela obaveza« u vezi sa organizacijom obuke i troškovima koji su za to potrebni.
- CHF se obavezao da će snostiti troškove obuke ljudi koji će raditi na mamografu. Ovakav mamograf, sa stereotaksom, posjeduje samo još nekoliko onkoloških klinika u regionu - Beograd, Novi Sad, Kragujevac. To je aparat koji kompjuterski određuje promjene na dojci sa mogućnošću greške od samo pola milimetra. Za obuku ljudi koji će raditi na njemu biće potrebno do dva mjeseca - rekla je Balaćeva.
Prema njenim riječima, usluge obuke za rad na trodimenzionalnom ultrazvuku besplatno će pružiti beogradska klinika na Zvezdari.
- Uz pomoć tog aparata je moguće već sa dvanaest nedjelja ustanoviti da li ima anomalija na fetusu, da li beba pati. Lično mislim da ovo pomagalo pruža takve mogućnosti da je potrebna subspecijalizacija za rad na njemu, kako bi do maksimuma mogao da se iskoristi u cilju unaprjeđenja preventivne zdravstvene zaštite - kazala je Balaćeva.
Ona smatra da u regionu, kojem Centar gravitira, postoji dovoljan broj ginekologa, koji bi trebali da prođu obuku za rad na tim pomagalima.
- Kada se to završi i aparati stave u funkciju, potrebno je obaviti i neke organizacione promjene. Neophodno je uvesti upućivanje pismenih poziva za obavezan ginekološki pregled, kao što se to radi sada za vakcinaciju. To bi morala da bude zakonska obaveza. Tada ćemo moći zaista da govorimo o unapređenju preventivne zdravstvene zaštite, kada je riječ o reproduktivnom zdravlju - rekla je Balaćeva.
REPUBLIKA

Penzija samo za ljekove

Sedamdesetpetogodišnju Daru Ralević iz sela Dobruša na Kosovu, nesreća koja je zadesila nealbanski živalj u južnoj srpskoj pokrajini, dovela je u grad pod Jasikovcem. Ona danas, zahvaljujući ažurnosti “Kola srpskih sestara” na čijem se čelu nalazi Sonja Krivčević, junak priče svih raseljenih lica sa Kosova nastanjenih u Beranama, živi u jednom od 22 stana u zgradi koju je za kosovske izbjeglice sagradila njemačka humanitarna organizacija “Help”.
U rodnom selu starica je ostavila kuću i osam ari zemlje, ali ova skromna baka smatra da ima sreće u životu, prvenstveno zbog toga što je, kako kaže, naišla na Jovicu Žarića, predstavnika humanitarne organizacije čijeg se imena ne sjeća.
- Gospodin Žarić me je bukvalno SKLONIO sa ulice i obezbijedio mi krov nad glavom. Uselila sam se u baraku u izbjegličkom kampu kod Doma zdravlja u Beranama. Smještaj nije bio idealan, ali taj čovjek je učinio sve što je bilo u njegovoj moći. Najteže mi je padalo to što nijesam imala svoje kupatilo, nego smo svi u naselju koristili jedno. Ali i to je bilo mnogo bolje nego život na ulici. Poslije toga sam upoznala gospođu Sonju Krivčević iz Kola srpskih sestara. Ta žena o starima i samcima kao što sam ja brine kao o najrođenijima. Pored nje, pomogle su mi razne humanitarne organizacije među kojima je i ova njemačka koja mi je dodijelila garsonjeru u zgradi na Balabandi, gdje sada živim - ispričala je Ralevićeva.
Dok govori o ljudima koji su joj pomogli starica plače, ali to su suze radosnice, kaže, jer se danas ona osjeća sigurnom znajući da i dalje postoje ljudi koji brinu o starima i bolesnima.
Dara živi od penzije koju je zaradila kao službenik škole u Dobruši. Veći dio penzije joj, kako priča, ode na ljekove, jer je srčani bolesnik, a preležala je i tuberkulozu dok je živjela u prethodnom smještaju. Tada je u bolnici u Beranama provela tri mjeseca.
- Mnogo mi znače i paketi koje dobijam od Kola srpskih sestara i Helpa. Osim te pomoći, žene iz Sonjine organizacije redovno dolaze da mi prečiste kuću, jer sama ne mogu. One, a posebno Sonja, zamjenjuju mi djecu koju nemam. Svima koji su ovih godina bili uz mene neizmjerno hvala. Omogućili su mi da poslije kosovskog pakla, staračke dane provedem u miru - završila je priču baka Dara jecajući.
DAN

Puške o klin do oktobra

Lovna sezona na podružju beranske opštine završena je protekle nedjelje, 1. februara, a zabran lova trajaće do prve nedjelje oktobra. Kako je saopšteno iz beranskog Udruženja lovaca “Ivangrad”, protiv lica koja se ne budu pridržavala zabrane biće preduzete zakonske sankcije.
Milić Ojdanić, predsjednik Udruženja, istakao je da će u toku zabrana lovci, u grupama od pet lica, moći da love štetočine samo uz odobrenje Lovačkog društva.
- Prethodna lovna sezona je bila uspješna. Lovci su ustrijelili više divljih svinja na području Šekulara i Kaludre, a pored toga bilo je bogatog ulova zeca i lisice - rekao je Ojdanić.
On je naveo da je na području beranske opštine i u lovnoj sezoni postojala zabrana lova na područjima Kurikuća i Grede, koju su lovci u potpunosti ispoštovali. Prema njegovim riječima, u narednom periodu Udruženje će nastojati da obogati lovište sa divljači, posebno zecom, i na taj način se pripremiti na još bogatiji ulov i zadovoljstvo u narednoj sezoni.
DAN

Cijelo naselje strepjelo

Na gradskom groblju u Beranama juče je sahranjena Milica Đerković (68), žrtva ''krvavog pira'' svog komšije Momčila Grubovića (43). Sniježne pahulje prekrile su i njenu humku i krvave tragove na mjestu zločina, ali ne mogu prekriti ogorčenje Beranaca – trebalo je da se dogodi ovako užasan zločin, pa da jedan duševni bolesnik bude smješten na sigurno. Tridesetodnevni pritvor, ni zatvor, ne mogu biti satisfakcija za jedan oduzeti život na najsvirepiji način.
U svakom slučaju u zatvoru, ili u nekoj specijalizovanoj ustanovi, biće mu bolje nego u kući u kojoj je živio. Svi su to znali i cijelo naselje je strepjelo, a niko nije reagovao na vrijeme - priča jedna mještanka Pešaca.
I sada su ljudi spremni za razgovor o onome što se dogodilo, ali ne i da im se ''povlače imena po novinama''.
- Momčilo je živio tu u kući svog pokojnog ujaka, koju je provalio poslije ujnine smrti. Gdje je do tada živio ne znam. Znamo svi da je kuću 'urnisao', zamalo je zapalio prošle godine. Izlomio je i podložio sve drveno što je moglo da sagori. Tako je živio. Ko zna, možda je bio gladan, možda je vidio kesu koju je nesrećnica nosila na povratku iz prodavnice - priča ta žena.
Drugi, opet, misle da se zločin nije dogodio slučajno, i da se Milica toga dana ''zamjerila'' Momčilu kada ga je opomenula da ostavi na miru djecu da se sankaju, koju je, inače, često po naselju, stravljene, utjerivao u kuće.
- Roditelji su djecu Momčilom plašili kada ne bi slušala - najkraća je skica za portret mogućeg ubice.
Momčilo Grubović osumnjičen je da je u srijedu naveče, oko 20 sati, ubio komšinicu Milicu Đerković, na najsvirepiji način. Tijelo starice pronađeno je na ulici, pored jednog parkiranog automobila, čija zadnja felna je bila sva u krvi. Nesrećna žena je identifikovana po odjeći. Lice je bilo poptuno unakaženo. Pretpostavlja se upravo od udaraca glavom o felnu auta. Obdukcioni nalaz, koji treba da pokaže makar približan način i uzrok smrti, nije saopšten u interesu istrage. Grubović je iz policijskog pritvora u Centru bezbjednosti Berane, prebačen u bjelopoljski zatvor. Pritvor mu je produžen 30 dana.
Jedan bračni par i njihov odrasli sin vjeruju da su posljednji Grubovića vidjeli u blizini mjesta zločina, prije nego se sve dogodilo.
- Bilo je negdje oko 19 sati. Stajao je na putu i cupkao nogom. Odmah se moglo primijetiti da je uznemiren. Ipak nam je nazvao dobro veče, a onda se udaljio preko njiva, i izdaleka bacio još jedan pogled na nas. Vjerovatno je bila sreća da nas je bilo više. Znao je i ranije tako iz čista mira da nekog napadne - pričaju oni.
Zbog jednog fizičkog napada Grubović je, kao se saznaje, imao prijavu, mada u policiji ne mogu i ne smiju ništa reći.
U bolnici je potvrđeno da je Grubović posjedovao zdravstevni karton u Dispanzeru za mentalno zdravlje, i da ga je policija uzela nakon ubistva.
- Bio je registrovan kao duševni bolesnik i imao je otvoren karton. Trebao mu je kada je trebalo da reguliše neku penziju koju je primao. Neredovno je dolazio na preglede, vjerovatno nije uzimao ni terapiju. Iz te dokumentacije se vidi da je i ranije liječen negdje u Skoplju - priča se u Domu zdravlja.
Momčilo je, u Makedoniji boravio jedno vrijeme dok se aktivno bavio košarkom i igrao za neki klub u Skoplju. Košarku je trenirao i u Beranama. Početkom ratova na prostoru bivše Jugoslavije mobilisan je. Poznanici pričaju da je već tada pokazivao neke znake neuračunljivosti. Potom je profesionalno prešao u vojsku, odakle je izbačen, opet zbog incidenata koje je izazivao.
- Bio sam prisutan kada je nekog mladića na autobuskoj stanici, iz čista mira, s leđa 'zalijepio' pesnicom. Onako visok i krupan, umalo ga je oborio. Čovjek nije znao šta se dešava. Takvih slučajeva je u posljednje vrijeme bilo mnogo - priča jedan konobar iz restorana na stanici.
Sve to, ipak, nije bilo dovoljno upozorenje. Momčilo je nastavio da prepada slučajne prolaznike i da se tjera sa djecom, najčešće u naselju Pešca, gdje je živio posljednje dvije - tri godine. Sada je osumnjičen za težak i svirep zločin. Ako se pretpostavke pokažu tačne, završiće u nekoj specijalizovanopj instituciji, gdje je trebalo da bude odavno. Za porodicu žrtve slaba utjeha...

Grubović mentalni bolesnik
Policija je juče saopštila da je Momčilo D. Grubović uhapšen, zbog osnovane sumnje da ubio Milicu Đerković. U saopštenju Uprave policije navodi se da ''se osnovano sumnja da je Grubović napao Milicu Đerković i, nakon što je oborio na asfalt, zadao joj više udaraca nogama u predjelu glave i tijela''. I pored pokušaja medicinskog osoblja da joj na licu mjesta i na putu prema bolnici spasu život, starica je podlegla povredama. Policija je saopštila da je Grubović, osoba narušenog mentalnog zdravlja i poznat po agresivnom ponašanju.

Nema stacionara za mentalne bolesnike
Momčilo Grubović nije, na žalost, jedini duševni bolesnik koji se slobodno šetao gradom. Kartoteka Dispanzera za mentalno zdravlje je prepuna. Ipak, neuropsihijatrijsko odjeljenje u Beranama, gdje bi se bolesnici makar privremeno smještali, ne postoji već petnaestak godina. Ukinuto je sa svojevremenim organizacionim reformama u crnogorskom zdravstvu. Od 1991. godine postoji samo dispanzer, bez mogućnosti stacionarnog liječenja.
REPUBLIKA

Tri i po godine

Beranac Željko Golubović (30) osuđen je juče u Višem sudu u Bijelom Polju, pred Krivičnim vijećem sudije Draga Kontara, na tri godine i šest mjeseci zatvora zbog pokušaja ubistva sugrađanina. Golubović je, prema optužnici 20. avgusta 2003. godine, poslije svađe i prepirke s Nikolom Babovićem pokušao da ubije njegovog brata Petra. S razdaljine od četiri metra, on je ispalio dva metka iz pištolja od kojih ga je jedno zrno pogodilo. Babović je pao i pritom iščašio desno rame. Kada je počeo da bježi optuženi je potrčao za njim i ispalio više metaka od kojih ga je pogodilo još jedno zrno i teško ga povrijedilo, a od posljedica ranjavanja i danas se liječi. Optuženi Golubović pucao je u Babovića i treći put, sa dva metka, dok je ovaj ležao u prolazu jedne zgrade, pri čemu ga je još jedno zrno pogodilo. Optuženi je, do skora, bio u bjekstvu. Iznenada se pojavio na suđenju sredinom januara.
Nakon izricanja presude, juče mu je ukinut pritvor.
REPUBLIKA

Smrt pod cokulama

Milica Đerković (68) iz naselja Pešca kod Berana, ubijena je preksinoć na monstruozan način udarcima vojničkim čizmama po glavi i tijelu, a za taj zločin osumnjičen je njen komšija Momčilo Grubović (45), saznaju “Vijesti”.

Beživotno tijelo nesrećne žene ležalo je u lokvi krvi na lokalnom putu kada su je pronašle komšije, pedesetak metara od kuće u kojoj je živjela sa mužem Radovanom i kćerkom.
“Vijesti” saznaju da se nakon ubistva Grubović sam prijavio policiji. On je izjavio kako se slučajno sreo sa Milicom i s njom se uputio prema kući. Prema njegovoj verziji , ona se u jednom trenutku okliznula na snijegu, pala i tu nepomično ostala. Grubović je zadržan u policiji i danas bi uz krivičnu prijavu za teško ubistvo trebalo da bude priveden istražnom sudiji Višeg suda u Bijelom Polju Miloradu J. Smoloviću. Smolović je naredio obdukciju koju je juče popodne obavila patolog Dragana Čukić.
U Opštoj bolnici u Beranama saopšteno je da je nesrećna žena dopremljena poslije 21 čas i da je već bila mrtva.
Milica i njen suprug Radovan imaju sina koji živi u Beogradu i tri kćerke, dvije su udate, a jedna živi sa roditeljima. Radovan je juče bio veoma potrešen i nije mogao da priča o ovom događaju, osim da je bio kući kada su došle komšije i pitale ga gdje je Milica.
- Rekao sam im da je otišla do prodavnice da nešto kupi nakon čega su mi rekli da neko leži nepomično na putu i da treba da pođem da vidim da li je to Milica. Otišao sam tamo i vidio je kako leži mrtva - kazao je Radovan napominjući da sa porodicom Grubović nikada nije bio u svađi i da sa Momčilom nijesu imali problema.
O motivima zločina niko od komšija nije želio da govori. Kazali su, međutim, da je Momčilo imao zdravstvenih tegoba i da je ubistvo možda počinio u trenucima psihičke krize .
Prema saznanjima “Vijesti”, Grubović je u posljednje vrijeme nekoliko puta nasrtao na njemu poznate, ali i nepoznate ljude. Prema istom izvoru, on je prošle godine fizički napao jednog sugrađanima na autobuskoj stanici u Beranama, a slično je prošla i jedna gospođa na koju je nasrnuo takođe prošle godine dok je čekala autobus u gradu. Juče se nije moglo saznati da li su ovi napadi prijavljeni policiji i šta je nakon tih incidenata preduzeto i da li je Grubović liječen.
- U Pešcima su nedavno pojedini mještani htjeli da organizuju potpisivanje peticije kojom bi se od nadležnih institucija tražila pomoć u liječenju komšije Grubovića, zbog toga što je sve češće presretao komšije koje je navodno šamarao ili udarao, ali težih posljedica nije bilo. Kada je trebalo staviti potpis, svi su se povukli ne želeći da se zamjeraju porodici Grubović - kazao je jedan od najbližih rođaka Milice Đerković.
VIJESTI

Čekaju ''nalaze'' policije

Zaposleni u beranskom Hotelsko-turističkom preduzeću odustali su od štrajka pred zgradom Vlade, nakon što su obaviješteni da je ministar turizma Predrag Nenezić zatražio od policije i poreske službe da preispitaju poslovanje ove kompanije od trenutka privatizacije.
-Sačekaćemo desetak dana da vidimo da li će se nešto preduzeti. Ako ni tada ne bude nikakvih rezultata donijećemo novu odluku o stupanju u štrajk -saopšteno je na zboru.
Situacija u HTP je dodatno pogoršana poslije nedavne prodaje Hotela ''Berane'' preduzeću ''Monte invest'', čiji vlasnik je zvanično Slovenac Matjaž Trpnik. Hotel je prodala ''Atlasmont banka'', koja ga je zaplijenila prošle godine, zbog neizmirenog kredita koji su novi vlasnici podigli i nijesu u potpunosti vratili.
-Obećano nam je iz granskog sindikata da će pokušati preko 'Atlasmont banke' da stupe s njim u kontakt i vide kakve su mu namjere -kazala je predsjednik Sindikalne organizacije HTP Radmila Osmajlić.
REPUBLIKA

Jovančević: CHF pravi partner

Saradnja beranske lokalne samouprave sa Američkom nevladinom organizacijom USAID rezultirala je brojnim projektima u izgradnji i rekonstrukciji, prije svega, infrastrukturnih objekata. Od 2002. godine do sada urađeno je skoro 60 projekata, čija je ukupna vrijednost premašila 2.000.000 dolara. Prema riječima Relje Jovančevića, predsjednika SO, od 2002. godine lokalna samouprava je sa međunarodnim organizacijama realizovala značajne investicione aktivnosti iz domena svojih nadležnosti.
- Najveću saradnju smo imali sa USAID-om, koji je preko svojih organizacija ICMA i CHF-a učestvovao u velikom broju urađenih infrastrukturnih projekata na teritoriji Berana. Na bazi predloga Zajednica građana i urađenih projekata lokalne samouprave i dijela našeg finansijskog učešća, CHF se pokazao kao pravi partner - istakao je Jovančević.
Prema njegovim riječima, posebno treba izdvojiti projekte izgradnje glavne ulice, koja je koštala 250.000 eura, i Vodovoda Buče-Lužac-Dolac, investicije koja je koštala 330.000 dolara. On navodi da je lokalna samouprava u te projekte uložila 120.000 eura, odnosno 140.000, dok je ostala sredstva obezbijedio CHF. Kako je kazao Jovančević, rekonstruisan je i veliki broj seoskih domova i izgrađeni manji vodovodni zahvati, u koje je Opština ukupno uložila 840.000 eura.
- Nadam se da će saradnja sa CHF-om biti nastavljena i ovog proljeća, kada bi trebalo da uđemo u projekat izgradnje mini centrale na Banjevcu. Za taj projekat pripremljena je projektna i ostala dokumentacija, a njena izgradnja bi koštala 160.000 eura. Takođe, vodimo aktivnosti da CHF participira u izgradnji novog pijačnog kompleksa, što je jedan od najvećih komunalnih problema u opštini- naglasio je Jovančević.
On je podsjetio da je lokalna samouprava ostvarila dobru saradnju i sa organizacijom “ Karitas” iz Luksemburga, sa kojom su prošle godine urađena dva velika projekta: rekonstrukcije ulica Voja Maslovarića i Miloša Mališića. Prema navodima Jovančevića, ti projekti su koštali 240.000 eura, a partneri su učestvovali sa po 50 odsto uloženih sredstava.
Navodeći da se uvijek može bolje i više Ivan Kiš, menadžer kancelarije CHF-a, ističe da je zadovoljan saradnjom sa beranskom lokalnom samoupravom. On je podsjetio da su partneri u prethodnom periodu realizovali 58 projekata, da je za ovu godinu već odobreno osam, a da su 22 projekta u procesu razmatranja.
- U završene projekte CHF je uložio 1.108.000, a naši partneri 973.000 dolara. Slažem se da su izgradnja Vodovoda Buče- Lužac- Dolac i rekonstrukcija glavne ulice bila dva najveća i najznačajnija projekta koja smo zajedno realizovali - istakao je Kiš.
Prema njegovim riječima, za izgradnju mini elektrane sredstva su obezbijeđena i čeka se pravna regulativa, dok učešće u izgradnji nove zelene pijace nije sigurno, jer se radi o ulaganjima koja budžet CHF nemože obezbijediti .
- Savjet namjerava da razvije i predloži jednu fazu tog projekta u koji bi CHF uložio do 50.000 eura. Takođe, CHF je pokazao spremnost da se angažuje u pronalasku drugih donatora za taj projekat - zaključio je Kiš.

Malo urađeno
Damir Ramusović, privatnik: - Osjeća se da je u posljednje vrijeme intenzivirano ulaganje u infrastrukturu grada. Mislim da su urađeni projekti bili najbitniji, ali da ima još značajnih koji nijesu ni započeti. Ko je finansirao radove ne znam, ali se pomak na bolje vidi.
Mladen Lekić, nezaposlen: - Vidi se da je nešto urađeno od grada. Najbitniji projekat bio je sanacija glavne ulice i dobro je odrađen. Ne znam koliko lokalna vlast ima novca na raspolaganju, ali toliko toga ima da se još uradi, a nije ni započeto.
Antonije Dimić, nezaposlen: - Nezadovoljan sam urađenim. U pitanju je samo šminka. Na primjer, Ulica Miloša Mališića trebalo je da bude završena prije tri mjeseca, a radovi još nijesu okončani. U njoj nije priključena ni rasvjeta, pa, mada se vidi da je opština nešto radila, to nije bilo kvalitetno.
Nikica Vujadinović, penzioner: - Urađenim nijesam zadovoljan. Asfaltiranje novih ulica se radi nekvalitetnije nego prije 50 godina. Postavlja se slab asfalt, na još goroj podlozi, pa će za tri godine sve biti isto. Bio sam član Komisije u jednom projektu i kada smo primijetili propuste dogovoreno je da ih izvođač otkloni, ali ni poslije godinu dana ništa nije urađeno.
DAN