Povrijeđene sudije

U mjestu Zaton sinoć oko 20 časova na putu Berane-Ribarevine dogodila se saobraćajna nezgoda kada su se sudarili kombi podgoričkih tablica kojim je u pravcu Ribarevina upravljao Podgoričanin Predrag Milović i golf beranskih tablica koji je iz suprotnog pravca vozio Beranac Dragoslav Šćekić(28).

Povredu vrata zadobila je putnica kombija Dragica Kovačević (49) sudija za prekršaje iz Podgorice dok su njene koleginice Irena Uskoković (51) i Dragica Stojanović (48) lakše povrijeđene. One su zadržane u bjelopoljskoj bolnici. Sa njima su putovale Radmila Vorotović (49) i Ljiljana Ivanović (30), ali su one i vozač golfa Milović ostale nepovrijeđene.
Vozač golfa Šćekić i njegova saputnica Bojana Obradović su nakon ukazane pomoći pušteni kući.
DAN

Beranski rudari prekinuli strajk

Nesto poslije 22 sata prethodne noci, 11 rudara Rudnika mrkog uglja kod Berana je izaslo iz rudarskog okna na dubini od 200 metara i prekinulo visednevni strajk.
Kako je prenijela danasnja stampa, dogovoreno je da svih 38 radnika rudnika, zajedno sa stecajnim upravnikom Dusanom Bugarinom, obnovi strajk i vrati se u okno ako do srijede ne bude uplacena prva transa od 37.500 eura, od ukupno 75.000 koje im je crnogorska vlada obecala na ime 10 neisplacenih zarada.

Zabranjeno kretanje šlepera

Iako je do kalendarskog početka zime ostalo još nekoliko dana, najhladnije godišnje doba, makar kada je u pitanju sjever republike, već pokazuje svoje ćudi. Na ovom prostoru, naime, od sinoć vlada pravo sniježno nevrijeme koje je već stvorilo prije svega saobraćajne nevolje.Prema informaciji koju smo dobili u rožajskom OB, od jutros je zabranjeno kretanje kamionima sa prikolicom i šleperima na putu Rožaje -Kula - Peć, a od 12 časova na dionici Berane - Rožaje i Rožaje - Dračenovac do carinskog punkta sa Srbijom. Za ostale učesnike u saobraćaju obavezna je upotreba zimske opreme. Ovdje su nam rekli da su na putevima u ovoj opštini angažovana tri snjegočistača "Crnagoraputa", ali da zbog intenziteta padavina ne uspijevaju da kvalitetno očiste puteve. Ukoliko snijeg, koji je na ovom području već dostigao četrdesetak centimetara, nastavi da pada dosadašnjim intenzitetom, opravdano se strahuje da će većina ovdašnjih puteva, naročito dionica prema Kuli, do večeras biti potpuno zatvoreni za saobraćaj.Prema svim rožajskim selima danas se otežano saobraća, mada do popodnevnih sati nije bilo prekida u saobraćaju. Snabdijevanje električnom energijom je uredno na cijelom području opštine, rečeno nam je u ovdašnjoj elektrodistribuciji.
POBJEDA

Jedanaest rudara ipak ostalo u jami

Na sinoćnim pregovorima sa predstavnicima republičke vlade, radnici Rudnika mrkog uglja "Ivangrad" u Beranama koji su zaduženi za održavanje vitalnih funkcija rudnika prihvatili su predlog da im se do petka, 23. ovog mjeseca, uplati 37.500 eura, a do 25. januara još toliko. Oni, međutim, nijesu prihvatili da se uz održavanje minimalnih vitalnih funkcija jame štrajk nastavi do uplate u prostorijama poslovne zgrade. Jedanaest rudara je ostalo u jami, insistirajući da je napuste tek nakon uplate prve rate. Ostali radnici štrajkuju na svojim radnim mjestima van rudokopa. Minimalne vitalne funkcije rudnika se za sada održavaju , ali je došlo do pogoršavanja zdravstvenog stanja rudara - jednom od njih u dva navrata je uključivana infuzija.
Solidarnost sa beranskim rudarima nije izostala. Na njihov žiro -račun dosad je uplaćeno deset hiljada eura od Ministarstva rada i socijalnog staranja, Fonda PIO i Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, a očekuje se da će im u ponedjeljak biti uplaćena i pomoć rudara Mrkog ulja iz Pljevalja u iznosu od 20.000 eura.
POBJEDA

Štrajk po cijenu života

DRAMATIČNO: “DAN” SA RUDARIMA NA 200 METARA ISPOD POVRŠINE ZEMLjE
~Nivo podzemnih voda iz sata u sat se povećava, treba još metar i po da naraste i dođe do pumpi za izbacivanje vode. Ako one stanu, Rudnika više nema.
Ljudska drama beranskih rudara nastavljena je i juče u hodnicima Rudnika, na dvjesta metara pod zemljom. Rudari su preksinoć proveli veče u Pripremnoj prostoriji za otkopno polje C, a juče je zbog pogoršanog zdravstvenog stanja sa uzimanjem ljekova započeo rudar Rasim Erović. U oknu se nalazi 11 rudara, dok ostali zaposleni štrajkuju na svojim radnim mjestima. U štrajku se nalaze svi zaposleni, njih 39.
Stečajni upravnik Rudnika Dušan Bugarin sinoć se obratio za pomoć svim privrednicima Crne Gore da pomognu u ispunjenju ispostavljenih zahtjeva rudara.
- Posebno apelujem na kolege iz Pljevalja i Nikšića, koji znaju kako se zarađuje rudarski hljeb - istakao je sinoć Bugarin, dodajući da je spreman da da fiduciju za pozajmicu.
On je juče obavio razgovor sa štrajkačima, prenoseći im svoj apel, kao i molbe lokalne samouprave i republičkih institucija da napuste okna i štrajk nastave na zemlji. Bugarin je saopštio da je lokalna samouprava dopremila pomoć u hrani i sokovima, kao i da je Ministarstvo rada već uplatilo 5.000 eura, Savez samostalnih sindikata 3.000, Zavod za zapošljavanje 2.000 eura i da je moguće da to bude bespovratna pomoć, kao i o odluci Fonda PIO da uplati 5.000 eura, koje će biti na računu Rudnika iduće nedjelje.
Radnici su njegov apel odbili riječima: “da je bilo dosta obećanja i laganja i dok im ne budu ispunjeni zahtjevi, nastaviće protest u jami”.
Prema riječima Ljubiše Čukića, sindikalnog radnika u tom kolektivu, situacija u Rudniku je sve dramatičnija i komplikuje se iz sata u sat. Prema njegovim riječima, država mora da shvati “da Rudnik nije fabrika, gdje se može staviti ključ u bravu i da se mora hitno iznalaziti rješenje”.
- Nivo podzemnih voda iz sata u sat se povećava, a trenutno treba još metar i po da naraste i dođe do pumpi za izbacivanje vode. Ako one stanu, Rudnika više nema. Strah me je da više ne odlučuju ni dani, već sati da se izbjegne tragedija. Zdravlje i životi rudara su u opasnosti. Imovinu Rudnika će možda neko i spasavati, a živote i zdravlje niko. Nadam se da država neće dozvoliti da se i kod nas dogode primjeri sa rudnicima u Rusiji i Kini - istakao je Čukić.
I njegov kolega Milan Ratković kaže da su svi svjesni šta znači provesti 24 sata pod zemljom, ne radeći ništa, ali su na takav, kako kaže, posljednji pokušaj bili primorani, jer nadležni ne okreću glavu na njih.
- Ovo je imovina Crne Gore, a o njoj, kao i našim životima, dosad niko nije poveo računa - kazao je Ratković.
Prema informacijama iz Rudnika, situacija sa nivoom podzemnih voda već danas će postati alarmantna, a od tada niko više ne može garantovati živote rudarima, niti očuvanje imovine Rudnika.
Štrajkačima su do juče hranu dopremale njihove porodice, a kupili su i ljekove. Vlaga, vode i memla otežavaju njihov boravak na dubini većoj od 200 metara. Problem je i osvjetljenje, jer u prostoriji gdje se nalaze jedina svjetlost dolazi sa rudarskih lampi, koje mogu da traju 24 časa. Iz tog razloga, lampe naizmjenično troše, kako bi duže potrajale.
Mada je bilo poziva od nadležnih, niko nije mogao da garantuje rudarima da će njihovi zahtjevi biti uslišeni, a oni su sinoć proveli drugu noć u hodnicima Rudnika, na dubini od 200 metara, riješeni da istraju u svojim zahtjevima.
Podsjećanja radi, rudari Rudnika mrkog uglja “Ivangrad” stupili su u štrajk prekjuče, nakon sedmog neuspjelog pokušaja prodaje imovine tog kolektiva. Stupajući u štrajk, radnici su postavili zahtjeve: isplate neizmirenih ličnih dohodaka i uplatu doprinosa od 1.marta, zaključno sa novembrom, izmirenje doprinosa na lične dohotke za period od 1. maja 2004. do 28. februara ove godine, kao i rješavanje daljeg statusa radnika i Rudnika. U štrajku se nalaze svi zaposleni radnici.

Jedini način da odgovore na laži
Na dubini od 200 metara, rudari koji se nalaze u jami Rudnika saopštili su “Danu” da je apsurdno što niko nije nadležan za njih i da se iz tog razloga ne može naći pravi krivac za stanje u beranskom rudniku.

- Niko više ne zna ni čije je on vlasništvo, jer on nikog, osim nas i naših porodica, nikad nije ni interesovao. Niko nije ni okretao glavu na naše probleme. Mi smo riješeni, odavde nema izlaza dok god ne budu ispunjeni naši zahtjevi. Dosta je bilo igre i prevara. Hranu dobijamo, a kupili smo i ljekove. Ovdje ostajemo do kraja - kazao je Mijo Mihajlović.
Njegov kolega Miomir Rajković kaže da su prethodnih 30-ak sati bili najteži u rudarskoj karijeri, dugoj više od 20 godina.

- Hladno je. Pribijemo se jedan uz drugog i tako se grijemo. Spavamo u sjedećem položaju, naslonjeni na zidove jame. Svi smo hranioci porodica. Posljedica smo svjesni, ali je ovo jedini način da odgovorimo na sve laži koje smo dosad dobijali. Ovo je zadnje sredstvo koje imamo i sada je na nadležnima da odluče šta će sa nama - zaključio je Rajković.
Rade Cimbaljević, koji je proveo 21 godinu u beranskom rudniku, kaže da je o svemu, na vrijeme, obavijestio porodicu.

- Imam dvoje djece i suprugu, a samo ja zarađujem. Ukućani su me molili da ne radim ovo, ali sam bio prisiljen. Sve što imam, osim porodice, jeste ovaj posao i zarada od toga. Ili ćemo biti isplaćeni i naša radna sudbina početi da se rješava, ili će podzemne vode uraditi svoje - zaključio je Cimbaljević.

Stiže pomoć
Rudnik mrkog uglja juče su posjetili potpredsjednici SO Berane, Strahinja Asović i Radojica Živković, sa sekretarima Vlatkom Pekovićem i Mijailom Saičićem. Oni su dopremili, kao interventnu pomoć, hranu i sokove za štrajkače, kao i gorivo za službeno vozilo Rudnika.

Nema konkretnih ponuda
Nešto poslije 16 časova, u beranski rudnik došli su Radojica Minić, pomoćnik ministra za rudarstvo, i Milosav Kalezić, geolog, koji su u ime Ministarstva ekonomije željeli da se informišu o stanju u beranskom rudniku. Kako su saopštili Minić i Kalezić, oni ne mogu da ponude ništa konkretno štrajkačima, a nijesu znali ni da li će se sresti sa rudarima u jami.
- Situacija je mučna. Vjerujemo da će biti rješenja, ali je potrebno iznaći za duže staze, a ne samo trenutno. Konkretnog rješenja još uvijek nemamo, ali će Vlada nešto činiti povodom novonastale situacije - naglasio je Minić.
DAN

Rudari u jami čekaju isplatu

Štrajk 38 radnika beranskog Rudnika "Ivangrad", koji je započet juče, nastavljen je i danas. Rudari su čitavu proteklu noć, kako su nam rekli, proveli u rudarskoj jami na oko 200 metara ispod površine zemlje. Njima je u jamu dopremana hrana, ali su uslovi za boravak teški.
Prema riječima predsjednika štrajkačkog odbora Ljubiše Čukića, najveća opasnost prijeti im od podzemnih voda, koje usljed nerada pumpi pune komore, pa postoji mogućnost da se počne izlivati u podzemne rudarske hodnike, što bi bilo veoma opasno. Rudari su pokazali odlučnost da ostanu u jami sve dok im se ne udovolji zahtjevima za isplatu deset zaostalih ličnih dohodaka.
O novonastaloj situaciji stečajni upravnik Dušan Bugarin obavijestio je nadležne državne organe. Njihovi predstavnici najavili su dolazak u Berane, ali rješenje problema se još ne nazire. Upravo stoga on je uputio javni apel, prije svega svojim kolegama rudarima iz Pljevalja i Nikšića, a potom i ostalim privrednicima, da putem pozajmice pomognu da se ovaj problem riješi.
POBJEDA

Otvorena vrata

Delegacija SO Berane potpisala je u Rusiji akt o pobratimstvu sa gradom Kastroma u istoimenoj sibirskoj oblasti – saopštio je predsjednik SO Relja Jovančević.
On je rekao da je sa gubernatorom te ruske regije potpisan i ugovor o široj privrednoj i kulturnoj saradnji.
- Vjerujem da će za Berane ovo pobratimstvo biti mnogo više nego simbolično, s obzirom na to da se radi o jednoj veoma razvijenoj privrednoj regiji - kazao je Jovančević.
Inicijativa za bratimljenje Berana i Kastroma potekla je od dugogodišnjeg diplomate u Rusiji Radosava Pajkovića, koji je porijeklom iz Berana. Sibirski grad Kastroma ima 300 hiljada stanovnika, dok oblast broji milion žitelja. Ta regija važi za jednu od ekonomski razvijenijih u Rusiji, sa, kako je rečeno, velikim kompanijama, koje bi eventualno imale interesa da se povežu sa Beranama i Crnom Gorom.
-Uzvratnu posjetu gubernatora Kastroma i delegacije te regije očekujemo za dva-tri mjeseca, tako da ćemo tada razgovarati i o konkretnim vidovima saradnje - rekao je Jovančević.
REPUBLIKA

"Jastreb" u Kraljama

Selo Kralje, kod Andrijevice, nema aerodrom, ali je ovih dana tu "sletio" pravi ratni avion, "jastreb", doduše bez motora, da tu dugo ostane kao svojevrsna znamenitost. Naime, ovaj muzejski vazduhoplovni eksponat, na traženje Kraljana, ustupio je Generalštab Vojske Srbije i Crne Gore da bi u centru ove mjesne zajednice, zvanom Selina, među drugim spomen obilježjima, bio podignut spomenik četvorici kraljskih pilota: kapetanu iz Drugog svjetskog rata, Branku Gojkoviću, poslijeratnom general majoru, Danilu Lekiću, koji je na našem nebu prvi probio zvučni zid, i pilotima lovcima, potpukovniku Milanu Martinoviću i majoru Radomiru Đurkoviću.
U Kraljima je poznato da je primarijus dr Nika Labović, čije ime nosi opšta bolnica u Beranama, rodom iz Kralja, kao sportski pilot, za vrijeme studiranja, avionom letio nad Beogradom i Zemunom. Kao članovi beranskog Aero kluba pilotiranjem su se bavili Kraljani: Miomir Marić, koji je u ovom sportu postizao vrhunske rezultate i Ljubo Labović. Među članovima istog kluba koji su se bavili jedriličarstvom iz Kralja su bili: Vaso Jojić, Petar Đurišić i Mihailo Dragojević.Kraljski padobranci u Aero klubu "Berane" bili su Branislav Brajo Milović, Borislav Martinović, Đurica Labović i Aleksandar Lekić, dok se Radoslav Nino Marjanović bavio modelarstvom. Kraljanin Nenad Martinović, bio je član Aero kluba "Špiro Mugoša" u Podgorici i član juniorske selekcije Crne Gore.
POBJEDA

Privatnom pogodbom do jeftinih akcija

Sindikalci ŠIP-a Berane u stečaju zahtijevali su juče od predsjednika Privrednog suda u Bijelom Polju Muzafera Hadžajlića da izda privremenu mjeru kojom se Centralnoj depozitarnoj agenciji zabranjuje da saldira prodaju 386 akcija Atlasmont banke, koje su bile vlasništvo te kompanije. Delegacija od devet radnika ŠIP-a Berane juče je od Hadžajlića, koji je i stečajni sudija za ovu kompaniju, tražila da tu prodaju poništi kao nezakonitu. Prodaja paketa akcija Atlasmont banke, koje je ŠIP Berane, nekadašnja Omorika komerc, dobio na osnovu pripajanja Beranske Atlasmont banci, obavljena je u četvrtak, a treba da bude saldirana danas.
- Tražimo da se utvrdi nova početna cijena za naše akcije, mnogo veća od postignute na berzi u četvrtak, čime će biti uvećana stečajna masa i obezbijeđeno više para za isplatu povjerilaca - naveli su sindikalci u prigovoru koji su dali Hadžajliću.
U petak je andrijevička kompanija sa sjedištem u Beogradu Boj komerc, vlasništvo Dragana Bojovića, za 550 eura po akciji kupila akcijski kapital Atlasmont banke u vlasništvu ŠIP Berane. Iako je trgovano blokom akcija banke, cijena je bila 70 eura niža nego što je postignuta istog dana u drugoj transakciji na istoj berzi. Radnike i ostale povjerioce ŠIP Berane posebno je razljutilo što je Polimka, kompanija iz istog grada, nedavno prodala svoje akcije Atlasmont banke za po 1.001 euro, odnosno skoro duplo skuplje.
Sindikat ŠIP-a Berane i ostali povjerioci ukazuju da je ovom trgovinom stečajni upravnik Velibor Marjanović prekršio nekoliko zakona. Najprije zakon o insolventnosti privrednih društava, čiji član 80 propisuje način prodaje kompanije u stečaju i navodi da su povjerioci i akcionari firme morali biti deset dana ranije obaviješteni o cijeni i načinu prodaje akcija koje su vlasništvo kompanije. Marjanović to nije uradio, kao što nije poštovao ni odluku Apelacionog suda da akcije budu prodate najranije tri dana po dostavljanju ponude na berzu, već ih je prodao istog dana. Na taj je način zapravo proveo direktnu pogodbu koju je postigao sa vlasnikom Boj komerca, onemogućio druge zainteresovane kupce da učestvuju u prodaji i povećaju cijenu akcija Atlasmont banke. Ta direktna pogodba očigledno je posljedica ugovorene kupovine većinskog paketa ŠIP-a Berane, koji je Bojomerc platio 314 hiljada eura samo dan poslije trgovine akcijama Atlasmont banke.
Predsjednik sindikata ŠIP-a Berane Radojica Jelić kaže da je sudbina zaposlenih u toj kompaniji, usljed ovako provedenog stečaja i privatizacije, dovedena u pitanje. On je podsjetio da je pravosnažnim rješenjem Privrednog suda odlučeno da se prihvati zahtjev dijela radnika za prinudno izvršenje i naloženo stečajnom upravniku Marjanoviću da u roku od tri dana izloži prodaji preko berze akcije koje firma posjeduje kod Atlasmont banke, Lovćen osiguranja, Crnagoradrva i Vojvođanske banke.
- Marjanović nas nije obavijestio, što je bio obavezan, ni gdje se prodaju te akcije ni po kojoj cijeni. Trgovina akcijama Atlasmont banke se, na naše iznenađenje, završava u četvrtak oko 15 sati za 550 eura po akciji, što je znatno jeftinije nego što su akcije te banke prodate istog dana - rekao je Jelić.

Štrajk 25. decembra ispred zgrade Vlade
Prema riječima predsjednika sindikata Radojice Jelića, bivši radnici ŠIP-a Berane, koji su po zakonu o stečaju poslani na biro rada, održali su zbor na kojem su dogovorili da će 25. decembra stupiti u štrajk, ukoliko njihova prava ne zaštiti predsjednik bjelopoljskog Privrednog suda Hadžajlić.
- Duguju nam po 22 plate, isto toliko nadoknada za topli obrok i prevoz, kao i penzijske doprinose. Ukoliko nam ne isplate zaostala dugovanja mi ćemo 25. decembra stupiti u štrajk, ali ne u preduzeću, već na jednoj od magistrala, ili ispred zgrade crnogorske vlade - rekao je Jelić.

Za lošu privatizaciju krive Simovića
Jelić tvrdi da je glavni krivac za probleme u preduzeću ministar poljoprivrede Milutin Simović.
- Na sastanku u Podgorici, kojem su prisustvovali direktor Crnagorašume Iso Kalač i Hadžajlić, Simović je obećao pomoć u regulisanju naših problema - rekao je Jelić.
Objasnio je da je Simović nagovorio radnike da pristanu na prodaju ŠIP Berane, obećavši da će “završiti” da Vlada otpiše 350.000 eura potraživanja od kompanije.
- Simović je kriv za ovu nepravilnu privatizaciju, jer se za nju zalagao svim silama, pa tražimo da ispuni dato obećanje da će dugovi radnicima biti prioritet u isplati iz stečajne mase - rekao je Jelić.
DAN

Sad se može brže do pravde

Naš cilj je uvijek bio i ostaje da sudstvo učinimo autoritativnim, nezavisnim i nepristrasnim, zašto nijesu dovoljna samo odgovarajuća kadrovska rješenja, obrazovanje i obuka nosilaca sudskih funkcija i namještenika, rekao je, pored ostalog, na današnjem svečanom otvaranju renovirane zgrade Osnovnog suda u Beranama, predsjednik Vrhovnog suda Crne Gore, Ratko Vukotić. Ono čemu ćemo u narednom periodu pokloniti još veću pažnju, jeste poboljšanje ukupnog materijalnog položaja sudstva, kako na individualnom tako i na institucionalnom planu. To je potrebno da bi se sud doveo na nivoa dostojanstva koje mu pripada u jednoj državi koja drži do vladavine prava. Ostaće zabilježeno i kao simbolika da je u konstrukciju ove zgrade ugrađena solidarnost i pomoć američkog naroda, Vlade SAD i institucija USAID i ČEKI-a, kao dio pomoći prijateljske države.
Nedavno smo svečano obilježili završetak rekonstrukcije poslovne zgrade Osnovnog suda u Kotoru, nastavio je dalje Vukotić, a očekujemo da ćemo, u najkraćem vremenu, to učiniti u Baru, Ulcinju, Nikšiću i Danilovgradu. U Crnoj Gori se stvaraju uslovi za rad sudova, a na nama je, da u najkraćem roku otklonimo evidentne slabosti u radu koje su, nadam se, prolaznog karaktera.
Organizator reforme sudstva u Crnoj Gori, predstavnik ČEKI-a, Robert Andervud, rekao je, pored ostalog:
- Ovo je veoma važan dan za nas iz ČEKI-a, jer smo obezbijedili sudijama, osoblju i svim zaposlenim u Osnovnom sudu u Beranama, potrebne uslove za moderan i savremen rad. Sve, od kompjutera do ostale tehničke opreme, učiniće mnogo toga za efikasniji i kvalitetniji rad ovog suda. Ukupna vrijednost ove pomoći je preko 200 hiljada dolara, i ovo će biti samo prvi korak u pomoći sudijama i osoblju ovog suda.
Koordinator programa za vladavinu prava USAID-a Vesna Ratković, je u ime institucije koja podržava i druge projekte u Crnoj Gori, kazala, da je ČEKI tri godine prisutan u našoj Republici, pružajući pomoć u raznim oblastima, od kojih je jedan od najvažnijih poboljšanje uslova rada u sudstvu. I ova pomoć je, prema njenim riječima, u funkciji nastavljanja procesa reformi i razvoja demokratije u Crnoj Gori.
Pozdravljajući goste i sve prisutne i zahvaljujući se na donacijama, predsjednik Osnovnog suda Berane, Dragan Dašić, naglasio je da od 1928.godine, kada je u ovoj zgradi počeo sa radom tadašnji srezski sud, građani ovdje traže pravdu. Samo u prošloj godini u ovoj ustanovi, u kojoj radi 56 zaposlenih, među kojima 11 sudija, procesuirano je oko 15 hiljada predmeta, a od toga sedam hiljada veoma složenih. On je izrazio uvjerenje da će u poboljšanim uslovima djelioci pravde u ovom sudu nastaviti da časno obavljaju svoju funkciju i još uspješnije rade.
POBJEDA

Moglo je i bolje

Stečajni upravnik ŠIP »Berane« juče je prodao akcije koje je ta kompanija imala kod »Atlasmont banke« po cijeni od 600 eura, odnosno 100 eura više od nominalne vrijednosti – saznaje Republika iz bankarskih izvora. Akcije koje je ŠIP imao kod »Atlasmont banke« prodate su »Provladeksu« za oko 220 hiljada eura, iako im je prije samo mjesec dana vrijednost dostizala i do 500 hiljada eura. Izvor iz banke tvrdi da su akcije i juče mogle biti prodate po većoj cijeni da su ponuđene »Atlasmont grupi«.
Nije mi jasno zašto je stečajni upravnik požurio da ih proda “Provladeksu”, kada bi u svakoj varijanti “Atlasmont grupa” platila znatno više. Kompanija bi dobila nekoliko stotina hiljada eura više, što nije beznačajno - rekao je taj izvor.
ŠIP »Berane« je kod ove banke imalo 185 akcija, čija je nominalna vrijednost po 500 eura. Zbog borbe na tršištu akcija njihova vrijednost je prije samo tridesetak dana dostizala više od hiljadu eura, kada je tu povoljnost iskoristila beranska fabrika za preradu kože »Polimka«. Stečajni upravnik je tada odbio zahtjev radnika i nalog stečajnog sudije da proda akcije, tvrdeći da one pripadaju kupcu preduzeća.
Apelacioni sud je, međutim, presudio nedavno da se ŠIP proda »Boj komercu« bez akcija kompanije, jer hartije od vrijednosti nijesu bile oglašene na prodaju.
Predsjednik Privrednog suda u Bijelom Polju i stečajni sudija u ŠIP-u Muzafer Hadžajlić smatra da nije povrijeđen zakon i da su mogućnosti o većoj cijeni akcija pretpostavke.
-Meni je najbitnije da je sve urađeno zakonski i ja sam se trudio da se u vođenju stečaja ne naprave zakonski propusti. Juče sam obaviješten od stečajnog upravnika da su akcije date na berzu. Jesu li mogle više ili manje da se prodaju to je relativna stvar. Novac od prodaje ući će u stečajnu masu, i to je sada složen postupak - rekao je Hadžajlić.
On je dodao da je najvažnije da se proces privatizacije beranskog ŠIP-a privodi kraju, poslije više od dvije godine i dvadesetak prigovora koje su rješavali Privredni, Vrhovni i Apelacioni sud.
Preduzeće ŠIP »Berane« nastalo je integracijom drvoprerade i šumarstva u ovom gradu u junu 2003. godine. Mjesec kasnije uveden je programirani stečaj zbog dugovanja koja su se kretala oko 800 hiljada eura. Vlada je kroz stečaj pomogla kompaniju u opremi i novcu za oko 500 hiljada eura, ali su i pored toga napravljena nova dugovanja, tako da je danas potpuno neizvjesno koliku korist će od prodaje akcija imati radnici.
Sindikat kompanije, s druge strane, nije imao primjedbi na ugovor koji je juče potpisan sa »Boj komercom«.
-Što se toga tiče, svi naši zahtjevi su ispoštovani. Najbitnije je da se kupac obavezao da za tri godine ne može proglašavati tehnološki višak. Takođe je ugovorom predviđeno da se svo drvo od koncesija koje dobije naše preduzeće u njemu i preradi. Za 10 godina kompanija ne može da mijenja djelatnost - rekao je predsjednik sindikata Radojica Jelić.
Prema programu revitalizacije drvoprerade i šumarstva u Crnoj Gori, koncesije na šume dobijaju kupci integrisanih šumarskih preduzeća. U Beranama je zbog kašnjenja privatizacije za ovu godinu oko 50 odsto koncesija dodijeljeno privatnicima. »Boj komerc« je početkom ove godine kupio i šumarsko preduzeće u Andrijevici i na području te opštine posjeduje koncesije 100 odsto.
ŠIP »Berane« ima oko 160 radnika kojima se duguju velika sredstva po osnovu plata. Kompanija već šest mjeseci nije radila, a radnici su posljednju platu kroz stečaj primili u novembru prošle godine.
REPUBLIKA

Grije bolnička kotlarnica

Prije nekoliko mjeseci započeta izgradnja nove kotlarnice u beranskoj bolnici završena je. Investicija je vrijedna oko 290.000 eura, a njenom izgradnjom riješen je jedan od gorućih problema liječenja bolesnika u toj zdravstvenoj ustanovi. Prema riječima Rama Bralića, direktora Fonda zdravstva, problem grijanja je star 20-ak godina, a izgradnjom nove kotlarnice on je napokon riješen.
On je naveo da je pored rješavanja problema grijanja u beranskoj bolnici ove godine takav poduhvat urađen i u specijalnoj bolnici u Brezoviku.
Prema riječima mr. dr Veselina Stanišića, direktora bolnice, preostaje nam da još kvalitetnije odgovorimo zahtjevima naših pacijenata.
- Sada smo, a bićemo i u budućnosti, prepoznati kao savremena bolnica sa dobrim uslovima za liječenje oboljelih - istakao je Stanišić.
DAN

Beranska televizija obilježila jubilej

Televizija “Eho” iz Berana obilježila je juče pet godina postojanja. Malom jubileju prisustvovao je veliki broj gostiju iz javnog, kulturnog i političkog života Berana, kao i kolege novinari sa tog područja.
Prema riječima Vesne Babović, urednika televizije “Eho”, ta lokalna stanica trudi se da zadovolji sve profesionalne standarde, kao i da proprati sva važnija dešavanja u toj opštini.
- Pokušavamo da napravimo raznovrstan program, u kojem će biti za svakog po nešto i time privučemo pažnju svih građana naše opštine. Mislim da smo zasad u dobroj mjeri uspjeli u tome, a nadam se da ćemo u budućnosti biti još uspješniji - istakla je Babovićeva.
DAN

Odmrznuti Ski-centar »Lokve«

Planinarsko smučarsko društvo »Vojo Maslovarić« iz Berana zatražilo je od vlasnika HTP »Berane«, u čijem sastavu posluje Ski- centar »Lokve« na planini Cmiljevici, da im ove zime ustupe na gazdovanje uspinjaču i ski- liftove, kako bi ih tokom sezone stavili u funkciju. Inicijativa je pokrenuta na zahtjev brojnih smučara iz Berana, koji su zbog situacije u ugostiteljsko-turističkom preduzeću i nemogućnosti aktiviranja Ski- centra, prinuđeni da putuju do udaljenijih skijališta- rekao je sekretar Planinarsko smučarskog društva Ivan Popović.

Naša je nesreća da, pored takvih terena, koji zadovoljavaju čak i svjetske takmičarske standarde, moramo da idemo stotinu kilometara do Kolašina, i još toliko nazad. Šteta bi bilo da se makar, u čitavoj situaciji, ne aktiviraju skijaški kapaciteti - rekao je Popović.
On je kazao da je već razgovarao sa nekim od vlasnika HTP-a i da postoji dobra volja da se to učini.
-Većinski vlasnici HTP-a, na žalost, nemaju mogućnosti ni sredstava da sami aktiviraju skijališta. Mi bi smo kao sportski kolektiv pokušali da iznađemo novac za remontovanje žičare i ski-liftova, da atestiramo žice s obzirom na to da dugo nijesu u funkciji. Ono što nas rukovodi je isključivo interes brojnih ljubitelja bijelih sportova. Nama ne treba nikakva zarada, osim onoliko koliko je potrebno da isplatimo radnike koji bi radili na uspinjači i ski- liftovima - kazao je Popović.
Planinarsko-smučarsko društvo je, prema njegovim riječima, stupilo u kontakt i sa rukovodstvom beranske Elektrodistribucije, koja je, takođe pokazala volju da se smučarima izađe u susret.
-Hotelskom preduzeću, je kao što znate, isključena struja zbog dugovanja. U Elektridistribuciji su pokazali dobru volju da, ako mi uspijemo da realizujemo naš plan za aktiviranje ski- liftova, puste struju za te potrebe, koju bi mi kasnije nadoknadili, naravno bez stanja koje je zatečeno - rekao je Popović.
On je dodao da je obavio razgovor i sa radnicima koji rade na ski- liftovima i da takođe postoji interes sa njihove strane.
-Pokušaćemo da stupimo u kontakt i sa Ministarstvom turizma i da i njih upoznamo sa našom inicijativom. Njima je situacija u ovom preduzeću dobro poznata i vjerujemo da će podržati našu ideju i da će nam pomoći da je realizujemo u interesu kvalitetnije smučarske sezone na sjeveru Republike. Ipak, jasno nam je da sve zavisi od većinskih vlasnika i njihove volje da nam izađu u susret - naglasio je Popović.
Hotelsko turističko preduzeće »Berane« privatizovano je prije dvije i po godine kupovinom akcija. Većinski vlasnik je »Euroturist GMBH«, koji, međutim, nije odgovorio izazovima privatizacije, tako da je situacija u beranskom HTP danas najteža i najsloženija od svih HTP-a u Republici. »Atlasmont banka« je zbog neizmirenog kredita odavno zaplijenila najatraktivniji objekat tog preduzeća hotel »Berane«, dok je pod hipotekom i hotel »Komovi« u Andrijevici. Zbog ogromnih dugovanja i sudskih sporova kompanija ne radi, a vlasnici, makar do sada, ne najavljuju da bi sami aktivirali skijališta na Cmiljevici. Hotel »Lokve« na toj planini, pored magistralnog puta za Rožaje, petnaestak minuta od Berana, ruiniran je, i prema riječima radnika, ne može bez većih ulaganja biti otvoren.
Inicijativa smučara da aktiviraju makar uspinjaču i ski- liftove, kao i mehanizaciju za održavanje ski- terena, naišla je na odobravanje i u opštinskoj Turističkoj organizaciji.
-Mi nemamo nikakvih ingerencija da se miješamo u rad HTP-a, ali imamo pravo da ukažemo na tužnu situaciju da na početku zimske sezone u Beranama imamo samo dva mala privatna pansiona zanemarljivih kapaciteta. Zato mislimo da je ideja smučara veoma dobra, da se zadovolje potrebe sportista i ljubitelja skijanja makar iz našeg grada, i spremni smo da je pomognemo koliko je to u našoj nadležnosti. Možemo ako je potrebno da organizujemo i sastanak sa većinskim vlasnicima i da vidimo postoji li raspoloženje kod njih - rekao je direktor Dragan Mitrović.
Planinarsko-smučarsko društvo »Vojo Maslovarić« okuplja više od stotinu aktivnih sportista i takmičara. Zbog situacije u HTP-u ono je prošle godine bilo domaćin više takmičenja na skijalištima obližnjeg ski- centra »Turjak«, gdje su staze mnogo lošije nego one na Lokvama. Pored aktivnih smučara i takmičara, u Beranama ima i na stotine skijaša rekreativaca koji podržavaju ideju da PSD »Vojo Maslovarić« aktivira ski- liftove i uspinjaču na Cmiljevici, koja je zbog magistralnog puta, koji se neprestano održava, pristupačna tokom čitave sezone, a nije zgoreg napomenutu da je na samo desetak minuta od grada.
REPUBLIKA

Otac pucao u sina

Milan Šćepović (45) iz Berana od večeras se nalazi na hirurškom odjeljenju Opšte bolnice zbog teških tjelesnih povreda koje je zadobio juče popodne. Njega je hicima iz pištolja ranio otac Bogdan, čemu je prethodila svađa.

Uviđaj je obavila beranska policija po ovlašćenju Milana Smolovića, istražnog sudije Višeg suda u Bijelom Polju. U bolnici su saopštili da je Milan teško povrijeđen zbog čega je neophodna hirurška intervencija koja će biti obavljena tokom noći.
POBJEDA

Propao pregovor sa Slovencima

Iako su pojedini rukovodioci fabrike kože "Polimka", saopštili nedavno da bi do kraja novembra trebalo da se potpiše kupoprodajni ugovor sa slovenačkom kompanijom "Koroški" iz Sovengradeca, koja se jedino prijavila na tenderu raspisanom prije godinu dana, izvjesno je da do toga neće doći, pošto je raspisan novi.
VIJESTI

Predsjednik Petar Vešović

Na sedmoj redvnoj sjednici Skupštine OO NS Berana izabran je novi Opštinski odbor, koji broji 31 člana, kao i predsjednik i potpredsjednici OO. Novi predsjednik OO NS-a Berane je diplomirani pravnik Petar Vešović, a potpredsjednici su Željko Golubović, Sveto Tomović i Vuko Trifunović.
Pored poslanika, Skupštini su prisustvovali: predsjednik NS-a Predrag Popović, potpredsjednici stranke Živko Peković i Sveto Mitrović, koji je u prethodnom periodu bio i predsjednik OO, kao i Milan Radović, predsjednik IO NS-a. Skupštini su kao gosti prisustvovali predstavnici OO SNS-a, SPO-a, NSS-a i DSS-a.
DAN

“Boj komerc” dobio bitku za ŠIP “Berane”

Apelacioni sud Crne Gore odbio je žalbe beranskog preduzeća Elektrotehna i rožajskog Daut i Daut na proces privatizacije AD ŠIP Berane. Istom presudom potvrđene su odluke Privrednog suda u Bijelom Polju i stečajnog upravnika ŠIP-a Velibora Marijanovića o prodaji tog preduzeća andrijevičkom Boj komercu.
Kako je saopštio Muzafer Hadžajlić, predsjednik Privrednog suda u Bijelom Polju, odlukama Apelacionog suda povlači se rješenje o obustavi privatizacije tog kolektiva, a tokom naredne nedjelje prelazi se na potpisivanje kupoprodajnog ugovora između Boj komerca i stečajnog upravnika Marijanovića.
Kompletna imovina AD ŠIP Berane prodata je za 314.500 eura, a Boj komerc je već uplatio ponuđenu cijenu, da bi, nakon dostavljanja prigovora Privrednom sudu u Bijelom Polju, sudija Hadžajlić donio rješenje o privremenoj obustavi procesa privatizacije.
AD ŠIP Berane je nastalo spajanjem bivših Omorike komerc i Šumskog preduzeća, u okviru Vladine strategije oporavka drvoprerađivačkih kapaciteta u Crnoj Gori. U pokretanje proizvodnje u tom kolektivu Vlada je uložila više od 700.000 eura, a proizvodnja je obustavljena prije 12 mjeseci. Radnici ŠIP-a nijesu primili plate već 22 mjeseca.
DAN

Podbacila jesenja sjetva u Beranama

Planirana jesenja sjetva u beranskoj opštini podbacila je, a glavni razlog je nemogućnost ondašnjih Poljoprivrednih apoteka da uvezu sjemena pšenice iz Srbije. Da bi posijali ovu žitaricu, poljoprivrednici iz Berana bili su prinuđeni da sjeme kupuju u susjednim opštinama.
Prema riječima Ranka Šćekića, savjetnika za biljnu proizvodnju u SO Berane, u toj opštini legalno nije kupljen ni jedan kilogram pšenice.
- Mada je bilo interesovanja za uvoz i kupovinu sjemena pšenice, ona se nije mogla uvesti. Razlog za to je, nemogućnost zainteresovanih da dobiju dozvole za uvoz od Ministarstva poljoprivrede Srbije, zbog Uredbe o zabrani izvoza sjemena pšenice u Crnu Goru, koju je donijela Vlada Srbije. Zbog toga su zainteresovani poljoprivrednici išli u Bijelo Polje i druge susjedne opštine, u kojim se našlo sjemena pšenice kako bi ga kupili, istakao je Šćekić.
On je kazao da je bilo planirano da se ove jeseni u Beranama zasije oko 140 hektara površina pšenicom, ali da je to urađeno na znatno manjim površinama. Naglasivši da je posijana pšenica dobrog kvaliteta i da je dio nje već nikao, Šćekić je naveo da će zbog znatno manje površine usjeva i rod te žitarice u Beranama biti značajno manji nego prethodne godine.
DAN

Oranice niko neće

U posljednjih desetak godina u opštini Berane izražena je prodaja svih vrsta nekretnina. Mada u gradu ne postoji Agencija koja se bavi tim poslom, nije tajna da je ponuda za nekoliko puta veća od potražnje, a usljed toga tržišna cijena svih vidova nekretnina je u stalnom padu.
U obavljenim kupoprodajama prednjače stanovi, kako-tako, ide i prodaja privatnih kuća, dok je prodaje poslovnog prostora sve manje, kao i kupovine placeva u užem dijelu grada sa namjenom za individualnu gradnju. Ono što, izgleda, u Beranama nikoga ne interesuje za kupovinu, jeste poljoprivredno zemljište. Na seoskom području, udaljenom samo tri-četiri kilometra od grada, hektar zemlje (100 ari) može se kupiti za pet do 6.000 eura, ali ni ta cijena skoro da nikoga ne privlači.
Prema riječima Vlatka Pekovića, sekretara Sekretarijata za finansije u SO Berane, ponuda za prodaju svih vidova nekretnina daleko nadmašuje potražnju. On navodi da je više razloga za takvo stanje a, prije svega izraženo iseljavanje stanovništva.
- Po rješenjima po kojima obračunavamo porez na nepokretnosti, kvadratni metar stambenog prostora staje 400 eura, dok je metar poslovnog prostora 634 eura. Međutim, prilikom prodaje vladaju tržišni zakoni i cijena kvadrata “klizi” na niže. To nije ni čudno, kada se ima u vidu izraženo iseljavanje. Stanovništvo se zbog ukupne političko-ekonomske nesigurnosti seli, prije svega u Srbiju i inostranstvo - zaključuje Peković.
Prodaja nekretnina u Beranama intenzivno se obavlja u ljetnjim mjesecima, kada veliki broj Beranaca dolazi na godišnje odmore. Kupuju se, prije svega, stanovi u užem dijelu grada. Stan od 60 kvadrata, u pristojnom stanju, može se kupiti za 20.000 eura. Cijene stambenih porodičnih kuća u gradu su nešto niže i kreću se oko 300 eura za kvadratni metar, dok je cijena kuća na periferiji niža i kreće se od 70 do 100 eura po kvadratu.
Mada je pala kupoprodaja placeva za individualnu izgradnju, kvadratni metar zemljišta u te svrhe se kreće po 30 eura u centru grada, dok je cijena kvadrata zemljišta na periferiji znatno niža.
Ukupno gledano, usljed izraženih migracija i iseljavanja stanovništva, nekretnina na prodaju u Beranama je sve više, a kupaca sve manje.

Nema uslova za normalan život
Milosav Đurović, administrativni radnik: -Dovoljno je pogledati nekada industrijski Rudeš i biće jasno, zašto se prodaju nekretnine i odlazi odavde. Loša ekonomska situacija, zatvorena preduzeća i besperspektivnost jednostavno tjeraju ljude odavde.
Igor Tomkić, privatnik: - Ovakvo stanje traje već 15 godina. Uopšte ne začuđuje što se veliki broj nekretnina prodaje i odlazi, kada je ekonomska situacija loša. Strah me je da će se ovaj trend nastaviti, jer se mladim i školovanim ljudima ne pruža šansa za zapošljavanje.
Svetlana Bajić, profesor: - Loša finansijska situacija i katastrofalno privredno stanje dovode do masovnog iseljavanja i prodaje nekretnina u Beranama. Svi vidovi nekretnina se prodaju po bagatelnim cijenama, po principu “ daj šta daš”.
Milan Bojović, radnik: - Iz Berana neće otići samo oni, koji nemaju kuda i nemaju šta da prodaju. Razlog za to je očajna ekonomska situacija za one koji žele pošteno da žive od svog rada. Inače, interesantno je da i oni koji su relativno dobrostojeći, a zalažu se za nezavisnu Crnu Goru, prodaju nekretnine u Beranama i kupuju ih u Srbiji, skoro po pravilu u Beogradu. Jednostavno, u bližoj budućnosti ovdje nema šanse za normalan život.

Za 12 godina otišlo 10.000 ljudi
Broj ljudi koji su u posljednjih nekoliko godina napustili Berane zvanično nije moguće dobiti. Prema statističkim podacima, između dva popisa, broja rođenih i umrlih, kao i raseljenih i izbjeglih lica koja su regulisala svoj status, Berane je napustilo više od 10.000 ljudi, ili prosječno oko 800 stanovnika godišnje. Ako se kao podatak uzme da se radi o četvoročlanim porodicama, ispada da je svake godine slobodno za prodaju oko 200 stanova, kuća, ili placeva u privatnom vlasništvu.
DAN

Provalnici "osušili" sušnicu

Da na meti provalnika nijesu samo objekti u urbanoj sredini, nego i domaćinstva na seoskom području govori i primjer Borislava Čukića, iz sela Donja Ržanica, kome su preksinoć, za sada nepoznati provalnici, iz sušnice odnijeli 80 kilograma mesa. Po riječima vlasnika, sušnica se nalazila nekoliko metara od kuće i, kako kaže, bio je zatečen kada je ujutro primjetio da su lopovi "osušili" sušnicu, ne ostavivši ni jedan kilogram okačenog mesa. I ranijih godina na ovom području su na udaru provalnika bile sušnice . Slučaj je prijavljen organima CB Berane.
POBJEDA

Uhapšeni maloljetnici

Službenici Centra bezbjednosti Berane, zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo razbojništvo, uhapsili su juče maloljetnike L.R. i B.V., oba iz Berana, saopšteno je juče iz Uprave policije.
Oni se sumnjiče da su 27. novembra, sat poslije ponoći na putu u selu Buče presreli maloljetnog M.P. (17) iz Berana.
- M.P. je 27. novembra ove godine, u prisustvu svog oca Dragoljuba, Centru bezbjednosti Berane prijavio, da su ga toga dana napale dvije osobe, maskirane ''fantomkama'', kojom prilikom su mu oduzeli mobilni telefon ''Simens MC 60'', kao i da je u napadu zadobio i jedan udarac šakom u predjelu vrata- saopšteno je juče.
Dodaje se da je u toku kriminalističke obrade, uz poštovanje zakonskih odredbi i postupka koji se odnosi na maloljetnike, kod jednog od od njih pronađen predmetni mobilni telefon, kao i dvije fantomke.
Shodno nalogu Osnovnog državnog tužioca u Beranama, L.R i B.V. će danas, uz prijavu biti privedeni sudiji za maloljetnike.
REPUBLIKA

Dug put od suda do pisarnice

U Akcionarskom društvu ŠIP »Berane« juče je pojačana nervoza i neizvjesnost, nakon saznanja da je Apelacioni sud donio odluku povodom prigovora na privatizaciju te kompanije, ali je i dalje ne saopštava. Na jučerašnjem zboru stečajni upravnik je tu vijest radnicima saopštio putem telefona. Na koji način je Apelacioni sud razriješio to vrzino kolo u vezi sa prodajom beranskog ŠIP-a znaće se se najvjerovatnije početkom sljedeće sedmice, do kada bi odluka sudskog Vijeća konačno trebalo da bude dostavljena Pisarnici.

Pošto stečajni upravnik ovog puta nije došao, pozvali smo ga telefonom i on nam je rekao da je Apelacioni sud donio odluku, ali da još nije provedena kroz »papire« - rekao je predsjednik sindikata ŠIP-a Radojica Jelić.
U Apelacionom sudu je Republici potvrđeno da je sudsko Vijeće još prošle subote izvijećalo predmete u vezi sa ŠIP »Berane« i najvjerovatnije donijelo odluku, ali da ta odluka još nije punosnažna, dok se ne dostavi pisarnici, a u sudu nijesu mogli reći kada će to biti učinjeno i zašto se odlaže već osam dana.
Na koji način je Apelacioni sud razriješio to vrzino kolo u vezi sa prodajom beranskog ŠIP-a znaće se se najvjerovatnije početkom sljedeće sedmice, do kada bi odluka sudskog vijeća konačno trebalo da bude dostavljena pisarnici.
Kod Apelacionog suda u Podgorici nalaze se četiri pritužbe na proces privatizacije ŠIP »Berane«. Žalbu je najprije uložilo privatno preduzeće »Elektrotehna« iz Berana, koje je učestvovalo na prvoj licitaciji kada je ŠIP iz stečaja prodat slovenačkom »Mabolesu« za euro. Vlasnik Eletrotehne« Aco Vuković je tvrdi da je prodaja bila fingirana i da »Maboles« nije imao pravo da učestvuje na licitaciji, jer nije položio depozit. Vukovićeva žalba je na Vrhovnom sudu Crne Gore prihvaćena, nakon čega je on zatražio da ŠIP bude prodat njemu kao drugom i jedinom kupcu u tom trenutku i da nema zakonskog osnova za nove licitacije. Privredni sud u Bijelom Polju je to odbio i odobrio stečajnom upravniku da oglašava nove licitacije, na kojima Vuković više nije želio da učestvuje. Druga licitacija je propala jer nije bilo zainteresovanih kupaca, a na trećoj ŠIP je prodat preduzeću »Katel« iz Podgorice. Potpisan je i ugovor, ali stečajni upravnik nije prihvatio uplatu kupoprodajne cijene sa zakašnjenjem od jednog dana i poništio je prodaju. »Katel« je takođe uložio žalbu na takvu odluku stečajnog upravnika.
Stečajni upravnik je nakon toga pokušao da ŠIP proda preduzeću »Boj komerc« iz Andrijevice putem slobodne pogodbe. Njegov oglas za tu prodaju poništio je Privredni sud »zbog kršenja više zakonskih odredbi«. Na tu odluku žalio se »Boj komerc«.
Na petoj licitaciji preduzeće je prodato »Boj komercu« za 314,5 hiljada eura, samo tri i po hiljade više od početne cijene. »Boj komerc« je odmah uplatio sredstva, ali je Privredni sud u Bijelom Polju obustavio sve radnje prodaje na žalbu drugog zainteresovanog kupca, kompanije »Daut i Daut« iz Rožaja, kojem stečajni upravnik nije dozvolio da učestvuju na licitaciji, jer, prema njegovom mišljenju, nijesu imali valjane bankarske garancije. Predstavnici »Daut i Dauta« tvrdili su da je prodaja namještena i da im zbog toga nije dozvoljeno da licitiraju, iako su, kako su tvrdili, bili spremni da cijenu podignu do milion eura.
Stvari u ŠIP »Berane« su se dodatno iskomplikovale kada su radnici saznali da preduzeće posjeduje, osim imovine, i hartije od vrijednosti, koje nijesu bile oglašene na prodaju. Vrijednost njihovih akcija samo kod »Atlasmont banke« u jednom trenutku je, zbog “eksplozije” na berzi, dostigla vrijednost od 500 hiljada eura, mnogo više nego je prodata samo imovina preduzeća. Oni su zatražili od stečajnog upravnika da proda te akcije i da novac uđe u stečajnu masu, odnosno da se te akcije ne poklanjaju »Boj komercu«, jer mu je i imovina prodata, kako radnici tvrde, mnogo ispod realne vrijednosti.
Stečajni upravnik je prošle sedmice tvrdio da to ne smije da uradi iz zakonskih razloga i da te akcije pripadaju kupcu. Za prodaju akcija, on je inače imao saglasnost i odluku stečajnog sudije, ali tu saglasnost nije prihvatio i Apelacionom sudu se žalio na odluku stečajnog sudije, koji je istovremeno i predsjednik Privrednog suda u Bijelom Polju.
AD ŠIP »Berane« nastalo je integracijom drvoprerade i šumarstva u ovom gradu, u junu 2003. godine. samo dva mjeseca kasnije uveden je stečaj zbog dugovanja prema povjeriocima koja su se kretala oko 800 hiljada eura. U ŠIP je, kao se saznaje, Vlada Crne Gore tokom trajanja stečaja kroz opremu i finansijsku podršku uložila najmanje 500 hiljada eura. Ta sredstva ne samo da nijesu opravdana i ozdravila preduzeće, već su napravljena i nova enormna dugovanja. Prema programu reorganizacije, stečaj je trebalo da traje 105 dana i da kompanija do tada bude privatizovana.
REPUBLIKA

Sanacija mosta na Rijeci Marsenića

Dogovorom o projektnim zadacima i izradi projektne dokumentacije koja se tiče sanacije limskog mosta na Rijeci Marsenića i zaključkom da se naredni sastanak održi u prostorijama SO Berane, preksinoć je u Andrijevici završen sastanak predstavnika SO Andrijevica i Berane, šumskih uprava iz tih opština i mjesnih zajednica Šekular i Rijeka Marsenića. Inicijator sastanka je bio Veselin Bakić, predsjednik SO Andrijevica, a prisutni su bili i Ilija Marković, sekretar Sekretarijata za poljoprivredu u SO Berane, Goran Đalović i Ljubiša Fatić, direktori šumskih uprava u Beranama i Andrijevici, i predstavnici MZ Šekular.
Komisija je predložila hitne mjere sanacije lijevog rječnog stuba i njegovog temelja. Tehničko rješenje sanacije bi se sastojalo u ojačanju stuba dodatnom konstrukcijom, kao i ojačanje temelja izradom dva bunara sa obje strane stuba. Kao hitna mjera predložena je sanacija pukotina na glavnim nosačima mosta, kao i zaštita armature od korozije. Navedeno je i da treba ograničiti težinu vozila koja prelaze most.
DAN

Češke privrednike zanima crnogorski sjever

Ambasador Republike Češke Ivan Jestrab boravio je juče u Beranama gdje se, u razgovoru sa čelnicima lokalne samouprave, upoznao sa glavnim problemima opštine. Kako je saopšteno, razgovarano je i o viđenju budućnosti Berana i Crne Gore. U posjeti Beranama, sa ambasadorom Jestrabom je boravio i Momčilo Radulović, koordinator Škole za evropske integracije, u čijoj je organizaciji i došlo do posjete češkog ambasadora opštini Berane. Nakon razgovora sa čelnim ljudima SO Berane, Jestrab se sreo i sa privrednicima grada.
Obraćajući se novinarima, ambasador Jestrab je naveo da je želio da se upozna sa glavnim problemima beranske opštine. On je naglasio da je sjever Crne Gore atraktivan za turizam i da je ovom posjetom želio da čuje mišljenja privrednika ovog kraja koja će prenijeti svojoj državi. Prema njegovim riječima, Češka snažno podržava evropske integracije SCG.
- Češka ima veliki interes za saradnju sa SCG. Nedavno je u Srbiji i Crnoj Gori boravio naš premijer, a više privrednika Češke je zainteresovano za ulaganje u SCG - zaključio je Jestrab.
Prema riječima Relje Jovančevića, predsjednika SO Berane, razgovori su vođeni o radu i problemima lokalne samouprave, a neformalno se razgovaralo i o najavljenom referendumu u Crnoj Gori i rješenju problema Kosova i Metohije.
- S obzirom na definitivnu valorizaciju potencijala Bjelasice, Komova i Prokletija, nadam se da ćemo imati šta da ponudimo češkim turistima. Takođe, postoji šansa da se neka češka firma zainteresuje za privatizaciju beranskog Rudnika - naglasio je Jovančević.
DAN

Nema pisanih tragova

Zaposleni u HTP »Berane« koji su tužili poslovodstvo za nesavjesno poslovanje i zloupotrebu službenih položaja, proširili su krivičnu prijavu i posebno zatražili da se preispitaju transakcije povodom kupovine radničkih akcija.
Zaposleni u HTP »Berane« su ranije podnijeli široku prijavu, ali im je iz Osnovnog suda sugerisano da je rašlčane na više krivičnih djela. Sud je već procesuirao jedan dio njihovih zahtjeva iz te prijave, ali se na prvom ročištu koje je održano početkom ovog mjeseca poslodavci nijesu pojavili.
-Sindikalni advokat iz Bijelog Polja napisao je sada prijavu u vezi sa prodajom, odnosno kupovinom radničkih akcija, uz pomoć kojih je 'Euroturist GMBH' postao većinski vlasnik. Advokat smatra da je taj proces tekao potpuno nezakonito. Mi smo prijavu juče predali - rekla je predsjednik sindikata HTP-a Radmila Osmajlić.
Prema njenim riječima, akcije od radnika kupovane su mimo banke i plaćane 'kešom' iz blagajne preduzeća.
-Radnici su davali akcije, a novac su dobijali kada ima pazara u kasi. Mi nijesmo išli u banku i ne znamo šta su oni dalje radili sa njima, kao i da li su ih knjižili. O tome nemamo pisanih tragova, ali ćemo pozvati za svjedoke sve radnike koji su prodali akcije da potvrde na koji način je to rađeno. Neka sud dalje vidi da li je to bilo zakonski - kazala je Osmajlićeva.
Preduzeće »Euroturist GMBH«, većinski vlasnik je postalo upravo zahvaljujući kupovini jednog broja radničkih akcija u prvoj godini privatizacije. Kada je nedavno Osnovni sud u Podgorici podnio krivične prijave protiv četiri osobe koje su učestovale u privatizaciji HTP »Brskovo« iz Bijelog Polja, rečeno je da su preduzeća »Slomont« i »Euroturist GMBH« fiktivna i da nemaju poslovanje u 2003. i 2004. godini, kada je obavljena privatizacija i otkupljivane akcije ta dva HTP-a.
HTP »Berane« je prije privatizacije bilo solventno, da bi dvije godine nakon toga bilo dovedeno do prezaduženja, i zaplijene imovine od strane banaka kod kojih su novi vlasnici podizali kredite.
Tako je ova kompanija ostala bez najatraktivnijeg objekta, hotela »Berane«, koji je po osnovu fiducije odavno postao vlasništvo »Atlasmont banke«. Budući da ni jedan drugi objekat nije u funkciji, zaposleni u HTP-u su uz saglasnost banke, nekoliko mjeseci, dok su to dozvoljavale vremenske prilike, u njemu organizovali posao, čak i bez struje. Hotel je sa prvim hladnim danima zaključan.
-Sigurno bismo imali posla i radili bi smo kako-tako, ali nemamo struje, nema ni grijanja. Plašimo se samo da zbog vode koja je ostala u sistemu za grijanje ne dođe do neke ozbiljnije havarije na hladnoćama. A banka još uvijek nije donije nikakvu odluku šta da radi sa tim objektom – rekla je predsjednik sindikata kompanije.
Ona je podsjetila da je na sastanku tripartitne grupe sa beranskim privrednicima, prije više do mjesec dana, bilo rečeno da će se u roku od petnaestak dana preduzeti neki konkretni koraci.
- Čekaćemo do ponedjeljka, a zatim ćemo zatražiti prijem kod ministra turizma. Pokušaćemo najprije da mi iz sindikata obavimo razgovor i da vidimo kakve su namjere resornog ministarstva. Ako to ne uspijemo, ne preostaje nam ništa drugo nego da svi pođemo za Podgoricu. Pritisak radnika je veliki da se nešto konačno rješava, pa bilo kako - rekla je Osmajlićeva.
Za hotel »Lokve« na planini Cmiljevici zaposleni tvrde da je u takvom stanju da bez velikih ulaganja nije moguće da proradi čak i restoran koji je radio prethodnih sezona. Uspinjača i ski liftovi nijesu remontovani. Dok snijega već na kraju novembra skoro da ne nedostaje, situacija u HTP »Berane«, na pragu zimske turističke sezone, takva je da je sezona, na žalost, unaprijed propala.
REPUBLIKA

Proširiti ekonomsku saradnju

Češki privrednici imaju interes da prošire ekonomsku saradnju sa Crnom Gorom i Srbijom– rekao je juče u Beranama ambasador Republike Češke u državnoj zajednici Ivan Jestrab.
On je kazao da sjever Crne Gore posjeduje mogućnosti za razvoj ne samo industrije i poljoprivrede, već posebno i turizma.
Jestrab je podsjetio na nedavni boravak visoke delagacije te države Crnoj Gori, što je, prema njegovim riječima, predstavljalo značajan korak u unapređenju saradnje Češke i SCG.
Predsjednik SO Berane Relja Jovančević je, nakon razgovora sa češkim ambasadorom, rekao da najveće šanse za ekonomsku saradnju, kada je Berane u pitanju, postoje povodom Rudnika mrkog uglja, za čiju prodaju je licitacija u toku.
- Smatram da bi se tu mogao ponajprije pronaći interes Češke za ulaganja na ovim prostorima - rekao je Jovančević.
On je kazao da je razgovarano i o turističkoj valorizaciji Bjelasice, Komova i Prokletija, mogućnosti za aktiviranje beranskog aerodroma, i zaineresovanosti nekih čeških firmi za te poslove.
-U razgovorima smo otvoreno istakli i brojne probleme sa kojima se susreće lokalna uprava, posebno kada se radi o finansiranju - rekao je Jovančević.
Predsjednik SO Berane je dodao i da je bilo riječi »o procesima koji tek treba da uslijede, kao što je referendum i budući status Crne Gore, te pitanje Kosova«.
Ambasador Republike Češke Ivan Jestrab se susreo i sa jednim brojem beranskih privrednika, a popodne je održao predavanje u Školi za integracije u Bijelom Polju.
REPUBLIKA

Projekat vrijedan 30.000 eura

Sportsko-ribolovna društva iz pet opština sjeveroistočne Crne Gore potpisala su ugovor sa kancelarijom Austrijsko-crnogorskog prijateljstva iz Kolašina o sprovođenju projekta vrijednog 30.000 eura. Ugovor su potpisala ribolovna društva iz Andrijevice, Berana, Bijelog Polja, Mojkovca i Kolašina, a projekat će biti realizovan pod imenom “Čišćenje olupina vozila i uređenje parking prostora pored magistralnih puteva”. Za koordinatora projekta izabran je Željko Obadović, predsjednik SRD “Lim” iz Berana.
Obadović je istakao da je projektom predviđeno da se iz rijeka Tare i Lima, kao i njihovih pritoka, te sa lokacija pored magistralnog puta koji vodi od Andrijevice do Kolašina ukloni oko 1.200 odbačenih olupina vozila.
- Potrebno je očistiti rijeke oko prirodnih bisera, planina Komovi i Bjelasica, kao i magistralnog puta. Takođe, zamišljeno je da se očiste i urede 20 parking prostora, po četiri za svaku opštinu od Andrijevice do Kolašina, na kojima će biti postavljeno 20 klupa sa istim brojem korpi za smeće. Postavićemo i propagandne table sa ekološkim porukama, što će doprinijeti još boljem, ljepšem i kvalitetnijem prilazu, kako rijekama, tako i pomenutim planinama - rekao je Obadović.
SRD “Lim” je tokom prošle godine završilo sličan projekat, pod imenom “Očistimo vrata Berana”. Tada su beranski ribolovci izvadili veliki broj olupina iz Lima i njegovih pritoka, a uredili su i nekoliko parking prostora na ulazima u Berane, iz pravca Andrijevice, Rožaja i Bijelog Polja.
DAN

U bolnici završili i povrijeđeni i napadač

Oba učesnika preksinoćnje tuče u Beranama, u kojoj je teške tjelesne povrede zadobio maloljetni B.V. (17) iz tog grada, nalaze se u beranskoj opštoj bolnici. Povrijeđeni B.V. je preksinoć operisan i nalazi se u jedinici Intenzivne njege Hirurškog odjeljenja, dok je maloljetni M.M. (17), koji mu je povrede i nanio, zadržan na pregledu i liječenju na Internom odjeljenju beranske bolnice.
Kako je saopštio dr Veselin Stanišić, direktor beranske bolnice, u prekjučerašnjem sukobu maloljetnika B.V. je zadobio povredu bubrega, zbog koje je preksinoć operisan.
- Povrijeđeni se nalazi u postoperativnom toku. Pacijent je stabilan i nalazi se u jedinici Intenzivne njege, bilo je sve što je saopštio dr Stanišić.
Drugi učesnik prekjučerašnjeg sukoba, maloljetni M.M. preksinoć je prebačen iz beranskog CB-a na Interno odjeljenje beranske bolnice. On je od ranije poznat kao srčani bolesnik, a nakon prekjučerašnjeg sukoba mu je pozlilo zbog čega je i prevezen u bolnicu. Ispred vrata njegove sobe nalaze se službenici beranske policije.
Prema riječima Atifa Adrovića, istražnog sudije Višeg suda u Bijelom Polju, on je juče upoznao sa predmetom Milana Smolovića, sudiju za maloljetnike u istom sudu, kojem je predao spise.
- Nakon datog medicinskog mišljenja ljekara o sposobnosti osumnjičenog, on će biti priveden sudiji Smoloviću kako bi dao izjavu - istakao je Adrović.
Maloljetnici su se sukobili prekjuče poslije podne, kada je osumnjičeni M.M. potegao nož, nanijevši tom prilikom B.V. teške tjelesne povrede. Prekjučerašnji sukob se desio na raskrsnici Ulice Dušana Vujoševića i regionalnog puta Berane- Andrijevica, koja se nalazi na putu od njihovih kuća prema centru grada. Prema nezvaničnim informacijama, taj sukob je nastavak svađa i tuča njih dvojice. Prvi sukob se, prema toj verziji, desio prije više od godinu dana a od tada je ponovljen više puta, kako na ulici i školi, tako i u blizini porodičnih kuća, koje se nalaze u beranskom prigradskom naselju Dolac. Prema istim saznanjima, prekjučerašnjem sukobu i povređivanju B.V. prethodila je svađa.
Neki od onih koji poznaju obje porodice, juče su isključivali kao mogućnost za sukob maloljetnika netrpeljivosti njihovih porodica. Radi se o komšijama, koji se, takoreći, graniče, ali bez bilo kakvih sporova. Upravo iz tih razloga, mada su sukobi maloljetnika bili česti, smatrani su dječjim hirom, koji umalo da rezultira tragičnim epilogom.
DAN

Maloljetnik nožem izbo vršnjaka

Maloljetni B.V. (17), iz Berana, zadobio je teške tjelesne povrede u tuči sa takođe maloljetnim sugrađaninom M.M. (17). Maloljetni B.V. je povrijeđen nožem, a njegovo zdravstveno stanje je teško. Do sukoba je došlo juče oko 13 časova na raskrsnici Ulice Dušana Vujoševića i regionalnog puta Andrijevica- Berane, udaljenoj nekoliko stotina metara od zgrade beranske policije. O sukobu i nanošenju povreda maloljetnom B.V. obaviješteni su Atif Adrović, istražni sudija Višeg suda u Bijelom Polju, i viši državni tužilac Milosav Veličković. Po odobrenju sudije Adrovića, uviđaj na licu mjesta izvršili su ovlašćeni službenici beranskog centra bezbjednosti.
Kako je “ Danu” saopštio sudija Adrović, u tuči maloljetnika došlo je do upotrebe noža od strane M.M. prilikom čega je B.V. zadobio ubodne rane.
- Dalja istraga će pokazati šta su razlozi sukoba maloljetnika - bilo je sve što je saopštio sudija Adrović.
Maloljetni B.V. je dopremljen na Hirurško odjeljenje beranske Opšte bolnice odmah nakon sukoba, gdje mu je ukazana hitna ljekarska pomoć.
- Maloljetnik je zadobio dvije ubodne rane sječivom u predjelu leđa i donjeg dijela trbuha, sa lijeve strane. Pacijent je pri prijemu stabilan, a dijagnostički postupak je u toku - saopštio je juče dežurni ljekar na Hirurškom odjeljenju beranske bolnice dr Hamdija Kolašinac.
Prema nezvaničnim informacijama, maloljetnici su komšije iz beranskog prigradskog naselja Dolac, a razloge jučerašnjeg sukoba treba tražiti u svađi od prije više od godinu dana.
Prema istim saznanjima, povrijeđeni B.V. je sinoć operisan u beranskoj Opštoj bolnici.
DAN