Prvi snijeg ubio nadu

Umjesto za 105 dana, kako je bilo predviđeno planom reorganizacije, stečaj u Akcionarskom društvu ŠIP »Berane« nije okončan ni poslije više od dvije godine, niti je kompanija privatizovana. Prvi snijeg, koji je juče počeo da prekriva planine i šume, kod radnika je 'ubio' nadu da će ove sezone početi da rade i dobiti nešto više od, kako tvrde, ko zna kako iskalkulisanih tridesetak eura mjesečno. Posljednja plata u stečaju bila je u novembru prošle godine.
Predsjednik Sindikata Radojica Jelić vjeruje da će neko zbog te kompanije, načina vođenja stečaja i neuspjelih privatizacija, morati kad-tad da odgovara.
-Akcije kod Atlasmont banke koje imamo u jednom trenutku su vrijedjele 500 hiljada eura, a kompanija je Boj-komercu prodata za 314 hiljada. Samo još miraz da im damo - kazao je Jelić na jučerašnjem zboru.
I on i drugi radnici zatražili su odgovor od stečajnog upravnika zašto odbija da ih proda, iako ima saglasnost i odluku stečajnog sudije Muzafera Hadžajlića, koji je istovremeno i predsjednik Privrednog suda u Bijelom Polju.
-Stečajni upravnik ovako ostavlja sumnju. Žalio se čak Apelacionom sudu na odluku stečajnog sudije - dodao je Jelić.
Stečajni upravnika tvrdi s druge strane da je bila oglašena prodaje cjelokupne imovine, i da, dok Apelacioni sud ne odluči po prigovorima, ne smije izdvajati ništa »jer ne želi da pravi krivično djelo«.
-Ja sam se samo držao zakona, i šta god da odluči Apelacioni sud, tako ćemo postupiti, i u zavisnosti od toga vidjeti šta dalje sa stečajem - rekao je Marjanović.
Pravnici u preduzeću, ističu međutim, da akcije kod Atlasmon banke i drugih banaka i institucija nijesu oglašene na prodaju, »jer je u pozivu za licitaciju moralo, kao što je taksativno nabrojano sve drugo, stajati i hartije od vrijednosti - a nije stajalo«.
AD ŠIP »Berane« nastalo je u junu 2003. godine integracijom drvoprerade i šumarstva. Samo mjesec kasnije uveden je programirani stečaj. Stečaj je uveden zbog dugova prema povjeriocima koji su se kretali oko 800 hiljada eura. Programom reorganizacije, koji je, ne besplatno, uradio jedan član Vlade, preduzeće ne samo da nije 'ozdravilo', već je, i pored pomoći u opremi i novcu u vrijednosti od oko 500 hiljada eura, napravilo nova enormna dugovanja.
Nekoliko puta je licitirano - tri puta prodato. I sve prodaje se nalaze pred Apelacionim sudom, koji je, kako su radnici očekivali, trebalo do juče da donese odluku u vezi sa tim prigovorima. Posljednji put, u septembru, prodato je preduzeću »Boj komerc« iz Andrijevice za 314,5 hiljada eura. Žalbu na tu licitaciju uložilo je rožajsko preduzeće 'Daut i Daut', kojima stečajni upravnik nije dozvolio da učestvuju na licitaciji, jer, kako je tvrdio, nijesu imali valjane bankerske garancije. Iz te kompanije su rekli da su bili spremni da cijenu podignu i do milion eura.
Predsjednik Sindikata Radojica Jelić, javno je, zato, pred tripartitnom grupom koja je nedavno boravila u Beranama, rekao da je kupac unaprijed zacrtan.
-Ne pada snijeg da pokrije brijeg...- kaže više za sebe jedan od radnika nakon zbora, vjerujući da se uskoro moraju stvari u vezi sa situacijom u ovoj kompaniji raščistiti i otkriti tragovi onih koji su je do toga doveli.

Iz Suda nema vijesti
Iz Apelacionog suda radnicima juče ujutru u telefonskom razgovoru, kako tvrde, nije ništa saopšteno osim da će se vrlo brzo sud oglasiti. Dok su se pronosile priče da je odbijena žalba 'Daut i Dauta', neki drugi izvori nezvanično govore da je posljednja licitacija i prodaja ŠIP-a »Boj komercu« poništena.
REPUBLIKA

Kutak za najmlađe

Najmlađa populacija u Beranama dobila je novi kutak za igranje, izgradnjom zabavnog parka čije montiranje se danas završava.
Izgradnju parkića za djecu, na atraktivnoj lokaciji pored gradskog mosta, Skupština Opštine je realizovala uz finansijsku podršku Vlade Austrije, posredstvom kancelarije Društva crnogorsko-austrijskog prijateljstva u Kolašinu.
-Našem gradu je nedostajalo jedno tako mjesto za najmlađe. Park će biti osvijetljen, a osim toga klackalice i ljuljaške postavićemo još na tri lokacije: u dvorištu Vrtića, kao i u dvorištima dva stambena bloka- rekao je savjetnik u Sekretarijatu za ekologiju Danko Orović.
On je objasnio da je u okviru istog projekta prvi put Berane nedavno dobilo i jedinstvenu turističku signalizaciju, kao i da predstoji izrada internet prezentacije i štampanje turističkog vodiča.
-Mape su postavljene na prilazima Beranama iz svih susjednih gradova, zatim na važnijim raskrsnicama u samom gradu, kao i u selu Lubnice. Prema njegovim riječima, projekti takvog tipa realizuju se u okviru šireg projekta »Razvoj eko-turizma na području Bjelasice i Komova«, koji podržava austrijska Vlada u pet opština koje okružuju ove planine.
-Svi projekti realizuju se posredstvom Kancelarije Društva austrijsko-crnogorskog prijateljstva« čije je sjedište u Kolašinu. Opštinama je ostavljena mogućnost da kandiduju manje projekte, vrijednosti do 30 hiljada eura - kazao je Orović.
Predstavnici pet opština sa sjevera Crne Gore: Berana, Andrijevice, Bijelog Polja, Kolašina i Mojkovca, kao i resorna ministarstva austrijske i crnogorske vlade, polovinom prošle godine potpisali su Memorandum o saradnji u cilju razvoja poljoprivrede, malih i srednjih preduzeća, infrastrukture, a posebno eko-turizma i razvoja turističkih potencijala Bjelasice i Komova. Memorandumom je predviđeno da Austrija uloži 900 hiljada eura u te svrhe, od čega bi 530 hiljada bilo uloženo direktno u projekte, a preostali dio u edukaciju i organizovanje seminara.
Početkom ove godine predstavnici ovih opština boravili su u Austriji gdje su posjetili tamošnje nacionalne parkove i upoznali se sa načinima valorizacije turističkih resursa u toj zemlji.
Projekat podrške austrijeke Vlade gradovima u reginu Crne Gore koji gravitiraju planinama Bjelasica i Komovi planirano je da se okonča u junu naredne godine, sa izgledima da bude produžen.
REPUBLIKA

Propao i peti tender

Na petom tenderu za prodaju cjelokupne imovine beranskog preduzeća „Jugoprevoz” do danas, za kada je bilo predviđeno otvaranje ponuda, nije se javio ni jedan kupac. Početna cijena bila je milion i eura. Kako je kazao Momo Jokić, stečajni upravnik „Jugoprevoza”, o tome obavijestiti privredni sud u Bijelom Polju i, u konsultaciji sa sudijom, odlučiti šta dalje.
POBJEDA

Mali grad, a velike brige

Sekretar Organizacije slijepih za četiri opštine na sjeveroistoku Republike Branko Raičević apelovao je da se ubrza proces konstituisanja savjeta za rješavanja pitanja osoba sa invaliditetom u Beranama i održi prva sjednica tog tijela, za čije formiranje je donijeta odluka u lokalnom parlamentu.
Kada je već odluka o formiranju savjeta donijeta, nema razloga da se odugovlači sa konstituisanjem i početkom rada na rješavanju konkretnih problema sa kojima se osobe sa invaliditetom susreću u svakodnevnom životu - rekao je Raičević.
On je podsjetio da je građanska inicijativa o formiranju savjeta, koju je podržalo 700 stanovnika Berana, u lokalnom parlamentu usvojena još u prvom kvartalu ove godine.
-Inicijativu smo Skupštini Opštine uputili polovinom decembra prošle godine. Već na prvoj narednoj sjednici, u martu ove godine, ona je jednoglasno podržana od svih odbornika. Preostalo je da se savjet formira -navodi Raičević.
Prema prijedlogu, savjet treba da čine predsjednik ili potpredsjednik opštine, sekretari za društvene djelatnosti, privredu i finansije i uređenje prostora, kao i predstavnici saveza i udruženja osoba sa invaliditetom.
-Savjet za pitanja invalidnih osoba pri Skupštini Opštine ima za cilj da se dugoročno unaprijedi ukupni položaj ove kategorije građana u Beranama - kazao je Raičević.
On je objasnio da je zadatak savjeta da obezbjeđuje uslove za zaštitu i unapređenje prava osoba sa invaliditetom u oblastima komunalne djelatnosti, stanovanja, lokalnog prevoza, socijalne i zdravstvene zaštite, vaspitanja i obrazovanja, radnog osposobljavanja i zapošljavanja, unapređivanja propisa za razvoj prava osoba sa invaliditetom, predlaganja mjera za poboljšanje kvaliteta života invalida, kao i informisanja javnosti o pravima, mogućnostima i potrebama invalidnih osoba u cilju uklanjanja barijera i predrasuda.
-Mi čekamo samo da se savjet formira pa da predložimo neke mjere za poboljšanje standarda invalidnih osoba. Konkretno, treba da damo inicijativu za dobijanje povlastice kod komunalnih usluga, kod plaćanja struje. To treba da učinimo upravo preko tog savjeta- rekao je Raičević.
Uz Organizaciju slijepih, podnosioci inicijative bile su još četiri organizacije koje okupljaju invalidne osobe – udruženja gluvih i nagluvih, paraplegičara, invalida rada i invalida rata. Savjeti za pitanja osoba sa invaliditetom formirani su još u Podgorici i Herceg Novom.
-U Podgorici je Savjet uveliko zaživio. Preko njega se vode brojne inicijative. Biće tako i u Beranama. Zato je važno da se on što prije konstituiše i da počne da radi, jer mnogo je problema koje treba rješavati da bi se olakšao živod invalidnih osoba- kazao je Raičević.

Obnoviti dopis
Sekretar za društvene djelatnosti u SO Berane Živko Bjelanović rekao je da je odavno uputio Odluku o formiranju savjeta organizacijama koje okupljaju osobe sa invalidetom, koje između sebe treba da kandiduju dva člana. -Mislim da je kod njih, kao inicijatora, zatajilo, jer još nijesmo dobili nikakav odgovor od tih organizacija, da bi smo mogli da pristupimo formiranju i pripremimo prijedlog za usvajanje u lokalnom parlamentu - rekao je Bjelanović. On je rekao da će obnoviti dopise organizacijama koje okupljaju invalidne osobe. -Potrudićemo se da se ubrzaju aktivnosti i da se prijedlog za članove savjeta pripremi do narednog zasjedanja Skupštine, jer to tijelo mora da verifikuje parlament - kazao je Bjelanović.

Kako preći stepenike
Jedan od paraplegičara, odnosno osoba koje su vezane za invalidska kolica, Boško Vulić, vjeruje da savjet može i treba da učini nešto na uređenju prelaza na trotoarima i prilaza raznim ustanovama. -Ni na jednom trotoaru u Beranama nema prelaza za invalide u kolicima. Ispred ustanova su rijetki prilazi za te svrhe, i to urađeni dosta loše, tako da invalid sam, bez nečije pomoći ne može da ih pređe. Nemam ni ispred svoje stambene zgrade takav prilaz, iako je potrebno da se premoste samo dva stepenika. Čim se formira savjet uputiću zahtjev za materijalnu pomoć da se to učini. Da ne čekam kada će da naiđe neko od komšija da mi pomogne da uđem i izađem iz zgrade - rekao je Vulić.
REPUBLIKA

Pronađeni ostaci crkve nepoznate starosti

Vršeći sondažna istraživanja terena, radnici Polimskog muzeja iz Berana su na lokalitetu Namastir, na imanju Spasoja Đerkovića, zvanom Kršine, uočili ostatke zida crkve dimenzije 8,50 dž 5,20 metara i debljinom zidova od 60 centimetara. Južna strana zida crkve dostiže visinu od 1,20 metara, dok su sjeverni djelovi sačuvani u visini od 70 centimetara. Prilikom sondiranja lokaliteta nijesu pronađeni bitniji pokazatelji koji bi sa preciznošću mogli ukazati na starost crkve.
Kako je naveo Slobodan Obradović, direktor Polimskog muzeja, sonda iskopana u unutrašnjosti crkve otkrila je ostatke maltera, koji nije bio freskopisan.
- Prema navodima arheologa Predraga Lutovca postoji mogućnost da je samo freskooslikana apsida crkve i da otkriveni gabariti ukazuju da je bila vlastelinska crkva. Međutim, ništa se sa sigurnošću ne može reći, sve dok se ne obave sistematska arheološka istraživanja - istakao je Obradović.
On je naveo da je zadatak muzeja bio da se utvrdi postojanje crkve na ovom lokalitetu, te da su prikupljeni osnovni parametri, koji su uslov za sačinjavanje projektne dokumentacije i pravljenja elaborata za arheološka istraživanja i konzerviranje ostataka zida crkve. Prema njegovim riječima, o nalazištu će biti obaviješten Republički Zavod za zaštitu spomenika kulture kako bi bio uvršten u registar arheoloških nalaza. Obradović je iznio očekivanja da će muzej istraživanje
pomenutog lokaliteta uvrstiti u aktivnosti za 2006. godinu, a obim radova će zavisiti od budžetskih sredstava SO Berane, kao i pomoći Opštine Andrijevica, na čijoj teritoriji će se vršiti istraživanja i realizovati projekat.
DAN

Most za četiri sela

U Mjesnoj zajednici Budimlja, u zaseoku Batuni, juče je na svečan način mještanima predat na upotrebu novi, betonski most. Most je izgrađen na rijeci Brnjici, dužine je 6,5 metara, a njegovom izgradnjom skraćen je put prema gradu za stanovnike četiri sela.
Obraćajući se prisutnima, Relja Jovančević, predsjednik SO Berane, je naveo da je Opština u ovoj godini, pored ostalog, završila mostove u selima Budimlja, Kaludra i Buče, a da će do kraja godine završiti i most u Kurikućama.
- Ovaj, kao i ostali mostovi, pomoći će mještanima da kvalitetnije žive. To posebno mislim za ovaj most, koji veže mještane sela: Budimlja, Petnjik, Dapsiće i Tmušiće - naglasio je Jovančević.
Navodeći da je Opština, preko Agencije za uređenje grada, završila još jedan projekat, Sveto Mitrović, direktor Agencije, je naveo da se nada da će ovakvih svečanih prilika biti još.
- Ovo je još jedan dokaz da se radi o ozbiljnoj opštinskoj vlasti, koja zna šta su problemi građana i u granicama svojih mogućnosti ih rješava - naglasio je Mitrović.
Lavo Pavićević se u ime mještana zahvalio na izgrađenom mostu.
- Zahvalni smo izvođaču radova na kvalitetno izgrađenom mostu, a posebno Opštini i predsjedniku Jovančeviću na ovom humanom poslu za stanovnike četiri sela - istakao je Pavićević.
Izgradnja mosta koštala je 8.350 eura, a u potpunosti je finansirana od lokalane uprave, izvođač radova bilo je preduzeće GP “Izgradnja”.
DAN

I mrtvi glasali za reorganizaciju

Rješnjem Privrednog suda u Bijelom Polju, koje je doneseno 24. avgusta ove godine, i koje je potpisao sudija Zoran Ašanin, odobren je plan reorganizacije preduzeća AD “Jugoprevoz” iz Berana. U obrazloženju rješenja se navodi da je prihvaćen Predlog za pokretanje stečajnog postupka, jer je tako glasala većina onih koji se vode kao povjerioci. Kako je navedeno, u prioritetne povjerioce, koji su glasali za prihvatanje plana reorganizacije, stoji 100 imena, među kojima i ime Draga Simonovića, a njihova ukupna potraživanja iznose 435.201 euro. Inače, plan reorganizacije AD “Jugoprevoz” podrazumijeva prodaju imovine kolektiva i dosad su obavljena tri bezuspješna pokušaja.
Međutim, Danka Babić - Simonović, navodi da o planu reorganizacije Drago Simonović nije mogao glasati, jer je umro godinu i po dana prije nego što se izjašnjavalo o tome.
- U Rješenju Privrednog suda stoji da su povjerioci prihvatili plan reorganizacije 25. jula, među ostalim imenima nalazi se i ime mog supruga, Draga. To nikako nije moguće, jer je pokojni Drago umro godinu i po dana prije reorganizacije, tačnije 23. januara 2004. godine. Uz to, ja nijesam glasala, a niko nije imao ni ovlašćenja da glasa u njegovo ime. Iz tog razloga, neko će morati da odgovara i dokaže da je pokojnik glasao za reorganizaciju - navodi Danka Babić - Simonović.
Ona navodi da je do rješenja došla 27. oktobra i da se iznenadila kada je u njemu vidjela ime svog pokojnog supruga. Prema njenim riječima, iznenađenje je još veće jer je već tužila AD “Jugoprevoz”, upravo zbog smrti pokojnog supruga.
- Privrednom sudu u Bijelom Polju tužila sam “Jugoprevoz” za otpremninu i osiguranje pokojnog Draga i taj spor je dobijen, a čekam isplatu novca. Nakon toga, ime mog supruga pojavljuje se među ostalim povjeriocima koji su glasali za prihvatanje plana reorganizacije. Prosto neshvatljivo - ogorčena je Danka.

Jokić: Spisak ne govori o glasanju već o potražiocima
Navodeći da ne isključuje eventualnu zloupotrebu glasanja, stečajni upravnik AD “Jugoprevoz”, Momo Jokić tvrdi da spisak ne govori o glasanju, već navodi imena ljudi koja imaju potraživanja od tog preduzeća. On kaže da su glasački listići u Privrednom sudu u Bijelom Polju i da su se mogli provjeriti.
- Svi su dobili rješenja sa pravom da u roku od osam dana ulože prigovor na njega i to je trebalo iskoristiti. Ako bi okrenuli priču sa druge strane, postavilo bi se pitanje kako je pokojnik mogao da ima svoja potraživanja. U ovom slučaju, u njegovo ime glasao je rođeni brat, koji radi u “Jugoprevozu” - naglašava Jokić.
DAN

Smijenjeni Tomčić i Babić

Novoimenovani načelnik beranskog CB-a Novo Veljić u petak je smijenio Milosava Tomčića sa dužnosti pomoćnika načelnika za kriminal i Ljubišu Babića, dosadašnjeg načelnika Odjeljenja za opšti kriminalitet.
Novi pomoćnik načelnika CB-a za kriminal je Željko Nedović, dosadašnji šefa Odjeljenja za privredni kriminal, dok je novi načelnik Odjeljenja za opšti kriminal Vlado Delević, dosadašnji inspektor za privredni kriminal beranskog CB-a.
Na mjesto šefa Odjeljenja za privredni kriminal, na kojem se dosad nalazio Nedović, Veljić je postavio inspektora Ivana Bojovića.
Prije manje od mjesec dana sa mjesta načelnika CB-a Berane smijenjen je Dragan Mazić, koji se na tom mjestu nalazio sedam godina, a na njegovo mjesto imenovan Novo Veljić, koji je od 1994-1998. godine obavljao funkciju načelnika.
Nakon promjene načelnika i najnovijih pomjeranja na mjestima pomoćnika i šefova pojedinih odjeljenja, u tom Centru je zasad na istom mjestu ostao samo Mića Božović, pomoćnik načelnika za javnu bezbjednost.
DAN

Autobus udario u konjsku zapregu

U mjestu Zaton na putu Ribarevine-Berane sinoć oko 18.30 dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj su akteri bili autobus preduzeća “Šućo” iz Podgorice i konjska zaprega kojom je rukovao Radoman Gurešić (36), iz Ivanja kod Bijelog Polja. Kako smo saznali od Gurešića, do udesa je došlo tako što je autobus udario u konjsku zapregu.
- Kako je bila velika magla, osjetio sam udarac u zadnju stranu zaprege i povukao sam konje u obližnji jarak - kazao je Gurešić. Autobus koji je saobraćao na relaciji Podgorica - Novi Pazar kojim je upravljao Muharem Zeković, iz Podgorice, u kojem je bilo desetak putnika skrenuo je na suprotnu stranu i završio u obližnjem jarku.
Uviđaj je obavila policija. Materijalna šteta je velika, a povrijeđenih nema.
DAN

Dječji park pored Lima

U narednih nekoliko dana biće završena izgradnja dječjeg parka u Beranama. Park će biti lociran pored Lima. Projekat je vrijedan 15.000 eura, a realizuju ga kancelarija Austrijsko-crnogorskog prijateljstva iz Kolašina i SO Berane.
Prema riječima Vlatka Pekovića, sekretara Sekretarijata za finansije, radovi na pripremi terena za dječji park su u toku, a podrazumijevaju nasipanje podloge šljunkom. Do kraja nedelje biće postavljeni i elementi, koje treba da dopremi i postavi preduzeće “Đepeto” iz Beograda. Dječji park je nešto što je falilo gradu, a posebno djeci.
- Osim u parku, manji dio elemenata za igru djece biće postavljen kod Dječjeg vrtića, u parku u Ulici 29. novembra i iza stambenih zgrada u glavnoj beranskoj ulici. Obaveza lokalne samouprave je izvođenje radova na postavljanju podloge i ograda dječjeg parka, a kancelarija Austrijsko- crnogorskog prijateljstva je finansirala kupovinu elemenata za igru djece. Ime parka daće djeca, a na lokalnom radiju biće otvorena anketa za njihove predloge - rekao je Peković.
On je podsjetio da je ovo, nakon opreme za internet prezentaciju i postavljanja turističke signalizacije, treći projekat u Beranama koji se realizuje u saradnji lokalne samouprave i kancelarije Austrijsko-crnogorskog prijateljstva.
DAN

Čampar: Falsifikuju rješenja pa progone vlasnike

Vlasnik Poljoprivredne apoteke u Beranama DOO “Braća Čampar” Relja Čampar optužio je juče sekretarijate u SO Berane da su mu oduzeli izdato rješenje o dozvoli izlaganja robe ispred lokala i najavio krivičnu prijavu i privatnu tužbu. Zbog vrijeđanja njegove supruge Marine, Čampar je najavio privatnu tužbu protiv Mijaila Saičića, sekretara Sekretarijata za inspekcijske poslove, dok je zbog oduzimanja i falsifikovanja rješenja najavio podnošenje krivične prijave protiv Milovana Gudovića, sekretara Sekretarijata za uređenje prostora.
Čampar tvrdi da je juče dobio poziv od Sekretarijata za uređenje prostora da donese rješenje o dozvoli izlaganja robe ispred objekta, kako bi ga službenici pogledali.
- Supruga Marina odnijela je rješenje kod Milovana Gudovića, koji joj ga je oteo iz ruke, dajući ga jednom službeniku i rekavši mu “nosi ga”. Tome je prisustvovao i sekretar za inspekcije poslove Mijailo Saičić, a kada ga je Marina pitala šta imaju protiv naše porodice i zašto svakodnevno šalje službenike u naš lokal, Saičić je odgovorio “sa uličarkama neću da razgovaram” - ističe Čampar.
Prema njegovim riječima, kada je advokat Duško Labudović, koji nije imao ovlašćenja, pošao u Opštinu da vidi u čemu je problem, dato mu je drugo rješenje.
- Iz tog razloga krivična prijava će biti podnesena i zbog falsifikovanja dokumenata - naveo je Čampar.
On kaže da mu je rješenje o dozvoli izlaganja robe ispred prodavnice izdato 3. novembra i da mu je jasno zbog čega je ono sada sporno.
- Sve je ovo zbog aktivnosti Udruženja privatnih preduzetnika, kojim smo se bavili na razotkrivanju opštinskih pljačkaških radnji na divljoj deponiji - zaključio je Čampar.

Saičić: Netačne tvrdnje
Mijailo Saičić je naveo da nije tačno da je Čamparu oduzeto rješenje.
- On ima rješenje br.05-687/1 za odobrenih četiri kvadrata, a koristi više od 15, što znaju svi građani koji tuda prolaze. Komunalni inspektor je u više navrata upozoravao da krši rješenje, a ukoliko se to nastavi, ono će mu stvarno biti oduzeto - istakao je Saičić.
On je dodao da su kvalifikacije koje je iznio Čampar netačne, a za, kako je naveo, nevaspitano i nedolično ponašanje njegove supruge i njega i nasilno ulaženje u službene prostorije, ako se ponovi, ubuduće će se tražiti zaštita odgovarajućih službi.
- Apsolutno nam je jasno da je počela predizborna kampanja za lokalne izbore i da se sve ovo radi pod kišobranom DPS-a, ali će građani sami procijeniti koliko je ova lokalna samouprava uradila za njih i grad - zaključio je Saičić.
DAN

Gimnazija proslavila 92. rođendan

Beranska gimnazija “Panto Mališić” obilježila je juče 92 godine postojanja. Svečanost povodom tog jubileja uveličao je kulturno-zabavni program, koji su izveli učenici te škole, članovi dramske, recitatorske sekcije i debatnog kluba. Pored ostalih, svečanosti su prisustvovali Relja Jovančević, predsjednik SO Berane, prof. dr Miloš Cimbaljević, dekan Medicinskog fakulteta u Podgorici, i prof. dr Milorad Bakić, koordinator Visoke medicinske škole u Beranama.
Govoreći o vrijednom jubileju, Drago Čantrić, direktor Gimnazije, podsjetio je na neka od brojnih dostignuća u razvoju te škole.
- Sjećajući se godina koje su prošle, osjećamo ponos što pripadamo instituciji koja toliko dugo traje. Uvijek je bila privilegija pripadati Gimnaziji u Beranama, kao učenik ili profesor. Ona je bila i ostala najveća kulturna ustanova u Beranama - zaključio je Čantrić.
U kulturnom dijelu programa promovisana je knjiga poezije “Zvonke smelosti”, autora Rebeke Čilović, učenice trećeg razreda te škole.
Gimnazija u Beranama otvorena je ukazom kralja Nikole 1913. godine. U svojoj bogatoj tradiciji dala je veliki broj naučnika i akademika, a po postignutim rezultatzma jedna je od najprestižnijih srednjih škola u Crnoj Gori.
DAN

Vodovod za tri sela

Vodovodni sistem za zajednice Buč, Lužac i Dolac u opštini Berane, kojim će biti obezbijeđeno sigurno vodosnabdijevanje stanovnika, privatnih preduzeća i javnih ustanova biće otvoren danas, saopštenpo je iz organizacije CHF. Kako je najavljeno, svječanosti će prisustvovati Relja Jovančević, predsjednik SO Berane, Natan Košel, direktor organizacije CHF-a, i Vladan Ražnatović, pomoćnik direktora kancelarije USAID-a za opšti razvoj.
Vodovod je dug 5.566 metara, a projekat njegove izgradnje koštao je oko 312.000 eura, od čega je USAID uložio 132.000 eura, a ostala sredstva je obezbijedila SO Berane, javna preduzeća Komunalno i Vodovod, opštinska Direkcija za uređenje prostora i investicije, kao i privatna preduzeća.
DAN

Otvoren Studentski dom u Beranama

Nakon dvomjesečnih radova, juče je u Beranama svečano otvoren Studentski dom za učenike Visoke medicinske škole u tom gradu. Dom čini osam četvorokrevetnih i šestokrevetnih soba, sa sanitarnim čvorovima. Izgrađena je jedna soba za koordinatora, kao i dvije prostorije za profesore na visokoj školi. Otvaranju doma, pored ostalih, prisustvovali su prof. dr Miloš Cimbaljević, dekan Medicinskog fakulteta i prof. dr Milorad Bakić, koordinator Visoke medicinske škole u Beranama.

Otvarajući Studentski dom, Relja Jovančević, predsjednik SO Berane, naveo je da kada se ima vizija, lako je doći do cilja.
- U aprilu, kada smo ulazili u završnicu formiranja Visoke medicinske škole, izražavao sam skepsu da ćemo u ovoj godini imati fakultet. Međutim, kada svi činioci koji su bili uključeni u taj proces pokažu maksimalnu zainteresovanost, kao što je bilo u ovom slučaju, došli smo do rezultata. U avgustu smo započeli sa radovima na izgradnji doma i evo završili smo ga - zaključio je Jovančević, poželjevši studentima uspješan rad i boravak u Beranama.
Navodeći da se privode kraju započeti radovi, prof. dr Miloš Cimbaljević je zahvalio rektoru i Senatu crnogorskog Univerziteta na podršci koju su dali otvaranju Visoke medicinske škole u Beranama.
- Iskrenu zahvalnost dugujem lokalnoj samoupravi na čelu sa Reljom Jovančevićem, jer se bez njih ne bi mogao uraditi ovaj projekat. Takođe, veliku zahvalnost odajem i mr. dr Miodragu Radunoviću, koji nas je svojom podrškom i pomoći od početka pratio. Ovo je vaša kuća i nadam se da će te je se sjećati do kraja života - istakao je Cimbaljević.
Studentski dom u Beranama podijeljen je na muški i ženski dio. Radove na uređenju prostora finansirala je SO Berane, a pomogao je i Boj komerc iz Andrijevice. Izvođač radova bilo je preduzeće MB komerc iz Berana.
DAN

Jeftinije za penzionere

Na inicijativu penzionera opština Berane i Rožaje, danas je u Mljekari „Zora” održan sastanak direktora Mljekare, Emina Sinanovića sa saradnicima, i predstavnika penzionerskih udruženja iz ovih opština. Dogovoreno je da će svi penzioneri sa područja Berana i Rožaja moći da kupuju sve „Zorine” proizvode jeftinije 10 do 20 odsto. Narednih dana biće potpisan ugovor u vezi sa tim, gdje će biti precizirano da su udruženja obavezna da obezbijede prostor i spisak korisnika, a „Zora” se obavezala za blagovremenu dostavu i besplatan prevoz do odredišta. Mljekara ima trenutno 900 kooperanata, a u narednoj godini očekuje se da taj broj poraste na 2.000 sa čitavog sjeveroistoka Crne Gore, kazao je Sinanović, i naglasio da će ove povoljnosti moći da koriste svi penzioneri beranske i rožajske opštine, bez obzira kojem udruženju pripadaju.
POBJEDA

Obišli opštu bolnicu

Saradnja dva grada pobratima, italijanskog Terama i Berana, koja traje dvadeset godina nastavljena je i ovih dana. Beransku bolnicu posjetili su direktor bolnice u Teramu, Leonardo Zinaldi i apotekar, Saverio Dipjero. Tom prilikom, italijanski medicinari sastali su se sa nekadašnjim direktorom beranske bolnice, direktorom Milićem Vukanićem. Poseban doprinos uspostavljanju te saradnje ova dva grada, dali su dr Venco Mićović i poznati beranski apotekar, Vasilije Labudović, koji su i danas aktivni. Njih dvojica ovoga puta bili su domaćini gostima iz Italije. Ta saradnja biće nastavljena, jer će, kako je najavljeno, posjeta uskoro biti uzvraćena.
POBJEDA

Sanirani školski objekti

U sklopu programa, „Podrška sistemu školstva na sjeveroistoku Crne Gore”, humanitarna organizacija „Karitas” iz Luksemburga, je završila drugu fazu sanacije mokrih čvorova u pet školskih objekata, kao i u dječjem vrtiću u Beranama. U toku ove nedjelje izvršen je tehnički prijem radova i objekti su predati korisnicima na upotrebu. Po riječima Ervina Mandžukića, šefa kancelarije „Karitasa” u Beranama, izvršena je sanacijau osnovnim školama „K. Radojević” i „Goduša” u opštini Bijelo Polje, „V. R. Korać” i „V. Kukalj” u opštini Berane, OŠ „M. Đurović” u opštini Rožaje, kao i na predškolskoj ustanovi „Radmila Nedić” u Beranama. Ukupna vrijednost izvedenih radova u drugoj fazi je oko 89 hiljada eura, od čega je 80 odsto sredstava dalo Ministarstvo za kooperaciju Vlade Luksemburga, 20 odsto je učešće Ministarstva! prosvjete Crne Gore. Radovi su izvedeni kvalitetno i u predviđenom roku, od starne preduzeća „Obnova” iz Pljevalja. Realizacijom ovog projekta stvoreni su odgovarajući uslovi za rad i boravak djece, kao i nastavnog osoblja u ovom objektima. Takođe je raspisan tender za nabavku i djelimično opremanje šest školskih objekata, klupama i stolicama. Planirana je nabavka i distribucija oko 400 klupa i 800 stolica za osnovne škole „M. Adrović” u Petnjici, „V. Kukalj” u beranskoj opštini, „V. Ribnikar”, „Braća Ribar” i „M. Ćalović” u opštini Bijelo Polje, kao i u osnovnoj školi „Bratstvo jedinstvo” iz Rožaja. U sklopu istog programa, u prvoj fazi su sanirani podovi i mokri čvorovi u šest školskih objekata, ukupne vrijednosti 189 hiljada eura a takođe je izvršena obuka rada na računarima za 235 nastavnika iz 53 škole, saopštio je Mandžukić, i podsjetio da je ka! ncelarija „Karitas” otvorena u Beranama u oktobru 2000. godin! e. Od tada pa do danas je implementirano mnogo projekata u oblasti obrazovanja, poljoprivrede infrastrukturnih objekata, u ukupnoj vrijednosti od oko 3.200.000 eura, i da su svi projekti finansirani, u potpunosti, ili kofinansirani, od strane Vlade Luksemburga.
POBJEDA

Arheolozi potvrdili predanje

U narodnom predanju i literaturi sačuvano svjedočenje da je na području Potkomovlja, tačnije u Košutiću, selu koje pripada MZ Konjuhi kod Andrijevice, postojala veoma stara, srednjovjekovna crkva, potvrđeno je nedavno sondažnim istraživanjem koje je sprovela stručna ekipa Polimskog muzeja iz Berana sa saradnicima.
Prema saopštenju koje je direktor muzeja Slobodan Obradović dao novinarima, sedmodnevno arheološko iskopavanje obavljeno je početkom oktobra, a temelji stare crkve pronađeni su i otkriveni na imanju Spasoja Đerkovića, u zaseoku Kršine. Na lokalitetu koji je u narodu ovog kraja poznat pod nazivom „Namastir”, uočeni su ostaci zida crkve dimenzija 8,50 h 5,20 metara, sa apsidom i debljinom zidova od 0,60 metara. Sa južne strane zid crkve dostiže visinu od 1,20 metara, dok su sjeverni djelovi zida sačuvani u visini od 0,70 metara. U apsidi crkve zidovi su dosta oštećeni, vjerovatno prilikom obrade i oranja imanja, ali su vidljivi do 30 centimetara. Prilikom sondiranja lokaliteta nijesu pronađeni neki bitni pokazatelji na osnovu kojih bi se sa sigurnošću mogla utvrditi starost crkve. Sondažno iskopovanje u unutrašnjosti crkve otkrilo je ostatke maltera koji nije bio freskopisan, ali p! rema mišljenju arheologa Predraga Lutovca, postoji mogućnost da je bila oslikana apsida crkve, a sami otkriveni gabariti pokazuju da je ovo vjerovatno bila vlastelinska crkva. Međutim, ništa se sa sigurnošću ne može reći sve dok se ne obave sistematska arheološka istraživanja.
Zadatak Polimskog muzeja prilikom ovog sondažnog ispitivanja bio je da se samo utvrdi postojanje crkve na ovom lokalitetu. Prikupljeni su i osnovni parametri za sačinjavanje projektne dokumentacije i elaborata vezanog za sistematska arheološka istraživanja, kao i za konzerviranje ostatka zidova crkve. O samom nalazu biće obaviješten i Zavod za zaštitu spomenika kulture Crne Gore, sa ciljem da se ovaj lokalitet uvrsti u registar arheoloških nalaza. Muzej planira da istraživanja ovog lokaliteta uvede u redovne aktivnosti za 2006. godinu, a obim radova biće sačinjen na osnovu budžetskih sredstava SO Berane, jer je ona osnivač Polimskog muzeja. „Nadamo se da će i opština Andrijevica na čijoj teritoriji se i obavljaju istraživanja, učestvovati u realizaciji ovog projekta”, kaže Slobodan Obradović.
POBJEDA

Niče hram u Gornjem Zaostru

Nedaleko od Berana u selu Gornje Zaostro u toku je izgradnja crkve posvećene svetoj Petki. Gradnja svetinje koju finansira mještanin Miloje Radnić sa braćom počela je 2002. godine uz blagoslov episkopa budimljansko-nikšićkog Joanikija. Radovi na hramu odvijaju se po
planu.
- Računamo da će do kraja ove godine biti završeni spoljni radovi, a do proljeća iduće godine i ostali poslovi na izgradnji ovog svetog zdanja. Biće nabavljene knjige i sve drugo što je potrebno za obavljanje Božje službe. Kad budemo završili ovaj sveti hram uz pomoć Boga i našeg vladike Joanikija crkvu ćemo predati Eparhiji budimljansko-nikšićkoj na upravljanje - kaže Radnić. Prema riječima mještana ovog kraja, bilo je krajnje vrijeme da i na ovom prostoru opštine Berane bude podignuta crkva.
DAN

Berane dobija turističku signalizaciju

Do kraja ove nedjelje biće postavljen obaloutvrda u MZ Pešca i turističke signalizacije na Berana. Ukupna vrijednost projekata je oko 14.000 eura. Prema riječima Vlatka Pekovića, sekretara Sekretarijata za finansije u SO Berane, realizacija projekata je započela krajem prethodne nedjelje i u narednih nekoliko dana biće završena.
-U skladu sa ranije postignutim dogovorom, Opština je obezbijedila čelični žicu i pletivo za izgradnju obaloutvrde, čija je vrijednost 4.000 eura. Prema dogovoru, koncesionari i građani MZ treba da postave obaloutvrdu, čime će Pešca biti zaštićena od izlivanja rijeka i nanošenja šteta domaćinstvima, što je dosad bio slučaj - kazao je Peković.
On je dodao da je krajem protekle nedjelje započet i projekat postavljanja turističke signalizacije, odnosno panoa sa mapom Berana, koji bi trebalo da bude završen narednih dana.
- Signalizacija će biti postavljena na ulazima u Berane iz pravca Bijelog Polja, Rožaja i Andrijevice. Takođe, pano će biti postavljen na jednoj od glavnih raskrsnica u gradu, kao i na putu prema obroncima Bjelasice - naveo je Peković.
Cijena tog projekta je 10.000 eura, a finansijeri su "Društvo austrijsko- crnogorskog prijateljstva" iz Kolašina i SO Berane.
DAN

Gromobran zrači, Ministarstvo ćuti

Na juče održanom sastanku Savjeta roditelja beranske Osnovne škole “Radomir Mitrović” ponovo je pokrenuto pitanje uklanjanja starog gromobrana, koji, kako je navedeno, prekomjerno zrači. Članovi Savjeta roditelja su od uprave škole zahtijevali da od nadležnih državnih institucija zatraži uklanjanje gromobrana. Inicijativa Savjeta roditelja je pokrenuta zato što su zabrinuti za zdravlje 1.200 učenika škole.
Prema saznanjima “Dana”, pojedini roditelji su se ponudili da preko prijateljskih veza pozovu u pomoć profesore sa fakulteta koji bi pomogli u rješavanju problema i uklanjanju spornog gromobrana. Potvrđujući naša saznanja, Šato Ajdarpašić, direktor škole, navodi da je na sastanku obavijestio roditelje da uprava škola nije u mogućnosti da uradi bilo šta po pitanju gromobrana.
- Ministarstvo prosvjete je obavještavano o problemu starog gromobrana i na njima je šta će dalje da preduzmu - kaže Ajdarpašić.
On dodaje da gromobran nije problem škole “Radomir Mitrović” već svih škola u Crnoj Gori koje su građene 70-ih i 80-ih godina. Ajdarpašić je naveo da razumije i zabrinutost roditelja.
- Obavijestio sam roditelje da smo u kontaktima sa Ministarstvom prosvjete i Humanitarnim organizacijama nametali to pitanje i tražili pomoć u njegovom rješavanju, ali zasad ništa od toga. Sama škola je lišena bilo kakvih mogućnosti da odgovori na ovaj problem i riješi ga- istakao je Ajdarpašić.
Odgovarajući na pitanje šta je od maja, kada je takođe na Savjetu roditelja postavljeno pitanje uklanjanja gromobrana, do danas urađeno po tom pitanju, Ajdarpašić je odgovorio:
- Po mišljenju stručnjaka, bolje je da gromobrani,takvi kakvi su, ostanu nego da ih nestručno lice samoinicijativno uklanja. Ja još jednom upućujem apel nadležnim državnim institicijama da na adekvatan način reaguju i otklone problem sa gromobranom - zaključio je Ajdarpašić.
Inače, “Dan” je i u maju pisao o problemu gromobrana na O.Š. “Radomir Mitrović”. Tada su i građani naselja u okolini škole izražavali strahovanja da nijesu samo učenici i zaposleni u školi izloženi radioaktivnom zračenju, već i stanovništvo okolinih naselja. Predsjednik Savjeta roditelja O.Š. “ Radomir Mitrović”, dr Senka Labudović je tada saopštila da je na sastanku Savjeta predlagala da se, ako nema drugih mogućnosti za uklanjanje gromobrana, zaposlenima odbija novac od plate, kako bi se gromobran skinuo sa školske zgrade i time prestalo njegovo zračenje. I tada je konstatovano da uklanjanje gromobrana mogu da izvrše samo stručnjaci Instituta Vinča.
DAN

Voće propada , a oni ga uvoze

Udruženje voćara Berana ukazalo je na potrebu preduzimanja dugoročnih mjera, kako velike količine voća i povrća sa ovog područja, usljed nemogućnosti plasmana, ne bi propadale. Oko 50 odsto godišnjeg roda voća na području Berana propadne zbog nepostojanja organizovanog otkupa, pogona za preradu i sušenje. Udruženje voćara je upravo zbog toga uradilo projekat za izgradnju 20 mini-sušara, sa kojim je konkurisalo kod EAR-a - istakao je predsjednik Udruženja Radoman Šćekić.

Minisušare bi bile sa godišnjim kapacitetom od pet tona. Jedna sušara je vrijedna 14 hiljada eura, a ukupna vrijednost projekta je 280 hiljada eura i ako ne prođe eventualno kod EAR-a, mi nećemo odustati od traženja donatora - kazao je Šćekić.
Predsjednik beranskog Udruženja voćara je objasnio da bi se direktni efekti tog projekta ogledali u novom načinu proizvodnje zdrave hrane orijentisane na izvoz i udvostručavanju dobiti od prerade, kada je konkretno rijeć o šljivama.
-Prema informacijama o sadašnjim cijenama sušene šljive na tržištu, smatramo da bi naši voćari ostvarili veći prihod od nje, nego od sadašnje prerade šljive u rakiju - kazao je Šćekić.
Sušare bi, kako je rekao, bile date većima proizvođačima, a oni bi osim svojih potreba, pružali usluge i drugima.
-To bi bile moderne sušare, koje za pogonsko gorivo koriste ugalj, a njega makar ima u Beranama. Sada imate samo nekoliko privatnih sušara zanemarljivih kapaciteta, kao i jedan broj primitivnih u nekim domaćinstvima. Nekada je ovaj kraj bio poznat po sušenoj šljivi, a sada se svo sušeno voće uvozi - kazao je Šćekić.
Prema njegovim riječima, sušare nijesu predviđene samo za voće, već i za povrće, kao i ljekobilje.
-Ja bih mogao da navedem primjer čovjeka kojem su prošle godine propale tone luka zbog nemogućnosti prodaje, pa i drugog povrća. Sve bi to moglo da se suši u ovim minisušarama i na taj način sačuva od propadanja. O šumskom voću i ljekobilju da i ne govorimo. Mi nemamo za Berane precizan podatak o rodu borovnice, ali sigurno se mjeri stotinama tona, a ljekobilje niko organizovano ne otkupljuje i prerađuje - rekao je Šćekić.
Predsjednik Udruženja voćara napomenuo je da je samo u posljednje dvije godine na području Berana zasađeno 80 hiljada novih sadnica voća, čiji rod od oko 400 tona godišnje se tek očekuje u narednim sezonama.
-Ako se realizuje ovaj projekat minisušara, u njima bi sve to moglo da se preradi i dobar dio pripremi za izvoz - kazao je Šćekić.
On je podsjetio da su sa tim projektom upoznali i američkog ambasadora, prilikom njegove nedavne posjete Beranama, kada je obiđeno jedno od voćarskih domaćinstava u selu Donja Ržanica.
-Upravo je to jedno od domaćinstava koje planiramo da obezbijedimo sa jednom minisušarom, za njihove, kao i za potrebe čitavog sela - rekao je Šćekić.
Udruženje voćara u Beranama formirano je prije dvije godine, i jedno je od najaktivnijih u Republici.
-Osim toga mislim da smo i najstručniji. U Upravnom odboru imamo sedam diplomiranih inženjera, što je garancija da projekte koje već realizujemo ili planiramo da realizujemo, pripremamo kvalitetno i profesionalno - rekao je Šćekić.
On je dodao da je Udruženje do sada veoma uspješno sarađivalo sa resornim Ministarstvom, opštinskom službom za poljoprivredu, USAID-om, odnosno američkom razvojnom organizacijom »CHF«, kao i međunarodnom humanitarnom pravoslavnom organizacijom »IOCC«.
REPUBLIKA

U Beranama ljeta kao da nije bilo

Prema zvaničnim podacima Turističke organizacije, Berane je od prvog januara do 31. avgusta posjetilo 1.117 gostiju, od čega 160 stranaca. Računajući 478 noćenja koja su ostvarili stranci ukupno je ostvareno 3.174 noćenja. O kakvoj se sezoni radi najbolje govori poređenje sa, ne baš zavidnom, 2001. godinom, kada je Berane posjetilo 5.239 turista, koji su ostvarili 70.779 noćenja.
Po riječima Dragana Mitrovića, v.d. direktora Turističke organizacije, sezone praktično nije ni bilo i ta ocjena se odnosi kako na ljetnju, tako i na zimsku turističku sezonu. Razlog za takvo loše stanje Mitrović vidi u pokidanim vezama sa inostranstvom, slabim marketinškim radom turističkih radnika i da proces privatizacije HTP-a Berane, koji je nosilac turizma, nije dao rezultate.
- Svi turistički potencijali u Beranama su privatizovani. Hotel “Berane”, sa 96 ležajeva, hotel “S” sa 15, i Motel “Buče” sa osam ležajeva se nalaze u privatnom vlasništvu. Bilo je za očekivati da će privatnici uraditi više na poboljšanju ponude, kao i marketinga, ali je to izostalo. Vlasnici turističkih potencijala treba da pronađu svoj interes da kao svoj servis iskoriste Turističku organizaciju, a mi ćemo raditi na stvaranju turističke ponude, koja će privući tiriste u Berane. Da bi ostvarili cilj promotera turizma, neophodno je i da ostvarimo sredstva od obveznika članskog doprinosa, koji treba da shvate da će im se doprinos kroz naš rad i vratiti - naglasio je Mitrović.
Prema njegovim riječima, Berane ima izgrađene sportske terene koji mogu zadovoljiti sve kriterijume za pripreme sportskih ekipa, očuvanu zdravu sredinu za razvoj seoskog turizma, čime bi mogla biti kompletirana turistička ponuda, za sve ukuse. Navodeći da je ta opština bogata sa kulturno-istorijskim spomenicima, Mitrović podsjeća na manastire Đurđevi stupovi, Šudikova i Kaludra, kao i nedavno restaurirana džamija u Petnjici, koja je jedna od najstarijih u Crnoj Gori. Uz veliki broj kulturnih manifestacija i gostoljubivost građana, navodi on, Berane ima sve preduslove da ima uspješne turističke sezone. Samo ostaje da se ozbiljno priđe valorizovanju tih preduslova.

Ozbiljnije se pozabaviti uslugom
- Planinski vijenci Bjelasice, sa pet jezera, Cmiljevice, Mokre, Komova, neshvatljivo je da ne budu turistički valorizovani. Takođe, kanjon rijeke Lim, sa Tifranskom klisurom, pogodnom za rafting, nijesu ni počeli da se valorizuju. Pored Ibarske magistrale, koja prolazi kroz Berane, željeznica je na 30 kilometara udaljenosti, a u planu je i aktiviranje aerodroma, pa ostaje da se ozbiljnije pozabavimo uslugom- istakao je Mitrović.
DAN

Šampionka iz Rožaja

Na drugoj regionalnoj izložbi priplodne stoke “Polimlje 2005”, održanoj juče u Beranama, za šampionsko grlo izabrana je krava Džabira Taraniša iz Rožaja. Vlasnik šampionskog grla je nagrađen sa 250 eura, peharom i diplomom.
U kategoriji krava simentalske rase za šampionsko je proglašeno grlo Radoša Mališića iz Bijelog Polja, u kategoriji krava smeđe rase najbolje je grlo Esad Bučana, takođe iz Bijelog Polja, dok je za šampionsko grlo u kategoriji holštajn frizijske rase proglašena krava Milosava Osmajlića iz Berana. Vlasnici šampionskih grla su nagrađeni sa po 200 eura i diplomom.
Za najbolju priplodnu junicu proglašeno je grlo Poljke Bajić iz Berana, a vlasnica je nagrađena novčano, peharom i diplomom.
Ilija Marković, sekretar Sekretarijata za poljoprivredu u SO Berane, naglasio je da je cilj izložbe povećanje broja priplodne stoke, kako u regionu tako i u čitavoj Crnoj Gori. Marković je predočio ideju o formiranju Reprocentra za priplodnu stoku na sjeveru Republike.
Predsjednik Komisije za izbor najbolje stoke prof. dr Georgi Antov, sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, istakao je izvanredan kvalitet prikazane stoke, dodavši da je komisija razočarana kvalitetom podmlatka simentalske rase. On je naglasio da je najbolji kvalitet ovaca u Crnoj Gori upravo u polimskom regionu i da zato od sedam kolekcija ovaca nije izabrano najbolje stado. Inače, na jučerašnjoj izložbi učestvovalo je 64 grla krava i sedam kolekcija ovaca iz Plava, Andrijevice, Bijelog Polja, Rožaja i Berana. Organizatori izložbe su Biotehnički institut iz Podgorice i Službe za selekciju stoke, a pokrovitelj Ministarstvo poljoprivrede.
DAN

Izgrađeni mostovi i elektro mreža

Mjesna zajednica Kaludra dobila je ove godine nekoliko novih infrastrukturnih objekata, dok su već postojeći rekonstruisani. ProMonte je izgradio repetitor iznad sela, Elektrodistribucija je rekonstruisala elektro mrežu, dok je lokalna samouprava izvršila sanaciju puta i izgradila nekoliko betonskih mostova.
Po riječima Dejana Ralevića, predsjednik MZ Kaludra, u infrastrukturu u tom selu ove godine je uloženo više nego u posljednjih dvadesetak godina.
- Zahvaljujući razumijevanju ProMontea dobili smo repetitor, čime će biti pokriveno i ovo područje za mobilne telefone. Ovo prije svega, što dosad nijesmo imali ni priključke za fiksne telefone. Pored toga, angažovanjem Saše Pešića, direktora beranske Elektrodistribucije, i svih zaposlenih u tom preduzeću, nakon 35 godina rekonstruisana je niskonaponska mreža, tako da sada skoro sva domaćinstva imaju trofaznu struju, umjesto monofazne - navodi Ralević. Osvrćući se na ulaganje lokalne samouprave, Ralević je kazao da je put od Kaludre do Berana rekonstruisan, što je posebno važno.
- Izvršena je potpuna sanacija rupa na putu dugom 11 kilometara, a na njemu je izgrađen i betonski most, umjesto drvenog. Takođe, lokalna samouprava je finansirala izgradnju još dva betonska mosta na seoskim putevima, a do kraja sezone će biti asfaltiran i dio puta pored Manastira Ćelije. Opština nam je dala i građevinski materijal za izgradnju još jednog mosta, čime ćemo i završiti ovogodišnje radove - istakao je Ralević.
DAN

Ljuti na lokalnu upravu

U Beranselu, jednoj od najvećih prigradskih mjesnih zajednica u Beranama, održan je protestni zbor građana, na kojem je, po drugi put u posljednjih 10 dana, izraženo nezadovoljstvo zbog zapuštenosti glavne ulice i neriješenog pitanja atmosferske kanalizacije. Prije tri godine, zbog izgradnje kanalizacije u glavnoj ulici Beransela, raskopana je ulica, u dužini od 500 metara. Kako su građani kazali na protestu, tada im je lokalna uprava obećala da će odmah nakon tih radova uslijediti izgradnja asfalta i 300 metara atmosferske kanalizacije, zaključno sa 2002. godinom, što nije ispoštovano. Iako su bili blagovremeno pozvani da prisustvuju zboru, predstavnici lokalne uprave nijesu se odazvali pozivu stanovnika Beransela. Kako jekazao Milinko Šćekić, jedan od stanovnika kritičnog područja, njih je najviše povrijedilo to što „opštinari nijesu došli da se na licu mjesta uvjere u kakvim uslovima se živi u Beranselu i koliko pate građani, ni krivi ni dužni” kazao je Šćekić. On je ponovo uputio apel Relji Jovančeviću, predsjedniku opštine, da učini sve kako bi započeli radovi, za koje im je on lično dao obećanje, Radoje Mišković, je ukazao na to da je zbog raskopane ulice ugroženo najmanje 1.000 stanovnika Beransela, a da zbog neizgrađene atmosfereske kanalizacije, iz koje se izlivaju atmosferske vode, najmanje 200 domaćinstava „pliva u vodi”. Vaso Popović je iskazao spremnost, da su bez obzira što je Opština vinovnik njihovih višegodišnjih nevolja, građani spremni da se uključe u posao samo da se riješi pitanje uništenog asfalta. Prije 10 dana tražili smo da dođu i, ako ništa drugo, pruže nam ruku utjehe, a ako neće da nam kažu do kada će potrajati postojeće stanje, da tražimo pomoć od Republike. Ivan Šekularac je, govoreći o problemima građana Beransela, podsjetio da je, prije tri godine, raskopani asfalt izgrađen 1992. godine.
POBJEDA

Vujisićev rad na vagi

Bord direktora fabrike eksploziva »Polieks« sastaće se danas prvi put, nakon što je imenovao prije tri mjeseca novog izvršnog direktora, i odlučiti da li da mu produži mandat.
Početkom juna Bord je za izvršnog direktora postavio Slavka Vujisića iz Podgorice, koji posjeduje 21 odsto akcija te fabrike. Vujisić je taj posao preuzeo u trenutku dok je kipilo radničko nezadovoljstvo zbog neisplaćivanja zarada i najavljenog otpuštanja tehnološkog viška.
On je uspio da radnicima za tri mjeseca akontativno podijeli tri plate, ali su ostala velika dugovanja za devet mjeseci prije toga.

Na sjednici Borda će, kako se saznaje, biti riječi i o rješavanju problema viška radnika.
»Polieks« je formiran početkom osamdesetih godina u sklopu vojne fabrike u Vitezu i za potrebe tadašnje JNA proizvodio je veoma kvalitetne plastične ekplozive, detonatore i bombe. Nakon raspada SFRJ nastavio je da radi i danas je u vlasništvu Vojske SCG i Vlade Crne Gore. Odavno se preorijentisao na civilne programe i sada isključivo proizvodi privredne, takozvane praškaste ekplozive, prvenstveno za potrebe nikšićkih »Boksita« i rudnika »Rembas«, kao i električne detonatore.
Vujisić je akcije »Polieksa« koje su mu omogućile preuzimanje upravljanja kupio od državnih fondova i manjeg broja radnika.
Fabrika, inače, zbog povećane potražnje za njenim proizvodima na tržištu, trenutno radi s većim kapacitetima nego obično i praktično je jedini privredni kolektiv u Beranama koji ima proizvodnju, i to u kontinuitetu.
Intencija je, ipak, da se potpuno privatizuje i da broj radnika sa sadašnjih 90 bude smanjen na minimum.

REPUBLIKA

Regionalna izložba stoke

Pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, a u organizaciji Biotehničkog instituta, u Beranama je juče održana druga regionalna manifestacija priplodne stoke pod nazivom „Polimlje 2005”. Najboljim uzgajivačima, priplodnih junica, krava i ovaca, sa područja pet opština sjevera, uručene su nagrade, pehari i diplome. Za apsolutnu šampionku izložbe izabrano je muzno grlo vlasnika Yabira Taraniša iz Rožaja, kojemu je pripala novčana nagrada u iznosu od 250 eura, pehar, lenta i doploma, što je obezbijedila Vlada Luksemburga, a koju je Taranišu uručio Hans Zilhen, šef projekta za razvoj mljekarstva na sjeveroistoku Crne Gore „Mednem”. U kategoriji priplodnih junica, najbolje je bilo grlo Poljke Bajić iz Berana. Šampionka kod krava simentalske rase je grlo vlasnika Radoša Mališića iz Bijelog Polja, kod smeđe rase najbolje je bilo grlo Esada Bučena iz Bijelog Polja, a kod holštajn frizijske rase najbolje je bilo grlo Milovana Osmajlića iz Berana. U kategoriji ovaca nagrađene su svih sedam kolekcija učesnica manifestacije. U ime grada domaćina manifestacije, prisutne je pozdravio Ilija Marković, rukovidilac Sekretarijata za poljoprivredu u SO Berane, a u ime stručnog žirija i ocjenjivačke komisije dr Georgi Antonov, profesor poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.
POBJEDA

Polt posjetio Berane

Američki ambasador Srbije i Crne Gore u Beogradu Majkl Polt tokom kratke posjete Beranama obišao je i Mjesnu zajednicu Donja Ržanica. Boraveći u ovoj mjesnoj zajednici Polt je posjetio gazdinstvo Branislava Miladinovića, gdje je prisutnima govorio o razvojnim planovima u poljoprivredi naglašavajući da je posredstvom USAID-a i CHF-a američka vlada značajno participirala u izgradnji infrastrukture na ovom području. Tom prilikom Polt je poklonio knjigu gradonačelniku Berana Relji Jovančeviću o američkim ambasadama po cijelom svijetu. Ističući tom prilikom da će Amerika graditi još lijepih zgrada odnosno novu zgradu ambasade u Beogradu, a u budućnosti možda i zgradu ambasade SAD u Podgorici ukoliko se za to odluči narod Crne Gore. Zahvaljujući se na posjeti visokog američkog državnika Beranama predsjednik opštine Jovančević je kazao da je zadovoljan ulaganjem američke vlade projektima koji su sprovedeni u ovoj opštini izražavajući uvjerenje da će ta saradnja biti u ubuduće.
POBJEDA

Polt na sjeveru

Američki ambasador u Srbiji i Crnoj Gori Majkl K. Polt posjetiće danas opštine na sjeveru Crne Gore - Rožaje, Berane i Bijelo Polje. U Rožajama Polt će se susresti sa gradonačelnikom Nusretom Kalačem i šefovima odborničkih klubova u lokalnom parlamentu. On će zajedno sa gradonačelnikom Berana Reljom Jovančevićem posjetiti voćnjak jednog člana beranskog Udruženja voćara. U Bijelom Polju Polt će se sresti sa gradonačelnikom Tarzanom Miloševićem i šefovima odborničkih klubova u lokalnoj skupštini- kaže se u saopštenju iz USAID-a.

Polt, Milošević i šefovi odborničkih klubova u lokalnom parlamentu posjetiće Centar za kontinentalno voće u Bijelom Polju povodom nedavnih ulaganja u unapređenje objekta i njegovih kapaciteta. Sredstva za taj projekat obezbijedio je američki narod preko Agencije SAD za međunarodni razvoj USAID, a implementirala ga je američka nevladina razvojna organizacija CHF International- navodi se u saopštenju.
REPUBLIKA