Tragedija iznad dnevne politike

Na saopštenje Koalicije Opštinskih odbora SNP-a, SNS-a, NS-a u kojem je OO DPS Berane optužen za zloupotrebu dodjele pomoći porodicama nastradalih u teškoj željezničkoj nesreći kod Bioča, juče je reagovao OO DPS-a. Kako je navedeno u reagovanju, saopštenje Koalicije SNP- SNS- NS ostavilo je bez riječi sve ljude dobre volje u Beranama, bez obzira na političku orijentaciju.
- Tragični događaj koji je zadesio Crnu Goru nešto je iznad svih dnevnopolitičkih dešavanja, ali mračnim umovima ništa nije sveto u želji da ostvare svoje političke ciljeve. Pripisivati političku notu jednom humanom gestu Vlade Crne Gore i prisustvu ljudi koji su, kao i svi ostali građani, osjetili potrebu da sa porodicama poginulih podijele bol i patnju, bezmalo je cinično i neprimjereno datoj situaciji, navodi se, između ostalog, u reagovanju OO DPS-a Berane, koje je potpisao predsjednik OO DPS-a Drago Čantrić.
- Politika koju predstavljaju pomenute partije u prethodnom vremenu pokazala je svoje pravo lice uništivši mnoge živote i brojne porodice ostavši bez domova, pa zato ne treba trošiti riječi na postupke onih o kojima će građani Crne Gore uskoro dati svoj sud - zaključeno je u regovanju OO DPS-a.
DAN

Živjeli ''bez grke'' a onda...

Priči o mladom romskom paru Selimović – željezničkoj nesreći, prerano rođenom djetetu koje je umrlo poslije samo tri dana, novcu dobijenom kao pomoć i svađi oko novca - ne nazire se kraj. Porodična tragedija i tračak nade za ljepšu budućnost rođen nakon toga sa kupovinom nove kuće o kojoj su do nedavno mogli samo da sanjaju, pretvoren je, na žalost, u mučnu raspravu oko toga kome pripada novac dobijen na nesreći.
Otac Veselin je svu dosadašnju pomoć uložio u kupovinu kuće u naselju Donji Talum u Beranama u kojoj bi dočekao suprugu po izlasku iz bolnice.
Maloljetna majka Grozdana iz bolnice je, međutim, otišla kod svojih roditelja u Bar i izjavila, da je novac trebalo da pripadne njoj, odnosno da je suprug s kojim je živjela nevjenčano, kao maloljetnica, oteo 20 hiljada eura, te da mu je u tome pomogao neko iz Centra za socijalni rad u Beranama. Ona je ispričala da je sa Veselinom boravila u Beranama nekoliko dana, da on nije priznavao dijete i da su, navodno, krenuli u Bar da utvrde očinstvo. Takođe je kazala i da je željela da se beba sahrani u Podgorici, ali da je, suprug to učinio u Beranama bez prisustva njene rodbine.
- Tri dana smo je moja braća i ja obilazili u Podgorici i bdili nad njom. Plakala je i govorila da jedva čeka da je vratim u Berane. Tada nije bilo priče o parama. Kada je počelo da se govori na televiziji da će biti novca, njeni su došli u bolnicu i meni zabranili da je viđam - priča Veselin.
Po ko zna koji put on okreće broj njenog mobilnog. Hladni glas odgovara da je ''korisnik van dometa ili je isključio telefon''...
- Ne znam šta da radim da je vratim. Njeni neće da mi je daju da pričamo. Moja Grozdana...ne vjerujem da ona tako misli. Poručio sam joj da novac nijesam potrošio ni propio, nego da sam kuću samo za nas kupio. To nam je donijelo naše nesrećno dijete, i odlučio sam da sve uložim u dom o kojem smo sanjali. Kada smo u hodniku male kuće s mojima živjeli, bilo nam je lijepo i nijesmo se svađali - priča Veselin.
On i njegova supruga, kako tvrdi, u ''vozu smrti'' našli su se sticajem nesrećnih okolnosti i bijede u kojoj su živjeli.
- Krenuli smo u Bar da posjetimo njenog oca u bolnici. Trebalo je da pođemo dan ranije, ali nijesmo imali para. Sudbina je namjestila da krenemo sjutradan kada nam je moj zet pozajmio za kartu. Išli smo vozom jer je najjeftinije - kaže Veselin.
Grozdana i on živjeli su, tvrdi, u Beranama godinu i po ''bez grke''.
- Moj brat je izvukao iz voza i spasio od smrti. Izvlačili smo i druge. Meni je slomljena ključna kost. Previli su me i iste noći pustili. Normalno da sam uzeo svoje dijete kada je preminulo. Ona je u prisustvu socijalnog radnika i svjedoka pristala da bude sahranjeno u Beranama, kako smo i učinili - kaže Veselin.
Stoji ispod jedine zajedničke fotografije. Proljeće, behar, zagrljeni... Ona u drugom stanju. Jedina uspomena na kratko vrijeme siromaštva i sreće. I na dijete koje su čekali.
Tonio, star svega tri dana, počiva mirno na romskom groblju u Beranama, dok novac koji je ''ostavio'' roditeljima izaziva nemir. Priča o romskom paru i novcu razdora zaplešće se vjerovatno još više kada počne da pristiže i druga pomoć, od ''Lovćen osiguranja'', ''Željeznice''... iz ogromnog fonda koji je skupljen za porodice nastradalih i povrijeđene.

Trgovina
Veselin tvrdi da je Grozdana sa 16 godina, još dva puta ranije bila udata. - Roditelji su je prodavali po romskom običaju. I mi smo morali da damo pare kada smo je doveli – kaže on. Pored ''romskog običaja'' neki u ovoj činjenici vide i elemente trafikinga, i posao za neke druge službe osim socijalne.
Socijalno uradilo sve po Zakonu
U Centru za socijalni rad u Beranama ističu da su nemoćni da riješe međubračne odnose Selimovića. -Što se novca tiče, sve je dodijeljeno regularno i tu je, barem kada se govori o Centru za socijalni rad, svaka priča suvišna - kaže direktor Sava Arsović, ne želeći dalje o tome da govori.
REPUBLIKA

Stablo palo na parkirani automobil

Podgorica - Drvo, visoko oko 15 metara, palo je na golf "dvojku" beranske registracije 374-90, parkiran preko puta stadiona FK Budućnost, oko 11 sati i potpuno uništilo automobil.

Vlasnik automobila, Vojislav Raković, vidno zgranut štetom smrskane i spljoštene haube,skoro spojene sa točkovima, kazao je da će zasiguno tražiti nečiju odgovornost i naplatu štete.
- Bio sam privatnim poslom na stadionu,i kad sam izašao našao sam ovo, rekao je pokazujući na golf.
Građani koji su se tu zatekli kometarisali su da je korjenje drveća u blizini stadiona oslabilo zbog radova, a da današnji vjetar nije mogao biti toliko jak da prizrokuje čupanje stabla iz korjena.
Iz Komunalne inspekcije, na mjestu događaja, saopštili su da je u njihovoj nadležnosti samo da ukažu JP "Zelenilu" da ukloni oboreno drvo.
- E sad zbog čega se drvo oborilo, da li je to bio faktor današnjeg nevremena ili nečeg drugog, to ne možemo da kažemo. Vjerovatno će to ostati na sudu da procijeni, kazali su.
POBJEDA

Đački prevoz

Kompanija »Simon voajaž«, koja je nedavno kupila najveći dio imovine beranskog autoprevoznog preduzeća »Jugoprevoz« ubjedljivo je dobila na javnom tenderu Ministarstva prosvjete za prevoz učenika u regionu pet opština na sjeveru Republike. Stečajna uprava ocijenila je da je to više nego dobar start novog, privatizovanog, preduzeća.
- 'Simon voajaž' je više nego ubjedljivo dobio ovaj posao na tenderu. Za euro i dvadeset je bio bolji od drugorangiranog ponuđača. I svi drugi elementi ponude bili su bolji. Mislim da je ovo početak kakav se samo mogao poželjeti - rekao je stečajni upravnik »Jugoprevoza« Momo Jokić.
On je dodao da »Simon voajaž« nastavlja da ispunjava sve obaveze iz kupoprodajnog ugovora, i da se uskoro očekuje pristizanje jednog broja novih autobusa iz inostranstva, koji će biti uključeni na linijama koje je beransko autoprevozno održavalo.
- Novi vlasnik upisuje imovinu na sebe, nakon što je uplatio kupoprodajnu cijenu, ali se stečaj nastavlja sve dok ne rasprodamo i preostali dio imovine 'Jugoprevoza' - rekao je Jokić.
Autobuska stanica u Beranama i imovina »Jugoprevoza« u poslovnom krugu kompanije na Rudešu, prodati su krajem prošle godine preduzeću »Simon voajaž« koje je registrovano u Beranama sa inostranim partnerom. Ta dva najkrupnija dijela imovine prodata su za 850.110 eura. Nijesu prodati još Autobuska stanica u Plavu, poslovne prostorije u pristanišnoj zgradi beranskog aerodroma i osam stanova koji su pod sudskim sporom.
Novi vlasnik se obavezao da preuzme 40 zaposlenih, dok se za 28, koliko je još kroz stečaj bilo angažovano, priprema socijalni program koji predviđa otpremninu od 24 plate.
Privatizacija »Jugoprevoza«, prema riječima zaposlenih, došla je u posljednjem trenutku i spasila preduzeće od likvidacije, koja je bila sudbina mnogih drugih crnogorskih autoprevoznih kompanija. Radnici su tavorili sa ogromnom brojem zaostalih plata, a sav prihod nije bio dovoljan ni da pokrije troškove goriva na linijama koje su održavane dotrajalim autobusima.
Prošle godine »Jugoprevoz« je ostao i bez posla vezanog za održavanje đačkih linija, koji je na tenderu bio dodijeljen rožajskom prevozniku »Nokić kompani«. Ponovno dobijanje đačkog prevoza u regionu, koji koristi oko 1.250 učenika iz Plava, Bijelog Polja, Andrijevice, Rožaja i Berana, garancija je za prihode koji će zaposlenima obezbijediti značajnu sumu neophodnu za zarade. »Simon voajaž« se obavezao da će sve linije i polaske prilagoditi potrebama đaka, vezano za vrijeme odlaska i povratka iz škole. »Jugoprevoz« je đačke linije održavao trideset decenija i samo su problemi nelikvidnosti prošle godine bili prepreka da taj posao privremeno pripadne dugom.
Ova kompanija, sa tradicijom od 60 godina, je jedna od najstarijih i nekada najjačih u bivšoj Jugoslaviji. Očekuje se da će novi vlasnik, koji inače održava i neke međunarodne linije, uspjeti da je vrati na 'noge' i stare puteve.
REPUBLIKA

Dilovao heroin

Zamjenik višeg državnog tužioca Lepa Medenica podnijela je juče istražnom sudiji bjelopoljskog Višeg suda Miloradu J. Smoloviću zahtjev za pokretanje istrage protiv Dražena M. Simonovića (18) zvanog Žodra, maturanta Srednje medicinske škole u Beranama zbog sumnje da je švercovao drogu. Pošto ga je saslušao, sudija je Simonoviću odredio pritvor od mjesec dana. Simonović je osumnjičen da je u petak u Beranama za 30 eura Bjelopoljcu Lj.R. prodao dva grama heroina.
VIJESTI

Helmut se razveo nakon smrti

Rožajka Ferka Hodžić tvrdi da je beranski Osnovni sud njenu kćerku Umihanu Kalač od Njemca Hajka Helmuta razveo na osnovu falsifikovane dokumentacije koju su sačinili advokati Sefer Međedović i Harun Adrović.
- Moja kći se vjenčala u Njemačkoj u februaru 2000. godine. Helmut je umro u aprilu prošle godine, nakon čega je Umihana ostvarila pravo na njegovu penziju i dobila dva mjesečna primanja. Penzija joj je ubrzo ukinuta, jer su nadležnima u Njemačkoj dostavljeni dokazi da se moja kćerka navodno razvela - kazala je Hodžić, koju je kćerka opunomoćila da u njeno ime “preduzme sve potrebne radnje kako bi se objelodanila istina”.
U obimnoj dokumentaciji koju je Hodžić dala na uvid “Vijestima” ima nekoliko nelogičnosti. Na izvodu iz matične knjige umrlih stoji da je Helmut umro 3. aprila prošle godine, a da je predlog za razvod braka podnio 5. aprila, odnosno dva dana nakon smrti.
- Na falsifikovanim papirima stoji da je za pokojnika udata Ifeta Vajngartner, koja je pod prezimenom Kočan ranije bila udata za Denisa Pačariza. U dokumentima stoji da se Ifeta razvela od Denisa 24. marta 2005. godine, a vjenčala sa Helmutom šest dana kasnije. Ispada da se Helmut vjenčao sa Ifetom u martu dok je još bio oženjen, jer je navodni predlog za razvod braka od Umihane podnio dva dana nakon što je umro. Sudija beranskog Osnovnog suda Vojislav Stojanović brak je razveo 19. aprila, odnosno 16 dana nakon Helmutove smrti - uočila je Hodžić.
Ona sumnja da je u falsifikovanje, osim Međedovića i Adrovića, uključen Denis Pačariz, bivši Ifetin muž koji je na ročistu svjedočio da je Umihana prije odlaska u Njemačku živjela u Beranama. Kasnije se Ifeta pojavila u Njemačkoj sa dokazom da je vjenčana za Helmuta u namjeri da ostvari pravo na penziju.
- Njemačke vlasti su donijele odluku da Helmutovu penziju ne primaju ni Umihana ni Ifeta do konačnog utvrđivanja istine. Slučaj smo prijavili policiji koja je na osnovu vještačenja utvrdila da je potpis moje kćerke na papiru kojim se Adrović ovlašćuje da je zastupa falsifikovan. Nakon tog vještačenja, policija je podnijela krivične prijave protiv Međedovića, Adrovića i Pačariza - kazala je Hodžić.
“Vijestima” je nezvanično potvrđeno da su protiv Pačariza, kao i advokata Međedovića i Adrovića podnijete krivične prijave.
Međedović je “Vijestima” kazao da je djelovao nakon dolaska izvjesne ženske osobe koja se predstavila da je Umihana Kalač.
- Ne znam ko je ona, ali me je dovela u zabludu. Poslao sam je kod Adrovića sa kojim je sačinila punomoćje. Moje punomoćje da zastupam Helmuta je sačinjeno na osnovu njegovog koje je dostavljeno matičaru, a u kojem traži da bude vjenčan sa nekom drugom ženom. Naknadno je otkriveno da Umihana nikada nije dala punomoćje da se razvede - kazao je Međedović.
On zna da je protiv njega podnijeta krivična prijava, ali smatra da je to učinjeno neosnovano i ishitreno.
Advokat Adrović je kazao da je saslušan u beranskoj policiji, ali da ne zna da je protiv njega podnijeta krivična prijava.
- Međedović me je pozvao i obavijestio da ima sporazumni razvod i pitao da li želim da učestvujem. Kazao sam mu da sačini punomoćje za Umihanu te da ću mu ja dati svoj faksimil što sam i učinio ne sumnjajući u kolegu - kazao je Adrović.
VIJESTI

Sama, bolesna i bez primanja

U izbjegličkom naselju na Balabandi u Beranama upoznali smo Snežanu Savić (57), raseljeno lice iz sela Klokot, opština Vitina, na Kosovu. U rodnom gradu je živjela sa suprugom, radeći kao fizioterapeut u banji do juna 1999. godine, kada je veliki broj Srba i Crnogoraca sa Kosova i Metohije potražio spas u Crnoj Gori. Snežana je tada sama došla u Plav (muža su joj kidnapovali prije izbijanja rata), gdje je boravila neko vrijeme, a onda ju je zadesila nova nesreća, moždani udar. Ostala je nepokretna, i djelimično je izgubila moć govora. Paklene muke su tek tada počele. Bila je godinu dana prikovana za krevet. Pomoći nije bilo niotkuda. Gladovala je po par dana, dok se neko od komšija ne bi smilovao i donio joj tanjir hrane. Onda je upoznala gospođu Ivanku Kojić iz Komesarijata za raseljena lica sa Kosova i Metohije. Nekako je smogla snage i bukvalno se odvukla do Podgorice u potrazi za spasom i Ivankom. Kojićeva nije mogla da vjeruje da je tako bolesna osoba prevalila toliki put.

- Dešavalo se de ne jedem ništa po dva-tri dana, jer su mi komšije bile izbjeglice koje nijesu mogle da prehrane ni sopstvene porodice, a kamoli meni da pomognu. Sam Bog me je poslao kod Ivanke Kojić. Ta žena nam je bezrezervno pomagala svima, a za uzvrat od nas ni cigaretu nije htjela da uzme. U svojim molitvama se uvijek molim i za tu divnu ženu, mog spasioca i njenu porodicu - ispričala je Simićeva.
Iz Plava je došla u Berane i nastanila se u drvenoj baraci u izbjegličkom naselju na Balabandi, gdje je upoznala Sonju Krivčević iz humanitarne organizacije “Kolo srpskih sestara”, za koju kaže da je pored Kojićeve i jedne porodice iz Podgorice, koja želi da ostane anonimna, njen najveći prijatelj.
- Ne znam šta bih radila da nije Sonje i jedne petočlane porodice iz Podgorice, koja inače živi privatno, ali uvijek je tu kada mi treba njihova pomoć. Nikada se nijesmo upoznali, ali pomoć redovno stiže. Sonja i žene iz njenog udruženja svakodnevno mi pomažu s obzirom na to da se jedva krećem. Ulje, brašno, makarone stižu svakog mjeseca od njih. Ali meni treba novac, naročito za ljekove, a nemam nikakvih primanja. Dvaput sam operisana od raka, imala sam moždani udar, a neredovno uzimam terapiju. Komšije, Sonja i volonteri mi daju nešto novca i tako kupujem ljekove - rekla je Snežana.
Ona danas živi u zgradi koju je za raseljena lica sagradila njemačka humanitarna organizacija “Help”. Garsonjerom koju je dobila je zadovoljna. Najveći problem koji trenutno ima je što ne može da ostvari nikakva socijalna primanja, odnosno pomoć.
- U Srbiji kažu da smo još uvijek jedna država i da je opština u kojoj trenutno živim dužna da se stara o meni. Po ovima iz Berana ja nijesam građanin Crne Gore i nemam nikakva prava ovdje. Dok se oni dogovore, strah me da više ne budem živa - završila je svoju ispovijest Snežana Simić.

Invalid cijepa drva da bi preživio
U istoj zgradi u kojoj živi Snežana Simić zatekli smo i stariji bračni par iz Peći, Novicu i Radmilu Kandić. Dok su bili na Kosovu radili su u fabrici obuće “Kopeks”, imali kuću i nešto zemlje. Danas te kuće nema, a na njenom mjestu je po Kandićevim riječima, zasađena trava. Mir su sada našli u skromnoj garsonjeri u zgradi izgrađenoj za raseljena lica sa Kosova. Novica je invalid. Ima problema sa desnom nogom još od rođenja i mora da nosi ortopedsku obuću. Dosad je specijalne cipele, koje koštaju oko 80 eura, dobijao od “Karitasa”, ali ubuduće će morati sam da ih kupuje. Preživljavaju uz pomoć oskudne pomoći “Kola srpskih sestara” i “Helpa”. Danica kaže da je stigla čak do Bijelog Polja čisteći ulaze i kuće, ne bi li zaradila još koji prijeko potreban dinar. Uz to mjesečno od fabrike u kojoj su radili dobijaju po 50 eura, za koje moraju da idu do Prijepolja.
- Bog neka čuva Sonju Krivčević. Ona je naš najveći dobrotvor. Svoj spas dugujemo toj ženi. Pored njene pomoći, moja supruga održava higijenu po kućama i ulazima odavde do Bijelog Polja, a ja cijepam drva sa mojih 65 godina i tako sastavljamo kraj s krajem. Ali, ne žalimo se. Još kada bismo imali šporet, jer je ova furuna na kojoj se grijemo neuslovna za spremanje hrane, bilo bi mnogo bolje - kaže Kandić.
U barakama, pored zgrade, u kojima su ranije živjeli, postoje šporeti koje su dobili od UNHCR-a, ali je raseljenim licima zabranjeno da ih ponesu sa sobom kada su se useljavali u novu zgradu.
- Život u barakama je bio mnogo teži. Nijesmo imali svoja kupatila, već jedno zajedničko. Bilo je hladno, za razliku od ovog stana. Drva za ogrijev dobijamo redovno od “Helpa” i to nam puno pomaže. Troškove održavanja zgrade u kojoj sad živimo, struju i vodu, plaćamo sami - ispričao je Novica.
Radmila ima problema sa krvnim pritiskom i migrenom. Često se, kaže, desi da joj je toliko loše, da mora da ide u hitnu pomoć i onda Novica zove taksi, ako ima novca, a ako ne, izađe sa bolesnom ženom u hladnu beransku noć, nadajući se da će neko da se smiluje i stane.
DAN

Vlada dala samo 10 odsto

Prema podacima lokalne samouprave, budžet Opštine Berane je u prethodnoj godini zakinut za oko 100.000 eura. Naime, toliko novca je manje uplaćeno samo po osnovu koncesione naknade za šume i iskorišćavanja rječnog blaga. Prema riječima Vlatka Pekovića, sekretara Sekretarijata za finansije, takvo stanje je moguće jer se ne sprovodi Zakon o decentralizaciji vlasti.
- Ni jedna ingerencija predviđena zakonom o lokalnoj upravi i decentralizaciji vlasti nije vraćena lokalnoj samoupravi. Njime je predviđeno da se opštinama vrati predškolsko i školsko obrazovanje, primarno zdravstvo, Republičke inspekcije koje se nalaze u Beranama. Kada bi se u tom dijelu zakon ispoštovao znatno bi se povećali prihodi Opštine - kaže Peković, dodajući da je nemoguće izračunati koliko je po tom osnovu sredstava zakinuto beranskoj opštini, a time i građanima.
On navodi da ono što je lako izračunati jesu koncesione naknade za iskorišćavanje šumskog i rječnog bogatstva. Prema njegovim navodima, Zakonom o finansiranju lokalnih samouprava precizirano je da stopa koncesija iznosi 30 odsto što Vlada ne poštuje.
- Za 2005. godinu Opštini je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i JP “Crna Gora šume” uplatilo koncesije u visini od 10 odsto. Na račun koncesija za šume uplaćeno je 40.485 eura, dok su koncesije na iskorišćavanje šljunka, pijeska i ostalog rječnog blaga iznosila svega 4.654 eura. Razlika između zakonske obaveze i uplaćenog novca, samo po tim osnovama, iznosi blizu 100.000 eura. Pored toga, mi, uopšte, nemamo uvid koliko se šuma na teritoriji naše opštine zaista posječe, a sumnjamo da se radi o znatno većoj količini od prikazane. Mi smo nemoćni i ostaje nam da vjerujemo na riječ republičkim institucijama - ističe Peković.
On tvrdi da je ovakav vid iskorišćavanja prisutan u svim opštinama na sjeveru Crne Gore, dodajući da se i po drugim osnovama sjever zakida u odnosu na ostale dvije regije.
- Opštine su obespravljene i zaduživanjem Republike za investicije na jugu i u Podgorici. Kreditima se opterećujemo i mi na sjeveru za podgorizaciju Crne Gore. Takvih investicija na sjeveru nema, mada ima već urađenih projekata za nekoliko krupnih investicionih poduhvata. Ono što je naše odnosi se, ne uplaćuje se zakonski propisan postotak, a kreditnim aranžmanima, kojima se druge regije razvijaju, sjever se iskorišćava i obespravljuje - zaključuje Peković.

Poreskoj upravi trebaju ovlašćenja
Informaciju o tome koliko se novca slije u Republičku kasu i koliko se od njega vrati u Berane, “Dan” je pokušao dobiti u kancelariji Poreske uprave. Međutim, Radivoje Merdović, šef kancelarije, saopštio je da nema ovlašćenja o davanju takvih informacija.
- Naša ustanova je centralizovana i ja nemam ovlašćenja da saopštavam bilo kakve podatke. U Poreskoj upravi Crne Gore funkcioniše institucija portparola, koji je jedini ovlašćen da daje takve podatke, zaključio je Merdović.
DAN

DPS profitira na tragediji

Povodom teške željezničke nesreće koja se 23. januara dogodila u Bioču i, kako je navedeno, njene zloupotrebe u dnevnopolitičke svrhe, saopštenjem za javnost oglasila se koalicija opštinskih odbora SNP-SNS i NS Berane. Kako je navedeno u saopštenju, šta je sve činila i čini aktuelna vlast u Crnoj Gori, počev od njenih republičkih do lokalnih čelnika najbolje pokazuje primjer iz Berana.
- Prilikom uručivanja pomoći porodicama poginulih sa teritorije Berana (porodice Bubanja, Bajić i Agović) direktora Centra za socijalni rad Savu Arsovića, preko koga se pomoć distribira, pratio je niko drugi nego Drago Čantrić, predsjednik OO DPS-a, inače i direktor Gimnazije “Panto Mališić” (što je tipičan primjer “depolitizacije” školstva) i poslanik DPS-a u Skupštini državne zajednice SCG - navodi se u saopštenju OO SNP-a, SNS-a i NS-a koje su potpisali predsjednici odbora.
U saopštenju dalje stoji da je pravo Čantrića, kao i svakog drugog čovjeka, da saučestvuje u nečijem bolu, pomogne kome može i hoće na način koji odabere.
- Ali, u ovim slučajevima, njegov obilazak porodica postradalih zaista se ne može shvatiti i prihvatiti drugačije nego kao dnevnopolitički potez i jedan od vidova njegovog, i njegove partije, političkog djelovanja. Izgovora i pravdanja ovakvog postupka gospodin Čantrić može naći iz više razloga, ali svi oni padaju u vodu pred činjenicom da su novčanu pomoć stradalima i porodicama poginulih uplatili mnogi iz Crne Gore i sa drugih strana, a ne samo DPS. Pomoć iz tih razloga niko, pa ni Čantrić, ne može svojim prisustvom pri uručivanju prikazivati kao pomoć partije čiji je funkcioner - stoji u saopštenju.
DAN

Muž oteo pare od pomoći

Grozdana Selimović (16) u željezničkoj nesreći na Bioču izgubila je tek rođenog sina a i sama je teško povrijeđena. Iz podgoričke bolnice izašla je juče i bolničkim kolima prevezena u Bar. Njena porodica već duže vremena boravi u Baru u gotovo nemogućim uslovima za život, smještena na livadi gdje se nalaze nekolike kamp prikolice. U jednoj od njih zatekli smo Grozdanu, dosta iscrpljenu i u šoku nakon nesreće.
- Bila sam kod nevjenčanog supruga Veselina u Beranama nekoliko dana, jer on nije htio da prizna dijete kao svoje, pa smo se dogovorili da se vratimo u Bar i da utvrđivanje očinstva obavimo u barskoj bolnici. Krenuli smo zajedno iz Bijelog Polja, bili u trećem vagonu, kad je došlo do nesreće. Ne sjećam se šta se sve dešavalo po ispadanju voza, ali znam da su me iz voza izvela dvojica policajaca. Veselin je pretrpio lakše povrede i iste noći se vratio u Berane. Ja sam teško povrijeđena, a dijete je, nažalost, preminulo - kaže ona.
Grozdana kaže da je imala želju da dijete bude sahranjeno u Podgorici na Čepurcima gdje su sahranjena i njena braća od tetke, ali Veselin to nije dozvolio, već je sina sahranio u Beranama bez prisustva njene rodbine.
- Nije dolazio da me posjećuje u bolnici, sve dok nije objavljeno da će biti isplaćena pomoć od 20.000 eura. U prisustvu jedne od doktorica ja sam, pošto sam nepismena, dala otisak prsta, što je izgleda za njega bilo dovoljno da uz pomoć zasad meni nepoznatih ljudi podigne tu pomoć. Tako sam ostala i bez djeteta i bez pomoći, nemoćna u ovoj hladnoj prikolici uz željezničke šine koje ovuda prolaze, da me voz svakodnevno podsjeća na nesreću.
U bolnici su joj, kaže, rekli da je bolje i da mora ići na kućno liječenje, a ona kaže da se bez pomoći i para ne može liječiti.
- Malo mu je bilo što me svakodnevno tukao, prijetio mi u bolnici, što mogu da potvrde i medicinske sestre Maja i Olja, već mi je uzeo i novac. Mora se neko naći da ispravi ovu grešku, jer ja bez te pomoći nemam uslova za život. Jednostavno sam prevarena. Neko mu je iz Socijalnog u Beranama pomogao, jer ja nijesam njegova vjenčana supruga, a osim toga, još uvijek sam i maloljetno lice, imam tek nešto više od 16 godina - priča Grozdana.
DAN

Otkazi nezakoniti

Republička inspekcija za rad je nakon nadzora u Fabrici eksploziva ''Polieks'' zaključila da poslodavac prilikom proglašenja tehnološkog viška nije utvrdio rang listu svih zaposlenih u skladu s pojedinačnim kolektivnim ugovorom – saopštio je član Borda direktora fabrike Branislav Brakočević.
On je rekao da je republička inspekcija sugerisala otpuštenim radnicima da svoja prava potraže pred sudom.
Iz Fabrike namjenske proizvodnje ''Polieks'' krajem oktobra je kao tehnološki višak otpušteno 46 radnika, među kojima i jedan od bivših direktora i dva nekadašnja predsjednika sindikata. Viškom je proglašen čak i predstavnik radnika i građana u Bordu direktora Branislav Brakočević.
Poslovodstvo je nedavno saopštilo da fabrika ima dobru perspektivu i da je otpuštanje radnika bilo nužno.
REPUBLIKA

Sumnjiva i druga privatizacija

Nakon što su prije nekoliko dana najavili proteste za 9. februar pred zgradom Vlade u Podgorici, radnici Hotelsko -turističkog preduzeća "Berane" obratili su se juče za pomoć i Ministarstvu pravde od kojeg traže da se uključi u preispitivanje prethodne i aktuelne, druge po redu privatizacije tog preduzeća.
U njihovom obraćanju, koje je potpisala predsjednik Sindikata HTP Radmila Osmajlić, se navodi da je prethodna privatizacija, kada je preduzeće kupila kompanija "Euroturist GMBH", izazvala brojne probleme. Radnici sumnjaju da iza novog vlasnika, kompanije "Monteinvest", koja je na drugom tenderu kupila HTP za 200.000 eura, stoje isti ljudi iz "Euroturista", te da strahuju da će i ovog puta biti izigrani u svakom pogledu. Zbog toga se od ministra pravde traži direktno posredovanje u posljednjem procesu privatizacije.
Pored protesta u Podgorici, oni su najavili da će sa članovima porodica proteste nastaviti u prostorijama hotela u Beranama, do konačnog razrješenja njihovog statusa.
VIJESTI

Otac poginulih mladića ogorčen

Pred krivičnim vijećem sudije Arifa Spahića juče je u Višem sudu u Bijelom Polju nastavljeno suđenje Slavku Filipoviću (25) iz Podgorice i Slavku Kastratoviću (25) iz Berana, zbog teške saobraćajne nesreće u kojoj su poginula braća Uglješa (20) i Nikola (24) Popović.
U optužnici se navodi da je Filipović upravljajući ''micubiši pajerom'', vlasništvo Direkcije javnih radova, na raskrsnici ulica Dušana Vujoševića i Milorada Jovančevića u Beranama, vozeći brzinom 100 kilometara na sat, iako tu važi ograničenje od 50, izazvao saobraćajnu nesreću. Kastratović se tereti da nije propustio Filipovićevo auto, koje je imalo prvenstvo prolaza.
''Micubiši'' je udario prednjim dijelom u Kastratovićev ''opel kadet'', a u žestokom sudaru na licu mjesta su poginula braća Filipović, saputnici u Kastratovićevom vozilu.
Na jučerašnjem pretresu nije se pojavio svjedok Dragoljub Popović i sud je odbacio zahtjev za saslušanjem tog svjedoka. Sud je odbio zahtjev Višeg tužioca i advokata da se radi dopune dokaza odredi vještak koji bi se na osnovu oštećenja izjasnio o brzini kretanja oba vozila. Odbijen je i prijedlog o pozivanju vještaka iz Slovenije, kao i o ponovnoj rekonstrukciji nesreće, jer sud smata da se ne bi došlo do drugačijeg stanja od onog koje je već utvrđeno.
Otac pokojnih mladića Vučić Popović demonstrativno je napustio juče suđenje jer, kako je kazao, ne želi više da ''prisutvuje najvećoj farsi koja je ikad viđena u jednom sudu''. On je najavio da će o svemu obavijestiti predsjednika Skupštine Crne Gore i Vladu.
-Bio bih sraman otac kad bih dozvolio da se ova lakrdija ovako završi i da još jedan minut slušam bilo šta više o ovakvim nalazima i postupcima policije, dr Milorada Bakića, tužioca, istražnog sudije - kazao je ogorčeno Popović i napustio suđenje.
Novo ročište biće održano danas.
REPUBLIKA

Goluboviću tri i po godine

Pred vijećem Višeg suda u Bijelom Polju kojim je predsjedavao sudija Drago Konatar, juče je na tri i po godine zatvora osuđen Željko Golubović (28), iz Berana, zbog pokušaja ubistva.
Prema optužnici, Golubović je u noći 20. avgusta 2003. godine ispred ulaznih vrata Osnovnog suda u Beranama, nakon kratke svađe pokušao da ubije sugrađanina Petra Babovića. On je ispalio dva hica iz pištolja u Babovićevom pravcu, od kojih ga je jedno zrno pogodilo. Kad je krenuo da bježi Golubović je ispalio još nekoliko hitaca i drugi put pogodio Babovića usljed čega je Babović teško povrijeđen, kaže se, između ostalog, u optužnici.
Nakon izricanja presude Goluboviću je ukinut pritvor.
DAN

Energana neće kočiti prodaju

Predstavnici Vlade, Agencije za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja, Opštine Berane i stečajne uprave Rudnika mrkog uglja "Ivangrad", održali su juče sastanak u Podgorici na kojem je razgovarano o privatizaciji tog preduzeća. Kako je saopštio stečajni upravnik Rudnika Dušan Bugarin, dogovoreno je da Energana, koja se trenutno nalazi u sastavu "Nove beranke" više ne bude problem, odnosno da taj pogon ne bude kočnica za prodaju Rudnika. Taj slučaj je bio ljetos, kada je potpisivan kuporodajni ugovor sa slovačkom firmom "Oz Kovekas". Ta firma je prilikom kupovine Rudnika tražila da i taj pogon bude u sastavu Rudnika, a Energana je u tom momentu pripadala preduzeću "Nova Beranka". Zbog nemogućnosti da se rukovodstva preduzeća dogovore oko vlasništva nad Energanom, taj privatizacioni aranžman je propao.
- Dogovoreno je da se pisanim putem o tome obavijesti "OZ Koveks", kompanija iz Slovačke, koja je kao jedini ponuđač, bila odabrana na posljednjem tenderu i sa kojom je početkom juna prošle godine potpisan kupoprodajni ugovor, ali je kasnije proces privatizacije zaustavljen, jer Energana nije bila u sastavu Rudnika - kazao je Bugarin i dodao da očekuju da najkasnije za 15 dana Slovaci dođu i nastave pregovore oko privatizacije Rudnika.
Inače, "OZ Koveks" je na posljednjem tenderu ponudio cijenu od 300.000 eura i garanciju o investicionim ulaganjima u iznosu od 4.700.000 eura.
Krajem prošle godine, najavljivan je novi tender za prodaju Rudnika, ali je ubrzo poslije te informacije stiglo pismo preporuke od slovačkog "Oz Koveksa". Slovaci su preporučili da bi bilo racionalnije riješiti problem vlasništva Energane, čime bi ta firma nastavila pregovore o privatizaciji, odnosno ostala pri ponudi koju je dala u junu prošle godine.
VIJESTI

U igri 15 lokacija

Renomirani zagrebački Institut «Hrvoje Požar» završio je ekspertsku studiju o mogućnosti gradnje malih hidroelektrana u Crnoj Gori i prezentiraće ga Vladi od 13. do 15. februra. Stručne službe Ministarstva ekonomije će, nakon toga u roku od mjesec dana, odnosno do sredine aprila, na bazi te studije napraviti konačnu verziju «Strategije gradnje malih hidroelektrana» - saznaje Republika u crnogorsoj Vladi.
Pomoćnik ministra ekonomije za sektor energetike Miodrag Čanović kazao je Republici da, shodno ekspertskim preporukama, na prostoru Crne Gore ima oko 70 mogućih lokacija za gradnju malih hidrocentrala.
- Ekspertska istraživanja su obavljena na ukupno 15 lokacija širom Crne Gore i na njima je moguća gradnja novih izvora energije – objasnio je Čanović. Prema njegovim riječima, Ministarstvo ekonomije, će po dobijanju Studije od instituta «Hrvoje Požar», pozvati sve koji žele - da se aktivno uključe u definisanje konačnog izgleda tog značajnog dokumenta.
- Zahtjevi beranske i andrijevačke opštine za gradnju malih hidrocentrala na cjevovodima tamnošnjih vodovoda, moraće se prilagoditi Zakonu o energetici, shodno kome Ministarstvo ekonomije u saradnji sa Regulatornom agencijom izdaje potrebne dozvole – precizirao je Čanović.
Odgovarajući na pitanje Republike da li će se pojednostaviti procedura za dobijanje dozvole za gradnju energetskih izvora, Čanović je kazao da će sve dozvole ubuduće izdavati samo na jednom mjestu - u Ministarstvu ekonomije.
- Ministar ekonomije će za svaku godinu određivati cijenu proizvedene električne energije u malim hidroelektranama, snage do 10 megavata. Za utvrđivanje cijene struje postajaće uredba i metodologija prema kojoj će se to određivati kao u svim zemljama okruženja, poput Slovenije ili Hrvatske – objasnio je on.
Pomoćnik ministra za sektor energetike kazao je da će se, nakon usvajanja «Strategije gradnje malih elektrana» i «Strategije razvoja energetike», napraviti akcioni plan, shodno kome će tačno biti definisani prioriteti u razvoju energetike.
- Konačna verzija Strategije razvoje energetike se očekuje polovinom maja 2006. godine – ponovio je Čanović.
Projekcijom elektroenergetskog bilansa za 2006. predviđena potrebna količina električne energije za domaće tržište je 4,6 milijardi kilovat sati, što znači da je količina nedostajuće energije 1,5 milijardi kilovat sati.
Takav energetski deficit se može smanjiti samo izgradnjom novih izvora energije.
Crna Gora iskorišćava svega 17 odsto svog hidroenergetskog potencijala, što je, ako se izuzme Rusija, ubjedljivo najmanje u Evropi.
REPUBLIKA

Nabavka 15 autobusa

Stečajna uprava "Jugoprevoza" iz Berana juče je zvanično obavila pimopredaju imovine preduzeća, kompaniji "Simon Vojaž", koja je poštovala sve dogovorene obaveze u vezi sa pivatizacijom. "Simon Vojaž" je kupio Autobusku stanicu, imovinu na Rudešu i kompletnu pokretnu imovinu koja je prodata po cijeni od 850.200 eura. Kako je juče najavljeno, već je pripremljeno 100.000 eura za obnovu voznog parka, odnosno za kupovinu rezervnih djelova, obnovu postojećih autobusa i njihovu registraciju, a u najskorije vrijeme se očekuju da novi vlasnik iz Luksemburga obezbijedi još 15 novih autobusa. Kako radnici očekuju narednih dana bi trebalo da počne isplata i oko 30 zaostalih plata.
- Kupac je potpisao sporazum 26. januara sa "Albinom" iz Podgorice u iznosu od 33.500 eura, koristeći svoje pravo iz kupoprodajnog ugovora, o skidanju fiducije sa ugostiteljskih objekata Autobuske stanice, tako da je i taj problem riješen - navodi se u zapisniku o primopredaji imovine "Jugoprevoza" kojeg su potpisali u ime prodavca Momo Jokić i kupca Mehmeda Adrovića, koji je zastupnik luksemburške kompanije "Simon Vojaž".
VIJESTI

"Katel" dužan još 34.000 eura

Kompaniji "Katel" iz Podgorice, koja je tokom prošle godine kupila imovinu Ciglane "Rudeš" za 254.000 eura, juče je istekao, jednom već odloženi, rok za uplatu pomenutog novca. Prema kupoprodajnom ugovoru kupac je bio dužan da zaključno sa 1. oktobrom 2005. godine, izmiri novac za koji je kupio Ciglanu. Međutim, kako je "Katel" dao samo dio novca i nije mogao da poštuje taj rok, a s obzirom na to da Ciglana nije imala povoljnijeg ponuđača i poslovnog partnera od te firme, stečajna uprava u dogovoru sa stečajnim sudijom, donijela je odluku da pomjere rok isplate do 1. februara 2006. godine.
Stečajni upravnik Vuk Božović, saopštio je juče da u ovom momentu "Katel" po tom osnovu duguje još 34.000 eura, te da se nada da je kupac imao u obzir odloženi rok plaćanja i da će preostali dio novca pristići na žiro-račun preduzeća vrlo brzo.
U tom kolektivu je juče trebalo da bude izmirena januarska plata, a kako su kazali predstavnici sindikata, obaveze preduzeća prema radnicima je svega jedan zaostali lični dohodak.
Inače, oko 60 radnika Ciglane trenutno se nalazi na kolektivnom odmoru. Zbog neizmirenog duga, Ciglani je isključena struja, a o kojem se iznosu radi to juče nije bilo moguće saznati. Prema trenutnim očekivanjima, rok za početak proizvodnje je 1. mart, do kada bi trebalo da budu riješeni problemi sa kupcem.
VIJESTI

Policija pucala za provalnicima

Izvor iz Centra bezbjednosti Berane potvrdio je juče Republici da je policija preksinoć pucala prilikom potjere za provalnicima u naselju Hareme.
-Policijska patrola je iz kola pucala u vazduh, ali su provalnici uspjeli da se domognu mračnih dijelova naselja i pobjegnu - rekao je taj izvor.
Za provalnicima, koji već neko vrijeme haraju gradom, ostala je samo vreća sa stvarima pokradenim te noći iz nekih kiosaka. Zvaničnog saopštenja o pucnjavi i događajima u naselju Hareme, u blizini Škole ''Radomir Mitrović'', nije bilo.
REPUBLIKA

Stipendije za 16 učenika - drvoprerađivača

Prijem radova na rekonstrukciji radionice u Š.C. “Vukadin Vukadinović” u Beranama, kao i dodjela stipendija učenicima smjera drvoprerađivački tehničar zakazan je za danas. Prijemu radova prisustvovaće predstavnici Evropske agencije za rekonstrukciju i razvoj, koji su i finansirali radove u okviru projekta podrške srednjem stručnom obrazovanju. Nakon petnaest godina pauze u Š.C. “Vukadin Vukadinović” ove školske godine upisano je 16 učenika u odjeljenje drvoprerade. Da bi stimulisali upisivanje đaka na taj deficitarni smjer, škola je zatražila dodjelu stipendija koje je Ministarstvo prosvjete odobrilo.
Prema riječima Dragutina Pajkovića, direktora, kao i inženjera Milana Spasojevića i Nasera Gargovića, Ministarstvo prosvjete je dodijelilo svim učenicima mjesečnu stipendiju od po 30 eura, kao i mjesta u Đačkom domu za one koji putuju.
- Imamo i obećanje da će za sve učenike biti obezbijeđeno zapošljavanje ili specijalističke studije. Stipendije za prvo polugodište će biti podijeljene za sve učenike, dok će za drugo polugođe stipendije dobiti po uspjehu najboljih 10 đaka - istakao je Pajković.
Stipendije Ministarstva prosvjete za period septembar-decembar 2005. godine danas će biti uručene učenicima: Marku Bogavcu, Nikoli Vuleviću, Milošu Garčeviću, Saši Dragojeviću, Igoru Đurišiću, Marku Kuču, Manojlu Maslaru, Milovanu Pešiću, Miladinu Radniću, Dušanu Radoviću, Predragu Rajkoviću, Nikoli Stijoviću, Mileti Tomoviću i Radoju Čukiću.
Pomoć Evropske agencije za rekonstrukciju i razvoj ogleda se u znatno boljim uslovima rada u radionici gdje je uvedeno parno grijanje, termoizolacija i otprašivanje. Pored redovnih učenika škola izvodi obuku i šest polaznika sa Biroa rada.
DAN

Protest ako ne dobiju plate

Navodeći da je prodajom hotela "Berane" ugrožena egzistencija svih zaposlenih u Hotelsko-turističkom preduzeću, radnici tog kolektiva su na jučerašnjem zboru odlučili da zatraže obezbjeđenje socijalnog programa, isplatu zaostalih 11 plata i uplatu radnog staža za 21 mjesec. Ukoliko se ne udovolji zahtjevima, koji su proslijeđeni Ministarstvu turizma, radnici su saopštili da će 9. februara protest nastaviti pred zgradom Vlade u Podgorici, a i ako to ne bude dalo rezultata, protest će biti nastavljen u prostorijama hotela "Berane", gdje će protestovati i članovi njihovih porodica.
Radnici su zatražili i isplatu po 300 eura po godini staža u tom kolektivu.
Kako je saopštila predsjednik Sindikata HTP Radmila Osmajlić, problem tog preduzeća ne želi niko da rješava i radnicima je ostalo da razgovaraju samo sa Vladom. Ona je navela da su radnici nezvanično obaviješteni da je hotel "Berane" prodat firmi "Monte invest" iz Podgorice za 200.000 eura.
- Ranije je prodata Gradska kafana, hotel "Komovi" u Andrijevici je pod hipotekom CKB, zbog nevraćenog kredita od 50.000 eura, ikao je taj novac prema riječima ministra turizma Predraga Nenezića, kao kredit dat preduzeću "Euro turist GMBH" za rekonstrukciju pomenutog hotela. Za taj kredit niko od nas nije znao i ne znamo gdje su pare - kazala je Osmajlić.
Pored radnika, zboru je prisustvovao i predstavnik manjinskih akcionara tog preduzeća Miomir Ćorac, koji posjeduju 10,89 odsto akcija. On je naveo da "Euro turist" nikada nije imao većinski paket akcija, jer sve one nijesu plaćene. Prema njegovim riječima, pored saradnika HTP-a, oštećeni su i manjinski akcionari, jer su prodati objekti, a ne zna se gdje je novac.
- Već dvije godine nalazimo se na sudu, koji ne donosi nikakve presude. Manjinski akcionari i radnici davali su krivične prijave protiv većinskog vlasnika, ali ni po tom pitanju ništa nije urađeno - istakao je Ćorac, dodajući da će se i manjinski akcionari pridružiti radnicima u, kako je kazao, "zauzimanju objekata u kojima će protestovati".
"Euro turist GMBH" privatizovao je HTP "Berane" u martu 2003. godine. Od tada bilo je više obustava rada i međusobnih optužbi između poslovodstva i radnika. Bunt radničkog nezadovoljstva desio se prije osam mjeseci, kada su radnici stupili u generalni štrajk. Zbog neizmirenih računa, hotel "Berane" je bez struje i grijanja već nekoliko mjeseci.
VIJESTI

Pucao iz straha

Pred vijećem Višeg suda u Bijelom Polju kojim je predsjedavao sudija Drago Konatar juče je završeno suđenje Željku Goluboviću (28), iz Berana, zbog pokušaja ubistva.
U završnoj riječi Golubović je izrazio žaljenje zbog svega što se desilo. Dodao je da nije imao namjeru da ubije ili rani bilo koga i da je pucao iz straha. Presuda će biti saopštena trećeg februara.
Prema optužnici, Golubović je ispred ulaznih vrata Osnovnog suda u Beranama nakon kratke svađe pokušao da ubije sugrađanina Petra Babovića. Ispalio je dva hica iz pištolja u njegovom pravcu od kojih ga je jedno zrno pogodilo. Kad je ovaj krenuo da bježi ispalio je još nekoliko hitaca i drugi ga put pogodio i teško ga povrijedio.
DAN

Radijatori pucali od mraza

Izuzetno niske temperature vazduha, koje su protekle nedjelje na području opštine Berane prelazile 25 podiok ispod nule, za posljedicu su imale pucanja sistema grijanja u osnovnim i srednjim školama. Havarije su najizraženije u O.Š. “Radomir Mitrović”, gdje je trenutno nemoguće organizovati nastavu u pet odjeljenja, a neupotrebljive su i zbornica, Biblioteka i kancelarije administracije. Školu su obišle stručne ekipe koje je angažovalo Ministarstvo prosvjete i nauke i, kako je navedeno, šteta će biti naknadno saopštena. Prema riječima Šata Hajdarpašića, direktora, za učenike prvih razreda i odjeljenja “korak po korak”, čije su učionice oštećene, nastava je organizovana u drugoj smjeni, u učionicama koje su rezervisane samo za nastavu prve smjene. Hajdarpašić navodi da je škola obavijestila Ministarstvo prosvjete i nauke da neće moći da se organizuje nastava na vrijeme, ali da je danonoćnim radom dijela radnika zaustavljeno negativno dejstvo havarije. On kaže da je postojao strah da kompletna škola ne pretrpi poplave i bude oštećen kompletan sistem grijanja škole.
- Ovo što se desilo moglo se i očekivati. Od decembra 2004. godine ja upozoravam službe Ministarstva prosvjete da postoji opasnost od havarija, zbog dotrajalog sistema grijanja. Na startu ovogodišnje sezone grijanja Ministarstvo je, investirajući 2.200 eura, saniralo jedan kotao, što je bilo nedovoljno, pa je pri polarnim hladnoćama do pucanja instalacija moralo doći - tvrdi Hajdarpašić.
On navodi da je svjestan da se odjednom ne može postići sve, ali da je broj od 1.250 učenika te škole razlog koji opominje.
Nastava u ostalim beranskim osnovnim i srednjim školama juče se, manje- više, odvijala normalno. Gimnazija “Panto Mališić”, Srednja medicinska škola i Srednja elektrohemijska-tehnička škola imaju zajednički sistem grijanja. Prema navodima Draga Čantrića, direktora Gimnazije, sva odjeljenja te i medicinske škole imaju grijanje, dok je bez grijanja Biblioteka i po horizontali nekoliko odjeljenja Elektrohemijske škole. On je kazao da je u toj školi bilo problema sa jednim brojem radijatora, koji su zamijenjeni radijatorima sa hodnika, očekujući “da novi radijatori stignu do kraja nedjelje”.
U osnovnim školama “Vuk Karadžić” i “Vukašin Radunović”, kao i Školskom centru “Vukadin Vukadinović” nije bilo problema sa grijanjem i nastava se juče normalno odvijala.
DAN

“Zora” sviće uz krivične prijave

Kontrola poslovanja Mljekare “Zora”, koju sprovodi Finansijska policija i pripadnici Odjeljenja bezbjednosti Berane, po najavama iz policije rezultiraće podnošenjem nekoliko krivičnih prijava. Dio izuzete dokumentacije beranska policija je vratila Mljekari, dio je zadržan u Odjljenju za privredni kriminal u tom gradu, dok se jedan dio dokumentacije nalazi u CB-u Podgorica. Finansijska policija je prekontrolisala rad Mljekare zaključno sa 2004. godinom i narednih dana biće obavljena kontrola poslovanja u 2005. godini. Najveći problem u kontrolisanju poslovanja predstavlja što Tom Hodž, bivši prvi čovjek Mednem projekta u Crnoj Gori, nije dostupan crnogorskim istražnim organima. Kako je saopšteno iz MUP-a, on se vjerovatno trenutno nalazi u Rusiji, a većinski je vlasnik i nekoliko preduzeća u Kazahstanu.
Inače, do pokretanja kontrole poslovanja “Zore”, došlo je nakon smjene Hodža sa pomenute funkcije i imenovanjem na tu funkciju Hans Joakim Zilkena, te postavljanjem za direktora Mljekare Emina Sinanovića. Do tada, Mljekara nije imala izvršnog direktora, već je tu ulogu vršio Hodž.
Navodeći da je na njegov zahtjev došlo do kontrole poslovanja Mljekare, Sinanović je “Danu” saopštio da je pismenim putem zahtijevao da se kontrola obavi “od prvog dana rada Mljekare, zaključno sa 31. julom 2005. godine”.
- Kakvi su rezultati kontrole Finansijske policije i CB-a Berane, nije mi poznato. Očekujem da ću o tome biti pismeno obaviješten - istakao je Sinanović, dodajući da ima nagovještaja da će protiv nekoliko lica biti procesuirane krivične prijave. On je naveo da se nada da će kontrola nastaviti rad već početkom naredne nedjelje, ističući “da računovođa firme u potpunosti stoji na raspolaganju kontroli i da je iz tog razloga oslobođen svih drugih obaveza u Mljekari”.
Kontrolom je obuhvaćen kompletan dosije Mljekare. Utvrđeno je da je jedna osoba obavljala posao računovođe, računopolagača i blagajnika. Takođe, da je Tom Hodž potpisivao naloge za isplatu novca osobama sa kojima je bio blizak, a nijesu imale nikakvog posla sa Mljekarom i projektom Mednem. Istragom je obuhvaćeno i nekoliko firmi iz Podgorice, koje su poslovale sa “Zorom”, a preispituju se i zapisnici o prosipanju mlijeka, koje se tokom 2004. godine desilo u nekoliko navrata.
DAN

Na Lokvama ni traga od skija

Zimska turistička sezona u Beranama nije podbacila, a odvijala se onako kako je i predviđeno u Turističkoj organizaciji - nije je ni bilo. Mada u gradu postoje dva hotela vlasništvo HTP “Berane”, privatni hotel “S” i motel “Buče”, ni u jednom od tih objekata nije bilo organizovanog dolaska gostiju zainteresovanih za zimske sportove.
O nepostojećoj zimskoj sezoni najbolje govori Ski-centar “Lokve”, sa istoimenim hotelom koji je zatvoren, a na prekrasnim stazama ove zime nije bilo ni jednog traga skija. Prema riječima Rade Osmajlić, predsjednika Sindikata HTP Berane zbog stanja u kojem se nalazi hotel “Lokve”, Republička turistička inspekcija je zatvorila objekat.
- U hotelu su još prošle godine popucale sve instalacije. Objekat pored žičare, u kojem se nalazi alat za njeno održavanje je opljačkan, a žica ove godine nije upaljena. Da maler bude veći, isto se dešava i u hotelu “Berane”, koji se nalazi u gradu. Zbog velike hladnoće i obustave rada, prije nekoliko dana u objektu je popucalo nekoliko radijatora. Na sve to ukazivali smo na vrijeme, ali niko, počevši od Ministarstva turizma, pa dalje, nije reagovao - navodi Osmajlićeva, dodajući da se plaši da, ako se ovako nastavi ni narednih godina neće biti turističkih sezona, a Berane će moći da se briše sa turističke mape Crne Gore.
Inače, slabi poslovni rezultati i nevraćeni dugovi, uslovili su da Atlas Mont banka proda hotel, a Beranici “zimske čarolije” potraže u drugim centrima. Oni koji imaju manje para skoknu do Turjaka, a oni sa “dubljim džepom” uživaju na Žabljaku ili Kopaoniku.
Zbog nefunkcionisanja HTP-a Planinarsko smučarko društvo “Vojo Maslovarić” pred početak sezone zvanično se ponudilo da zakupi žičaru i mašinu za tabanje snijega. Zvaničan odgovor nijesu do dan danas dobili. Sumirajući rezultate ljetnje tursitičke sezonu u Beranama, Dragan Mitrović, direktor Turističke organizacije naveo je “ da nje nije ni bilo i da su za to krivi privatnici, jer su svi turistički objekti u Beranama privatizovani”. Podsjećajući na zlatne turističke godine, Mitrović je naveo da organizacija na čijem je čelu stoji na raspolaganju za pomoć svim turističkim radnicima, ali da je inicijativa na njima. Što se tiče zimske sezone, nažalost, krajem januara sve je jasno. Tamo gdje se ljetos stalo, zimus se produžilo. Zatvoreni najveći turistički objekti, neupaljena žičara, odsustvo manifestacije “Vrela zima u brdima” i staze Ski-centra Lokve bez i jednog traga skija govore da sezone nije ni bilo.
DAN

Sokovi za deset sportskih klubova

U saradnji sa Opštinskom organizacijom Crvenog krsta Berane, kompanija "Monteko" iz Podgorice nastavila je tokom vikenda humanitarnu akciju raspodjele "bravo" i heppy day" sokova. Aktivisti "Monteka", podijelili su tokom vikenda preko sto paketa sokova za oko 10 sportskih kolektiva, a kako je najavljeno u predstavništvu te kompanije sa sjedištem u Beranama, tokom sedmice uslijediće raspodjela sokova u nekoliko javnih ustanova i zgradi solidarnosti poznatijoj kao Šargarepa, u kojoj stanuje oko tridesetak porodica u stanju socijalne potrebe.
Tokom pretprošle sedmice, "Monteko" je svojom humanitarom akcijom obuhvatio sva izbjeglička naselja na području beranske opštine kojom prilikom je raseljeničkim porodicama podijeljeno oko 270 litara sokova. Paketi su podijeljeni u izbjegličkim naseljima Jasikovac, Riversajd, Rudeš I, Rudeš II - Bosna, Balabanda, Savez gluvih i OO Crveni krst Berane.
VIJESTI

Svinjska kuga u Pešcima

Zarazno oboljenje svinjska kuga, ustanovljeno je kod svinje u domaćinstvu u prigradskom naselju Pešca. Prema riječima doktora veterine iz Berana Ratka Ralevića, na teren su izašli veterinari ustanove "Dr Ralević" i ustanovili da je grlo oboljelo od opasne bolesti. Kako je saopštio stručno osoblje Veterinarske stanice je preduzelo sve zakonom predviđene mjere.
On je upozorio građane da strogo vode računa pri kupovini svinja, i apelovao da se svi a posebno trgovci pridržavaju mjera koje je Vlada usvojila, a koje se odnose na uvoz svinja, kako bi se spriječila pojava te bolesti ili eventualno njeno širenje.
VIJESTI

Ove godine moguć i profit

Beranska fabrika eksploziva i namjenske proizvodnje Polieks ima realne šanse da do maja i juna bude na pozitivnoj nuli i da nakon toga ostvaruje isključivo profit, smatra izvršni direktor Slavko Vujisić. »Proizvodnju eksploziva smo povećali za oko 350 odsto, a detonatora za 200. Sve neto zarade, kao i regres u posljednjih pet mjeseci radnicima su isplaćeni, a smanjena su i dugovanja prema njima iz prethodnoh perioda za približno 40 odsto», rekao je on. “Polieks”, kako je dodao, nema nikakva ekstremna dugovanja prema dobavljačima. «Na osnovu dosadašnjih kontakata sa ljudima i našim kupcima, partnerima u Srbiji i Crnoj Gori, postoje realne šanse da do maja ispoštujemo sve kupce i dobavljače. Očekujemo pomoć i države u smislu povezivanja radnog staža», kazao je Vujisić. Većinski vlasnik u Polieksu sa 26 odsto je Vojska SCG, Crna Gora 19,79, a Vujisić ima 27,4 odsto akcija. Država je krajem decembra ponudila na berzi svoje akcije u Polieksu. Vujisić očekuje da će država i Vojska »kada srede međusobne relacije« prodati svoje akcije u Polieksu, koje bi on kupio kako bi postao većinski vlasnik. »Samim tim imao bi veća prava odlučivanja i mogućnost investicija, što bi opet garantovalo kvalitetniji i korektniji odnos za budućnost Fabrike», objasnio je on. Prema riječima Vujisića, “Polieks” bi nakon »nekih dorada« mogao uspjeti da se održi u vrlo žestokoj tržišnoj igri.
POBJEDA

Kupaće se kad otopli

Stanari zgrade “5 plus 6”, koja se nalazi u Ulici Osme crnogorske brigade u Beranama, već tri dana nemaju vodu. Bez vode su stanovi od osmog do jedanaestog sprata kojih ima 40 i u kojima živi oko 150 ljudi. Mada su stanari, kako tvrde, nekoliko puta o nestanku vode obavještavali nadležne u JP “Vodovod”, zasad nema pomaka u rješavanju problema.
- U nekoliko navrata obavještavali smo nadležne o nestanku vode, ali smo dobili odgovor da je usljed ekstremno niskih temperatura došlo do zamrzavanja vodovodnih instalacija i da nam Vodovod ne može pomoći. A mi sumnjamo da vode nemamo zbog izgašenih pumpi za izbacivanje vode koje, ne rade zbog uštede struje- kažu stanari.
Prema navodima Slavka Deletića, jednog od stanara, sramota je da već tri dana u zgradi nema vode, pa su stanari prinuđeni da sa osmog ili 11 sprata silaze i od komšija niže uzimaju vodu.
- Da li zato što pumpe preduzeća ne rade ili zbog velike potrošnje vode u hladnim danima, kako nam je kazano u preduzeću, uglavnom mi vode nemamo. Sramota je da u 21. vijeku nemamo osnovne uslove za život i da se ne možemo okupati kao sav normalan svijet. Kada smo prijavljivali nestanak vode i tražili da se nešto uradi po tom pitanju, rečeno nam je da oni ne mogu da nam pomognu i da moramo čekati da otopli, kako bi dobili vodu - zaključuje Deletić.
Sa druge strane, Milan Vukićević, direktor JP “Vodovod”, kaže da razlog za nestanak vode nijesu pumpe koje se ne uključuju.
- Vodovod ne radi na tom principu, već na principu slobodnog pada vode. Najvjerovatnije da se radi o zamrzavanju instalacija, jer kako drugačije objasniti da svi stanari do osmog sprata imaju vodu, da je do prije nekoliko dana kompletna zgrada vodu imala, a sada visočiji spratovi ne. Takođe, treba navesti da zgrada nikada nije tehnički primljena, pa je pitanje i koliko su instalacije dobro urađene - istakao je Vukićević, dodajući da preduzeće iz pomenutih razloga ne može pomoći stanarima koji trenuto nemaju vodu.
DAN

Oštećeno blizu 100 radijatora

Ekstremno niske temperature uzrokovale su havariju na sistemu za grijanje u Osnovnoj školi ''Radomir Mitrović'', ali početak nastave u drugom polugođu neće biti doveden u pitanje.
Direktor Šato Ajdarpašić rekao je da je kvar na ja jednoj od pumpi na sistemu oštetio blizu 100 radijatora.
- Van funkcije su šest učionica i sve administrativne prostorije. Ministarstvo prosvjete je odmah poslalo stručnu komisiju koja treba da procijeni na koji način je najbolje sanirati kvar. Takođe, biće urađena procjena štete, ali je već izvjesno da je ona velika - rekao je Ajdarpašić.
On je dodao da je zajednička ocjena komisije koju je resorno ministarstvo formiralo i uprave škole da je preostalih 16 učionica i pet kabineta dovoljno za normalno odvijanje nastave u dvije smjene do otklanjanja kvara.
-Mislili smo najprije da odgodimo početak nastave, ali smo se odlučili da u ponedjeljak normalno krenemo. Vidjećemo kasnije kako će se odvijati situacija - kazao je Ajdarpašić.
Osnovna škola ''Radomir Mitrović'' jedna je od tri gradske osnovne škole i druga po broju učenika.
Živa u termometru u noćnim i jutarnjim satima u Beranama već duže vrijeme prelazi dvadeseti podiok ispod nule. Najniža ove zime od minus 27, u visočijem seskom području, zabilježena je u noći između srijede i četvrtka. Havarija u školi ''Radomir Mitrović'' dogodila se juče u ranim jutarnjim satima, iako je za nekoliko stepeni mraz bio slabiji nego noć ranije.
REPUBLIKA