Garancije istekle

Skupocjenim aparatima i medicinskim pomagalima, kojima je opremljen Regionalni centar za reproduktivno zdravlje u Beranama, istekao je garantni rok od godinu, a još nijesu stavljeni u upotrebu – saznaje Republika.
Među skupocjenim aparatima, čiju nabavku je finansirala Agencija SAD za međunarodni razvoj (USAID), su jedini mamograf na sjeveru Crne Gore, ostodonzimetar - aparat za mjerenje gustine koštane mase, trodimenzionalni ultrazvuk i druga sitnija pomagala.
Rukovodilac Centra dr Svetlana Balać potvrdila je da medicinska pomagala, koja su u Berane dopremljena u decembru 2004. godine nijesu još stavljena u funkciju, ali je izrazila očekivanje da je taj problem na dobrom putu da bude konačno riješen.
- Krajem prošle sedmice imali smo ,upravo, u vezi sa tim sastanak u Ministarstvu zdravlja i dogovorili neke konkretne aktivnosti povodom obuke kadrova, koji će raditi na tim aparatima. Nadam se da će to biti vrlo brzo - rekla je Balaćeva.
Regionalni centar za reproduktivno zdravlje počeo je da se gradi u junu 2004 - a završen je i zvanično otvoren početkom aprila prošle godine. U njegovu izgradnju i opremanje USAID je, posredstvom razvojene organizacije CHF, uložio skoro 500 hiljada eura, što predstavlja ,do sada, najveće ulaganje USAID-a u Crnoj Gori u oblasti zdravstva. Prilikom otvaranja rečeno je da će iskustva stečena implementacijom ovog projekta poslužiti kao osnova za novu strategiju reproduktivnog zdravlja na nivou primarne zdravstvene zaštite. Tada je obećano da će Ministarstvo zdravlja osigurati održivost Centra, koji bi trebalo da promijeni način usluga i poboljša reproduktivno zdravlje žena u ovom dijelu Crne Gore. Naglašeno je da Centar predstavlja pilot projekat za širi region.
- To što mi imamo u Centru ima zaista malo ko u regionu na jednom mjestu. Nije problem što je prošlo više od godinu od kada su aparati dopremljeni, i što im je, istekao garantni rok. To su potpuno nova medicinska pomagala i ne treba sumnjati da su ispravna. Ali je prava šteta da nijesu već odavno u funkciji, a to ne mogu biti, dok se ne obuče ljudi koji će na njima raditi - kazala je Balaćeva.
Ona je dodala da je na sastanku prošlog petka dogovorena, konačna »raspodjela obaveza« u vezi sa organizacijom obuke i troškovima koji su za to potrebni.
- CHF se obavezao da će snostiti troškove obuke ljudi koji će raditi na mamografu. Ovakav mamograf, sa stereotaksom, posjeduje samo još nekoliko onkoloških klinika u regionu - Beograd, Novi Sad, Kragujevac. To je aparat koji kompjuterski određuje promjene na dojci sa mogućnošću greške od samo pola milimetra. Za obuku ljudi koji će raditi na njemu biće potrebno do dva mjeseca - rekla je Balaćeva.
Prema njenim riječima, usluge obuke za rad na trodimenzionalnom ultrazvuku besplatno će pružiti beogradska klinika na Zvezdari.
- Uz pomoć tog aparata je moguće već sa dvanaest nedjelja ustanoviti da li ima anomalija na fetusu, da li beba pati. Lično mislim da ovo pomagalo pruža takve mogućnosti da je potrebna subspecijalizacija za rad na njemu, kako bi do maksimuma mogao da se iskoristi u cilju unaprjeđenja preventivne zdravstvene zaštite - kazala je Balaćeva.
Ona smatra da u regionu, kojem Centar gravitira, postoji dovoljan broj ginekologa, koji bi trebali da prođu obuku za rad na tim pomagalima.
- Kada se to završi i aparati stave u funkciju, potrebno je obaviti i neke organizacione promjene. Neophodno je uvesti upućivanje pismenih poziva za obavezan ginekološki pregled, kao što se to radi sada za vakcinaciju. To bi morala da bude zakonska obaveza. Tada ćemo moći zaista da govorimo o unapređenju preventivne zdravstvene zaštite, kada je riječ o reproduktivnom zdravlju - rekla je Balaćeva.
REPUBLIKA

Penzija samo za ljekove

Sedamdesetpetogodišnju Daru Ralević iz sela Dobruša na Kosovu, nesreća koja je zadesila nealbanski živalj u južnoj srpskoj pokrajini, dovela je u grad pod Jasikovcem. Ona danas, zahvaljujući ažurnosti “Kola srpskih sestara” na čijem se čelu nalazi Sonja Krivčević, junak priče svih raseljenih lica sa Kosova nastanjenih u Beranama, živi u jednom od 22 stana u zgradi koju je za kosovske izbjeglice sagradila njemačka humanitarna organizacija “Help”.
U rodnom selu starica je ostavila kuću i osam ari zemlje, ali ova skromna baka smatra da ima sreće u životu, prvenstveno zbog toga što je, kako kaže, naišla na Jovicu Žarića, predstavnika humanitarne organizacije čijeg se imena ne sjeća.
- Gospodin Žarić me je bukvalno SKLONIO sa ulice i obezbijedio mi krov nad glavom. Uselila sam se u baraku u izbjegličkom kampu kod Doma zdravlja u Beranama. Smještaj nije bio idealan, ali taj čovjek je učinio sve što je bilo u njegovoj moći. Najteže mi je padalo to što nijesam imala svoje kupatilo, nego smo svi u naselju koristili jedno. Ali i to je bilo mnogo bolje nego život na ulici. Poslije toga sam upoznala gospođu Sonju Krivčević iz Kola srpskih sestara. Ta žena o starima i samcima kao što sam ja brine kao o najrođenijima. Pored nje, pomogle su mi razne humanitarne organizacije među kojima je i ova njemačka koja mi je dodijelila garsonjeru u zgradi na Balabandi, gdje sada živim - ispričala je Ralevićeva.
Dok govori o ljudima koji su joj pomogli starica plače, ali to su suze radosnice, kaže, jer se danas ona osjeća sigurnom znajući da i dalje postoje ljudi koji brinu o starima i bolesnima.
Dara živi od penzije koju je zaradila kao službenik škole u Dobruši. Veći dio penzije joj, kako priča, ode na ljekove, jer je srčani bolesnik, a preležala je i tuberkulozu dok je živjela u prethodnom smještaju. Tada je u bolnici u Beranama provela tri mjeseca.
- Mnogo mi znače i paketi koje dobijam od Kola srpskih sestara i Helpa. Osim te pomoći, žene iz Sonjine organizacije redovno dolaze da mi prečiste kuću, jer sama ne mogu. One, a posebno Sonja, zamjenjuju mi djecu koju nemam. Svima koji su ovih godina bili uz mene neizmjerno hvala. Omogućili su mi da poslije kosovskog pakla, staračke dane provedem u miru - završila je priču baka Dara jecajući.
DAN

Puške o klin do oktobra

Lovna sezona na podružju beranske opštine završena je protekle nedjelje, 1. februara, a zabran lova trajaće do prve nedjelje oktobra. Kako je saopšteno iz beranskog Udruženja lovaca “Ivangrad”, protiv lica koja se ne budu pridržavala zabrane biće preduzete zakonske sankcije.
Milić Ojdanić, predsjednik Udruženja, istakao je da će u toku zabrana lovci, u grupama od pet lica, moći da love štetočine samo uz odobrenje Lovačkog društva.
- Prethodna lovna sezona je bila uspješna. Lovci su ustrijelili više divljih svinja na području Šekulara i Kaludre, a pored toga bilo je bogatog ulova zeca i lisice - rekao je Ojdanić.
On je naveo da je na području beranske opštine i u lovnoj sezoni postojala zabrana lova na područjima Kurikuća i Grede, koju su lovci u potpunosti ispoštovali. Prema njegovim riječima, u narednom periodu Udruženje će nastojati da obogati lovište sa divljači, posebno zecom, i na taj način se pripremiti na još bogatiji ulov i zadovoljstvo u narednoj sezoni.
DAN

Cijelo naselje strepjelo

Na gradskom groblju u Beranama juče je sahranjena Milica Đerković (68), žrtva ''krvavog pira'' svog komšije Momčila Grubovića (43). Sniježne pahulje prekrile su i njenu humku i krvave tragove na mjestu zločina, ali ne mogu prekriti ogorčenje Beranaca – trebalo je da se dogodi ovako užasan zločin, pa da jedan duševni bolesnik bude smješten na sigurno. Tridesetodnevni pritvor, ni zatvor, ne mogu biti satisfakcija za jedan oduzeti život na najsvirepiji način.
U svakom slučaju u zatvoru, ili u nekoj specijalizovanoj ustanovi, biće mu bolje nego u kući u kojoj je živio. Svi su to znali i cijelo naselje je strepjelo, a niko nije reagovao na vrijeme - priča jedna mještanka Pešaca.
I sada su ljudi spremni za razgovor o onome što se dogodilo, ali ne i da im se ''povlače imena po novinama''.
- Momčilo je živio tu u kući svog pokojnog ujaka, koju je provalio poslije ujnine smrti. Gdje je do tada živio ne znam. Znamo svi da je kuću 'urnisao', zamalo je zapalio prošle godine. Izlomio je i podložio sve drveno što je moglo da sagori. Tako je živio. Ko zna, možda je bio gladan, možda je vidio kesu koju je nesrećnica nosila na povratku iz prodavnice - priča ta žena.
Drugi, opet, misle da se zločin nije dogodio slučajno, i da se Milica toga dana ''zamjerila'' Momčilu kada ga je opomenula da ostavi na miru djecu da se sankaju, koju je, inače, često po naselju, stravljene, utjerivao u kuće.
- Roditelji su djecu Momčilom plašili kada ne bi slušala - najkraća je skica za portret mogućeg ubice.
Momčilo Grubović osumnjičen je da je u srijedu naveče, oko 20 sati, ubio komšinicu Milicu Đerković, na najsvirepiji način. Tijelo starice pronađeno je na ulici, pored jednog parkiranog automobila, čija zadnja felna je bila sva u krvi. Nesrećna žena je identifikovana po odjeći. Lice je bilo poptuno unakaženo. Pretpostavlja se upravo od udaraca glavom o felnu auta. Obdukcioni nalaz, koji treba da pokaže makar približan način i uzrok smrti, nije saopšten u interesu istrage. Grubović je iz policijskog pritvora u Centru bezbjednosti Berane, prebačen u bjelopoljski zatvor. Pritvor mu je produžen 30 dana.
Jedan bračni par i njihov odrasli sin vjeruju da su posljednji Grubovića vidjeli u blizini mjesta zločina, prije nego se sve dogodilo.
- Bilo je negdje oko 19 sati. Stajao je na putu i cupkao nogom. Odmah se moglo primijetiti da je uznemiren. Ipak nam je nazvao dobro veče, a onda se udaljio preko njiva, i izdaleka bacio još jedan pogled na nas. Vjerovatno je bila sreća da nas je bilo više. Znao je i ranije tako iz čista mira da nekog napadne - pričaju oni.
Zbog jednog fizičkog napada Grubović je, kao se saznaje, imao prijavu, mada u policiji ne mogu i ne smiju ništa reći.
U bolnici je potvrđeno da je Grubović posjedovao zdravstevni karton u Dispanzeru za mentalno zdravlje, i da ga je policija uzela nakon ubistva.
- Bio je registrovan kao duševni bolesnik i imao je otvoren karton. Trebao mu je kada je trebalo da reguliše neku penziju koju je primao. Neredovno je dolazio na preglede, vjerovatno nije uzimao ni terapiju. Iz te dokumentacije se vidi da je i ranije liječen negdje u Skoplju - priča se u Domu zdravlja.
Momčilo je, u Makedoniji boravio jedno vrijeme dok se aktivno bavio košarkom i igrao za neki klub u Skoplju. Košarku je trenirao i u Beranama. Početkom ratova na prostoru bivše Jugoslavije mobilisan je. Poznanici pričaju da je već tada pokazivao neke znake neuračunljivosti. Potom je profesionalno prešao u vojsku, odakle je izbačen, opet zbog incidenata koje je izazivao.
- Bio sam prisutan kada je nekog mladića na autobuskoj stanici, iz čista mira, s leđa 'zalijepio' pesnicom. Onako visok i krupan, umalo ga je oborio. Čovjek nije znao šta se dešava. Takvih slučajeva je u posljednje vrijeme bilo mnogo - priča jedan konobar iz restorana na stanici.
Sve to, ipak, nije bilo dovoljno upozorenje. Momčilo je nastavio da prepada slučajne prolaznike i da se tjera sa djecom, najčešće u naselju Pešca, gdje je živio posljednje dvije - tri godine. Sada je osumnjičen za težak i svirep zločin. Ako se pretpostavke pokažu tačne, završiće u nekoj specijalizovanopj instituciji, gdje je trebalo da bude odavno. Za porodicu žrtve slaba utjeha...

Grubović mentalni bolesnik
Policija je juče saopštila da je Momčilo D. Grubović uhapšen, zbog osnovane sumnje da ubio Milicu Đerković. U saopštenju Uprave policije navodi se da ''se osnovano sumnja da je Grubović napao Milicu Đerković i, nakon što je oborio na asfalt, zadao joj više udaraca nogama u predjelu glave i tijela''. I pored pokušaja medicinskog osoblja da joj na licu mjesta i na putu prema bolnici spasu život, starica je podlegla povredama. Policija je saopštila da je Grubović, osoba narušenog mentalnog zdravlja i poznat po agresivnom ponašanju.

Nema stacionara za mentalne bolesnike
Momčilo Grubović nije, na žalost, jedini duševni bolesnik koji se slobodno šetao gradom. Kartoteka Dispanzera za mentalno zdravlje je prepuna. Ipak, neuropsihijatrijsko odjeljenje u Beranama, gdje bi se bolesnici makar privremeno smještali, ne postoji već petnaestak godina. Ukinuto je sa svojevremenim organizacionim reformama u crnogorskom zdravstvu. Od 1991. godine postoji samo dispanzer, bez mogućnosti stacionarnog liječenja.
REPUBLIKA

Tri i po godine

Beranac Željko Golubović (30) osuđen je juče u Višem sudu u Bijelom Polju, pred Krivičnim vijećem sudije Draga Kontara, na tri godine i šest mjeseci zatvora zbog pokušaja ubistva sugrađanina. Golubović je, prema optužnici 20. avgusta 2003. godine, poslije svađe i prepirke s Nikolom Babovićem pokušao da ubije njegovog brata Petra. S razdaljine od četiri metra, on je ispalio dva metka iz pištolja od kojih ga je jedno zrno pogodilo. Babović je pao i pritom iščašio desno rame. Kada je počeo da bježi optuženi je potrčao za njim i ispalio više metaka od kojih ga je pogodilo još jedno zrno i teško ga povrijedilo, a od posljedica ranjavanja i danas se liječi. Optuženi Golubović pucao je u Babovića i treći put, sa dva metka, dok je ovaj ležao u prolazu jedne zgrade, pri čemu ga je još jedno zrno pogodilo. Optuženi je, do skora, bio u bjekstvu. Iznenada se pojavio na suđenju sredinom januara.
Nakon izricanja presude, juče mu je ukinut pritvor.
REPUBLIKA

Smrt pod cokulama

Milica Đerković (68) iz naselja Pešca kod Berana, ubijena je preksinoć na monstruozan način udarcima vojničkim čizmama po glavi i tijelu, a za taj zločin osumnjičen je njen komšija Momčilo Grubović (45), saznaju “Vijesti”.

Beživotno tijelo nesrećne žene ležalo je u lokvi krvi na lokalnom putu kada su je pronašle komšije, pedesetak metara od kuće u kojoj je živjela sa mužem Radovanom i kćerkom.
“Vijesti” saznaju da se nakon ubistva Grubović sam prijavio policiji. On je izjavio kako se slučajno sreo sa Milicom i s njom se uputio prema kući. Prema njegovoj verziji , ona se u jednom trenutku okliznula na snijegu, pala i tu nepomično ostala. Grubović je zadržan u policiji i danas bi uz krivičnu prijavu za teško ubistvo trebalo da bude priveden istražnom sudiji Višeg suda u Bijelom Polju Miloradu J. Smoloviću. Smolović je naredio obdukciju koju je juče popodne obavila patolog Dragana Čukić.
U Opštoj bolnici u Beranama saopšteno je da je nesrećna žena dopremljena poslije 21 čas i da je već bila mrtva.
Milica i njen suprug Radovan imaju sina koji živi u Beogradu i tri kćerke, dvije su udate, a jedna živi sa roditeljima. Radovan je juče bio veoma potrešen i nije mogao da priča o ovom događaju, osim da je bio kući kada su došle komšije i pitale ga gdje je Milica.
- Rekao sam im da je otišla do prodavnice da nešto kupi nakon čega su mi rekli da neko leži nepomično na putu i da treba da pođem da vidim da li je to Milica. Otišao sam tamo i vidio je kako leži mrtva - kazao je Radovan napominjući da sa porodicom Grubović nikada nije bio u svađi i da sa Momčilom nijesu imali problema.
O motivima zločina niko od komšija nije želio da govori. Kazali su, međutim, da je Momčilo imao zdravstvenih tegoba i da je ubistvo možda počinio u trenucima psihičke krize .
Prema saznanjima “Vijesti”, Grubović je u posljednje vrijeme nekoliko puta nasrtao na njemu poznate, ali i nepoznate ljude. Prema istom izvoru, on je prošle godine fizički napao jednog sugrađanima na autobuskoj stanici u Beranama, a slično je prošla i jedna gospođa na koju je nasrnuo takođe prošle godine dok je čekala autobus u gradu. Juče se nije moglo saznati da li su ovi napadi prijavljeni policiji i šta je nakon tih incidenata preduzeto i da li je Grubović liječen.
- U Pešcima su nedavno pojedini mještani htjeli da organizuju potpisivanje peticije kojom bi se od nadležnih institucija tražila pomoć u liječenju komšije Grubovića, zbog toga što je sve češće presretao komšije koje je navodno šamarao ili udarao, ali težih posljedica nije bilo. Kada je trebalo staviti potpis, svi su se povukli ne želeći da se zamjeraju porodici Grubović - kazao je jedan od najbližih rođaka Milice Đerković.
VIJESTI

Čekaju ''nalaze'' policije

Zaposleni u beranskom Hotelsko-turističkom preduzeću odustali su od štrajka pred zgradom Vlade, nakon što su obaviješteni da je ministar turizma Predrag Nenezić zatražio od policije i poreske službe da preispitaju poslovanje ove kompanije od trenutka privatizacije.
-Sačekaćemo desetak dana da vidimo da li će se nešto preduzeti. Ako ni tada ne bude nikakvih rezultata donijećemo novu odluku o stupanju u štrajk -saopšteno je na zboru.
Situacija u HTP je dodatno pogoršana poslije nedavne prodaje Hotela ''Berane'' preduzeću ''Monte invest'', čiji vlasnik je zvanično Slovenac Matjaž Trpnik. Hotel je prodala ''Atlasmont banka'', koja ga je zaplijenila prošle godine, zbog neizmirenog kredita koji su novi vlasnici podigli i nijesu u potpunosti vratili.
-Obećano nam je iz granskog sindikata da će pokušati preko 'Atlasmont banke' da stupe s njim u kontakt i vide kakve su mu namjere -kazala je predsjednik Sindikalne organizacije HTP Radmila Osmajlić.
REPUBLIKA

Jovančević: CHF pravi partner

Saradnja beranske lokalne samouprave sa Američkom nevladinom organizacijom USAID rezultirala je brojnim projektima u izgradnji i rekonstrukciji, prije svega, infrastrukturnih objekata. Od 2002. godine do sada urađeno je skoro 60 projekata, čija je ukupna vrijednost premašila 2.000.000 dolara. Prema riječima Relje Jovančevića, predsjednika SO, od 2002. godine lokalna samouprava je sa međunarodnim organizacijama realizovala značajne investicione aktivnosti iz domena svojih nadležnosti.
- Najveću saradnju smo imali sa USAID-om, koji je preko svojih organizacija ICMA i CHF-a učestvovao u velikom broju urađenih infrastrukturnih projekata na teritoriji Berana. Na bazi predloga Zajednica građana i urađenih projekata lokalne samouprave i dijela našeg finansijskog učešća, CHF se pokazao kao pravi partner - istakao je Jovančević.
Prema njegovim riječima, posebno treba izdvojiti projekte izgradnje glavne ulice, koja je koštala 250.000 eura, i Vodovoda Buče-Lužac-Dolac, investicije koja je koštala 330.000 dolara. On navodi da je lokalna samouprava u te projekte uložila 120.000 eura, odnosno 140.000, dok je ostala sredstva obezbijedio CHF. Kako je kazao Jovančević, rekonstruisan je i veliki broj seoskih domova i izgrađeni manji vodovodni zahvati, u koje je Opština ukupno uložila 840.000 eura.
- Nadam se da će saradnja sa CHF-om biti nastavljena i ovog proljeća, kada bi trebalo da uđemo u projekat izgradnje mini centrale na Banjevcu. Za taj projekat pripremljena je projektna i ostala dokumentacija, a njena izgradnja bi koštala 160.000 eura. Takođe, vodimo aktivnosti da CHF participira u izgradnji novog pijačnog kompleksa, što je jedan od najvećih komunalnih problema u opštini- naglasio je Jovančević.
On je podsjetio da je lokalna samouprava ostvarila dobru saradnju i sa organizacijom “ Karitas” iz Luksemburga, sa kojom su prošle godine urađena dva velika projekta: rekonstrukcije ulica Voja Maslovarića i Miloša Mališića. Prema navodima Jovančevića, ti projekti su koštali 240.000 eura, a partneri su učestvovali sa po 50 odsto uloženih sredstava.
Navodeći da se uvijek može bolje i više Ivan Kiš, menadžer kancelarije CHF-a, ističe da je zadovoljan saradnjom sa beranskom lokalnom samoupravom. On je podsjetio da su partneri u prethodnom periodu realizovali 58 projekata, da je za ovu godinu već odobreno osam, a da su 22 projekta u procesu razmatranja.
- U završene projekte CHF je uložio 1.108.000, a naši partneri 973.000 dolara. Slažem se da su izgradnja Vodovoda Buče- Lužac- Dolac i rekonstrukcija glavne ulice bila dva najveća i najznačajnija projekta koja smo zajedno realizovali - istakao je Kiš.
Prema njegovim riječima, za izgradnju mini elektrane sredstva su obezbijeđena i čeka se pravna regulativa, dok učešće u izgradnji nove zelene pijace nije sigurno, jer se radi o ulaganjima koja budžet CHF nemože obezbijediti .
- Savjet namjerava da razvije i predloži jednu fazu tog projekta u koji bi CHF uložio do 50.000 eura. Takođe, CHF je pokazao spremnost da se angažuje u pronalasku drugih donatora za taj projekat - zaključio je Kiš.

Malo urađeno
Damir Ramusović, privatnik: - Osjeća se da je u posljednje vrijeme intenzivirano ulaganje u infrastrukturu grada. Mislim da su urađeni projekti bili najbitniji, ali da ima još značajnih koji nijesu ni započeti. Ko je finansirao radove ne znam, ali se pomak na bolje vidi.
Mladen Lekić, nezaposlen: - Vidi se da je nešto urađeno od grada. Najbitniji projekat bio je sanacija glavne ulice i dobro je odrađen. Ne znam koliko lokalna vlast ima novca na raspolaganju, ali toliko toga ima da se još uradi, a nije ni započeto.
Antonije Dimić, nezaposlen: - Nezadovoljan sam urađenim. U pitanju je samo šminka. Na primjer, Ulica Miloša Mališića trebalo je da bude završena prije tri mjeseca, a radovi još nijesu okončani. U njoj nije priključena ni rasvjeta, pa, mada se vidi da je opština nešto radila, to nije bilo kvalitetno.
Nikica Vujadinović, penzioner: - Urađenim nijesam zadovoljan. Asfaltiranje novih ulica se radi nekvalitetnije nego prije 50 godina. Postavlja se slab asfalt, na još goroj podlozi, pa će za tri godine sve biti isto. Bio sam član Komisije u jednom projektu i kada smo primijetili propuste dogovoreno je da ih izvođač otkloni, ali ni poslije godinu dana ništa nije urađeno.
DAN

Tragedija iznad dnevne politike

Na saopštenje Koalicije Opštinskih odbora SNP-a, SNS-a, NS-a u kojem je OO DPS Berane optužen za zloupotrebu dodjele pomoći porodicama nastradalih u teškoj željezničkoj nesreći kod Bioča, juče je reagovao OO DPS-a. Kako je navedeno u reagovanju, saopštenje Koalicije SNP- SNS- NS ostavilo je bez riječi sve ljude dobre volje u Beranama, bez obzira na političku orijentaciju.
- Tragični događaj koji je zadesio Crnu Goru nešto je iznad svih dnevnopolitičkih dešavanja, ali mračnim umovima ništa nije sveto u želji da ostvare svoje političke ciljeve. Pripisivati političku notu jednom humanom gestu Vlade Crne Gore i prisustvu ljudi koji su, kao i svi ostali građani, osjetili potrebu da sa porodicama poginulih podijele bol i patnju, bezmalo je cinično i neprimjereno datoj situaciji, navodi se, između ostalog, u reagovanju OO DPS-a Berane, koje je potpisao predsjednik OO DPS-a Drago Čantrić.
- Politika koju predstavljaju pomenute partije u prethodnom vremenu pokazala je svoje pravo lice uništivši mnoge živote i brojne porodice ostavši bez domova, pa zato ne treba trošiti riječi na postupke onih o kojima će građani Crne Gore uskoro dati svoj sud - zaključeno je u regovanju OO DPS-a.
DAN

Živjeli ''bez grke'' a onda...

Priči o mladom romskom paru Selimović – željezničkoj nesreći, prerano rođenom djetetu koje je umrlo poslije samo tri dana, novcu dobijenom kao pomoć i svađi oko novca - ne nazire se kraj. Porodična tragedija i tračak nade za ljepšu budućnost rođen nakon toga sa kupovinom nove kuće o kojoj su do nedavno mogli samo da sanjaju, pretvoren je, na žalost, u mučnu raspravu oko toga kome pripada novac dobijen na nesreći.
Otac Veselin je svu dosadašnju pomoć uložio u kupovinu kuće u naselju Donji Talum u Beranama u kojoj bi dočekao suprugu po izlasku iz bolnice.
Maloljetna majka Grozdana iz bolnice je, međutim, otišla kod svojih roditelja u Bar i izjavila, da je novac trebalo da pripadne njoj, odnosno da je suprug s kojim je živjela nevjenčano, kao maloljetnica, oteo 20 hiljada eura, te da mu je u tome pomogao neko iz Centra za socijalni rad u Beranama. Ona je ispričala da je sa Veselinom boravila u Beranama nekoliko dana, da on nije priznavao dijete i da su, navodno, krenuli u Bar da utvrde očinstvo. Takođe je kazala i da je željela da se beba sahrani u Podgorici, ali da je, suprug to učinio u Beranama bez prisustva njene rodbine.
- Tri dana smo je moja braća i ja obilazili u Podgorici i bdili nad njom. Plakala je i govorila da jedva čeka da je vratim u Berane. Tada nije bilo priče o parama. Kada je počelo da se govori na televiziji da će biti novca, njeni su došli u bolnicu i meni zabranili da je viđam - priča Veselin.
Po ko zna koji put on okreće broj njenog mobilnog. Hladni glas odgovara da je ''korisnik van dometa ili je isključio telefon''...
- Ne znam šta da radim da je vratim. Njeni neće da mi je daju da pričamo. Moja Grozdana...ne vjerujem da ona tako misli. Poručio sam joj da novac nijesam potrošio ni propio, nego da sam kuću samo za nas kupio. To nam je donijelo naše nesrećno dijete, i odlučio sam da sve uložim u dom o kojem smo sanjali. Kada smo u hodniku male kuće s mojima živjeli, bilo nam je lijepo i nijesmo se svađali - priča Veselin.
On i njegova supruga, kako tvrdi, u ''vozu smrti'' našli su se sticajem nesrećnih okolnosti i bijede u kojoj su živjeli.
- Krenuli smo u Bar da posjetimo njenog oca u bolnici. Trebalo je da pođemo dan ranije, ali nijesmo imali para. Sudbina je namjestila da krenemo sjutradan kada nam je moj zet pozajmio za kartu. Išli smo vozom jer je najjeftinije - kaže Veselin.
Grozdana i on živjeli su, tvrdi, u Beranama godinu i po ''bez grke''.
- Moj brat je izvukao iz voza i spasio od smrti. Izvlačili smo i druge. Meni je slomljena ključna kost. Previli su me i iste noći pustili. Normalno da sam uzeo svoje dijete kada je preminulo. Ona je u prisustvu socijalnog radnika i svjedoka pristala da bude sahranjeno u Beranama, kako smo i učinili - kaže Veselin.
Stoji ispod jedine zajedničke fotografije. Proljeće, behar, zagrljeni... Ona u drugom stanju. Jedina uspomena na kratko vrijeme siromaštva i sreće. I na dijete koje su čekali.
Tonio, star svega tri dana, počiva mirno na romskom groblju u Beranama, dok novac koji je ''ostavio'' roditeljima izaziva nemir. Priča o romskom paru i novcu razdora zaplešće se vjerovatno još više kada počne da pristiže i druga pomoć, od ''Lovćen osiguranja'', ''Željeznice''... iz ogromnog fonda koji je skupljen za porodice nastradalih i povrijeđene.

Trgovina
Veselin tvrdi da je Grozdana sa 16 godina, još dva puta ranije bila udata. - Roditelji su je prodavali po romskom običaju. I mi smo morali da damo pare kada smo je doveli – kaže on. Pored ''romskog običaja'' neki u ovoj činjenici vide i elemente trafikinga, i posao za neke druge službe osim socijalne.
Socijalno uradilo sve po Zakonu
U Centru za socijalni rad u Beranama ističu da su nemoćni da riješe međubračne odnose Selimovića. -Što se novca tiče, sve je dodijeljeno regularno i tu je, barem kada se govori o Centru za socijalni rad, svaka priča suvišna - kaže direktor Sava Arsović, ne želeći dalje o tome da govori.
REPUBLIKA

Stablo palo na parkirani automobil

Podgorica - Drvo, visoko oko 15 metara, palo je na golf "dvojku" beranske registracije 374-90, parkiran preko puta stadiona FK Budućnost, oko 11 sati i potpuno uništilo automobil.

Vlasnik automobila, Vojislav Raković, vidno zgranut štetom smrskane i spljoštene haube,skoro spojene sa točkovima, kazao je da će zasiguno tražiti nečiju odgovornost i naplatu štete.
- Bio sam privatnim poslom na stadionu,i kad sam izašao našao sam ovo, rekao je pokazujući na golf.
Građani koji su se tu zatekli kometarisali su da je korjenje drveća u blizini stadiona oslabilo zbog radova, a da današnji vjetar nije mogao biti toliko jak da prizrokuje čupanje stabla iz korjena.
Iz Komunalne inspekcije, na mjestu događaja, saopštili su da je u njihovoj nadležnosti samo da ukažu JP "Zelenilu" da ukloni oboreno drvo.
- E sad zbog čega se drvo oborilo, da li je to bio faktor današnjeg nevremena ili nečeg drugog, to ne možemo da kažemo. Vjerovatno će to ostati na sudu da procijeni, kazali su.
POBJEDA

Đački prevoz

Kompanija »Simon voajaž«, koja je nedavno kupila najveći dio imovine beranskog autoprevoznog preduzeća »Jugoprevoz« ubjedljivo je dobila na javnom tenderu Ministarstva prosvjete za prevoz učenika u regionu pet opština na sjeveru Republike. Stečajna uprava ocijenila je da je to više nego dobar start novog, privatizovanog, preduzeća.
- 'Simon voajaž' je više nego ubjedljivo dobio ovaj posao na tenderu. Za euro i dvadeset je bio bolji od drugorangiranog ponuđača. I svi drugi elementi ponude bili su bolji. Mislim da je ovo početak kakav se samo mogao poželjeti - rekao je stečajni upravnik »Jugoprevoza« Momo Jokić.
On je dodao da »Simon voajaž« nastavlja da ispunjava sve obaveze iz kupoprodajnog ugovora, i da se uskoro očekuje pristizanje jednog broja novih autobusa iz inostranstva, koji će biti uključeni na linijama koje je beransko autoprevozno održavalo.
- Novi vlasnik upisuje imovinu na sebe, nakon što je uplatio kupoprodajnu cijenu, ali se stečaj nastavlja sve dok ne rasprodamo i preostali dio imovine 'Jugoprevoza' - rekao je Jokić.
Autobuska stanica u Beranama i imovina »Jugoprevoza« u poslovnom krugu kompanije na Rudešu, prodati su krajem prošle godine preduzeću »Simon voajaž« koje je registrovano u Beranama sa inostranim partnerom. Ta dva najkrupnija dijela imovine prodata su za 850.110 eura. Nijesu prodati još Autobuska stanica u Plavu, poslovne prostorije u pristanišnoj zgradi beranskog aerodroma i osam stanova koji su pod sudskim sporom.
Novi vlasnik se obavezao da preuzme 40 zaposlenih, dok se za 28, koliko je još kroz stečaj bilo angažovano, priprema socijalni program koji predviđa otpremninu od 24 plate.
Privatizacija »Jugoprevoza«, prema riječima zaposlenih, došla je u posljednjem trenutku i spasila preduzeće od likvidacije, koja je bila sudbina mnogih drugih crnogorskih autoprevoznih kompanija. Radnici su tavorili sa ogromnom brojem zaostalih plata, a sav prihod nije bio dovoljan ni da pokrije troškove goriva na linijama koje su održavane dotrajalim autobusima.
Prošle godine »Jugoprevoz« je ostao i bez posla vezanog za održavanje đačkih linija, koji je na tenderu bio dodijeljen rožajskom prevozniku »Nokić kompani«. Ponovno dobijanje đačkog prevoza u regionu, koji koristi oko 1.250 učenika iz Plava, Bijelog Polja, Andrijevice, Rožaja i Berana, garancija je za prihode koji će zaposlenima obezbijediti značajnu sumu neophodnu za zarade. »Simon voajaž« se obavezao da će sve linije i polaske prilagoditi potrebama đaka, vezano za vrijeme odlaska i povratka iz škole. »Jugoprevoz« je đačke linije održavao trideset decenija i samo su problemi nelikvidnosti prošle godine bili prepreka da taj posao privremeno pripadne dugom.
Ova kompanija, sa tradicijom od 60 godina, je jedna od najstarijih i nekada najjačih u bivšoj Jugoslaviji. Očekuje se da će novi vlasnik, koji inače održava i neke međunarodne linije, uspjeti da je vrati na 'noge' i stare puteve.
REPUBLIKA

Dilovao heroin

Zamjenik višeg državnog tužioca Lepa Medenica podnijela je juče istražnom sudiji bjelopoljskog Višeg suda Miloradu J. Smoloviću zahtjev za pokretanje istrage protiv Dražena M. Simonovića (18) zvanog Žodra, maturanta Srednje medicinske škole u Beranama zbog sumnje da je švercovao drogu. Pošto ga je saslušao, sudija je Simonoviću odredio pritvor od mjesec dana. Simonović je osumnjičen da je u petak u Beranama za 30 eura Bjelopoljcu Lj.R. prodao dva grama heroina.
VIJESTI

Helmut se razveo nakon smrti

Rožajka Ferka Hodžić tvrdi da je beranski Osnovni sud njenu kćerku Umihanu Kalač od Njemca Hajka Helmuta razveo na osnovu falsifikovane dokumentacije koju su sačinili advokati Sefer Međedović i Harun Adrović.
- Moja kći se vjenčala u Njemačkoj u februaru 2000. godine. Helmut je umro u aprilu prošle godine, nakon čega je Umihana ostvarila pravo na njegovu penziju i dobila dva mjesečna primanja. Penzija joj je ubrzo ukinuta, jer su nadležnima u Njemačkoj dostavljeni dokazi da se moja kćerka navodno razvela - kazala je Hodžić, koju je kćerka opunomoćila da u njeno ime “preduzme sve potrebne radnje kako bi se objelodanila istina”.
U obimnoj dokumentaciji koju je Hodžić dala na uvid “Vijestima” ima nekoliko nelogičnosti. Na izvodu iz matične knjige umrlih stoji da je Helmut umro 3. aprila prošle godine, a da je predlog za razvod braka podnio 5. aprila, odnosno dva dana nakon smrti.
- Na falsifikovanim papirima stoji da je za pokojnika udata Ifeta Vajngartner, koja je pod prezimenom Kočan ranije bila udata za Denisa Pačariza. U dokumentima stoji da se Ifeta razvela od Denisa 24. marta 2005. godine, a vjenčala sa Helmutom šest dana kasnije. Ispada da se Helmut vjenčao sa Ifetom u martu dok je još bio oženjen, jer je navodni predlog za razvod braka od Umihane podnio dva dana nakon što je umro. Sudija beranskog Osnovnog suda Vojislav Stojanović brak je razveo 19. aprila, odnosno 16 dana nakon Helmutove smrti - uočila je Hodžić.
Ona sumnja da je u falsifikovanje, osim Međedovića i Adrovića, uključen Denis Pačariz, bivši Ifetin muž koji je na ročistu svjedočio da je Umihana prije odlaska u Njemačku živjela u Beranama. Kasnije se Ifeta pojavila u Njemačkoj sa dokazom da je vjenčana za Helmuta u namjeri da ostvari pravo na penziju.
- Njemačke vlasti su donijele odluku da Helmutovu penziju ne primaju ni Umihana ni Ifeta do konačnog utvrđivanja istine. Slučaj smo prijavili policiji koja je na osnovu vještačenja utvrdila da je potpis moje kćerke na papiru kojim se Adrović ovlašćuje da je zastupa falsifikovan. Nakon tog vještačenja, policija je podnijela krivične prijave protiv Međedovića, Adrovića i Pačariza - kazala je Hodžić.
“Vijestima” je nezvanično potvrđeno da su protiv Pačariza, kao i advokata Međedovića i Adrovića podnijete krivične prijave.
Međedović je “Vijestima” kazao da je djelovao nakon dolaska izvjesne ženske osobe koja se predstavila da je Umihana Kalač.
- Ne znam ko je ona, ali me je dovela u zabludu. Poslao sam je kod Adrovića sa kojim je sačinila punomoćje. Moje punomoćje da zastupam Helmuta je sačinjeno na osnovu njegovog koje je dostavljeno matičaru, a u kojem traži da bude vjenčan sa nekom drugom ženom. Naknadno je otkriveno da Umihana nikada nije dala punomoćje da se razvede - kazao je Međedović.
On zna da je protiv njega podnijeta krivična prijava, ali smatra da je to učinjeno neosnovano i ishitreno.
Advokat Adrović je kazao da je saslušan u beranskoj policiji, ali da ne zna da je protiv njega podnijeta krivična prijava.
- Međedović me je pozvao i obavijestio da ima sporazumni razvod i pitao da li želim da učestvujem. Kazao sam mu da sačini punomoćje za Umihanu te da ću mu ja dati svoj faksimil što sam i učinio ne sumnjajući u kolegu - kazao je Adrović.
VIJESTI

Sama, bolesna i bez primanja

U izbjegličkom naselju na Balabandi u Beranama upoznali smo Snežanu Savić (57), raseljeno lice iz sela Klokot, opština Vitina, na Kosovu. U rodnom gradu je živjela sa suprugom, radeći kao fizioterapeut u banji do juna 1999. godine, kada je veliki broj Srba i Crnogoraca sa Kosova i Metohije potražio spas u Crnoj Gori. Snežana je tada sama došla u Plav (muža su joj kidnapovali prije izbijanja rata), gdje je boravila neko vrijeme, a onda ju je zadesila nova nesreća, moždani udar. Ostala je nepokretna, i djelimično je izgubila moć govora. Paklene muke su tek tada počele. Bila je godinu dana prikovana za krevet. Pomoći nije bilo niotkuda. Gladovala je po par dana, dok se neko od komšija ne bi smilovao i donio joj tanjir hrane. Onda je upoznala gospođu Ivanku Kojić iz Komesarijata za raseljena lica sa Kosova i Metohije. Nekako je smogla snage i bukvalno se odvukla do Podgorice u potrazi za spasom i Ivankom. Kojićeva nije mogla da vjeruje da je tako bolesna osoba prevalila toliki put.

- Dešavalo se de ne jedem ništa po dva-tri dana, jer su mi komšije bile izbjeglice koje nijesu mogle da prehrane ni sopstvene porodice, a kamoli meni da pomognu. Sam Bog me je poslao kod Ivanke Kojić. Ta žena nam je bezrezervno pomagala svima, a za uzvrat od nas ni cigaretu nije htjela da uzme. U svojim molitvama se uvijek molim i za tu divnu ženu, mog spasioca i njenu porodicu - ispričala je Simićeva.
Iz Plava je došla u Berane i nastanila se u drvenoj baraci u izbjegličkom naselju na Balabandi, gdje je upoznala Sonju Krivčević iz humanitarne organizacije “Kolo srpskih sestara”, za koju kaže da je pored Kojićeve i jedne porodice iz Podgorice, koja želi da ostane anonimna, njen najveći prijatelj.
- Ne znam šta bih radila da nije Sonje i jedne petočlane porodice iz Podgorice, koja inače živi privatno, ali uvijek je tu kada mi treba njihova pomoć. Nikada se nijesmo upoznali, ali pomoć redovno stiže. Sonja i žene iz njenog udruženja svakodnevno mi pomažu s obzirom na to da se jedva krećem. Ulje, brašno, makarone stižu svakog mjeseca od njih. Ali meni treba novac, naročito za ljekove, a nemam nikakvih primanja. Dvaput sam operisana od raka, imala sam moždani udar, a neredovno uzimam terapiju. Komšije, Sonja i volonteri mi daju nešto novca i tako kupujem ljekove - rekla je Snežana.
Ona danas živi u zgradi koju je za raseljena lica sagradila njemačka humanitarna organizacija “Help”. Garsonjerom koju je dobila je zadovoljna. Najveći problem koji trenutno ima je što ne može da ostvari nikakva socijalna primanja, odnosno pomoć.
- U Srbiji kažu da smo još uvijek jedna država i da je opština u kojoj trenutno živim dužna da se stara o meni. Po ovima iz Berana ja nijesam građanin Crne Gore i nemam nikakva prava ovdje. Dok se oni dogovore, strah me da više ne budem živa - završila je svoju ispovijest Snežana Simić.

Invalid cijepa drva da bi preživio
U istoj zgradi u kojoj živi Snežana Simić zatekli smo i stariji bračni par iz Peći, Novicu i Radmilu Kandić. Dok su bili na Kosovu radili su u fabrici obuće “Kopeks”, imali kuću i nešto zemlje. Danas te kuće nema, a na njenom mjestu je po Kandićevim riječima, zasađena trava. Mir su sada našli u skromnoj garsonjeri u zgradi izgrađenoj za raseljena lica sa Kosova. Novica je invalid. Ima problema sa desnom nogom još od rođenja i mora da nosi ortopedsku obuću. Dosad je specijalne cipele, koje koštaju oko 80 eura, dobijao od “Karitasa”, ali ubuduće će morati sam da ih kupuje. Preživljavaju uz pomoć oskudne pomoći “Kola srpskih sestara” i “Helpa”. Danica kaže da je stigla čak do Bijelog Polja čisteći ulaze i kuće, ne bi li zaradila još koji prijeko potreban dinar. Uz to mjesečno od fabrike u kojoj su radili dobijaju po 50 eura, za koje moraju da idu do Prijepolja.
- Bog neka čuva Sonju Krivčević. Ona je naš najveći dobrotvor. Svoj spas dugujemo toj ženi. Pored njene pomoći, moja supruga održava higijenu po kućama i ulazima odavde do Bijelog Polja, a ja cijepam drva sa mojih 65 godina i tako sastavljamo kraj s krajem. Ali, ne žalimo se. Još kada bismo imali šporet, jer je ova furuna na kojoj se grijemo neuslovna za spremanje hrane, bilo bi mnogo bolje - kaže Kandić.
U barakama, pored zgrade, u kojima su ranije živjeli, postoje šporeti koje su dobili od UNHCR-a, ali je raseljenim licima zabranjeno da ih ponesu sa sobom kada su se useljavali u novu zgradu.
- Život u barakama je bio mnogo teži. Nijesmo imali svoja kupatila, već jedno zajedničko. Bilo je hladno, za razliku od ovog stana. Drva za ogrijev dobijamo redovno od “Helpa” i to nam puno pomaže. Troškove održavanja zgrade u kojoj sad živimo, struju i vodu, plaćamo sami - ispričao je Novica.
Radmila ima problema sa krvnim pritiskom i migrenom. Često se, kaže, desi da joj je toliko loše, da mora da ide u hitnu pomoć i onda Novica zove taksi, ako ima novca, a ako ne, izađe sa bolesnom ženom u hladnu beransku noć, nadajući se da će neko da se smiluje i stane.
DAN

Vlada dala samo 10 odsto

Prema podacima lokalne samouprave, budžet Opštine Berane je u prethodnoj godini zakinut za oko 100.000 eura. Naime, toliko novca je manje uplaćeno samo po osnovu koncesione naknade za šume i iskorišćavanja rječnog blaga. Prema riječima Vlatka Pekovića, sekretara Sekretarijata za finansije, takvo stanje je moguće jer se ne sprovodi Zakon o decentralizaciji vlasti.
- Ni jedna ingerencija predviđena zakonom o lokalnoj upravi i decentralizaciji vlasti nije vraćena lokalnoj samoupravi. Njime je predviđeno da se opštinama vrati predškolsko i školsko obrazovanje, primarno zdravstvo, Republičke inspekcije koje se nalaze u Beranama. Kada bi se u tom dijelu zakon ispoštovao znatno bi se povećali prihodi Opštine - kaže Peković, dodajući da je nemoguće izračunati koliko je po tom osnovu sredstava zakinuto beranskoj opštini, a time i građanima.
On navodi da ono što je lako izračunati jesu koncesione naknade za iskorišćavanje šumskog i rječnog bogatstva. Prema njegovim navodima, Zakonom o finansiranju lokalnih samouprava precizirano je da stopa koncesija iznosi 30 odsto što Vlada ne poštuje.
- Za 2005. godinu Opštini je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i JP “Crna Gora šume” uplatilo koncesije u visini od 10 odsto. Na račun koncesija za šume uplaćeno je 40.485 eura, dok su koncesije na iskorišćavanje šljunka, pijeska i ostalog rječnog blaga iznosila svega 4.654 eura. Razlika između zakonske obaveze i uplaćenog novca, samo po tim osnovama, iznosi blizu 100.000 eura. Pored toga, mi, uopšte, nemamo uvid koliko se šuma na teritoriji naše opštine zaista posječe, a sumnjamo da se radi o znatno većoj količini od prikazane. Mi smo nemoćni i ostaje nam da vjerujemo na riječ republičkim institucijama - ističe Peković.
On tvrdi da je ovakav vid iskorišćavanja prisutan u svim opštinama na sjeveru Crne Gore, dodajući da se i po drugim osnovama sjever zakida u odnosu na ostale dvije regije.
- Opštine su obespravljene i zaduživanjem Republike za investicije na jugu i u Podgorici. Kreditima se opterećujemo i mi na sjeveru za podgorizaciju Crne Gore. Takvih investicija na sjeveru nema, mada ima već urađenih projekata za nekoliko krupnih investicionih poduhvata. Ono što je naše odnosi se, ne uplaćuje se zakonski propisan postotak, a kreditnim aranžmanima, kojima se druge regije razvijaju, sjever se iskorišćava i obespravljuje - zaključuje Peković.

Poreskoj upravi trebaju ovlašćenja
Informaciju o tome koliko se novca slije u Republičku kasu i koliko se od njega vrati u Berane, “Dan” je pokušao dobiti u kancelariji Poreske uprave. Međutim, Radivoje Merdović, šef kancelarije, saopštio je da nema ovlašćenja o davanju takvih informacija.
- Naša ustanova je centralizovana i ja nemam ovlašćenja da saopštavam bilo kakve podatke. U Poreskoj upravi Crne Gore funkcioniše institucija portparola, koji je jedini ovlašćen da daje takve podatke, zaključio je Merdović.
DAN

DPS profitira na tragediji

Povodom teške željezničke nesreće koja se 23. januara dogodila u Bioču i, kako je navedeno, njene zloupotrebe u dnevnopolitičke svrhe, saopštenjem za javnost oglasila se koalicija opštinskih odbora SNP-SNS i NS Berane. Kako je navedeno u saopštenju, šta je sve činila i čini aktuelna vlast u Crnoj Gori, počev od njenih republičkih do lokalnih čelnika najbolje pokazuje primjer iz Berana.
- Prilikom uručivanja pomoći porodicama poginulih sa teritorije Berana (porodice Bubanja, Bajić i Agović) direktora Centra za socijalni rad Savu Arsovića, preko koga se pomoć distribira, pratio je niko drugi nego Drago Čantrić, predsjednik OO DPS-a, inače i direktor Gimnazije “Panto Mališić” (što je tipičan primjer “depolitizacije” školstva) i poslanik DPS-a u Skupštini državne zajednice SCG - navodi se u saopštenju OO SNP-a, SNS-a i NS-a koje su potpisali predsjednici odbora.
U saopštenju dalje stoji da je pravo Čantrića, kao i svakog drugog čovjeka, da saučestvuje u nečijem bolu, pomogne kome može i hoće na način koji odabere.
- Ali, u ovim slučajevima, njegov obilazak porodica postradalih zaista se ne može shvatiti i prihvatiti drugačije nego kao dnevnopolitički potez i jedan od vidova njegovog, i njegove partije, političkog djelovanja. Izgovora i pravdanja ovakvog postupka gospodin Čantrić može naći iz više razloga, ali svi oni padaju u vodu pred činjenicom da su novčanu pomoć stradalima i porodicama poginulih uplatili mnogi iz Crne Gore i sa drugih strana, a ne samo DPS. Pomoć iz tih razloga niko, pa ni Čantrić, ne može svojim prisustvom pri uručivanju prikazivati kao pomoć partije čiji je funkcioner - stoji u saopštenju.
DAN

Muž oteo pare od pomoći

Grozdana Selimović (16) u željezničkoj nesreći na Bioču izgubila je tek rođenog sina a i sama je teško povrijeđena. Iz podgoričke bolnice izašla je juče i bolničkim kolima prevezena u Bar. Njena porodica već duže vremena boravi u Baru u gotovo nemogućim uslovima za život, smještena na livadi gdje se nalaze nekolike kamp prikolice. U jednoj od njih zatekli smo Grozdanu, dosta iscrpljenu i u šoku nakon nesreće.
- Bila sam kod nevjenčanog supruga Veselina u Beranama nekoliko dana, jer on nije htio da prizna dijete kao svoje, pa smo se dogovorili da se vratimo u Bar i da utvrđivanje očinstva obavimo u barskoj bolnici. Krenuli smo zajedno iz Bijelog Polja, bili u trećem vagonu, kad je došlo do nesreće. Ne sjećam se šta se sve dešavalo po ispadanju voza, ali znam da su me iz voza izvela dvojica policajaca. Veselin je pretrpio lakše povrede i iste noći se vratio u Berane. Ja sam teško povrijeđena, a dijete je, nažalost, preminulo - kaže ona.
Grozdana kaže da je imala želju da dijete bude sahranjeno u Podgorici na Čepurcima gdje su sahranjena i njena braća od tetke, ali Veselin to nije dozvolio, već je sina sahranio u Beranama bez prisustva njene rodbine.
- Nije dolazio da me posjećuje u bolnici, sve dok nije objavljeno da će biti isplaćena pomoć od 20.000 eura. U prisustvu jedne od doktorica ja sam, pošto sam nepismena, dala otisak prsta, što je izgleda za njega bilo dovoljno da uz pomoć zasad meni nepoznatih ljudi podigne tu pomoć. Tako sam ostala i bez djeteta i bez pomoći, nemoćna u ovoj hladnoj prikolici uz željezničke šine koje ovuda prolaze, da me voz svakodnevno podsjeća na nesreću.
U bolnici su joj, kaže, rekli da je bolje i da mora ići na kućno liječenje, a ona kaže da se bez pomoći i para ne može liječiti.
- Malo mu je bilo što me svakodnevno tukao, prijetio mi u bolnici, što mogu da potvrde i medicinske sestre Maja i Olja, već mi je uzeo i novac. Mora se neko naći da ispravi ovu grešku, jer ja bez te pomoći nemam uslova za život. Jednostavno sam prevarena. Neko mu je iz Socijalnog u Beranama pomogao, jer ja nijesam njegova vjenčana supruga, a osim toga, još uvijek sam i maloljetno lice, imam tek nešto više od 16 godina - priča Grozdana.
DAN

Otkazi nezakoniti

Republička inspekcija za rad je nakon nadzora u Fabrici eksploziva ''Polieks'' zaključila da poslodavac prilikom proglašenja tehnološkog viška nije utvrdio rang listu svih zaposlenih u skladu s pojedinačnim kolektivnim ugovorom – saopštio je član Borda direktora fabrike Branislav Brakočević.
On je rekao da je republička inspekcija sugerisala otpuštenim radnicima da svoja prava potraže pred sudom.
Iz Fabrike namjenske proizvodnje ''Polieks'' krajem oktobra je kao tehnološki višak otpušteno 46 radnika, među kojima i jedan od bivših direktora i dva nekadašnja predsjednika sindikata. Viškom je proglašen čak i predstavnik radnika i građana u Bordu direktora Branislav Brakočević.
Poslovodstvo je nedavno saopštilo da fabrika ima dobru perspektivu i da je otpuštanje radnika bilo nužno.
REPUBLIKA

Sumnjiva i druga privatizacija

Nakon što su prije nekoliko dana najavili proteste za 9. februar pred zgradom Vlade u Podgorici, radnici Hotelsko -turističkog preduzeća "Berane" obratili su se juče za pomoć i Ministarstvu pravde od kojeg traže da se uključi u preispitivanje prethodne i aktuelne, druge po redu privatizacije tog preduzeća.
U njihovom obraćanju, koje je potpisala predsjednik Sindikata HTP Radmila Osmajlić, se navodi da je prethodna privatizacija, kada je preduzeće kupila kompanija "Euroturist GMBH", izazvala brojne probleme. Radnici sumnjaju da iza novog vlasnika, kompanije "Monteinvest", koja je na drugom tenderu kupila HTP za 200.000 eura, stoje isti ljudi iz "Euroturista", te da strahuju da će i ovog puta biti izigrani u svakom pogledu. Zbog toga se od ministra pravde traži direktno posredovanje u posljednjem procesu privatizacije.
Pored protesta u Podgorici, oni su najavili da će sa članovima porodica proteste nastaviti u prostorijama hotela u Beranama, do konačnog razrješenja njihovog statusa.
VIJESTI

Otac poginulih mladića ogorčen

Pred krivičnim vijećem sudije Arifa Spahića juče je u Višem sudu u Bijelom Polju nastavljeno suđenje Slavku Filipoviću (25) iz Podgorice i Slavku Kastratoviću (25) iz Berana, zbog teške saobraćajne nesreće u kojoj su poginula braća Uglješa (20) i Nikola (24) Popović.
U optužnici se navodi da je Filipović upravljajući ''micubiši pajerom'', vlasništvo Direkcije javnih radova, na raskrsnici ulica Dušana Vujoševića i Milorada Jovančevića u Beranama, vozeći brzinom 100 kilometara na sat, iako tu važi ograničenje od 50, izazvao saobraćajnu nesreću. Kastratović se tereti da nije propustio Filipovićevo auto, koje je imalo prvenstvo prolaza.
''Micubiši'' je udario prednjim dijelom u Kastratovićev ''opel kadet'', a u žestokom sudaru na licu mjesta su poginula braća Filipović, saputnici u Kastratovićevom vozilu.
Na jučerašnjem pretresu nije se pojavio svjedok Dragoljub Popović i sud je odbacio zahtjev za saslušanjem tog svjedoka. Sud je odbio zahtjev Višeg tužioca i advokata da se radi dopune dokaza odredi vještak koji bi se na osnovu oštećenja izjasnio o brzini kretanja oba vozila. Odbijen je i prijedlog o pozivanju vještaka iz Slovenije, kao i o ponovnoj rekonstrukciji nesreće, jer sud smata da se ne bi došlo do drugačijeg stanja od onog koje je već utvrđeno.
Otac pokojnih mladića Vučić Popović demonstrativno je napustio juče suđenje jer, kako je kazao, ne želi više da ''prisutvuje najvećoj farsi koja je ikad viđena u jednom sudu''. On je najavio da će o svemu obavijestiti predsjednika Skupštine Crne Gore i Vladu.
-Bio bih sraman otac kad bih dozvolio da se ova lakrdija ovako završi i da još jedan minut slušam bilo šta više o ovakvim nalazima i postupcima policije, dr Milorada Bakića, tužioca, istražnog sudije - kazao je ogorčeno Popović i napustio suđenje.
Novo ročište biće održano danas.
REPUBLIKA

Goluboviću tri i po godine

Pred vijećem Višeg suda u Bijelom Polju kojim je predsjedavao sudija Drago Konatar, juče je na tri i po godine zatvora osuđen Željko Golubović (28), iz Berana, zbog pokušaja ubistva.
Prema optužnici, Golubović je u noći 20. avgusta 2003. godine ispred ulaznih vrata Osnovnog suda u Beranama, nakon kratke svađe pokušao da ubije sugrađanina Petra Babovića. On je ispalio dva hica iz pištolja u Babovićevom pravcu, od kojih ga je jedno zrno pogodilo. Kad je krenuo da bježi Golubović je ispalio još nekoliko hitaca i drugi put pogodio Babovića usljed čega je Babović teško povrijeđen, kaže se, između ostalog, u optužnici.
Nakon izricanja presude Goluboviću je ukinut pritvor.
DAN

Energana neće kočiti prodaju

Predstavnici Vlade, Agencije za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja, Opštine Berane i stečajne uprave Rudnika mrkog uglja "Ivangrad", održali su juče sastanak u Podgorici na kojem je razgovarano o privatizaciji tog preduzeća. Kako je saopštio stečajni upravnik Rudnika Dušan Bugarin, dogovoreno je da Energana, koja se trenutno nalazi u sastavu "Nove beranke" više ne bude problem, odnosno da taj pogon ne bude kočnica za prodaju Rudnika. Taj slučaj je bio ljetos, kada je potpisivan kuporodajni ugovor sa slovačkom firmom "Oz Kovekas". Ta firma je prilikom kupovine Rudnika tražila da i taj pogon bude u sastavu Rudnika, a Energana je u tom momentu pripadala preduzeću "Nova Beranka". Zbog nemogućnosti da se rukovodstva preduzeća dogovore oko vlasništva nad Energanom, taj privatizacioni aranžman je propao.
- Dogovoreno je da se pisanim putem o tome obavijesti "OZ Koveks", kompanija iz Slovačke, koja je kao jedini ponuđač, bila odabrana na posljednjem tenderu i sa kojom je početkom juna prošle godine potpisan kupoprodajni ugovor, ali je kasnije proces privatizacije zaustavljen, jer Energana nije bila u sastavu Rudnika - kazao je Bugarin i dodao da očekuju da najkasnije za 15 dana Slovaci dođu i nastave pregovore oko privatizacije Rudnika.
Inače, "OZ Koveks" je na posljednjem tenderu ponudio cijenu od 300.000 eura i garanciju o investicionim ulaganjima u iznosu od 4.700.000 eura.
Krajem prošle godine, najavljivan je novi tender za prodaju Rudnika, ali je ubrzo poslije te informacije stiglo pismo preporuke od slovačkog "Oz Koveksa". Slovaci su preporučili da bi bilo racionalnije riješiti problem vlasništva Energane, čime bi ta firma nastavila pregovore o privatizaciji, odnosno ostala pri ponudi koju je dala u junu prošle godine.
VIJESTI

U igri 15 lokacija

Renomirani zagrebački Institut «Hrvoje Požar» završio je ekspertsku studiju o mogućnosti gradnje malih hidroelektrana u Crnoj Gori i prezentiraće ga Vladi od 13. do 15. februra. Stručne službe Ministarstva ekonomije će, nakon toga u roku od mjesec dana, odnosno do sredine aprila, na bazi te studije napraviti konačnu verziju «Strategije gradnje malih hidroelektrana» - saznaje Republika u crnogorsoj Vladi.
Pomoćnik ministra ekonomije za sektor energetike Miodrag Čanović kazao je Republici da, shodno ekspertskim preporukama, na prostoru Crne Gore ima oko 70 mogućih lokacija za gradnju malih hidrocentrala.
- Ekspertska istraživanja su obavljena na ukupno 15 lokacija širom Crne Gore i na njima je moguća gradnja novih izvora energije – objasnio je Čanović. Prema njegovim riječima, Ministarstvo ekonomije, će po dobijanju Studije od instituta «Hrvoje Požar», pozvati sve koji žele - da se aktivno uključe u definisanje konačnog izgleda tog značajnog dokumenta.
- Zahtjevi beranske i andrijevačke opštine za gradnju malih hidrocentrala na cjevovodima tamnošnjih vodovoda, moraće se prilagoditi Zakonu o energetici, shodno kome Ministarstvo ekonomije u saradnji sa Regulatornom agencijom izdaje potrebne dozvole – precizirao je Čanović.
Odgovarajući na pitanje Republike da li će se pojednostaviti procedura za dobijanje dozvole za gradnju energetskih izvora, Čanović je kazao da će sve dozvole ubuduće izdavati samo na jednom mjestu - u Ministarstvu ekonomije.
- Ministar ekonomije će za svaku godinu određivati cijenu proizvedene električne energije u malim hidroelektranama, snage do 10 megavata. Za utvrđivanje cijene struje postajaće uredba i metodologija prema kojoj će se to određivati kao u svim zemljama okruženja, poput Slovenije ili Hrvatske – objasnio je on.
Pomoćnik ministra za sektor energetike kazao je da će se, nakon usvajanja «Strategije gradnje malih elektrana» i «Strategije razvoja energetike», napraviti akcioni plan, shodno kome će tačno biti definisani prioriteti u razvoju energetike.
- Konačna verzija Strategije razvoje energetike se očekuje polovinom maja 2006. godine – ponovio je Čanović.
Projekcijom elektroenergetskog bilansa za 2006. predviđena potrebna količina električne energije za domaće tržište je 4,6 milijardi kilovat sati, što znači da je količina nedostajuće energije 1,5 milijardi kilovat sati.
Takav energetski deficit se može smanjiti samo izgradnjom novih izvora energije.
Crna Gora iskorišćava svega 17 odsto svog hidroenergetskog potencijala, što je, ako se izuzme Rusija, ubjedljivo najmanje u Evropi.
REPUBLIKA

Nabavka 15 autobusa

Stečajna uprava "Jugoprevoza" iz Berana juče je zvanično obavila pimopredaju imovine preduzeća, kompaniji "Simon Vojaž", koja je poštovala sve dogovorene obaveze u vezi sa pivatizacijom. "Simon Vojaž" je kupio Autobusku stanicu, imovinu na Rudešu i kompletnu pokretnu imovinu koja je prodata po cijeni od 850.200 eura. Kako je juče najavljeno, već je pripremljeno 100.000 eura za obnovu voznog parka, odnosno za kupovinu rezervnih djelova, obnovu postojećih autobusa i njihovu registraciju, a u najskorije vrijeme se očekuju da novi vlasnik iz Luksemburga obezbijedi još 15 novih autobusa. Kako radnici očekuju narednih dana bi trebalo da počne isplata i oko 30 zaostalih plata.
- Kupac je potpisao sporazum 26. januara sa "Albinom" iz Podgorice u iznosu od 33.500 eura, koristeći svoje pravo iz kupoprodajnog ugovora, o skidanju fiducije sa ugostiteljskih objekata Autobuske stanice, tako da je i taj problem riješen - navodi se u zapisniku o primopredaji imovine "Jugoprevoza" kojeg su potpisali u ime prodavca Momo Jokić i kupca Mehmeda Adrovića, koji je zastupnik luksemburške kompanije "Simon Vojaž".
VIJESTI

"Katel" dužan još 34.000 eura

Kompaniji "Katel" iz Podgorice, koja je tokom prošle godine kupila imovinu Ciglane "Rudeš" za 254.000 eura, juče je istekao, jednom već odloženi, rok za uplatu pomenutog novca. Prema kupoprodajnom ugovoru kupac je bio dužan da zaključno sa 1. oktobrom 2005. godine, izmiri novac za koji je kupio Ciglanu. Međutim, kako je "Katel" dao samo dio novca i nije mogao da poštuje taj rok, a s obzirom na to da Ciglana nije imala povoljnijeg ponuđača i poslovnog partnera od te firme, stečajna uprava u dogovoru sa stečajnim sudijom, donijela je odluku da pomjere rok isplate do 1. februara 2006. godine.
Stečajni upravnik Vuk Božović, saopštio je juče da u ovom momentu "Katel" po tom osnovu duguje još 34.000 eura, te da se nada da je kupac imao u obzir odloženi rok plaćanja i da će preostali dio novca pristići na žiro-račun preduzeća vrlo brzo.
U tom kolektivu je juče trebalo da bude izmirena januarska plata, a kako su kazali predstavnici sindikata, obaveze preduzeća prema radnicima je svega jedan zaostali lični dohodak.
Inače, oko 60 radnika Ciglane trenutno se nalazi na kolektivnom odmoru. Zbog neizmirenog duga, Ciglani je isključena struja, a o kojem se iznosu radi to juče nije bilo moguće saznati. Prema trenutnim očekivanjima, rok za početak proizvodnje je 1. mart, do kada bi trebalo da budu riješeni problemi sa kupcem.
VIJESTI

Policija pucala za provalnicima

Izvor iz Centra bezbjednosti Berane potvrdio je juče Republici da je policija preksinoć pucala prilikom potjere za provalnicima u naselju Hareme.
-Policijska patrola je iz kola pucala u vazduh, ali su provalnici uspjeli da se domognu mračnih dijelova naselja i pobjegnu - rekao je taj izvor.
Za provalnicima, koji već neko vrijeme haraju gradom, ostala je samo vreća sa stvarima pokradenim te noći iz nekih kiosaka. Zvaničnog saopštenja o pucnjavi i događajima u naselju Hareme, u blizini Škole ''Radomir Mitrović'', nije bilo.
REPUBLIKA

Stipendije za 16 učenika - drvoprerađivača

Prijem radova na rekonstrukciji radionice u Š.C. “Vukadin Vukadinović” u Beranama, kao i dodjela stipendija učenicima smjera drvoprerađivački tehničar zakazan je za danas. Prijemu radova prisustvovaće predstavnici Evropske agencije za rekonstrukciju i razvoj, koji su i finansirali radove u okviru projekta podrške srednjem stručnom obrazovanju. Nakon petnaest godina pauze u Š.C. “Vukadin Vukadinović” ove školske godine upisano je 16 učenika u odjeljenje drvoprerade. Da bi stimulisali upisivanje đaka na taj deficitarni smjer, škola je zatražila dodjelu stipendija koje je Ministarstvo prosvjete odobrilo.
Prema riječima Dragutina Pajkovića, direktora, kao i inženjera Milana Spasojevića i Nasera Gargovića, Ministarstvo prosvjete je dodijelilo svim učenicima mjesečnu stipendiju od po 30 eura, kao i mjesta u Đačkom domu za one koji putuju.
- Imamo i obećanje da će za sve učenike biti obezbijeđeno zapošljavanje ili specijalističke studije. Stipendije za prvo polugodište će biti podijeljene za sve učenike, dok će za drugo polugođe stipendije dobiti po uspjehu najboljih 10 đaka - istakao je Pajković.
Stipendije Ministarstva prosvjete za period septembar-decembar 2005. godine danas će biti uručene učenicima: Marku Bogavcu, Nikoli Vuleviću, Milošu Garčeviću, Saši Dragojeviću, Igoru Đurišiću, Marku Kuču, Manojlu Maslaru, Milovanu Pešiću, Miladinu Radniću, Dušanu Radoviću, Predragu Rajkoviću, Nikoli Stijoviću, Mileti Tomoviću i Radoju Čukiću.
Pomoć Evropske agencije za rekonstrukciju i razvoj ogleda se u znatno boljim uslovima rada u radionici gdje je uvedeno parno grijanje, termoizolacija i otprašivanje. Pored redovnih učenika škola izvodi obuku i šest polaznika sa Biroa rada.
DAN

Protest ako ne dobiju plate

Navodeći da je prodajom hotela "Berane" ugrožena egzistencija svih zaposlenih u Hotelsko-turističkom preduzeću, radnici tog kolektiva su na jučerašnjem zboru odlučili da zatraže obezbjeđenje socijalnog programa, isplatu zaostalih 11 plata i uplatu radnog staža za 21 mjesec. Ukoliko se ne udovolji zahtjevima, koji su proslijeđeni Ministarstvu turizma, radnici su saopštili da će 9. februara protest nastaviti pred zgradom Vlade u Podgorici, a i ako to ne bude dalo rezultata, protest će biti nastavljen u prostorijama hotela "Berane", gdje će protestovati i članovi njihovih porodica.
Radnici su zatražili i isplatu po 300 eura po godini staža u tom kolektivu.
Kako je saopštila predsjednik Sindikata HTP Radmila Osmajlić, problem tog preduzeća ne želi niko da rješava i radnicima je ostalo da razgovaraju samo sa Vladom. Ona je navela da su radnici nezvanično obaviješteni da je hotel "Berane" prodat firmi "Monte invest" iz Podgorice za 200.000 eura.
- Ranije je prodata Gradska kafana, hotel "Komovi" u Andrijevici je pod hipotekom CKB, zbog nevraćenog kredita od 50.000 eura, ikao je taj novac prema riječima ministra turizma Predraga Nenezića, kao kredit dat preduzeću "Euro turist GMBH" za rekonstrukciju pomenutog hotela. Za taj kredit niko od nas nije znao i ne znamo gdje su pare - kazala je Osmajlić.
Pored radnika, zboru je prisustvovao i predstavnik manjinskih akcionara tog preduzeća Miomir Ćorac, koji posjeduju 10,89 odsto akcija. On je naveo da "Euro turist" nikada nije imao većinski paket akcija, jer sve one nijesu plaćene. Prema njegovim riječima, pored saradnika HTP-a, oštećeni su i manjinski akcionari, jer su prodati objekti, a ne zna se gdje je novac.
- Već dvije godine nalazimo se na sudu, koji ne donosi nikakve presude. Manjinski akcionari i radnici davali su krivične prijave protiv većinskog vlasnika, ali ni po tom pitanju ništa nije urađeno - istakao je Ćorac, dodajući da će se i manjinski akcionari pridružiti radnicima u, kako je kazao, "zauzimanju objekata u kojima će protestovati".
"Euro turist GMBH" privatizovao je HTP "Berane" u martu 2003. godine. Od tada bilo je više obustava rada i međusobnih optužbi između poslovodstva i radnika. Bunt radničkog nezadovoljstva desio se prije osam mjeseci, kada su radnici stupili u generalni štrajk. Zbog neizmirenih računa, hotel "Berane" je bez struje i grijanja već nekoliko mjeseci.
VIJESTI

Pucao iz straha

Pred vijećem Višeg suda u Bijelom Polju kojim je predsjedavao sudija Drago Konatar juče je završeno suđenje Željku Goluboviću (28), iz Berana, zbog pokušaja ubistva.
U završnoj riječi Golubović je izrazio žaljenje zbog svega što se desilo. Dodao je da nije imao namjeru da ubije ili rani bilo koga i da je pucao iz straha. Presuda će biti saopštena trećeg februara.
Prema optužnici, Golubović je ispred ulaznih vrata Osnovnog suda u Beranama nakon kratke svađe pokušao da ubije sugrađanina Petra Babovića. Ispalio je dva hica iz pištolja u njegovom pravcu od kojih ga je jedno zrno pogodilo. Kad je ovaj krenuo da bježi ispalio je još nekoliko hitaca i drugi ga put pogodio i teško ga povrijedio.
DAN