Foto reportaža: Gruzija & Azerbejdžan

Evo još jedne foto reportaže, ovoga puta iz Gruzije i Azerbejdžana.
Dragana K. je posjetila te daleke zemlje i evo šta je zabjeležila njena kamera.
Uživajte.

POGLEDAJ OSTALE FOTOSE

Napadnut službenik MUP-a

Danas u Beranama, u lokalu „Siti haos” vlasništvo Danijele Mandić i Darka Miloševića u Ulici M. Zečevića napadnut ovlašćeni policijski službenik SP CG Berane Radoje Šćekić, a omalovažavani su i ometani ovlašćeni policijski službenici Bruno Zečević, Miodrag Bojović i Rade Vujović, koji su u tom trenutku pružali asistenciju komunalnoj inspekciji SO Berane.
Danijel Mandić, Dragan Biletić, Dražen Vešović, Darko Milošević, Ivan Biletić i Aleksandar Vučeljić su privedeni u službene prostorije SP CB Berane. Protiv Ivana Biletića i Aleksandra Vučeljića podignuta je krivična prijava zbog izvršenog krivičnog djela - napada na službeno lice u vršenju službene dužnosti iz čl. 376. i isti su zadržani u službenim prostorijama i saslušani uz prisustvo branioca, o čemu je obaviješten istražni sudija u Beranama Hilmija Suljković i ODT Gorica Golubović. Protiv lica Darka Miloševića, Dragana Biletića, Dražena Vešovića i Danijela Mandića podnijeta je prijava iz čl. 10 Zakona o JRM, i isti su zadržani u službenim prostorijama i biće uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka privedeni područnom organu za prekršaj, stoji, između ostalog, u saopštenju.

Zapaljena „Lada”

Sinoć pola sata iza ponoći, nepoznati počinilac podmetnuo je požar u ulici Krsta Bajića u Beranama, gdje je bilo parkirano vozilo „lada”, vlasništvo Uprave za nekretnine Republike Crne Gore kojim raspolaže Darko Mališić, načelnik Direkcije za nekretnine u Beranama.
U Beranskoj policiji je saopšteno da je počinilac prethodno posuo zapaljivu materiju ispod auta, a zatim je zapalio tako da je vatrena stihija zahvatila vozilo i u znatnoj mjeri ga oštetila.
Mališića je o požaru obavijestila komšinica, nakon čega je lokalizovana vatra i spriječeno da se ne prenese na porodičnu kuću Mališića pored koje je bilo parkirano vozilo. Beranska policija je preuzela opsežne mjere na otkrivanju nepoznatog počinioca, protiv kojeg će u ponedjeljak biti podnesena krivična prijava nadležnom sudu u Beranama.
Materijalna šteta je velika.

Blokada drvoprerade

Na području beranske opštine još uvijek nijesu raspodijeljene koncesije na šumu za 2005. godinu – potvrdio je direktor Šumske uprave Berane Goran Đalović.
On nije mogao reći kada će koncesije biti dijeljene, dodajući da to zavisi od privatizacije AD "ŠIP" Berane.
- Nijesam kompetentan da o tome govorim, ali vam mogu reći da koncesije u ovoj godini nijesu dijeljene. Ni jedan kubni metar. Čeka se privatizacija "ŠIP"-a - kazao je Đalović.
Neraspodjeljivanje koncesija za ovu godinu dovelo je, prema ocjeni ljudi koji se time bave, skoro do potpune blokade drvoprerade u Beranama. Da ne bi u potpunosti stali, neki veći privatnici prinuđeni su da osnovnu sirovinu za rad dobavljaju u drugim opštinama. Iz Udruženja drvoprerađivača Crne Gore čije sjedište je u ovom gradu, najavljeno je da će se tim povodom uskoro oglasiti.
Prema ranijim planovima, 80 posto koncesija na šume na području beranske opštine, treba da pripadne privatizovanom Akcionarskom društvu "ŠIP" Berane, zbog čega su vlasnici privatnih malih i srednjih preduzeća takođe protestvovali, smatrajući da se time dovodi u pitanje njihov ne samo rad već i goli opstanak.
Privatizacija AD "ŠIP Berane", u koje je uveden stečaj odmah nakon formiranja kompanije, odlaže se, s druge strane, već dvije godine, zbog dvije osporene prodaje.
T. Softić
Izvor: Republika

Objesio se dječak

Dvanaestogodišnji N.R. iz vojvođanskog mjesta Sivac, izvršio je prekjuče samoubistvo vješanjem, dok je boravio na ljetnjem raspustu kod djeda i rođaka u selu Kurikuće, petnaest kilometara od Berana.
Dječakovo beživotno tijelo pronašli su rođaci nedaleko od kuće. Nakon uviđaja koji su izvršili sudija Višeg suda iz Bijelog Polja Atif Adrović, inspektori Centra bezbjednosti Berane i ljekari beranskog Doma zdravlja, iz policije je saopšteno da na tijelu nijesu pronađeni tragovi nasilja.
-Policiji je slučaj prijavljen oko 14 i 30 sati. Tijelo, na kojem nijesu pronađeni tragovi nasilja je nakon uviđaja predato porodici- rečeno je u Centru bezbjednosti.
N.R. je bio učenik sedmog razreda Osnovne škole »20. oktobar« u Sivcu, opština Kula. U Kurikućama, odakle je porijeklom njegov otac, dječak je boravio sa svojom majkom. Prema policijskim saznanjima, osim bezazlene dječije svađe, nije bilo razloga za tragično okončanje života maloljetnika. Ostaće tajna šta je dječaka natjeralo na samoubistvo, jer za sobom nije ostavio nikakvo pismo. U malenom selu Kurikuće, pod padinama planine Bjelasice, vladao je muk. Ništa slično u gornjoselskom kraju do sada nije zabilježeno.

Poskupljenje i sankcije

Iz javnog preduzeća "Vodovod" u Beranama saopšteno je da je već od 1. avgusta to preduzeće pristupilo primjenjivanju odluke o racionalizaciji potrošnje vode sa gradskog vodovoda. Prema toj odluci domaćinstva koja budu trošila količine vode između 20 i 30 metara kubnih, platiće dva puta veću cijenu po kubnom metru, a ona koja potroše preko 30, pet puta više. Na takvu odluku su prinuđeni zbog pojedinih potrošača koji neracionalno troše vodu za natapanje zelenih površina, pranje trotoara i slično, što uzrokuje nedostatak vode za piće. Inspekcijski organi tog preduzeća krenuli su u obilaske terena, tako da će svi oni koji budu registrovani da vodu neracionalno koriste biti sancionisani, poručili su iz Vodovoda.

Novi rok od sedam dana

Beranski Rudnik uglja prodat je slovačkoj kompaniji "Oz-koveks" na šestoj licitaciji, održanoj početkom marta ove godine, za 300 hiljada eura i obavezu investicionih ulaganja od 4,7 miliona eura. Predstavnici slovačke kompanije ovih dana su uputili novo pismo stečajnom upravniku Rudnika uglja, navodeći da ostaju u poslu i zatražili novi rok od sedam dana za izmirenje preostalih obaveza iz ugovora o kupovini kompanije. Šta je presudilo da najave ponovni dolazak, u trenutku kada je trebalo da bude oglašena nova licitacija, za sada se ne zna.

Predstavnici slovačke kompanije "Oz-koveks" uputili su novo pismo stečajnom upravniku Rudnika uglja, u kojem su naveli da ostaju u poslu i zatražili novi rok od sedam dana za izmirenje preostalih obaveza iz ugovora o kupovini te kompanije.
- Slovaci su zatražili sedam dana da dođu u Berane i da nastavimo razgovore, tvrdeći da će ostati u poslu i da će izmiriti sve preuzete obaveze - rekao je stečajni upravnik Dušan Bugarin.
On je kazao da je zbog toga prolongirano oglašavanje prodaje Rudnika, kako je bilo najavljeno.
- Nije nam teško da sačekamo još sedam dana. Najmanji problem je ponovo oglasiti prodaju. Zajedno sa stečajnim sudijom donijeli smo odluku da Slovacima pružimo šasnu i da vidimo da li zaista ostaju u poslu - dodao je Bugarin.

Stečajni upravnik Rudnika uglja je demantovao da ranije potpisani ugovor sa Slovacima nije ovjeren kako treba.
- Slovaci su taj ugovor potpisali i sudski je ovjeren i tu nema ništa sumnjivo - tvrdi Bugarin.
Beranski Rudnik uglja prodat je slovačkoj kompaniji "Oz-koveks" na šestoj licitaciji, održanoj početkom marta ove godine, za 300 hiljada eura i obavezu investicionih ulaganja od 4,7 miliona eura. Kupoprodajni ugovor je, poslije više mjeseci odlaganja, potpisan 4. juna. Slovaci su se tada obavezali da će u roku od petnaest dana uplatiti preostalih 240 hiljada eura, preko 60 hiljada koje su uložili kao depozit, te da će za mjesec dana dostaviti bankarske garancije za investicije od 800 hiljada eura u prvoj godini. U Podgorici su istovremeno započeti i razgovori oko mogućnosti da Slovaci aktiviraju energanu bivše fabrike celuloze i papira, koja sada pripada fabrici papira "Nova Beranka".
Oni, međutim, nijesu ispoštovali rokove iz ugovora, a pismom su se oglasili da odustaju od kupovine. Šta je presudilo da najave ponovni dolazak, u trenutku kada je trebalo da bude oglašena nova licitacija, za sada se ne zna.
Rudnik uglja je u stečaju od januara prošle godine, poslije prve, neuspjele privatizacije, kada je bio prodat mješovitom preduzeću "Gradeks-HBP". Usljed neuglasica među partnerima, "Gradeksom" iz Kule i "HBP"-om iz Slovačke, koje su rezultirale neispunjavanjem obaveza prema radnicima i državnim fondovima kao prodavcima akcija. Ugovor je raskinut, a rudari upućeni na biro rada nakon serije štrajkova s kraja 2003.

Novi direktor "Zore" Hans Joakim Zilken

Novi tim lider projekta "Mednem 2" u Crnoj Gori, u okviru kojeg je otvorena i beranska Mljekara "Zora" je Hans Joakim Zilken iz Njemačke. On je imenovan u ponedeljak, 25.jula, a u srijedu je došao u Berane, gdje je i preuzeo dužnost. Dosadašnji šef projekta "Mednem", Tom Hodž, nakon tri godine obavljanja tog posla u srijedu je i napustio beransku mljekaru.
Mljekara "Zora" otvorena je prije tri godine, a investitori su bili vlade Luksemburga i Crne Gore. Projektovani kapaciteti proizvodnje su 40.000 litara prerade mlijeka dnevno, a do sada ni jednom nije imala projektovanu proizvodnju.
Nažalost, umjesto nosioca razvoja na sjeveroistoku Crne Gore, "Zora" se više proslavila po čestim kvarovima i prosipanjima mlijeka. Mnogi od onih koji su upoznati sa radom u Mljekari tvrdili su da je glavni krivac za slabe poslovne rezultate upravo Tom Hodž, dosadašnja alfa i omega Mljekare i kompletnog projekta "Mednem".
Prema riječima upućenih, već više od pola godine očekivao se odlazak Hodža sa te dužnosti, a zašto se to desilo tek u ponedeljak, mnogi tvrde da je razlog nastavak projekta "Mednem", odnosno započinjanje njegove druge faze, koju finansira Vlada Luksemburga sa 2.800.000 eura.
"Dan" je juče pokušao da stupi u kontakt sa novim liderom projekta Zilkenom, ali kako nam je saopšteno njegov program je ovih dana popunjen i očekuje se da ubrzo organizuje konferenciju za štampu, kada će upoznati javnost sa trenutnim stanjem u Mljekari.
Prema nezvaničnim informacijama, trenutna proizvodnja mlijeka iznosi 17.000 litara dnevno, a prodaja se prosječno kreće oko 9.000 litara.

Pobjednik Haris Mekić

U Beranama je juče održana tradicionalna manifestacija takmičenja skokova sa limskog mosta, koju je pratilo više hiljada građana, a pobijedio je Haris Mekić. Pored njega, na takmičenju su učestvovali: Milutin Rajović, Gavrilo Spalević, Alen Radončić, Dragan Knežević i Ivan Bašić.
Nakon obavezna tri skoka svakog od takmičara, žiri u sastavu: Nikola Veljić, Veljko Raičević i Milutin Sekulović je najviše bodova dodijelio Mekiću, drugo mjesto je pripalo veteranu Draganu Kneževiću, dok je trećeplasirani Milutin Rajović.
Organizatori takmičenja, SO Berane i Javna ustanova Sportski centar, za najuspješnija tri takmičara obezbijedili su novčane nagrade, a vlasnik Kafe bara "Sidro", Milan Mojašević je obezbijedio poklon za najboljeg skakača.
Tradicionalno takmičenje skokova sa mosta, jedna je u nizu manifestacija "Beranskog kulturnog ljeta".

Takmičenje u ribolovu

Povodom Dana opštine Berane, sportsko ribolovno društvo „Lim” i opština organizovali su takmičenje u ribolovu na jezeru u Ribarićima, „Kup 21 jul”. Učestvovalo je oko 50 takmičara u kategoriji pionira, omladinaca i seniora. Pecalo se u disciplini lov ribe „udicom na plovak”. Najbolje uspjehe u pionirskoj konkurenciji postigli su Slobodan Stojanović, Nemanja Bogavac i Srđan Korać, omladinskoj, Boris Zonjić, Vladan Šćekić i Slobodan Zonjić, dok u konkurenicji seniora prva tri mjesta zauzeli su: Almir Ćeman, Željko Obadović, Mirsad Nedzipi. Za najbolje takmičare od opštine Berane su obezbijeđene nagrade, medalje i diplome. Organizaciju takmičenja pomogli su samostalno trgovinske radnje „Desetka”, „Bata” i „Minja” iz Berana.

Hodž se vraća u Škotsku

Sa funkcije vođe projekta MEDNEM "Razvoj mljekarstva na sjeveroistoku Crne Gore" čiji je dio beranska mljekara "Zora", juče je smijenjen Škotlanđanin Tom Hodž. Njega je smijenila Vlada Luksemburga, koja preko agencije "LUX-Development" finansira projekat, nakon što fabrika do sada nije opravdala očekivanja i daleko je od rentabilnog poslovanja koje je Hodž obećavao na startu.
Škotlanđanin Tom Hodž, dugogodišnji vođa projekta MEDNEM – "Razvoj mljekarstva na sjeveroistoku Crne Gore", u okviru kojeg je napravljena beranska mljekara »Zora«, smijenjen je sa te funkcije i juče je napustio Berane.
Smijenila ga je Vlada Luksemburga, koja posredstvom svoje agencije "LUX-Development" finansira čitav projekat, nakon što Škotlanđanin nije odgovorio zadatku u proteklih nekoliko godina i što su se za njegovo ime vezale brojene afere. Najbitniji razlog svakako je taj da fabrika, otvorena prije tri godine sa velikim nadama, nije do sada opravdala očekivanja i daleko je od rentabilnog poslovanja koje je Hodž obećavao od samog starta.
- Zadatak stranih konsultanata je da naprave profitabilnu fabriku, i ako to ne urade onda nijesu dobro obavili svoj posao - izjavio je upravo Tom Hodž na početku svog mandata, odnosno nedugo nakon pokretanja proizvodnje.
Kritikujući ambijent u kojem se našao Hodž je tada ocijenio da je "crnogorsko mljekarstvo u srednjem vijeku". Djelovao je vrlo ubjedljivo i stručno - dok se nije ispostavilo suprotno.
Mljekara "Zora" izgrađena je donacijom Vlade Velikog Vojvodstva Luksemburga 2002. godine. Gradnja je koštala blizu sedam miliona eura, kako je zvanično saopšteno. Doprinos projektu od strane crnogorske Vlade, u infrasturkturi, iznosio je još milion eura. Osim moderne mljekare u centru Berana, napravljeno je i šest otkupnih centara u selima i mjesnim centrima na sjeveroistoku Crne Gore.
Nedugo nakon pokretanja proizvodnje, shvaćeno je da je projektovani kapacitet fabrike od 45 do 50 hiljada litara dnevno, odnosno sedam do osam hiljada litara na sat, precijenjen u odnosnu na stvarni broj muznih grla, na području kojem gravitira.
Tada su uslijedile procjene da će se do 50 hiljada litara, neophodnih za rentabilnost, doći proizvodnjom voćnih sokova, voćnih jogurta, sirnih namaza, pavlake i drugih mlječnih produkata. Hodž je u startu priznao da neki otkupni centri nijesu dobro locirani što je pravdao lošom procjenom domaćih stručnjaka, logističara projekta. Tada su se pojavili faksimili otpisnih lista i više se nije tim povodom oglašavao.
Sada se postavlja pitanje da li Hodž može otići bez odgovornosti, i ko bi to trebao da je zatraži. Fabrika ne samo da nije postala rentabilna kako je obećavao, već je napravila i ogromne gubitke, čiji obim je po svemu sudeći najbolje poznat donatoru. Zadatak koji je imao, nije obavio i svom nasljedniku je ostavio mnoštvo problema, koje bi trebalo otkloniti u narednih tri godine za koliko je projekat produžen, uz novu donaciju od tri miliona eura.

Realizaciju projekta kontrolisaće stranac
U Berane je juče doputovao Njemac, čije ime još nije poznato, koga je Vlada Luksemburga postavila za novog rukovodica projekta MEDNEM. On je obišao mljekaru »Zora« i upoznao se sa radnicima. Iz izvora bliskih donatoru, saznaje se da će se Njemac ubrzo javnosti predstaviti na konferenciji za novinare. Stranac će kontrolisati realizaciju projekta i utrošak sredstava donacije, dok bi novi izvršni direktor fabrike trebalo da bude izabran putem javnog konkursa.

Više niko žedan

Projekat izgradnje vodovoda za prigradska naselja Buče i Lužac, vrijedan oko 200 hiljada eura, poslije godinu dana rada, priključenjem novih cijevi za ova naselja direktno na takozvanu "prekidnu komoru" gradskog vodovoda, priveden je kraju.
- Oba naselja su i ranije bila priključena na gradski vodovod, ali na cijevi ispod prekidne komore, tako da, osim što vode nije bilo dovoljno, bio je smanjen i pritisak i u samom gradu - objasnio je direktor JP "Vodovod" Milan Vukićević.
Nakon završetka radova oko priključenja sva prigradska naselja će od danas uredno biti snabdijevana vodom.
Preko dvije hiljade stanovnika naselja Buče i Lužac godinama su kuburili sa nedostatkom vode i slabim pritiskom, pa su se kod američke razvojne organizacije CHF kandidovali projekat izgradnje posebnog cjevovoda za njihova sela.
- Prema projektu USAID je za ove potrebe izdvojio i pomogao zajednicu sa 100 hiljada eura, za nabavku cijevi i drugog mateijala, dok su partneri - zajednice Buče i Lužac, zatim Opština i JP Vodovod, finansirali izvođenje radova, podsjetio je menadžer kancilarije CHF u Beranama Ivan Kiš.
Načelnik za privredu i finansije SO Vlatko Peković kazao je da je učešće Opštine u projektu oko 50 hiljada eura, te da je on dobrim dijelom završen i uslovnom dotacijom Ministarstva finansija od 24 hiljade eura.
Projekat vodovoda Buče - Lužac, bio je uvršten u opštinski Višegodišnji investicioni plan, i predstavlja jedan od najznačajnijih investicionih zahvata koji je na području Berana izveden tokom ove godine.

Njega starih i bolesnih

U toku prošle nedjelje, u organizaciji humanitarne organizacije „Karitas” iz Luksemburga, zavren je trening na projektu „Kućna njega i zaštita starih, izemoglih i retardiranih osoba”. Donator i organizator „Karitas” iz Luksemburga, posredstvom kancelarije u Beranama, za 32 volontera obezbijedio je trening. Po riječima Ervina Mandzukića, šefa kancelarije „Karitas” u Crnoj Gori, ova edukacija i druženje organizovana je u Sutomoru, u odmaralištu Crvenog krsta Crne Gore, u trajanju do tri dana. Predavač je bio prof. dr Svetislav Jovanović, član Upravnog odbora Gerontološkog društva Srbije. Teme koje je obradio profesor Jovanović, uglavnom su se odnosile na značaj, ulogu, prednosti i ograničenja volonterskog rada, odnos profesionalnih radnika i volontera, sindrom izgaranja i zamora volontera, odnos prema starom licu - štićeniku, i slično, kazao je Mandzukić.
- Projekat je počeo u januaru ove godine, a trajanje projekta je tri godine, uz budzet od 416 hiljada eura. Projekat je usklađen sa strategijom Ministarstva zdravlja Vlade Republike Crne Gore, a njime se organizuje volonterska kućna njega i pomoć za stare i iznemogle u saradnji sa Domom zdravlja Berane, Crvenim krstom, kao i Kolom srpskih sestara, za 200 korisnika. U sklopu projekta će se organizovati zdrvstvene kampanje, vezane za zloupotrebu psihoaktivnih supstanci, hipertenziju, dijabetis i slično. U narednom periodu je planirana procjena stanja starih i iznemoglih u opštini Berane, kao i otvaranje klubova za stare, saopštio je šef kancelarije „Karitasa”.

Manastir Šudikova

Hram Vavedenja Presvete Bogorodice. Po predanju ovo je nemanjićki hram, iako prve sačuvane pomene imamo u XVI v. Tu se nalazila velika srednjevjekovna prepisivačka škola.

Manastir je zapustio 1738. godine u toku velikoga austrisko-turskoga rata.
Na Vavedenje 1998. godine na temeljima hrama služena je Sveta Arhijerejska Liturgija, od kada je započeo proces obnove ovog manastira.
Evo i nekoliko fotografija sa ceremonije polaganja kamena temeljca koje smo dobili od našeg sugrađanina Jovana Lončara.

Pogledaj ostale fotografije
Posjeti web starnu manastira

Izgorjela kuća

Jutros rano izbio je požar na porodičnoj kući penzionera Mehmeda Taraniša u selu Gornja Vrbica kod Berana.
- Iako je vatrogasna jedinica intervenisala odmah po obavještenju, u momentu kada su stigli u Vrbicu bilo je kasno, kazao je Samir Agović, predsjednik Mjesne zajednice Vrbica. Komšije su uzaludno pokušavale da obuzdaju vatru koja je uništila kompletan objekat površine od oko 80 kvadrata. Agović je rekao da su se mještani odmah organizovali u prikupljanju novčane pomći za četvoročlanu porodicu u kojoj su dva člana teški bolesnici. Taraniš i njegova porodica privremeno su prihvaćeni kod komšija.

Romi i Egipćani

Zahvaljujući zajedničkoj akciji humanitarnih organizacija, „Help”, UNFCR i Crvenog krsta Crne Gore, oko 250 raseljenih Roma i Egipćana iz bivšeg naselja „Riversajd” i kolektivnih centara Jasikovac i Petnjica, dobili su danas jednokratnu pomoć. Kako su kazali predstavnici ovih humanitarnih organizacija, pomoć se sastoji u obući, odjeći, ćebadima, dušecima higijenskim paketima i drugima obezbjeđivanje pomoći raseljenima će se nastaviti i dalje.
Na pomoć, u ime raseljenih, zahvalio se Sadrija Šalja.

Francuzi za seoski turizam

U sklopu svog dvanaestodnevnog boravka na području opštine Berane, Rožaje i Bijelo Polje, grupa francuskih turista, ljubitelja seoskog turizma, danas je organizovala rafting na Limu, od Andrijevice do Marsenića rijeke. Proteklih šest dana francuski turisti su boravili na planini Hajla, u rožajskoj Opštini, obišli Jelovicu i Bjelasicu, a zatim i neka seoska domaćinstva. Po riječima vođe grupe, Žana Mišela, nakon Berana, obići će Plavsko jezero, a preostala tri dana će boraviti u bjelopoljskoj Opštini.

Vrata otvorena do prodaje

Poslije dva mjeseca štrajka, Hotelsko turističko preduzeće "Berane" uprkos tome što ima veliku imovinu, ponovo je otvorilo vrata hotela "Berane" koji više nije njegovo vlasništvo. Popularni gradski hotel u međuvremenu je zaplijenila "Atlasmont banka" i već dva puta ga licitirala, a vrlo brzo se očekuje da bude oglašena i slobodna prodaja.

- Do slobodne prodaje, mi smo odlučili da prekinemo štrajk i da radimo u interesu gostiju koji su nas svakodnevno zvali i tražili rezervacije - kazala je predsjednik sindikata kompanije Radmila Osmajlić.
Ona je rekla da radnici nijesu odustali od svojih zahtjeva već da su odlučili da te zahtjeve rješavaju sudskim putem.
- Jednostavno smo vidjeli da štrajk ne daje nikakve efekte i gubi smisao. Predali smo posredstvom advokata tužbe protiv poslovodstva, pa neka se pravosudni organi sa njima gone - kazala je Osmajlićeva.
Štrajk je, zapravo bio kulminacija nezadovoljstva privatizacijom koja nije dala rezultate, osim što je preduzeće unazađeno, i sa nivoa rentabilnog poslovanja dovedeno do dugova koji su se u slobodnoj procjeni približavali milionskoj cifri.
70 radnika HTP "Berane" u generalni štrajk su, inače, stupili 17. maja, tražeći isplatu nekoliko zaostalih zarada, obračunavanje plata po granskom kolektivnom ugovoru i povezivanje radnog staža za više od godinu.
- Dobili smo struju i vodu, i počeli smo da primamo prve goste. Imamo jednu grupu stranaca. Novac ide u blagajnu, i odatle će pod našom kontrolom biti vršena nabavka potrebne robe. Ako vlasnici preduzeća počnu ponovo da zavlače ruku u blagajnu kako im se prohtije, vidjećemo šta da radimo - rekla je Osmajlićeva.
Ona je izrazila očekivanje da će »Atlasmont banka« zadržati ovaj ugostiteljski objekat, jer je najvrijedniji od cjelokupne imovine i upozorila da su radnici odlučili da rade samo do trenutka dok se ne bude znao novi vlasnik.
Postoje nagovještaji da će ga uzeti neko ko će moći da uloži u njegovo renoviranje, a ako ga, kojim slučajem, ponovo dobiju stari vlasnici, svi radnici će napustiti posao uz obavezan socijalni program.
Osmajlićeva tvrdi da štrajk, osim nezainteresovanosti poslovodstva, rezultate nije dao zbog nezainteresovanosti državnih organa.
HTP »Berane« privatizovano je u martu 2003. godine, kada je upravljanje, uz podršku Fonda za razvoj, preuzelo do tada nepoznato preduzeće »Euroturist GMBH«. To preduzeće je otkupljivalo u međuvemenu akcije, i samostalno postalo vlasnik većinskog paketa. Dio radnika je, nakon početka štrajka povukao odluku o prodaji jer im akcije nijesu isplaćene.
Imovinu HTP-a, osim Hotela »Berane«, čine još i hoteli »Komovi« u Andrijevici i »Lokve« na planini Cmiljevici, kao i kafana »Ranč«. Ni jedan od ovih objekata nije radio ni prije štrajka, i apsurdno je, dakle, da sada preduzeće posluje samo sa objektom koji, makar do slobodne prodaje, nije u vlasništvu »Euroturista GMBH«-a.
Banka, međutim, do tada ne osporava pravo da se hotel koristi. Popularna terasa nad rijekom, koja je za mnoge, posebno starije, simbol grada, ponovo je živnula i dobila goste, a smještaj, makar za neko vrijeme, u špicu sezone, nije potrebno tražiti u susjednim mjestima. Berane, kako-tako, nije više grad bez hotela, što je, ne računajući dva privatna pansiona zanemarljivih kapaciteta, punih dva mjeseca faktički bio. Čaršija u međuvremenu nove vlasnike traži u ovdašnjim biznismenima koji ljeto provode u rodnom kraju, i mjerkaju ovaj popularni ugostiteljski objekat.

Traži se strateški partner

U Beranama su istakli da je obnova aerodroma razvojni prioritet i ja sam već razgovarao sa ministrom saobraćaja Andrijom Lomparom. Konstatovali smo da je neophodno prije svega da se razjasne svojinski odnosi, i nakon toga, budući da nema novca u Budžetu, da se pokuša naći partner koji bi kroz koncesioni ili neki drugi odnos, obezbijedio da se beranski Aerodrom stavi u funkciju- naveo je Vujanović.

On je dodao da je to važno ne samo za Berane, već za cijeli region, a posebno za valorizaciju projekta razvoja Bjelasice.
-To je projekat koji objedinjuje pet opština i podržava ga Vlada Austrije. Ja sam bio u prilici da se i u Beču i ovdje austrijskoj Vladi zahvalim na tome. Podrškom tom projektu oni su pokazali da je sjever Crne Gore identifikovao jedan izuzetan resurs, a aktiviranje Aerodroma u Beranama je upravo u funkciji toga- kazao je Vujanović.
Predsjednik Republike je dodao da će se za brzo rješavanje tog problema založiti i kao član Vrhovnog savjeta odbrane.
-Ukoliko to bude svojina vojske, ja ću i kao član Vrhovnog savjeta odbrane učiniti sve da se kroz adekvatnu tendersku proceduru učini interesantnim za sve partnere, posebno iz inostranstva, koji bi omogućili čitavom sjeveru da se dobije dobra avio-destinacija, što će uticati i na kvalitet saobraćaja – naglasio je Vujanović.
Projekat aktiviranja beranskog aerodroma za civilni saobraćaj našao se i na visokom trećem mjestu po prioritetu u Višegodišnjem investicionom planu razvoja Opštine. Skupština Opštine Berane je u oktobru 2003. Ministarstvu saobraćaja uputila elaborat o reaktiviranju aerodroma, koji je urađen na osnovu analize jedne savezne komisije za letjenje. Taj elaborat, ipak, nije razmatran, a rekonstrukcija beranskog aerodroma nije ušla u republički Budžet za ovu godinu.
Lokalna uprava je krajem prošle godine vodila oštru polemiku sa direktorom JU Aerodromi Crne Gore Milovanom Đuričkovićem, koji je je izrazio sumnju u ekonomsku isplativost otvaranja beranskog Aerodroma zbog, kako je rekao, broja stanovnika koji mu gravitiraju i mogućih destinacija, upitavši se »da li je uopšte isplativo postavljati opremu i držati ljude tamo«. Iz lokalne uprave je izražena i sumnja da JU Arodromi Crne Gore nijesu zainteresovani za otvaranje tog aerodroma zbog, kako je rečeno, toga što bi povukao dio putnika koji sada koriste aerodrome u Tivtu i Podgorici.
Predsjednik Skupštine Opštine Relja Jovančević je, nakon toga, uspostavio direktan kontak sa ministrom pomorstva i saobraćaja Andrijom Lomparom, i tada je zajednički konstatovano da je Aerodrom u Beranama od izuzetnog saobraćajnog značaja.
Jovančević smatra da bi pokretanje Aerodroma u Beranama za civilni saobraćaj bilo od značaja za širi region, jer bi mu, osim sjevera Crne Gore, gravitiralo i stanovništvo dijela Srbije, do Novog Pazara, kojima je sada najbliži aerodrom u Podgorici.
Aerodrom u Beranama, koji postoji još od II svjetskog rata, dograđen je šezdesetih, kada je napravljena pristanišna zgrada, i sedamdesetih godina kada je vojska uradila modernu pistu dugu dva kilometra i široku 45 metara. Desetak godina funkcionisao je za civilni saobraćaj na relacijama za Podgoricu i Beograd. Već skoro dvije decenije prepušten je zubu vremena i koriste ga samo sportski avioni i jedriličari Aero kluba Berane.
Ideja o njegovom reaktiviranju nije potekla samo iz Berana, već su je kao regionalni projekat, kandidovali predsjednici devet opština sa sjevera Crne Gore. Nedavno je i ruski konzul u Podgorici Vladimir Vanijev rekao kako nije znao da u Beranama postoji aerodrom i da će i njegova zemlja uraditi nešto povodom njegovog aktiviranja.
Za beranski Aerodrom prošle godine je pokazivala interesovanje i jedna francuska kompanija, koja je namjeravala da tu napravi servis za helikoptere i male avione, ali je ta ideja otpala kada Francuzi nijesu ušli sa kapitalom u neka beranska preduzeća, prvenstveno Fabriku kože, kako se očekivalo.

Izgled iz 18. vijeka

Nakon tri godine detaljne rekonstrukcije, juče je svečano otvoren jedan od najznačajnihih orijentalnih kulturnih spomenika na ovim prostorima-Petnjička džamija.
Prema riječima glavnog rekonstruktora- arhitekte Rifata Alihodžića, ova džamija datira iz prve polovine XVIII vijeka.
-Sama džamija predstavlja raritet. Jedinstvena je po tome što ima tri drvena etaža, ukupne je površine 500 metara kvadratnih i može da primi oko hiljadu vjernika - kazao je Alihodžić.
On je dodao da je rekonstrukcijom, koja je obavljena uz dozvolu Zavoda za zaštitu spomenika kulturem u potpunosti vraćena u prvobitno stanje.
-Ona pripada regionalnoj arhitekturi, predstavlja sublimat tradicionalne arhitekture ovog kraja, ima jake lokalne korijene u stambenoj arhitekturi, u lokalnim materijalima i svim prilagođavanjima klimatskim karakteristikama - rekao je Alihodžić.
Raritet, kazao je on, predstavljaju i drveni minaret, kao i drveni stubovu u unutrašnjosti.
Glavni donator rekonstrukcije, koja je, kako se saznaje, koštala oko trista hiljada eura, bio je Mustafa Šabotić, porijeklom iz ovog kraja koji živi u Švajcarskoj. On je juče predao ključeve rekonstruisane džamije predsjedniku Odbora islamske zajednice Petnjica Esadu Cikotiću.
Svečanosti otvaranja Petnjičke džamije prisutvovao je crnogorski reis Rifat Fejzić, sa velikim brojem vjerskih velikodostojnika.
- Ovu lijepu džamiju nakon obnove treba ukrasiti, a najbolje ćete je ukrastiti ako je budete posjećivali - kazao je Fejzić.
Prisutne su pozdravili i ministar za nacionalne manjine u Vladi Crne Gore Gzim Hajdinaga, potpredsjednik republičkog parlamenta Rifat Rastoder i predsjednik Skupštine Opštine Berane Relja Jovančević.

Stečajni upravnik na tapetu

Predsjednik Privrednog suda u Bijelom Polju Muzafer Hadžajlić potvrdio je da je poništio oglas za prodaju AD ŠIP »Berane«.
-Poništio sam oglas jer stečajni upravnik nije ispoštovao zakonske odredbe. Bilo je dosta nelogičnosti u oglasu i dovoljno razloga da bude poništen - rekao je Hadžajlić, koji je istovremeno i stečajni sudija u ŠIP-u »Berane«.
Stečajni upravnik Velibor Marjanović oglasio je prije 18. jula treću licitaciju za prodaju AD ŠIP »Berane« po početnoj cijeni od turista hiljada eura. Prva licitacija, u aprilu prošle godine, poništena je zbog prigovora vlasnika beranske »Elektrotehne« Aca Vukovića, koji je, kao drugi ponuđač, tvrdio da je ta prodaja bila namještena. Na drugoj licitaciji, prije dva mjeseca, ŠIP »Berane« je bio prodat podgoričkom »Katelu«, ali stečajni upravnik nije prihvatio zakašnjenje od jednog dana za uplatu kupoprodajne cijene.
U rješenju Privrednog suda, koje je, kako se saznaje, stečajnom upravniku dostavljeno još prije tri dana, navodi se više zakonskih odredbi koje Marjanović nije ispoštovao.

Beranska privreda odavno u lošem stanju

Privreda u Beranama već duže je u lošem stanju, a naša očekivanja da se privatizacija i proizovodnja ubrzaju i dovrše nijesu ostvarena. Preduzeća ne rade, nema mogućnosti za naplatu poreza, standard je pao, a nezaposlenost porasla, čime je otežano finansiranje i funkcionisanje lokalne samouprave, rekao je Relja Jovančević, predsjedik Opštine Berane, na današnjoj svečanoj sjednici lokalnog parlamenta, kojom je obilježen Dan beranske opštine ­ 21. jul. Jovančević se, ipak, pohvalio predsjedniku Crne Gore Filipu Vujanoviću i brojnim gostima infrastrukturnim projektima koji su završeni u prošloj godini.
­ Najznačajniji projekat koji smo realizovali je otvaranje Visoke medicinske škole. S obzirom da već nekoliko godina imamo srednju medicinsku školu, Opštu bolnicu i Dom zdravlja, vjerujemo da nema razloga da Berane ne bude regionalni centar za pružanje medicinskih usluga stanovništvu sjeveroističnog dijela Crne Gore, kazao je Jovančević. On je istakao izgradnju Centra za reproduktivno zdravlja žena, kao prvi ovakav projekat u Crnoj Gori, ostvaren u saradnji sa „najvećim donatorom investicija u dvije posljednje godine USAID­CHF”.
Jovančević je naveo da je rekonstruisana ulična rasvjeta, uređena projektna dokumentacija za gradsku pijacu i parking, započeto asfaltiranje sportkih terena na Lužcu, Beranselu i Dapsiću, kao i platoa za parking kod gradske kapele. Najesen će početi izgradnja parka, saopštio je Jovančević.
On je kazao da je današnje vrijeme puno nerazumijevanja i međusobne netrpeljivosti, pogotovo kada je u pitanju budućnost državne zajednice. U ovoj sredini je to naročito izraženo. Razlozi su u našim ukorijenjenim osjećanjima prema zajedništvu, pa je razumljiv odnos većine građana prema zajednici Srbije i Crne Gore, kao i težnja da se očuvaju nacionalne, duhovne, kulturne, ekonomske i druge veze, dodao je Jovančević.
Laureat ovogodišnje nagrade „21. jul”, koja je tradicionalno dodjeljuje za najbolja ostvarenja u svim oblastima, je dekan Medicinskog fakulteta prof. dr Miloš Cimbaljević.

Neće biti pritisaka zbog referenduma

Berane, 21. jula - Neće biti pritisaka EU na Crnu Goru zbog njene namjere da organizuje referendum. Crna Gora mora da se okrene unutrašnjem dijalogu i sama da odluči o svojoj sudbini, uz dobru komunikaciju sa Briselom i Beogradom, a demokratska većina mora poštovati volju demokratske manjine, rekao je danas u Beranama Filip Vujanović, predsjednik Crne Gore. On je potvrdio da sa visokim predstavnikom EU Havijerom Solanom nije razgovarao o referendumu u Crnoj Gori, već samo o procesu pridruživanja EU.
- Ne doživljavam referendum drugačije do da se opredijeli sudbina Crne Gore na osnovu iskustva u proteklih 14 godina u funkcionisanju zajedničke države - SRJ i atipične unije SCG, rekao je Vujanović. On je ponovio da vjeruje da dogovor sa Beogradom o savezu dvije nezavisne države, što je, kako je istakao, „najbolji model koji omogućava da sami upravljamo svojom sudbinom i sačuvamo dobre odnose”. Crna Gora će čekati odluku Beograda o ponudi crnogorske Vlade do kraja godine, odnosno do vremena kada će morati odrediti datum referenduma, a to je u martu ili aprilu iduće godine, istakao je Vujanović, dodajući da sve više vjeruje u spremnost srpskog premijera Vojislava Koštunice da razgovara o ponuđenom modelu.
- Do referenduma će biti dezinformacija, podmetanja, poluistina, poruka kojima se pokušava uticati na volju građana, ali Crna Gora mora sama opredijeliti svoju budućnost i sačuvati dobar odnos sa svima, dodao je Vujanović.

Tužba protiv direktora

Na zajedničkom sastanku Sindikata i radnika HTP-a Berane odlučeno je da se prekine dvomjesečni štrajk zaposlenih i da se poslovodstvo firme tuži za uskraćena potraživanja radnika. O pomenutoj odluci radnika, pismenim putem će biti obaviješteni Ministarstvo turizma, Republički i Opštinski sindikat, kao i poslovodstvo firme.
Prema riječima Radmile Osmajlić, predsjednika Sindikata HTP-a, u vrijeme štrajka, koji je trajao 60 dana, radnicima se niko nije obratio.
- Niko nam nije ponudio bilo kakvo rješenje iz nagomilanih problema. Iz tih razloga, morali smo da podnesemo tužbeni zahtjev protiv poslovodstva i na taj način pokušamo ostvariti svoja prava - istakla je Osmajlićeva.
Podsjećanja radi, radnici HTP-a Berane su stupili u generalni štrajk 17. maja, zahtijevajući tada isplatu zaostala dva lična dohotka, prekovremenog rada, toplih obroka i regresa, kao i uplatu radnog staža. Tada je istaknuto da, će štrajk trajati dok se ti uslovi ne ispune. Radnici su odbili da rade i za proslavu maturske večeri za učenike dvije srednje škole u Beranama, razmijenivši optužbe sa poslovodstvom preduzeća ko je kriv za takvu situaciju.
U vrijeme štrajka, hotelski objekti HTP-a su zbog duga za utrošenu struju isključeni sa elektro mreže, što je dodatno iskomplikovalo stanje u tom kolektivu. Takođe, zbog hipoteke za kredit, Atlas Mont banka je hotel "Berane" dvaput oglašavala na prodaju putem javne licitacije. Oba pokušaja su bila neuspješna, pa, kako je najavljeno, predstoji pokušaj prodaje putem dogovora sa eventualno zainteresovanim kupcima.
HTP Berane je privatizovan prije tri godine, kada je vlasnik većinskog paketa akcija postalo podgoričko preduzeće Euroturist GMBH. Imovinu tog preduzeća sačinjavaju hoteli: "Komovi" u Andrijevici, "Lokve" na istoimenom Ski-centru i "Berane" na obali Lima, u centru grada. Pored toga, HTP je u vlasništvu imao i "Gradsku kafanu" u centru Berana, koja je prodata.
Kada je privatizovan, HTP je imao više od 100 radnika. Otkupom radnog staža i odlascima u penziju, isplatom 24 lična dohotka zainteresovanim radnicima broj zaposlenih se smanjio na 70-ak zaposlenih.
Umjesto nosioca razvoja turizma u Beranama i na sjeveroistoku Crne Gore, to preduzeće trenutno preživljava svoje najteže trenutke. Prve dvije godine nakon privatizacije, hotel "Berane" su, pored ostalih, u ljetnjem periodu posjećivale vrhunske sportske ekipe, koje su u tom gradu boravile na pripremama. Ovog ljeta, nažalost, nema nikog. Isključena struja, prazna terasa i hol hotela govore o trenutnom stanju tog kolektiva.

Ugovor bez potpisa

Predstavnici rudara Rudnika uglja Berane najavili su da će se početkom sljedeće sedmice zvanično oglasiti povodom propalog pokušaja privatizacije te kompanije. Slovaci su odustali od kupovine, što nije ni čudno, jer na ugovoru o privatizaciji nema nikakvog potpisa sa slovačke strane.
-Imamo i mi po nešto da kažemo povodom te privatizacije - rekao je Ljubiša Čukić, predsjednik sindikata prije uvođenja stečaja i predstavnik radnika u procesu privatizacije.
Rudnik uglja bio je prodat slovačkoj kompaniji »Oz-koveks« na licitaciji održanoj početkom marta ove godine, ali je ugovor, poslije više odlaganja ovjeren tek početkom juna. Slovaci, koji su uložili depozit od 60 hiljada eura, nijesu na vrijeme uplatili preostali dio kupoprodajne cijene od 300 hiljada, niti su dostavili bankarske garancije za ulaganja u prvoj godini. Oni su se, kako je nedavno saopšteno, javili stečajnom upravniku pismom, u kojem su rekli da odustaju od privatizacije, jer ne mogu u paketu da kupe i energanu bivše fabrike celuloze i papira, kao i zbog toga što im je onemogućeno da koriste mašine za kopanje uglja koje su u jami ostale poslije prve neuspjele privatizacije.
Čukić tvrdi da je mnogo toga u procesu pokušaja privatizacije sa »Oz-koveksom« bilo sporno, kao i sami ugovor.
-To je smiješno. Na ugovoru o privatizaciji, navodno potpisanom 6.juna, nema nikakvog potpisa sa slovačke strane. Nema imena kome se prodaje ili ko zastupa kupca. Ni prilikom ovjere u sudu, nema nikakvog potpisa niti broja lične karte lica koje zastupa Slovake - kazao je Čukić, pokazujući kopiju ugovora, na kome stoji samo slabo vidljivi otisak malog četvrtastog pečata.
On je rekao da će, zajedno sa predstavnicima opštinskog sindikata, predočiti javnosti taj “papir”.
-Pokazaćemo taj ugovor iz koga se ne zna kome se Rudnik prodaje i pitaćemo ko nas je zavaravao svo to vrijeme i davao nam lažne nade. Ko je mogao da prihvati to kao validan dokument - rekao je Čukić.
Beranski Rudnik uglja bio je već jednom prodat mješovitom slovačko-vojvođanskom preduzeću »Gradeks-HBP«.
Ta privatizacija nije uspjela zbog nesuglasica među partnerima i neispunjavanja obaveza iz ugovora prema radnicima i državnim fondovima kao prodavcima akcija. HBP se nenajavljeno povukao iz posla, ostavljajući za sobom talas nezadovoljstva i radničkih štrajkova, koji su okončani tek uvođenjem stečaja početkom prošle godine i upućivanjem oko 200 rudara na biro rada.

»21. jul« dr Milošu Cimbaljeviću

Najviše opštinsko priznanje- Nagrada »21. jul« ove godine je dodijeljena prof.dr Milošu Cimbaljeviću, dekanu Medicinskog fakulteta u Podgorici – saopštio je predsjednik Žirija Raslav Babović.
On je rekao da je Žiri tajnim tajnim glasanjem bio jedinstven u toj odluci i da je to potvrda da je nagrada dodijeljena na najbolji način.
-Miloša Cimbaljevića, koji je rođen u Andrijevici, a srednju školu završio u Beranama, za ovo priznanje preporučile su brojne stručne nagrade i priznanja iz oblasti medicine, kao i aktuelno zalaganje za otvaranje visoke medicinske škole u Beranama- rekao je Babović.
On je dodao da su Cimbaljevića za najviše opštinsko priznaje predložili Kolegijum Opšte bolnice Berane i Medicinska škola i da je, pored njega, bilo još 12 kandidata, među kojima nijedna žena.
Nagrada “21. jul” prvi put je dodijeljena 1962. godine, a tada je među dobitnicima bio Mihailo Lalić. Naziv nosi u znak sjećanja na datum osnivanja prvog Odbora narodnog oslobođenja, 21. jula 1941. godine u Beranama. Taj datum se obilježava kao Dan opštine i nagrada se tradicionalno tada uručuje.

Kujević falsifikovao 5.000 eura

Zbog osnovane sumnje da je stavljao u promet falsifikovani novac, službenici beranskog centra bezbjednosti lišili su slobode Semira B. Kujevića (21), iz Rožaja. Kako je saopšteno iz CB-a, kod Kujovića je pronađeno 5.000 falsifikovanih eura i on će danas uz krivičnu prijavu biti predat istražnom sudiji Osnovnog suda u Beranama.
- Kujević je u utorak, 12 jula, pokušao da na trafici "Štampe" plati kupljenu robu falsifikovanom novčanicom od 50 eura, ali mu nije uspjelo jer je o tome obaviještena policija. Kada su mu radnici CB-a ušli u trag, Kujović je pokušao da odbaci torbu u kojoj je držao 25 falsifikovanih novčanica od po sto eura i 49 od po 50 eura - istaknuto je u saopštenju CB-a Berane.
Kujović je tokom ispitivanja saopštio policiji da je falsifikovani novac dobio od jedne nepoznate osobe iz Zagreba i da je namjeravao da je prebaci na Kosovo.

Završena obuka na računarima

U organizaciji Humanitarne organizacije „Karitas” iz Luksemburga, u toku prošle nedjelje završen je kurs obuke rada na računaru za nastavnike osnovnih i srednjih škola na sjeveru Crne Gore. Po riječima Ervina Mandzukića, šefa kancelarije „Karitas”, projekat obuke nastavnika za rad na računarima obuhvatio je sve škole sa područja beranske, bjelopoljske, plavske i rožajske opštine. Prije početka obuke, škole i „Karitas” su potpisale ugovor u kome je bilo precizirano da škola organizuje kurs, ustupi računare i sturčno osoblje i na kraju kursa uruči potvrde o obučenosti kandidata. S druge strane, „Karitas” je imao obavezu da informiše školu o kursu, napravi spisak kandidata, obavijesti kandidate u školama i na kraju izvrši isplatu školi. Ukupno, 235 kandidata iz 53 škole pohađalo je obuku, a vrijednost projekta je 10.230 eura, kazao je Mandzukić, i dodao da osim obuke ovim projektom je obuhvaćena i izvršena rekonstrukcija podova i mokrih čvorova u šest osnovnih i srednjih škola na području opština Berane, Plav i Rožaje, u ukupnoj vrijednosti od 190 hiljada eura. Učešće „Karitasa” bilo je 80 odsto, a ostala sredstva obezbijeđena su od strane Ministarstva prosvjete i nauke iu Vladi Republike Crne Gore. U narednom periodu planirana je rekonstrukcija mokrih čvorova i pet školskih objekata u opštinama Berane, Bijelo Polje, Rožaje i u vrtiću „Radmila Nedić” u Beranama, kao i nabavka školskog namještaja za 20 škola na sjeveru Crne Gore, kazao je šef kancelarije „Karitasa”.

Fabrički dimnjaci kao spomenici

Obećani brzi rezultati privatizacija beranskih preduzeća nikako da se osjete. Njih karakterišu kontrasti između potpisanih kupoprodajnih ugovora i postignutih rezultata. Umjesto zapošljavanja oko 600 radnika, uplaćivanja na žiro račune privatizovanih preduzeća oko 1.000.000 i investicija teških više od 15.000.000 eura, "uspješno privatizovani beranski kolektivi" nijesu pokrenuli proizvodnju, isključuje im se struja, ne zapošljavaju radnike, privatizacije se nalaze na sudu, a da apsurd bude veći nema ni "gazda" u njima.
Priča o ozbiljnim privatizacijama u Beranama započela je krajem prošle godine, a njihovu iluziju potkrijepile prodaje imovine beranskog Rudnika, "Beranke", "ŠIP-a" i "Ciglane Rudeš", dok je Fabrika kože "Polimka" već skoro godinu dana "pred potpisivanjem ugovora o privatizaciji".
Od svih privatizovanih firmi, samo je Fabrika papira " Nova Beranka" započela proizvodnju, da bi je nakon mjesec dana rada i prekinula.
Sejdo Đukić, tehnički direktor, kaže da bi proizvodnja bila nastavljena neophodno je podići kredit od 400.000 eura, ali novi vlasnik, Radivoje Gomilanović to ne može da uradi, jer je kompletna imovina preduzeća pod fiducijama. Da sve bude gore, tom preduzeću je prije desetak dana isključena struja, zbog duga od 52.000 eura.
Potpisivanjem ugovora o kupovini Rudnika "Ivangrad", slovački "OZ Koveks" je probudio nade beranskih rudara, koji se nalaze na Birou rada da će ponovo početi kopanje uglja. Međutim, mada je bio dužan da do 24. juna uplati 240.000 eura, OZ Koveks to do danas nije uradio, pa čak nije obavijestio nadležne zbog čega kasni. Ta firma je kupila Rudnik za 300.000 eura, ponudivši i 4.700.000 eura investicija, kao i zapošljavanje oko 150 rudara.
Podgorički "Katel" je potpisao ugovore o kupovini dva beranska preduzeća i nijedan, dosad, nije ispunio. "Katel" je trebalo da uplati 311.000 eura na žiro račun AD ŠIP Berane do 18. juna i dostavi plan investicija, koje su predviđene na 3.700.000 eura. To preduzeće je 21. juna uplatilo ugovorenu cijenu, ali nije dostavljalo investicioni plan, pa je Velibor Marjanović, stečajni upravnik ŠIP-a, obavijestio Privredni sud da će kolektiv prodati putem slobodne pogodbe "Boj komercu" iz Andrijevice. Reagovao je sudija Muzafer Hadžajlić koji je takvu njegovu namjeru osporio i sada se ne zna kako će biti riješen ovaj "Gordijev čvor".
Takođe, na račun Ciglane "Rudeš" trebalo je da 18. juna " legne" više od 100.000 eura, na koliko se "Katel" obavezao kupujući tu firmu, ali to se nije desilo. Vuk Božović, stečajni upravnik Ciglane, kaže da je podgoričko preduzeće tražilo da mu se odloži taj rok, "jer je kupilo još jednu firmu u Beranama, tvrdo obećavši da će obavezu ispuniti do 12. jula". Božović je na to pristao, a u međuvremenu je Ciglana podigla kredit, čime je započela proizvodnju. O investicijama, koje bi trebalo da iznose 700.000 eura, ni od Božovića ni od Katela, zasad, ni riječi.
Nakon svih uspjeha beranskih privatizacija, u tom gradu se ne čuju mašine. U halama nema radnika, a nema ni gazda. Nema investicija i plata. Samo fabrički dimnjaci, koji odavno ne dime, govore da je nekad tu bilo privrede.

Dolaze i sibirski biznismeni

Generalni konzul Ruske federacije u Podgorici Vladimir Vanijev rekao je da će biti intenzivirana privredna saradnja Rusije i Crne Gore u ekonomskom pogledu. To je, ujedno, i prva posjeta jednog ruskog diplomate Beranama.
-Naše prijateljstvo traje trista godina i potrajaće dugo. Ali moramo saradnju ekonomski da utemeljimo - kazao je Vanijev novinarima prilikom jučerašnje posjete Beranama.On je naveo da je u tom cilju došao i u Berane, jer je to priprema terena za posjetu jedne privredne delegacije.
-Poslije moje posjete Pljevljima, tri ruske kompanije su se pojavile na tenderima u tom gradu. Berane će uspostaviti posebnu saradnju sa jednim ruskim gradom iz Sibira, i to će sigurno rezultirati unapređenjem ekonomskih odnosa - kazo je Vanijev.
Potpredsjednik Skupštine Opštine Radojica Živković kazao je da su visokog diplomatu upoznali sa situacijom u beranskoj privredi i da je posebno razgovarano o Fabrici kože »Polimka«.
-Dogovorili smo se da se radi na bratimljenju Berana i jednog sibirskog grada koji može pomoći u ekonomskom razvoju Berana. 'Polimku' smo uzeli kao prioritet zbog toga što je to fabrika koja je dok je radila najveći dio proizvoda plasirala na rusko tržište. Ali to su ipak samo preliminarni razgovori i pripreme za dolazak jedne privredne delegacije Rusije - naveo je Živković.
Ruski konzul je naglasio da je prvi put u Beranama i da nije znao da taj grad ima aerodrom.
-Juče sam imamo sastanak sa predstavnicima Aerodroma Crne Gore i nijesu mi ništa rekli za Berane. Sada kada znam, radićemo nešto i na tome - rekao je Vanijev.