Obišli opštu bolnicu

Saradnja dva grada pobratima, italijanskog Terama i Berana, koja traje dvadeset godina nastavljena je i ovih dana. Beransku bolnicu posjetili su direktor bolnice u Teramu, Leonardo Zinaldi i apotekar, Saverio Dipjero. Tom prilikom, italijanski medicinari sastali su se sa nekadašnjim direktorom beranske bolnice, direktorom Milićem Vukanićem. Poseban doprinos uspostavljanju te saradnje ova dva grada, dali su dr Venco Mićović i poznati beranski apotekar, Vasilije Labudović, koji su i danas aktivni. Njih dvojica ovoga puta bili su domaćini gostima iz Italije. Ta saradnja biće nastavljena, jer će, kako je najavljeno, posjeta uskoro biti uzvraćena.
POBJEDA

Sanirani školski objekti

U sklopu programa, „Podrška sistemu školstva na sjeveroistoku Crne Gore”, humanitarna organizacija „Karitas” iz Luksemburga, je završila drugu fazu sanacije mokrih čvorova u pet školskih objekata, kao i u dječjem vrtiću u Beranama. U toku ove nedjelje izvršen je tehnički prijem radova i objekti su predati korisnicima na upotrebu. Po riječima Ervina Mandžukića, šefa kancelarije „Karitasa” u Beranama, izvršena je sanacijau osnovnim školama „K. Radojević” i „Goduša” u opštini Bijelo Polje, „V. R. Korać” i „V. Kukalj” u opštini Berane, OŠ „M. Đurović” u opštini Rožaje, kao i na predškolskoj ustanovi „Radmila Nedić” u Beranama. Ukupna vrijednost izvedenih radova u drugoj fazi je oko 89 hiljada eura, od čega je 80 odsto sredstava dalo Ministarstvo za kooperaciju Vlade Luksemburga, 20 odsto je učešće Ministarstva! prosvjete Crne Gore. Radovi su izvedeni kvalitetno i u predviđenom roku, od starne preduzeća „Obnova” iz Pljevalja. Realizacijom ovog projekta stvoreni su odgovarajući uslovi za rad i boravak djece, kao i nastavnog osoblja u ovom objektima. Takođe je raspisan tender za nabavku i djelimično opremanje šest školskih objekata, klupama i stolicama. Planirana je nabavka i distribucija oko 400 klupa i 800 stolica za osnovne škole „M. Adrović” u Petnjici, „V. Kukalj” u beranskoj opštini, „V. Ribnikar”, „Braća Ribar” i „M. Ćalović” u opštini Bijelo Polje, kao i u osnovnoj školi „Bratstvo jedinstvo” iz Rožaja. U sklopu istog programa, u prvoj fazi su sanirani podovi i mokri čvorovi u šest školskih objekata, ukupne vrijednosti 189 hiljada eura a takođe je izvršena obuka rada na računarima za 235 nastavnika iz 53 škole, saopštio je Mandžukić, i podsjetio da je ka! ncelarija „Karitas” otvorena u Beranama u oktobru 2000. godin! e. Od tada pa do danas je implementirano mnogo projekata u oblasti obrazovanja, poljoprivrede infrastrukturnih objekata, u ukupnoj vrijednosti od oko 3.200.000 eura, i da su svi projekti finansirani, u potpunosti, ili kofinansirani, od strane Vlade Luksemburga.
POBJEDA

Arheolozi potvrdili predanje

U narodnom predanju i literaturi sačuvano svjedočenje da je na području Potkomovlja, tačnije u Košutiću, selu koje pripada MZ Konjuhi kod Andrijevice, postojala veoma stara, srednjovjekovna crkva, potvrđeno je nedavno sondažnim istraživanjem koje je sprovela stručna ekipa Polimskog muzeja iz Berana sa saradnicima.
Prema saopštenju koje je direktor muzeja Slobodan Obradović dao novinarima, sedmodnevno arheološko iskopavanje obavljeno je početkom oktobra, a temelji stare crkve pronađeni su i otkriveni na imanju Spasoja Đerkovića, u zaseoku Kršine. Na lokalitetu koji je u narodu ovog kraja poznat pod nazivom „Namastir”, uočeni su ostaci zida crkve dimenzija 8,50 h 5,20 metara, sa apsidom i debljinom zidova od 0,60 metara. Sa južne strane zid crkve dostiže visinu od 1,20 metara, dok su sjeverni djelovi zida sačuvani u visini od 0,70 metara. U apsidi crkve zidovi su dosta oštećeni, vjerovatno prilikom obrade i oranja imanja, ali su vidljivi do 30 centimetara. Prilikom sondiranja lokaliteta nijesu pronađeni neki bitni pokazatelji na osnovu kojih bi se sa sigurnošću mogla utvrditi starost crkve. Sondažno iskopovanje u unutrašnjosti crkve otkrilo je ostatke maltera koji nije bio freskopisan, ali p! rema mišljenju arheologa Predraga Lutovca, postoji mogućnost da je bila oslikana apsida crkve, a sami otkriveni gabariti pokazuju da je ovo vjerovatno bila vlastelinska crkva. Međutim, ništa se sa sigurnošću ne može reći sve dok se ne obave sistematska arheološka istraživanja.
Zadatak Polimskog muzeja prilikom ovog sondažnog ispitivanja bio je da se samo utvrdi postojanje crkve na ovom lokalitetu. Prikupljeni su i osnovni parametri za sačinjavanje projektne dokumentacije i elaborata vezanog za sistematska arheološka istraživanja, kao i za konzerviranje ostatka zidova crkve. O samom nalazu biće obaviješten i Zavod za zaštitu spomenika kulture Crne Gore, sa ciljem da se ovaj lokalitet uvrsti u registar arheoloških nalaza. Muzej planira da istraživanja ovog lokaliteta uvede u redovne aktivnosti za 2006. godinu, a obim radova biće sačinjen na osnovu budžetskih sredstava SO Berane, jer je ona osnivač Polimskog muzeja. „Nadamo se da će i opština Andrijevica na čijoj teritoriji se i obavljaju istraživanja, učestvovati u realizaciji ovog projekta”, kaže Slobodan Obradović.
POBJEDA

Niče hram u Gornjem Zaostru

Nedaleko od Berana u selu Gornje Zaostro u toku je izgradnja crkve posvećene svetoj Petki. Gradnja svetinje koju finansira mještanin Miloje Radnić sa braćom počela je 2002. godine uz blagoslov episkopa budimljansko-nikšićkog Joanikija. Radovi na hramu odvijaju se po
planu.
- Računamo da će do kraja ove godine biti završeni spoljni radovi, a do proljeća iduće godine i ostali poslovi na izgradnji ovog svetog zdanja. Biće nabavljene knjige i sve drugo što je potrebno za obavljanje Božje službe. Kad budemo završili ovaj sveti hram uz pomoć Boga i našeg vladike Joanikija crkvu ćemo predati Eparhiji budimljansko-nikšićkoj na upravljanje - kaže Radnić. Prema riječima mještana ovog kraja, bilo je krajnje vrijeme da i na ovom prostoru opštine Berane bude podignuta crkva.
DAN

Berane dobija turističku signalizaciju

Do kraja ove nedjelje biće postavljen obaloutvrda u MZ Pešca i turističke signalizacije na Berana. Ukupna vrijednost projekata je oko 14.000 eura. Prema riječima Vlatka Pekovića, sekretara Sekretarijata za finansije u SO Berane, realizacija projekata je započela krajem prethodne nedjelje i u narednih nekoliko dana biće završena.
-U skladu sa ranije postignutim dogovorom, Opština je obezbijedila čelični žicu i pletivo za izgradnju obaloutvrde, čija je vrijednost 4.000 eura. Prema dogovoru, koncesionari i građani MZ treba da postave obaloutvrdu, čime će Pešca biti zaštićena od izlivanja rijeka i nanošenja šteta domaćinstvima, što je dosad bio slučaj - kazao je Peković.
On je dodao da je krajem protekle nedjelje započet i projekat postavljanja turističke signalizacije, odnosno panoa sa mapom Berana, koji bi trebalo da bude završen narednih dana.
- Signalizacija će biti postavljena na ulazima u Berane iz pravca Bijelog Polja, Rožaja i Andrijevice. Takođe, pano će biti postavljen na jednoj od glavnih raskrsnica u gradu, kao i na putu prema obroncima Bjelasice - naveo je Peković.
Cijena tog projekta je 10.000 eura, a finansijeri su "Društvo austrijsko- crnogorskog prijateljstva" iz Kolašina i SO Berane.
DAN

Gromobran zrači, Ministarstvo ćuti

Na juče održanom sastanku Savjeta roditelja beranske Osnovne škole “Radomir Mitrović” ponovo je pokrenuto pitanje uklanjanja starog gromobrana, koji, kako je navedeno, prekomjerno zrači. Članovi Savjeta roditelja su od uprave škole zahtijevali da od nadležnih državnih institucija zatraži uklanjanje gromobrana. Inicijativa Savjeta roditelja je pokrenuta zato što su zabrinuti za zdravlje 1.200 učenika škole.
Prema saznanjima “Dana”, pojedini roditelji su se ponudili da preko prijateljskih veza pozovu u pomoć profesore sa fakulteta koji bi pomogli u rješavanju problema i uklanjanju spornog gromobrana. Potvrđujući naša saznanja, Šato Ajdarpašić, direktor škole, navodi da je na sastanku obavijestio roditelje da uprava škola nije u mogućnosti da uradi bilo šta po pitanju gromobrana.
- Ministarstvo prosvjete je obavještavano o problemu starog gromobrana i na njima je šta će dalje da preduzmu - kaže Ajdarpašić.
On dodaje da gromobran nije problem škole “Radomir Mitrović” već svih škola u Crnoj Gori koje su građene 70-ih i 80-ih godina. Ajdarpašić je naveo da razumije i zabrinutost roditelja.
- Obavijestio sam roditelje da smo u kontaktima sa Ministarstvom prosvjete i Humanitarnim organizacijama nametali to pitanje i tražili pomoć u njegovom rješavanju, ali zasad ništa od toga. Sama škola je lišena bilo kakvih mogućnosti da odgovori na ovaj problem i riješi ga- istakao je Ajdarpašić.
Odgovarajući na pitanje šta je od maja, kada je takođe na Savjetu roditelja postavljeno pitanje uklanjanja gromobrana, do danas urađeno po tom pitanju, Ajdarpašić je odgovorio:
- Po mišljenju stručnjaka, bolje je da gromobrani,takvi kakvi su, ostanu nego da ih nestručno lice samoinicijativno uklanja. Ja još jednom upućujem apel nadležnim državnim institicijama da na adekvatan način reaguju i otklone problem sa gromobranom - zaključio je Ajdarpašić.
Inače, “Dan” je i u maju pisao o problemu gromobrana na O.Š. “Radomir Mitrović”. Tada su i građani naselja u okolini škole izražavali strahovanja da nijesu samo učenici i zaposleni u školi izloženi radioaktivnom zračenju, već i stanovništvo okolinih naselja. Predsjednik Savjeta roditelja O.Š. “ Radomir Mitrović”, dr Senka Labudović je tada saopštila da je na sastanku Savjeta predlagala da se, ako nema drugih mogućnosti za uklanjanje gromobrana, zaposlenima odbija novac od plate, kako bi se gromobran skinuo sa školske zgrade i time prestalo njegovo zračenje. I tada je konstatovano da uklanjanje gromobrana mogu da izvrše samo stručnjaci Instituta Vinča.
DAN

Voće propada , a oni ga uvoze

Udruženje voćara Berana ukazalo je na potrebu preduzimanja dugoročnih mjera, kako velike količine voća i povrća sa ovog područja, usljed nemogućnosti plasmana, ne bi propadale. Oko 50 odsto godišnjeg roda voća na području Berana propadne zbog nepostojanja organizovanog otkupa, pogona za preradu i sušenje. Udruženje voćara je upravo zbog toga uradilo projekat za izgradnju 20 mini-sušara, sa kojim je konkurisalo kod EAR-a - istakao je predsjednik Udruženja Radoman Šćekić.

Minisušare bi bile sa godišnjim kapacitetom od pet tona. Jedna sušara je vrijedna 14 hiljada eura, a ukupna vrijednost projekta je 280 hiljada eura i ako ne prođe eventualno kod EAR-a, mi nećemo odustati od traženja donatora - kazao je Šćekić.
Predsjednik beranskog Udruženja voćara je objasnio da bi se direktni efekti tog projekta ogledali u novom načinu proizvodnje zdrave hrane orijentisane na izvoz i udvostručavanju dobiti od prerade, kada je konkretno rijeć o šljivama.
-Prema informacijama o sadašnjim cijenama sušene šljive na tržištu, smatramo da bi naši voćari ostvarili veći prihod od nje, nego od sadašnje prerade šljive u rakiju - kazao je Šćekić.
Sušare bi, kako je rekao, bile date većima proizvođačima, a oni bi osim svojih potreba, pružali usluge i drugima.
-To bi bile moderne sušare, koje za pogonsko gorivo koriste ugalj, a njega makar ima u Beranama. Sada imate samo nekoliko privatnih sušara zanemarljivih kapaciteta, kao i jedan broj primitivnih u nekim domaćinstvima. Nekada je ovaj kraj bio poznat po sušenoj šljivi, a sada se svo sušeno voće uvozi - kazao je Šćekić.
Prema njegovim riječima, sušare nijesu predviđene samo za voće, već i za povrće, kao i ljekobilje.
-Ja bih mogao da navedem primjer čovjeka kojem su prošle godine propale tone luka zbog nemogućnosti prodaje, pa i drugog povrća. Sve bi to moglo da se suši u ovim minisušarama i na taj način sačuva od propadanja. O šumskom voću i ljekobilju da i ne govorimo. Mi nemamo za Berane precizan podatak o rodu borovnice, ali sigurno se mjeri stotinama tona, a ljekobilje niko organizovano ne otkupljuje i prerađuje - rekao je Šćekić.
Predsjednik Udruženja voćara napomenuo je da je samo u posljednje dvije godine na području Berana zasađeno 80 hiljada novih sadnica voća, čiji rod od oko 400 tona godišnje se tek očekuje u narednim sezonama.
-Ako se realizuje ovaj projekat minisušara, u njima bi sve to moglo da se preradi i dobar dio pripremi za izvoz - kazao je Šćekić.
On je podsjetio da su sa tim projektom upoznali i američkog ambasadora, prilikom njegove nedavne posjete Beranama, kada je obiđeno jedno od voćarskih domaćinstava u selu Donja Ržanica.
-Upravo je to jedno od domaćinstava koje planiramo da obezbijedimo sa jednom minisušarom, za njihove, kao i za potrebe čitavog sela - rekao je Šćekić.
Udruženje voćara u Beranama formirano je prije dvije godine, i jedno je od najaktivnijih u Republici.
-Osim toga mislim da smo i najstručniji. U Upravnom odboru imamo sedam diplomiranih inženjera, što je garancija da projekte koje već realizujemo ili planiramo da realizujemo, pripremamo kvalitetno i profesionalno - rekao je Šćekić.
On je dodao da je Udruženje do sada veoma uspješno sarađivalo sa resornim Ministarstvom, opštinskom službom za poljoprivredu, USAID-om, odnosno američkom razvojnom organizacijom »CHF«, kao i međunarodnom humanitarnom pravoslavnom organizacijom »IOCC«.
REPUBLIKA

U Beranama ljeta kao da nije bilo

Prema zvaničnim podacima Turističke organizacije, Berane je od prvog januara do 31. avgusta posjetilo 1.117 gostiju, od čega 160 stranaca. Računajući 478 noćenja koja su ostvarili stranci ukupno je ostvareno 3.174 noćenja. O kakvoj se sezoni radi najbolje govori poređenje sa, ne baš zavidnom, 2001. godinom, kada je Berane posjetilo 5.239 turista, koji su ostvarili 70.779 noćenja.
Po riječima Dragana Mitrovića, v.d. direktora Turističke organizacije, sezone praktično nije ni bilo i ta ocjena se odnosi kako na ljetnju, tako i na zimsku turističku sezonu. Razlog za takvo loše stanje Mitrović vidi u pokidanim vezama sa inostranstvom, slabim marketinškim radom turističkih radnika i da proces privatizacije HTP-a Berane, koji je nosilac turizma, nije dao rezultate.
- Svi turistički potencijali u Beranama su privatizovani. Hotel “Berane”, sa 96 ležajeva, hotel “S” sa 15, i Motel “Buče” sa osam ležajeva se nalaze u privatnom vlasništvu. Bilo je za očekivati da će privatnici uraditi više na poboljšanju ponude, kao i marketinga, ali je to izostalo. Vlasnici turističkih potencijala treba da pronađu svoj interes da kao svoj servis iskoriste Turističku organizaciju, a mi ćemo raditi na stvaranju turističke ponude, koja će privući tiriste u Berane. Da bi ostvarili cilj promotera turizma, neophodno je i da ostvarimo sredstva od obveznika članskog doprinosa, koji treba da shvate da će im se doprinos kroz naš rad i vratiti - naglasio je Mitrović.
Prema njegovim riječima, Berane ima izgrađene sportske terene koji mogu zadovoljiti sve kriterijume za pripreme sportskih ekipa, očuvanu zdravu sredinu za razvoj seoskog turizma, čime bi mogla biti kompletirana turistička ponuda, za sve ukuse. Navodeći da je ta opština bogata sa kulturno-istorijskim spomenicima, Mitrović podsjeća na manastire Đurđevi stupovi, Šudikova i Kaludra, kao i nedavno restaurirana džamija u Petnjici, koja je jedna od najstarijih u Crnoj Gori. Uz veliki broj kulturnih manifestacija i gostoljubivost građana, navodi on, Berane ima sve preduslove da ima uspješne turističke sezone. Samo ostaje da se ozbiljno priđe valorizovanju tih preduslova.

Ozbiljnije se pozabaviti uslugom
- Planinski vijenci Bjelasice, sa pet jezera, Cmiljevice, Mokre, Komova, neshvatljivo je da ne budu turistički valorizovani. Takođe, kanjon rijeke Lim, sa Tifranskom klisurom, pogodnom za rafting, nijesu ni počeli da se valorizuju. Pored Ibarske magistrale, koja prolazi kroz Berane, željeznica je na 30 kilometara udaljenosti, a u planu je i aktiviranje aerodroma, pa ostaje da se ozbiljnije pozabavimo uslugom- istakao je Mitrović.
DAN

Šampionka iz Rožaja

Na drugoj regionalnoj izložbi priplodne stoke “Polimlje 2005”, održanoj juče u Beranama, za šampionsko grlo izabrana je krava Džabira Taraniša iz Rožaja. Vlasnik šampionskog grla je nagrađen sa 250 eura, peharom i diplomom.
U kategoriji krava simentalske rase za šampionsko je proglašeno grlo Radoša Mališića iz Bijelog Polja, u kategoriji krava smeđe rase najbolje je grlo Esad Bučana, takođe iz Bijelog Polja, dok je za šampionsko grlo u kategoriji holštajn frizijske rase proglašena krava Milosava Osmajlića iz Berana. Vlasnici šampionskih grla su nagrađeni sa po 200 eura i diplomom.
Za najbolju priplodnu junicu proglašeno je grlo Poljke Bajić iz Berana, a vlasnica je nagrađena novčano, peharom i diplomom.
Ilija Marković, sekretar Sekretarijata za poljoprivredu u SO Berane, naglasio je da je cilj izložbe povećanje broja priplodne stoke, kako u regionu tako i u čitavoj Crnoj Gori. Marković je predočio ideju o formiranju Reprocentra za priplodnu stoku na sjeveru Republike.
Predsjednik Komisije za izbor najbolje stoke prof. dr Georgi Antov, sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, istakao je izvanredan kvalitet prikazane stoke, dodavši da je komisija razočarana kvalitetom podmlatka simentalske rase. On je naglasio da je najbolji kvalitet ovaca u Crnoj Gori upravo u polimskom regionu i da zato od sedam kolekcija ovaca nije izabrano najbolje stado. Inače, na jučerašnjoj izložbi učestvovalo je 64 grla krava i sedam kolekcija ovaca iz Plava, Andrijevice, Bijelog Polja, Rožaja i Berana. Organizatori izložbe su Biotehnički institut iz Podgorice i Službe za selekciju stoke, a pokrovitelj Ministarstvo poljoprivrede.
DAN

Izgrađeni mostovi i elektro mreža

Mjesna zajednica Kaludra dobila je ove godine nekoliko novih infrastrukturnih objekata, dok su već postojeći rekonstruisani. ProMonte je izgradio repetitor iznad sela, Elektrodistribucija je rekonstruisala elektro mrežu, dok je lokalna samouprava izvršila sanaciju puta i izgradila nekoliko betonskih mostova.
Po riječima Dejana Ralevića, predsjednik MZ Kaludra, u infrastrukturu u tom selu ove godine je uloženo više nego u posljednjih dvadesetak godina.
- Zahvaljujući razumijevanju ProMontea dobili smo repetitor, čime će biti pokriveno i ovo područje za mobilne telefone. Ovo prije svega, što dosad nijesmo imali ni priključke za fiksne telefone. Pored toga, angažovanjem Saše Pešića, direktora beranske Elektrodistribucije, i svih zaposlenih u tom preduzeću, nakon 35 godina rekonstruisana je niskonaponska mreža, tako da sada skoro sva domaćinstva imaju trofaznu struju, umjesto monofazne - navodi Ralević. Osvrćući se na ulaganje lokalne samouprave, Ralević je kazao da je put od Kaludre do Berana rekonstruisan, što je posebno važno.
- Izvršena je potpuna sanacija rupa na putu dugom 11 kilometara, a na njemu je izgrađen i betonski most, umjesto drvenog. Takođe, lokalna samouprava je finansirala izgradnju još dva betonska mosta na seoskim putevima, a do kraja sezone će biti asfaltiran i dio puta pored Manastira Ćelije. Opština nam je dala i građevinski materijal za izgradnju još jednog mosta, čime ćemo i završiti ovogodišnje radove - istakao je Ralević.
DAN

Ljuti na lokalnu upravu

U Beranselu, jednoj od najvećih prigradskih mjesnih zajednica u Beranama, održan je protestni zbor građana, na kojem je, po drugi put u posljednjih 10 dana, izraženo nezadovoljstvo zbog zapuštenosti glavne ulice i neriješenog pitanja atmosferske kanalizacije. Prije tri godine, zbog izgradnje kanalizacije u glavnoj ulici Beransela, raskopana je ulica, u dužini od 500 metara. Kako su građani kazali na protestu, tada im je lokalna uprava obećala da će odmah nakon tih radova uslijediti izgradnja asfalta i 300 metara atmosferske kanalizacije, zaključno sa 2002. godinom, što nije ispoštovano. Iako su bili blagovremeno pozvani da prisustvuju zboru, predstavnici lokalne uprave nijesu se odazvali pozivu stanovnika Beransela. Kako jekazao Milinko Šćekić, jedan od stanovnika kritičnog područja, njih je najviše povrijedilo to što „opštinari nijesu došli da se na licu mjesta uvjere u kakvim uslovima se živi u Beranselu i koliko pate građani, ni krivi ni dužni” kazao je Šćekić. On je ponovo uputio apel Relji Jovančeviću, predsjedniku opštine, da učini sve kako bi započeli radovi, za koje im je on lično dao obećanje, Radoje Mišković, je ukazao na to da je zbog raskopane ulice ugroženo najmanje 1.000 stanovnika Beransela, a da zbog neizgrađene atmosfereske kanalizacije, iz koje se izlivaju atmosferske vode, najmanje 200 domaćinstava „pliva u vodi”. Vaso Popović je iskazao spremnost, da su bez obzira što je Opština vinovnik njihovih višegodišnjih nevolja, građani spremni da se uključe u posao samo da se riješi pitanje uništenog asfalta. Prije 10 dana tražili smo da dođu i, ako ništa drugo, pruže nam ruku utjehe, a ako neće da nam kažu do kada će potrajati postojeće stanje, da tražimo pomoć od Republike. Ivan Šekularac je, govoreći o problemima građana Beransela, podsjetio da je, prije tri godine, raskopani asfalt izgrađen 1992. godine.
POBJEDA

Vujisićev rad na vagi

Bord direktora fabrike eksploziva »Polieks« sastaće se danas prvi put, nakon što je imenovao prije tri mjeseca novog izvršnog direktora, i odlučiti da li da mu produži mandat.
Početkom juna Bord je za izvršnog direktora postavio Slavka Vujisića iz Podgorice, koji posjeduje 21 odsto akcija te fabrike. Vujisić je taj posao preuzeo u trenutku dok je kipilo radničko nezadovoljstvo zbog neisplaćivanja zarada i najavljenog otpuštanja tehnološkog viška.
On je uspio da radnicima za tri mjeseca akontativno podijeli tri plate, ali su ostala velika dugovanja za devet mjeseci prije toga.

Na sjednici Borda će, kako se saznaje, biti riječi i o rješavanju problema viška radnika.
»Polieks« je formiran početkom osamdesetih godina u sklopu vojne fabrike u Vitezu i za potrebe tadašnje JNA proizvodio je veoma kvalitetne plastične ekplozive, detonatore i bombe. Nakon raspada SFRJ nastavio je da radi i danas je u vlasništvu Vojske SCG i Vlade Crne Gore. Odavno se preorijentisao na civilne programe i sada isključivo proizvodi privredne, takozvane praškaste ekplozive, prvenstveno za potrebe nikšićkih »Boksita« i rudnika »Rembas«, kao i električne detonatore.
Vujisić je akcije »Polieksa« koje su mu omogućile preuzimanje upravljanja kupio od državnih fondova i manjeg broja radnika.
Fabrika, inače, zbog povećane potražnje za njenim proizvodima na tržištu, trenutno radi s većim kapacitetima nego obično i praktično je jedini privredni kolektiv u Beranama koji ima proizvodnju, i to u kontinuitetu.
Intencija je, ipak, da se potpuno privatizuje i da broj radnika sa sadašnjih 90 bude smanjen na minimum.

REPUBLIKA

Regionalna izložba stoke

Pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, a u organizaciji Biotehničkog instituta, u Beranama je juče održana druga regionalna manifestacija priplodne stoke pod nazivom „Polimlje 2005”. Najboljim uzgajivačima, priplodnih junica, krava i ovaca, sa područja pet opština sjevera, uručene su nagrade, pehari i diplome. Za apsolutnu šampionku izložbe izabrano je muzno grlo vlasnika Yabira Taraniša iz Rožaja, kojemu je pripala novčana nagrada u iznosu od 250 eura, pehar, lenta i doploma, što je obezbijedila Vlada Luksemburga, a koju je Taranišu uručio Hans Zilhen, šef projekta za razvoj mljekarstva na sjeveroistoku Crne Gore „Mednem”. U kategoriji priplodnih junica, najbolje je bilo grlo Poljke Bajić iz Berana. Šampionka kod krava simentalske rase je grlo vlasnika Radoša Mališića iz Bijelog Polja, kod smeđe rase najbolje je bilo grlo Esada Bučena iz Bijelog Polja, a kod holštajn frizijske rase najbolje je bilo grlo Milovana Osmajlića iz Berana. U kategoriji ovaca nagrađene su svih sedam kolekcija učesnica manifestacije. U ime grada domaćina manifestacije, prisutne je pozdravio Ilija Marković, rukovidilac Sekretarijata za poljoprivredu u SO Berane, a u ime stručnog žirija i ocjenjivačke komisije dr Georgi Antonov, profesor poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.
POBJEDA

Polt posjetio Berane

Američki ambasador Srbije i Crne Gore u Beogradu Majkl Polt tokom kratke posjete Beranama obišao je i Mjesnu zajednicu Donja Ržanica. Boraveći u ovoj mjesnoj zajednici Polt je posjetio gazdinstvo Branislava Miladinovića, gdje je prisutnima govorio o razvojnim planovima u poljoprivredi naglašavajući da je posredstvom USAID-a i CHF-a američka vlada značajno participirala u izgradnji infrastrukture na ovom području. Tom prilikom Polt je poklonio knjigu gradonačelniku Berana Relji Jovančeviću o američkim ambasadama po cijelom svijetu. Ističući tom prilikom da će Amerika graditi još lijepih zgrada odnosno novu zgradu ambasade u Beogradu, a u budućnosti možda i zgradu ambasade SAD u Podgorici ukoliko se za to odluči narod Crne Gore. Zahvaljujući se na posjeti visokog američkog državnika Beranama predsjednik opštine Jovančević je kazao da je zadovoljan ulaganjem američke vlade projektima koji su sprovedeni u ovoj opštini izražavajući uvjerenje da će ta saradnja biti u ubuduće.
POBJEDA

Polt na sjeveru

Američki ambasador u Srbiji i Crnoj Gori Majkl K. Polt posjetiće danas opštine na sjeveru Crne Gore - Rožaje, Berane i Bijelo Polje. U Rožajama Polt će se susresti sa gradonačelnikom Nusretom Kalačem i šefovima odborničkih klubova u lokalnom parlamentu. On će zajedno sa gradonačelnikom Berana Reljom Jovančevićem posjetiti voćnjak jednog člana beranskog Udruženja voćara. U Bijelom Polju Polt će se sresti sa gradonačelnikom Tarzanom Miloševićem i šefovima odborničkih klubova u lokalnoj skupštini- kaže se u saopštenju iz USAID-a.

Polt, Milošević i šefovi odborničkih klubova u lokalnom parlamentu posjetiće Centar za kontinentalno voće u Bijelom Polju povodom nedavnih ulaganja u unapređenje objekta i njegovih kapaciteta. Sredstva za taj projekat obezbijedio je američki narod preko Agencije SAD za međunarodni razvoj USAID, a implementirala ga je američka nevladina razvojna organizacija CHF International- navodi se u saopštenju.
REPUBLIKA

„Jugoprevoz” ponovo na tenderu

Pošto prethodni tender za prodaju cjelokupne imovine beranskog preduzeća „Jugoprevoz” nije urodio plodom, jer se do 26. septembra, za kad je bilo zakazano javno nadmetanje, nije prijavio niko od ponuđača, stečajni upravnik tog preduzeća raspisao je novi oglas o prodaji imovine. Kako stoji u oglasu, cjelokupna imovina tog preduzeća sada se može kupiti za 1.378.960,97 eura. Prodaja će se obaviti 7. oktobra ove godine. Na prodaju su: oprema, kamioni, autobusi, građevinski objekti, zemljište, uključujući i osam stanova. Pravo učešća imaju sva pravna i fizika lica koja prije početka javnog nadmetanja deponuju tri odsto od početne cijene. Odabrani ponuđač će biti u obavezi da u roku od pet dana zaključi ugovor. U protivnom, gubi pravo na uplaćeni depozit.
U ovom kolektivu uveden je 24. aprila stečaj, kada je od 121 radnika, 80 ostalo da radi, a 40 se nalazi na evidenciji Biroa rada. Kako je saopšteno od strane članova Sindikata „Jugoprevoza” Berane, trenutni dug radnicima su 34 neizmirene plate, dok su u međuvremenu, od kada je uveden stečaj, izmirene svega dvije zarade.
POBJEDA

Fale kadrovi za drvopreradu

U okviru Vet projekta “Analiza potreba za obrazovanjem i osposobljavanjem u sektoru drvoprerade za sjevernu regiju” završeno je istraživanje koje je sproveo Zavod za zapošljavanje Crne Gore. Istraživanjem su bila obuhvaćena 22 preduzeća koja se bave primarnom i finalnom preradom drveta iz opština Plav, Andrijevica, Berane, Rožaje, Bijelo Polje, Mojkovac i Pljevlja.
Po riječima Branke Šćekić, direktora beranskog Biroa rada, rezultati istraživanja su pokazali da drvnoj industriji na sjeveru nedostaje veći stepen finalizacije, kao i evidentan nedostatak kadrova drvoprerađivačke struke svih nivoa stručnosti i osposobljenosti.
- Drvoprerada je prepoznata kao jedna od strateških grana prerađivačke industrije za razvoj Crne Gore. Ovaj sektor je u analizi sjevera RCG označen kao onaj koji ima snažan potencijal za dalji razvoj i koji malim ulaganjem može pobošljati nacionalni dohodak stanovnika, izvoz i ukupni razvoj Crne Gore - naglasila je Šćekićeva.
Ona je istakla da je cilj istraživanja bilo utvrđivanje kvalifikacione i starosne strukture zaposlenih, identifikacija potrebnih i nedostajućih znanja i vještina na različitim nivoima u preduzećima, potrebe za zapošljavanjem u narednih 12 mjeseci, kao i za period od pet godina. Istraživanje se bavilo, navela je Šćekićeva, i deficitarnim zanimanjima kao i spremnošću poslodavaca u oblikovanju programa obuke za odrasle.
DAN

Dug veći od imovine

Za ponedjeljak je zakazano otvaranje koverti sa ponudama za kupovinu kompletne imovine beranskog prevoznog preduzeća “ AD Jugoprevoz”. Početna licitaciona cijena iznosi 1.745. 000 eura, a pravo učešća imaju sva pravna i fizička lica koja uplate tri odsto depozita od početne cijene. Oglas o prodaji imovine “Jugoprevoza” raspisao je drugog septembra stečajni upravnik tog preduzeća Momo Jokić.
Kako je navedeno u oglasu, na prodaji su kamioni, autobusi, zemljište, građevinski objekti i osam stanova tog preduzeća. Prema uslovima oglasa, najbolje rangirani ponuđač je obavezan da u roku od pet dana od izbora obavezan da potpiše kupoprodajni ugovor, a ukoliko to ne uradi gubi pravo na povraćaj uplaćenog depozita. Takođe, Ugovorom o prodaji imovine urediće se odnosi između kupca i prodavca, definisati prava i obaveze, kao i rokovi za njihovo ispunjenje.
Inače, nesporna dugovanja “Jugoprevoza” veća su od procijenjene imovine tog kolektiva i iznose 1.867.000 eura. Pored njih, postoji i sporno dugovanje prema radnicima i dobavljačima od 1.220.000 eura.
Najveći iznos u nespornom dugu iznosi potraživanje195 radnika, kojima se duguje 778.000 eura, potom porezi i doprinosi u visini od 173.000 eura, a u nesporna potraživanja ulazi i dug od 33.500 eura preduzeću “Albino” i italijanskoj firmi “Oma” od 60.000 eura, za kupovinu polovnih autobusa od prije nekoliko godina.
Nakon višegodišnje agonije u poslovanju, u “Jugoprevoz” je početkom proljeća uveden stečaj. Tada je na platnom spisku preduzeća bilo oko 150 radnika, da bi putem isplate 24 lična dohotka i slanjem radnika na Biro rada taj broj bio sveden na 60-ak, koliko ih trenutno radi.
Višegodišnji problemi u poslovanju Jugoprevoza kulminirali su sredinom avgusta mjeseca prošle godine, kada su radnici obustavili rad, a nekoliko dana su i blokirali ulaz u Autobusku stanicu i za druge prevoznike. Štrajk je prekinut nakon dva dolaska u Berane Radoša Šućura, pomoćnika ministra za saobraćaj, koji je obećao pomoć za naplatu potraživanja tog preduzeća od strane Ministarstva prosvjete i ubrzanu primjenu novog zakona o saobraćaju.
Nakon naplate nešto više od 30.000 eura za prevoz učenika, radnicima je isplaćena po jedna plata i dva topla obroka, kao i dnavnice za vozače.
Krajem prošle i početkom ove godine predstavnici Jugoprevoza i beogradske “ Laste” stupili su u pregovore o, kako je saopštavano, strateškom partnerstvu, koji su prekinuti nakon uvođenja stečaja u beranskom prevoznom preduzeću.

Stoji i 11 šlepera

AD Jugoprevoz je najstarije prevozno preduzeće u Crnoj Gori, osnovano 1947. godine.
Pored polovnih autobusa, u vlasništvu preduzeća je i 11 šlepera, koji više godina nijesu uposleni, usljed smanjenog tržišta, velike konkurencije privatnika i pada obima poslova za prevoz robe.
DAN

Policajcima isplaćena dugovanja

Sto dvadeset pet policajaca, zaposlenih u beranskom Centru bezbjednosti, dobilo je danas novac po osnovu tužbe za neisplaćeni prekovremeni i noćni rad. Isplaćeno je ukupno nešto više od 200.000 eura, a policajci su po tom osnovu primili od 1300 do 1700 eura.
Odluku o nadoknadi donio je Osnovni sud u Beranama, dok se na odluku o isplati po osnovu operativnih dodataka MUP žalio Višem sudu u Bijelom Polju.
Podsjetimo, 140 policajaca zaposlenih u beranskom Centru bezbjednosti tužio je prošle godine MUP zbog neisplaćenih toplih obroka, jubilarnih nagrada, operativnih dodataka, naknada za prekovremeni rad i rad u vrijeme praznika. Njih 15-tak je odustalo od tužbe. Zajedno sa beranskim policajcima tužbu su podnijeli i policajci zaposleni u OV Plavu i Andrijevici.
POBJEDA

Protestni zbor građana

U Beranselu, beranskom prigradskom naselju sa preko 2000 stanovnika, danas je održan protestni zbor građana zbog toga što im je prije tri godine raskopana glavna ulica, zbog izgradnje kanalizacione mreže, a obećani novi asfalt nije urađen. Predstavnici oko 300 ugroženih domaćintava ove ulice su kazali da im je izgradnju novog asfalta u dužini od 500 metara i izgradnju atmosferske kanalizacije duge 300 metara kao i novi stadion obećao predsjednik beranske opštine Relja Jovančević.
Građani su apelovali da ih gradonačelnik posjeti i izađe u susret za rješavanje ovog problema. Ukoliko se to ne desi delegacija Mjesne zajednice će otputovati u Bijelo Polje gdje će zatražiti pomoć od predsjednika bjelopoljske opštine Tarzana Miloševića. Po riječima Milinka Šćekića stanara ove ulice od Miloševića će tražiti kao što su to uradili kombi taksisti iz Berana, pomoć u posredovanju u dijelu obraćanja za pomoć Vladi Crne Gore. Vasa Popović se osvrnuo na problem neriješenog kanala atmosferske kanalizacije koji je trebao da se izradi zajedno sa postavljanjem novog asfalta.
Dvjesta kuća od najmanje kiše je poplavljeno, tako da narednu četvrtu zimu nijesmo spremni da čekamo u ovakvim uslovima, kazao je Popović. Za deset dana zakazano je novo protestno okupljanje i odlazak u Bijelo Polje ukoliko ih nadležni ne posjete, kazao je na zboru Mjesne zajednice Beranselo.
POBJEDA

Rekonstrukcija vodovoda u Petnjici

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede potpisan je Ugovor za izvođenje radova na rekonstrukciji vodovoda u MZ Petnjica, Opština Berane. Ugovor je potpisan između investitora humanitarne organizacije Karitas Luksemburg, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i izvođača radova DOO Memidz iz Rožaja.
Radovi se izvode u skladu sa projektnom dokumentacijom koju je uradio preduzeće DOO Velmi DZuvel iz Bijelog Polja, čiju je izradu finansiralo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Ugovorena vrijednost radova je 173.667,42 eura, od čega 70 odsto je obezbijedio Karitas Luksemburg, dok će resorno Ministarstvo obezbijediti ostatak od 30 odsto. Planirani rok za završetak radova je 52 dana, a nadzor nad izvođenjem radova obaviće stručna služba Karitas Luksemburga.
Potpisivanju tog ugovora prethodilo je potpisivanje Sporazuma o saradnji na pomenutom projektu između Ministarstva i Karitas Luksemburga u julu 2005. Sporazumom su utvrđene prava i obaveze potpisnika.
Takođe, potpisan je Sporazum između Mjesne zajednice i Karitas Luksemburga o obavezama koje MZ treba da ispoštuje a to su: ugradnja vodomjera za sva domaćinstva i početak naplate utrošene vode, upošljavanje osobe koja će biti zadužena za održavanje vodovoda kao i naplatu utrošene vode, u cilju održivosti vodovoda i obezbjeđenja dodatnih sredstava koja se mogu iskoristiti za druge projekte u mjesnoj zajednici.
POBJEDA

Đukanović čestitao Cimbaljeviću

Predsjednik Vlade Republike Crne Gore Milo Đukanović uputio je čestitku dekanu Medicinskog fakulteta u Podgorici prof. dr Milošu Cimbaljeviću, povodom otvaranja Visoke medicinske škole u Beranama i poželio studentima i nastavnom osoblju uspješan rad. U čestitki se kaže:
- Početak rada ove ustanove predstavlja važan događaj za grad Berane, državu Crnu Goru i Univerzitet Crne Gore. Rad Visoke medicinske škole snažno će doprinijeti razvoju našeg visokog obrazovanja, ali i prosperitetu čitavog sjevera.
Čin otvaranja ovog studijskog programa, čime se Berane uvrštava među univerzitetske gradove, na najbolji način svjedoči o posvećenosti Crne Gore sveobuhvatnim reformama u oblasti obrazovnog sistema. Uvjeren sam da će Visoka medicinska škola, svojim kadrovskim potencijalima i infrastrukturnom podlogom na nivou evropskih standarda, zadovoljiti narasle potrebe za sticanjem obrazovanja i razvojem društva u cjelini - navodi se u čestitki predsjednika Vlade RCG Mila Đukanovića, stoji u saopštenju.
POBJEDA

Briga o kadru

Jedini student kojem će neko drugi snositi troškove školarine, u iznosu od 500 eura po semestru, biće Mira Ralević. Prema riječima fakultetskog osoblja, Mira je bila đak generacije Srednje medicinske škole u tom gradu i među prvima je položila prijemni ispit na Medicinskom fakultetu u Podgorici. Ona, međutim, nije imala finasijskih mogućnosti da studira na strani. Njoj će školarinu plaćati Srednja medicinska škola iz Berana. Među upisanim studentima je i desetak koji su već zaposleni kao medicinski radnici i koji će se školovati uz rad.
REPUBLIKA

Zaustaviti migracije sa sjevera

Studijski program Visoke medicinske škole u Beranama ima karakter visokog obrazovanja i u potpunosti je ekvivalentan fakultetima u Evropi i Americi koji su veoma atraktivni za mlade, o čemu govori izuzetno interesovanje za tu vrstu programa širom svijeta – poručio je studentima rektor crnogorskog Univerziteta Ljubiša Stanković, otvarajući juče prvu visokoobrazovnu instituciju u Beranama.

Rektor crnogorskog Univerziteta je kazao da je diploma o završenom primijenjenom studijskom programu ekvivalentna sa evropskim sistemom i omogućava lako međunarodno upoređenje.
-U nekim zemljama već postoje i postidiplomske studije njegovateljstva, što nije suprotno ni našem Zakonu, tako da se može reći da obrazovanje najboljih ne mora biti završeno na nivou osnovnih studija- rekao je Stanković.
Prema njegovim riječima, osnivanjem Visoke medicinske škole u Beranama, zajedno sa početkom rada dva studijska programa u Bijelom Polju počinje proces koji će omogućiti da se uravnoteži proces odlazaka mladih iz tih sredina i onih koji će dolaziti na studije u te gradove.
-U Crnoj Gori, kao i u značajnom broju drugih evropskih zemalja, postoji problem odlaska mladih iz jednog područja u drugo. Mladi sa sjevera su decenijama odlazili, nakon srednje škole, u univerzitetske centre u Crnoj Gori ili još češće van nje. Tako sam i ja sa mnogima iz moje generacije otišao iz ovog grada i gimnazije. Mali broj se vratio u Berane- kazao je Stanković.
Rektor crnogorskog Univerziteta je najavio da će se tokom ove godine razmišljati o otvaranju još jednog studijskog programa u Beranama, čime bi taj grad i Bijelo Polje činili okosnicu obrazovanja na sjeveru Republike.
Predsjednik Skupštine Opštine Berane Relja Jovančević kazao je da je Berane dalo veliki broj znamenitih ljudi, između ostalog i u oblasti medicine.
-Vjerujem da su njihova ostvarenja, naučna i stručna dostignuća, bila jedan od valjanih pokazatelja i putokaza, gdje je trebalo osnovati školu koja se, upravo, sada otvara - rekao je Jovančević, ukazujući na podršku koju je lokalna uprava dala ostvarenju te davnašnje inicijative.
Na značaj otvaranje Viskoke medicinske škole za Berane ukazao je i dekan Medicinskog fakulteta u Podgorici prof. Miloš Cimbaljević.
-Dragi moji studenti, pored učenja, ja želim da probudite uspavano cvijeće Jasikovca, da njegov miris prenesete na Polimsku ulicu i neka sve odiše njime i ljepotom mladosti. Neka grad Berane postane grad mladosti i neka se po tome prepoznaje - kazao je Cimbaljević,.
Studentima i brojnim zvanicama, među kojima je bio i ministar prosvjete Slobodan Backović, obratili su se i dekani visokih medicinskih škola u Igalu i Beogradu Milan Obradović i Anđelka Lazarević.
Prva generacija Visoke medicinske škole imaće 80 samofinansirajućih studenata. Zgradu, gdje se nalazi sjedište te ustanove, obezbijedila je Skupština Opštine, dok je u toku rekonstrukcija jednog objekta za potrebe studenskog smještaja onih koji u Berane dolaze sa strane. Prvi studenti u Berane su došli iz skoro svih gradova sa sjevera, a pojedini i iz drugih krajeva Crne Gore. Nastava će se odvijati u amfiteatrima Gimnazije i Doma zdravlja, a praktična obuka u beranskoj Opštoj bolnici.
REPUBLIKA

Danas startuje Visoka medicinska škola

Zvanično otvaranje Visoke medicinske škole u Beranama i početak nastave zakazani su za danas. Prva visokoškolska ustanova u ovom gradu formirana je nedavno odlukom Rektorata Univerziteta Crne Gore i radiće kao primijenjeni program podgoričkog Medicinskog fakulteta, koji će, kako je ranije najavljeno, obezbjeđivati profesorske kadrove, dok će se asistenti i drugo osoblje angažovati iz Berana i drugih gradova sa sjevera. Koordinatori nastave su prof. dr Milorad Bakić sa Medicinskog fakulteta i magistar medicinskih nauka dr Veselin Stanišić, direktor Opšte bolnice. Prvobitno je planirano da prva generacija broji 60 samofinansirajućih studenata, ali je, kako se saznaje, upisano preko 70. Visoka medicinska škola radiće prema programima koji su potpuno novi na ovim prostorima i rađeni prema uzoru na neke škole toga tipa u zapadnim zemljama.

Korak ka regionalnom zdravstvenom centru

Na prvom donatorskom sastanku za nabavku skenera za potrebe Opšte bolnice u Beranama, koji je održan proteklog vikenda, sakupljeno je više od 15 hiljada eura, uglavnom od privatnih preduzetnika sa područja te opštine. Sastanak je u potpunosti opravdao očekivanja, tako da će obezbjeđivanje sredstava neophodnih za kupovinu skenera kroz taj vid podrške biti nastavljeno- istakao je direktora beranske bolnice dr Veselin Stanišić.

Pozivu za sastanak odazvalo se 35 privatnih preduzetnika. To neće biti jedini donatorski sastanak. Slične sastanke već sam planirao da zakažem u Rožajama i Plavu, jer je to područje odakle pacijenti gravitiraju našoj bolnici - rekao je Stanišić.
On je izrazio očekivanja da će akciju prikupljanja sredstava za skener podržati i neke humanitarne organizacije koje djeluju na ovim prostorima, kao i ljudi iz dijaspore.
Za kupovinu skenera za Opštu bolnicu u Beranama potrebno je oko 200 hiljada eura. Oko 120 hiljada stanovnika iz četiri opštine u regionu sjeveroistoka Crne Gore, za tu vrstu dijagnostike, za sada, moraju ići u Bijelo Polje ili Podgoricu, gdje se, zbog prevelikog broja pacijenata, mora nekada čekati na red i do 30 dana- istakao je on.
Donatorskom sastanku je prisustvovao i prof dr Milorad Bakić, jedan od koordinatora Visoke medicinske škole u Beranama, koji je ukazao na značaj obezbjeđivanja tog aparata i sa edukativnog aspekta.
-Svako ulaganje u dijagnostičke aparate sigurno će mnogo značiti i studentima našeg fakulteta u izvođenju praktične nastave - kazao je Bakić.
U rekonstrukciju Opšte bolnice u Beranama u proteklih godinu-dvije Ministarstvo zdravlja i Fond zdravstva uložili su veoma značajna sredstva. Operacioni blok ove bolnice uređen je prema svjetskim standardima i jedan je od boljih u Crnoj Gori.
Ove godine u krugu Opšte bolnice i Doma zdravlja, uz podršku USAID-a izgrađen je Regionalni centar za reproduktivno zdravlje, koji je opremljen najsavremenijim aparatima i pomagalima, a čije zaživljavanje se tek očekuje. Taj centar će takođe biti od velikog značaja studentima Visoke medicinske škole u sticanju praktičnih znanja i vještina. Uz otvaranje Visoke medicinske škole, Berane stiče sve atribute medicinskog centra za širi region na sjeveru Republike.
REPUBLIKA

Ostali samo dugovi

Državni fondovi koji imaju akcije u Hotelsko-turističkom preduzeću »Berane« nijesu se juče odazvali pozivu jednog dijela radnika da održe Skupštinu manjinskih akcionara.
Većinski vlasnik u toj kompaniji je »Eurotusist GMBH« sa 50,06 odsto akcija, dok su manjinski akcionari Fond PIO sa 17,9, zatim Fond za razvoj 15,35, i privatizacioni fondovi Trend sa 5,6 i Moneta sa zanemarljivih 0,01 odsto akcija.
Na sastanku koji je dio radnika održao ukazano je na brojne nezakonitosti u poslovanju kompanije od trenutka njene privatizacije, u martu 2003. kada je uz podršku Fonda za razvoj upravljanje preuzelo do tada nepoznato preduzeće »Euroturist GMBH«. Od solventne kompanije, bez dugovanja, HTP “Berane” dovedeno je do prezaduženosti.
- Hotel 'Berane' u centru grada, koji trenutno jedini i radi, zaplijenila je 'Atlasmont banka' zbog toga što novi vlasnici nijesu vratili kredit koji su podigli kod beranske filijale te banke. Pod hipotekom je i Hotel 'Komovi' u Andrijevici, zbog kredita od 60 hiljada eura kod Crnogorske komercijalne banke u Rožajama, tako da i njega vjerovatno čeka ista sudbina - rekao je Mijo Ćorac koji je predsjedavao sjednicom manjinskih akcionara.
Republička inspekcija juče je konačno vratila na posao osam radnika koje su poslodavci ranije proglasili tehnološkim viškom na nezakonit način. U trenutku preuzimanja HTP-a »Euroturist GMBH« zatekao je oko 130 radnika, da bi taj broj kroz razne vidove otpuštanja bio sveden na nešto više od 60.

Rek`o pa porek`o

Potpisima 80 građana sa zahtjevom da se riješi pitanje otvorenog kanala, građani beranske mjesne zajednice Stari Grad juče su završili prikupljanje peticije koja će biti upućena lokalnoj upravi. Peticiju nijesu potpisali svi građani MZ, koja broji više od 2.000 stanovnika, već samo oni koji su direktno vezani za rješenje problema otvorenog kanala.
Inače, radovi na rekonstrukciji ulica Dušana Vujoševića i Miloša Mališića juče su nastavljeni istom dinamikom. Međutim, Miloš Bugarin, član odbora MZ Stari Grad, koji, kako je sam kazao, podnosi ostavku na to mjesto, reagovao je na svoju izjavu koju je prekjuče dao “Danu”. Bugarin je naveo “da je ona vjerno prenesena, ali da nije mislio ono što je rekao”.
- Greškom sam kazao da rukovodstvo MZ obmanjuje građane. Htio sam da kažem da su predstavnici lokalne uprave saopštili na Zboru građana da će dubina kanala iznositi 3,50 metara, a ne 2,44 koliko se on kopa - naveo je Bugarin.
On je dodao da je u istoj izjavi napravio još jednu grešku, a tiče se razloga zbog kojeg podnosi ostavku.
- Takođe, greškom sam izjavio da podnosim ostavku na mjesto člana Odbora MZ zbog neslaganja sa njenim rukovodstvom. Nasuprot tome, podržavam napore rukovodstva MZ, a ja ostavku podnosim iz zdravstvenih problema - kaže Bugarin.
DAN

Ulje na platnu zavičaju

Jedan od najpoznatijih crnogorskih slikara, Mijomir Mišo Popović, koji već više decenija živi i radi u Parizu, poklonio je danas Polimskom muzeju kolekciju od sedam svojih izuzetno vrijednih slika, a uskoro će u Berane iz Pariza dopremiti još 23 svoja ulja na platnu. U ime Polimskog muzeja, na ovom izuzetnom poklonu, zahvalio se direktor, Slobodan Obradović, koji je kazao da će slike Miša Popovića činiti stalnu postavku koja će se čuvati u Spomen kući vojvode Gavra Vukovića. Govoreći na konferenciji za štampu, Mišo Popović je rekao da gotovo čitavo njegovo stvaralaštvo nosi pečat, za njega, čudesnog grada Berana, gdje je završio gimnaziju i gdje je jedno vrijeme radio kao profesor. On za svoje stvaralaštvo i ulazak u svijet umjetnosti posebno duguje Aleksandru Prijiću i Milu Milunoviću, u čijoj klasi je završio Fakultet umjetnosti u Beogradu.
Mišo Popović je, pored Berana, Podgorice i Beograda imao samostalne izložbe u Francuskoj i drugim evropskim centrima, kao i Njujorku i Kanadi. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, a Berane, kao grad u kome je proveo svoju mladost, dodijelio mu je i najveće opštinsko priznanje, „21 julsku nagradu”.
POBJEDA

U Kaludri stigli telefoni

Promonte, SO Berane, i Elektrodistribucija, u proteklih nekoliko mjeseci uložili su sredstva u izgradnji nekoliko infrastrukturnih objekata u MZ Kaludra kod Berana. Po riječima predsjednika te MZ, Dejana Ralevića, koji je naveo da je Promonte izgradio novi repetitor iznad tog sela, čime su se stekli uslovi da mještani najzad dobiju mobilnu telefoniju. Ralević je naveo da je beranska Elektrodistribucija uradila rekonstrukciju niskonaponske mreže u toj MZ poslije 35 godina, i da sada domaćinstva imaju trofaznu, umjesto monofazne struje. Po riječima Ralevića, lokalna samouprava izvršila je sanaciju rupa na putu od Berana do Kaludre, u dužini od 11 kilometara, a na njemu je urađen i jedan betonski most. Pored toga, opština je izgradila još dva betonska mosta na seoskim putevima, poklonila građevinski materijal za izgradnju još jednog mosta, a lokalna samouprava će finansirati asfaltiranje dijela puta pored manastira Ćelije, saopštio je Ralević.
POBJEDA