Tragičan kraj profesora Ralevića

Beživotno tijelo Beranca Ljubana Ralevića (54) pronađeno je juče u Limu, kod mjesta zvanog Tifranska klisura. Ralević je otišao od kuće prošlog četvrtka popodne. Njegova porodica prijavila je u petak policiji da se Ljuban nije vratio i od tada su tragali za njim. Prema nezvaničnim saznanjima Ralevićevo tijelo primijetili su juče ujutro rođaci koji su pretraživali obalu Lima. Ljekari su u prisustvu istražnog sudije Višeg suda u Bijelom Polju Milana J.Smolovića, zamjenika Višeg državnog tužioca Lepe Medenice i beranske policije pregledali leš i konstatovali da nema tragova nasilja, zbog čega nije naložena obdukcija.
Ralević je svojevremeno u Beranama bio poznat kao đak i student generacije. Bio je inženjer mašinstva, dugo je radio kao profesor u Školskom centru “Vukadin Vukadinović” u Beranama. Prije nekoliko godina se razbolio i tada je i penzionisan. Iza sebe ostavio je suprugu i troje djece.
VIJESTI

Ne mogu da rade bez zaštite države

Preduzeća iz Berana "Euro Šuntić" i "Simon vojaž", koja su od Ministarstva pomorstva i saobraćaja dobila dozvole za rad u međugradskom i međulinijskom saobraćaju, suočena su sa ozbiljnim problemima, zbog konkurencije koja je posljedica neriješenih zakonskih pitanja.
Kako je kazao vlasnik preduzeća "Euro Šuntić" Fako Šuntić, zbog nedostatka takozvanog zakona o kabotaži, svakog petka i subote kada putuju za Luksemburg ostaju bez putnika.
- U svim državama postoje pravila koja se poštuju i koja ne dozvoljavaju nelojalnu konkurenciju. Krajem prošle godine, primjera radi, u Srbiji je usvojena zakonska regulativa poznatija kao "kabotaža", prema kojoj prevoznici iz Crne Gore, mogu primiti putnike samo u Crnoj Gori, a nikako to ne smiju činiti na teritoriji Srbije, jer bi time ugrozili srbijanske prevoznike koji održavaju iste linije. Zbog nepostojanja takvog zakona u Crnoj Gori, prevoznici iz Srbije ili drugih država nesmetano preuzimaju naše putnike - kazao je Šuntić.
Vlasnik "Simon vojaža" Mehmed Adrović je kazao da je ista situacija i u međunarodnom linijskom saobraćaju, napominjući da prevoznike iz drugih država niko ne kontroliše.
- Prevoznike iz Srbije ne kontrolišu carina, policija ili saobraćajna inspekcija, koji su dužni da, pored ostalog, od njih traže i dozvole za rad - kazao je Adrović, koji je od skoro kao predstavnik crnogorsko-luksemburškog preduzeća "Simon Vojaž" vlasnik beranskog "Jugoprevoza".
Šuntić i Adrović smatraju da bi Ministarstvo pomorstva i saobraćaja trebalo hitno da predloži i usvoji "zakon o kabotaži". Ministarstvo bi, prema njihovom mišljenju, trebalo i da povede više računa o kontroli rada prevoznika, jer ih je u okruženju mnogo koji rade neregistrovani, za šta je, kako tvrde, u inostranstvu predviđena kazna i do 10.000 eura.
Prevoznici su podsjetili da je prije sedam godina pomenuti zakon bio usvojen u Crnoj Gori, ali je ubrzo ukinut bez objašnjenja.

ADROVIĆ: NEKO SE NEZAKONITO BOGATI
- Nemoguće je poslovati ako pola sata prije termina kada mi polazimo, sa naših stanica putnike na liniji Podgorica-Luksemburg pokupe autobusi srbijanskih prevoznika "Auto saobraćaj Kragujevac", "Delon trans", "Lens", "Peroni" "Duška prevoz", pa čak i "Beken rajzen" iz Njemačke - kazali su Adrović i Šuntić, napominjući da jedinu registrovanu liniju iz Crne Gore za Luksemburg i Njemačku imaju "Simon Vojaž" i "Euro Šuntić".
- U koju god državu uđemo pravila su poznata, policajac traži pasoše, carinik pregleda robu i obavezno traži dozvolu, odnosno provjerava da li imamo pravo da kroz njuhovu državu prolazimo - kazali su oni.
Adrović je dodao da nije teško naslutiti kome tako haotično stanje imponuje, te da ukoliko nadležni ne preduzmu mjere u tom pravcu, direktno idu na ruku nekome da se enormno nezakonito obogati, a da naša prevozna preduzeća ugasi.
VIJESTI

Planinari traže staze na Lokvama

Građani Berana i ljubitelji skijanja i zimskih sportova nadaju se da će, uprkos problemima sa kojima su ove godine dočekali početak zimske turističke sezone, popularno skijalište Lokve, ipak, biti otvoreno.
Zbog neriješenih pitanja poslovodstva i zaposlenih u hotelsko- turističkom preduzeću u Beranama, u okviru kojeg posluju hoteli "Berane", "Komovi" i motel "Lokve", atraktivni ski- centar "Lokve" još nije u funkciji. U beranskoj Turističkoj organizaciji saopšteno je da je planinarsko-smučarsko društvo "Bojo Maslovarić" uputilo zahtjev poslovodstvu HTP-a da im ove zime ustupi na korišćenje ski-centar "Lokve", odnosno skijalište i opremu na planini Cmiljevica, ali po tom pitanju još ništa nije riješeno. Ako do dogovora dođe, čemu se svi nadaju, može se očekivati da će ski-lift i staza na toj lokaciji proraditi i da će od sezone, ipak, nešto biti.
Kada je riječ o ovogodišnjem zimskog turizmu, ni opštini Andrijevica nije se posrećilo, jer osim toga što je u tom gradu zatvoren hotel "Komovi", nadležni nijesu uspjeli da otvore ni novosagrađeni eko-katun na planini Štavna u podnožju Komova.
U andrijevičkoj lokalnoj samoupravi "Vijestima" je rečeno da je eko-katun bio u potpunosti spreman da u svojih deset novosagrađenih i savremeno opremljenih kućica primi prve turiste, ali da se iznenada pojavio problem uvođenja struje, koji nije moguće riješiti prije proljeća.
VIJESTI

Voda za piće neispravna

Oko 200 domaćinstava užeg dijela Petnjice, Lagatora i Radmanaca, ne mogu da koriste vodu sa nedavni obnovljenog vodovoda Popča - Petnjica. Kako su saopštili mještani, ostali su zatečeni obavještenjem Inicijativnog odbora za izgradnju vodovoda, koje im je uručeno prije desetak dana, a u kojem ih obavještavaju da voda iz tog vodovoda nije za piće i da je ne koriste.
Potrošači su upozoreni da voda nije za upotrebu, ali da su, bez obzira na to dužni da hitno i obavezno ugrade vodomjere, inače će, u protivnom, vodu na kaptaži isključiti Republička vodoprivredna inspekcija.
Prošle jeseni počela je rekonstrukcija vodovoda Popča - Petnjica, a završena je tokom novembra. Sa tog vodovoda su se žitelji pomenutih naselja snabdijevali vodom i prije obnove.
- Umjesto da taj objekat bude pušten u rad krajem novembra, stanovnicima MZ Petnjica, Lagatori i Radmanci, stiglo je upozorenje iz Inicijativnog odbora za izgradnju vodovoda, da voda, po analizama nije ispravna. To nije smetalo da nam u istom upozorenju naglase da smo obavezni da ugradimo vodomjere za mjerenje njene potrošnje i da će nam slijediti kazne ako to ne uradimo - kazao je na konferenciji za novinare predstavnik mještana Reko Ličina.
On je dodao da takvo obavještenje čudi, s obzirom na to da takvo obavješetenje nijesu dobili prije završetka projekta. On je kazao da se ne zna o kakvoj neispravnosti vode se radi, ističući da u Petnjici druge vode nema.
- Postavlja se pitanje da li, uopšte, ima svrhe postavljati vodomjere za neispravnu vodu i ko može uopšte da traži tako nešto, ako je voda otrovna - istakao je Ličina.
On je podsjetio da se sa pomenutog vodovoda snabdijevaju, pored 200 domaćinstava, i sve državne ustanove u Petnjici, između ostalih, ambulanta, dvije škole sa preko 500 učenika i policija. On se zapitao da li je rekonstrukcija bila promašaj ili je u pitanju nešto drugo. Ličina je naglasio da se mještani vodom za piće trenutno snabdijevaju za izvora i česama.

POTREBNI HLORIZATORI
Kako je saopštio šef kancelarije "Karitas" u Beranama Ervin Mandžukić, ta organizacije je pomogla obnovu vodovoda.
- On je rekonstruisan za potrebe mještana sa tog područja, a u obnovu je uloženo oko 200.000 eura. Trideset odsto je dalo Ministarstvo poljoprivrede, koje je platilo izradu projektne dokumentacije, dok je ostali novac obezbijedio "Karitas". Analiza vode prije izrade projektne dokumentacije pokazala je ispravnost, a kad su radovi završeni na pomenutom objektu, ispostavilo se da nije za upotrebu. Zbog toga je neophodno kupiti i dodatno ugraditi takozvane hlorizatore, ali ne znam da li će "Karitas" učestvovati u finansiranju tog dijela projekta - kazao je Mandžukić, dodajući da su potrošači obavezni da ugrade vodomjere za potrošnju vode.
VIJESTI

Znanjem protiv nasilja

U okviru programa reproduktivnog zdravlja USAID - CHF, NVO “SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja” iz Berana počela je sa implementacijom projekta “Informativno edukativna kampanja”. Prema riječima Olje Stojanović, koordinatora SOS telefona u Beranama, cilj je doprinos poboljšanju položaja žena i djece žrtava nasilja, a njegova realizacija predviđena je za opštine Berane, Andrijevica, Plav i Rožaje. Kako je kazala Stojanovićeva, dosad je realizovano 10 radionica na temu zdravstvenog prosvećivanja sa akcentom na reproduktivno zdravlje i nasilje u porodici.
- Nakon realizacije ovog dijela aktivnosti, mogao bi se izvesti kratak zaključak da ukoliko žena trpi bilo kakvu vrstu nasilja, ona apsolutno ne može voditi računa o svom zdravlju. To potvrđuje i sama definicija reproduktivnog zdravlja - zaključila je Stojanovićeva.
DAN

Od Ljubana ni traga

Beranac Ljuban Ralević (54), inženjer mašinstva, nestao je prije četiri dana i o njegovoj sudbini se ništa ne zna uprkos traganju rodbine i policije kojoj je njegov nestanak prijavljen u petak.
Ralević je, kako su saopštili njegovi rođaci, posljednji put viđen u četvrtak oko 21 čas, u Ulici 29. novembra, u kojoj inače stanuje sa troje djece i suprugom.
Kako se nezvanično moglo saznati od njegove rodbine, Ralević je posljednjih godina imao problema sa zdravljem. Bio je zaposlen kao profesor u Školskom centru u Beranama, a zbog zdravstvenih tegoba prije nekoliko godina je penzionisan.

VIJESTI

Nezaustavljiva vodena stihija

Kiše koje su krajem godine zahvatile područje beranske opštine pričinile su velike probleme građanima, jer se usljed obilnih padavina izlilo nekoliko rijeka koje su pričinile štete na infrastrukturnim objektima. Stanje je bilo posebno kritično 28. i 29. decembra, kada su se iz korita izlile rijeke Sušica i Makva. Tada je 50-tak domaćinstava iz naselja Talum privremeno iseljeno. Nije mirovala ni Kaludarska rijeka, koja je, takođe, primorala nekoliko domaćinstava da privremeno isele iz kuća. Po riječima Ilije Markovića, predsjednika opštinskog kriznog štaba, stanje je počelo da se vraća u normalu 30. decembra.
- Na radovima obnove obaloutvrda i saniranju nanesenih šteta na putevima bila je angažovana sva raspoloživa mehanizacija. Usljed velikih padavina došlo je do pojave velikog broja klizišta. Opštinska komisija za utvrđivanje šteta imaće puno posla, jer su odmah nakon pojave poplava Kriznom štabu počeli da pristižu zahtjevi za utvrđivanje šteta, koje je nemoguće utvrditi dok se voda ne povuče - ističe Marković.
Milovan Barjaktarević, mještanina sela Kaludra, kaže da je izlivanje Kaludarske rijeke nanijelo njegovoj porodici ogromne teškoće.
- Izlivajući se iz korita, Kaludarska rijeka mi je poplavila kuću, štalu i druge pomoćne objekte. Poplavljeno je i kompletno zemljište, na kojem se bavim povrtarstvom i što mi je jedini izvor prihoda. U kući su mi poplavljene sve stvari i životne namirnice, tako da, makar meni, štete nijesu mogle biti veće - zaključio je Barjaktarović, navodeći da su i njegove komšije pretpjele isto takve štete te da je neophodna pomoć lokalne i republičke vlasti kako bi stanje bilo sanirano.
DAN

HRISTOS SE RODI!

Preplivali 2,3 kilometra hladnog Lima

Beranci Dragan Babović, Dragan Knežević, Dragan Šćekić i Petar Bjelopavlić iz Herceg Novog, zaplivali su juče u hladnim talasima Lima, čime je i ove godine označena četvrta po redu manifestacija "Kupanje na Badnji dan". Tu neobičnu manifestaciju pratilo je više hiljada građana beranske i susjednih opština.

Pedesetogodišnji Babović, Bjelopavlić (29) i Šćekić (30), preplivali su Lim u dužini od 2,3 kilometra od naselja Buče do mosta na Limu u centru grada, dok je Knežević, izveo atraktivni, "super skok" sa limskog mosta. Na božićnoj plivačkoj maršruti, prvi do cilja doplivao je Bjelopavlić, koji je sa uspjehom izveo svoj poduhvat, nekoliko minuta kasnije pristigao je i Babović, dok je Šćekića publika uzaludno očekivala, zato što je negdje na otprilike pola dionice od Buča, odustao od daljeg plivanja.
Bjelopavlić je kazao da je to za njega bio jedinstven doživljaj, da je talase Lima preplivao bez problema i zahvalio se organizatoru na kvalitetno organizovanoj manifestaciji. On je ocijenio da postoji velika razlika kada je u pitanju plivanje u Herceg Novom ljeti i u Beranama zimi, te da mu se božićno plivanje u Limu, čak više svidjelo i ostavilo trajan utisak.
Babović se, za razliku od Bjelopavlića, tokom plivanja susreo sa stijenom koju je udario grudima, što mu je na momenat prekinulo disanje.
- Važno je da smo svi uspjeli. Ni neprijatni susret sa stijenom me neće zaustaviti. Spreman sam da zaplivam i na žabljačkom Crnom jezeru, poći ću i za Sibir ako me pozovu - kazao je Babović nakon izlaska iz vode.
Na razočarenje plivača, organizatora i radoznale publike, dame se, ipak, nijesu pojavile, iako je njihovo učešće najavio prekjuče menažer manifestacije Novica Lainović.
On je ocijenio da razlog tome nije strah od hladne vode, već da je u pitanju mentalitet pred kojim su djevojke posustale i odustale.
Probne skokove i plivanje, pred ovogodišnjom manifestacijom, tri Dragana su počela još 21. decembra u Jelovičkoj rijeci na planini Jelovica kod Berana, koja se nalazi na nadmorskoj visini od 1.250 metara. Oni su time željeli da apeluju na nadležne da i tu sportsko-rekreativnu božićnu manifestaciju uvrste u buduće programe "Vrele zime u brdima", što su i juče ponovili.
VIJESTI

“Zori” svanulo zbog izvoza

Izvršni direktor beranske mljekare “Zora” Emin Sinanović saopštio je juče da će “u namjeri da doprinesu zaštiti standarda potrošača” cijene njenih proizvoda ostati na nivou iz prošle godine, uprkos uvođenju poreza na dodatu vrijednost od sedam odsto.
- Mljekara “Zora” će zadržati cijene na prošlogodišnjem nivou zahvaljujući podršci Vlade Crne Gore i Vlade Luksemburga, a u susret početku izvoza njenih proizvoda na tržišta Kosova i Albanije, što bi trebalo da počne od ponedjeljka - kazao je Sinanović.
On je istakao da će od marta mjeseca “Zora” imati asortiman od 20 proizvoda, a novinu će predstavljati pakovanja sa čepovima. - Sa početkom proizvodnje 20 proizvoda, “Zora” će biti u stanju da preuzme sve tržišne viškove mlijeka na teritoriji čitave Crne Gore, jer može da proizvede 50.000 litara dnevno - najavio je Sinanović. On je podsjetio da penzioneri iz Berana i Rožaja mogu da kupuju sve proizvode beranske mljekare po cijenama od deset do 20 odsto nižim od postojećih.
Zbog uvođenja PDV-a od sedam odsto, mlijeko koje proizvodi podgorička Mljekara, danilovgradske “Lazine” i nikšićke mljekare “Srna” i “Nika”, poskupjeće sa sadašnjih prosječnih 50 centi na 53,5 centa.
Predstavnici ovih mljekara juče nijesu htjeli da se zvanično izjašnjavaju o inicijativi mljekare “Zora”, ali je “Vijestima” nezvanično saopšteno da beranska mljekara otkupnu cijenu sirovog mlijeka plaćaju četiri centa niže od ostalih mljekara, 26 centi, umjesto 30.
Crnogorski pekari su, vjerovatno usljed pritiska javnosti, promijenili svoje mišljenje i preksinoć na elektronskim medijima saopštili da neće mijenjati cijenu hljeba nekoliko mjeseci.
Samo dan prije toga, generalni menadžer pekare “Primat” Slavko Pajović je kazao za “Vijesti” da ista cijena hljeba “neće izdržati” period od mjesec - dva a da ne poskupi, zbog prevelikih troškova struje, goriva, lož ulja, kvasca, kao i da nova cijena neće preći 60 centi.
Porez na dodatu vrijednost od sedam odsto pekari, mljekari i trgovci iskoristiće za poskupljenja, za koje im nije krivac samo nova dažbina. Umjesto da, zbog poreskog kredita, čak i snize cijene, kako i sami indirektno priznaju objašnjavajući odakle im ideja da povećaju cijene, poskupljenjem će pokriti i rast cijena sirovina kao što su struja, mazut, ambalaža...
Pekarima je glavni “trn u oku” to što im trgovci dnevno po hljebu od 50 centi zaračunaju oko 12 centi trgovačke marže.
Zbog uvođenja PDV-a od sedam odsto na proizvode koji su do sada bili oslobođeni, osim hjeba, miljeka i mlječnih proizvoda, najavljeno je poskupljenje šeće-ra, ulja i masti.
Ako se trgovci zadrže na povećanju pet navedenih proizvoda i ne iskoriste psihološki momenat da poskupe i ostale, cijena korpe hrane i pića porašće 3,58 odsto, odnosno za 9,3 eura.
VIJESTI

Rukovodiocima još jedan mandat

Dosadašnjem rukovodstvu MZ Stari grad, na jučerašnjem zboru građana jednoglasno je produžen mandat na još četiri godine. Za predsjednika Savjeta izabran je Dejan Ćorac koji je i predsjednik te MZ, a za zamjenika Dragan Milić.
Ćorac je podsjetio da su se tokom 2005. suočili sa nekoliko krupnih problema, među kojima problem "otvorenog kanala", deponije smeća u centru, izgradnje lokala u Cvjetnom parku i izgradnja poslovnih objekata kod Buvlje pijace.
Najviše pažnje izazvao je podatak da je Zavod za ekotoksikološka ispitivanja iz Podgorice, potvrdio sumnje građana da se na deponiji u centru nalazi otpad koji je štetan po zdravlje ljudi i da sadrži kancerogene materije.
- Ekološka inspekcija potvrdila je rješenje vodoprivrednog inspektora i konstatovala da je JP "Komunalno" deponovalo otpad na površini preko jednog hektra i naložilo tom preduzeću da otpad ukloni, a protiv odgovornih su podnijete krivične prijave - kazao je Ćorac.
On je naglasio da se u Cvjetnom parku devastira prostor, jer je bez licitacije dozvoljena izgradnja poslovnog objekta bliskoj rođaki potpredsjednika Opštine.
- Republički urbanistički inspektor je na zahtjev MZ Stari grad izvršio uvid u dokumentaciju Opštine i konstatovao ogroman broj nepravilnosti u slučaju izgradnje poslovnih objekata kod Buvlje pijace i naložio njihovo uklanjanje - kazao je Ćorac, i dodao da su vođene aktivnosti na izradi projekta obnove niskonaponske mreže u ulicama Miloša Mališića, 13.jula i Njegoševog trga, a za proljeće najavio početak tih radova.
Pošto predsjednik Opštine Relja Jovančević nije održao dato obećanje da će još tokom prošle jeseni riješiti problem "otvorenog kanala", Ćorac je kazao da je Savjet MZ pokrenuo aktivnosti na izradi planske dokumentacije i prikupljanja novca od građana kako bi se i taj problem riješio.
VIJESTI

I dame u Limu

Da je tradicionalna, četvrta po redu, manifestacija "Kupanje na Badnji dan" od ove godine prevazišla lokalni karakter, govori podatak da je učešće za današnje plivanje i skokove sa limskog mosta najavilo nekoliko učesnika iz više opština Crne Gore, pa čak i iz Banjaluke.
Kako je saopštio menadžer manifestacije Novica Lainović, danas u podne na limskom mostu će, pored učesnika iz Berana, biti i onih koji su već došli iz Herceg Novog, a dolazak su najavili i plivači iz Kotora, Bijelog Polja, Andrijevice i Banjaluke. Lainović je kazao da će učesnici prije skokova sa limskog mosta, plivati na 1.000 metara, tačnije maršrutu će početi od naselja Buče do mosta na Limu, nakon čega će izvesti, pored ostalih akrobacija, i "super skokove". Ono što će takođe predstavljati novinu je i to, što su učešće najavile i dame, a Lainović nije precizirao koliko se djevojaka prijavilo.
VIJESTI

Akcija Narodne stranke

Opštinski odbor Narodne stranke Berane pokrenuo je akciju dodjela božićnih poklona porodicama koje imaju petoro i više djece. Pokrovitelj akcije je “Nama centar” iz Berana, a pokloni su juče podijeljeni svim porodicama, bez obzira na političku pripadnost. Dodjeli božićnih poklona prisustvovali su Vuko Trifunović, potpredsjednik OO NS-a, Slobodan Obradović, predsjednik IO OO, i sekretar Odbora Ana Merdović.
Po riječima Obradovića, od iduće godine akcija će preći u tradicionalnu.
- U vrijeme kada se sve manje rađa djece i kada je natalitet loš, nadamo se da će ovakav gest imati odjeka u narodu i pokazati da porodice sa većim brojem djece nijesu zaboravljena - istakao je Obradović.
DAN

Morali da napuste kuću

Sedmočlana porodica Marinka Vulevića iz MZ Trešnjevo kod Andrijevice, morala je da iseli iz porodične kuće, jer se u samoj blizini pokrenulo klizište. Pored same kuće usljed velikih padavina obrušila se ogromna količina zemljišta sa uzvišenja Stanjevo brdo. Kako su kazali Vulevići, trag klizišta pojavio se tokom prošle sedmice, a za praznike su morali da isele, jer postoji velika mogućnost da klizište zatrpa i kuću. Kako je dodao, već nekoliko dana stanuju kod komšija.
Marinko je kazao da se obratio za pomoć opštinskom Kriznom štabu, čiji su članovi izašli na teren i konstatovali stanje, međutim konkretne pomoći nije bilo.
- Komšije i rodbina su došli na ideju da na imanju počnemo sa gradnjom pomoćnog objekta od drveta, ali pošto se nije moglo skupiti dovoljno građe, juče smo se obratili za pomoć preduzeću "Boj komerc", od kojeg očekujemo da nam obezbijedi dasku - kazao je Vulević.
Sa problemom urušavanja zemljišta suočili su se i stanovnici Lukinog fira u istoj Mjesnoj zajednici. Na tom području oko 12 domaćinstava je u potpunosti odsječeno od grada, jer je klizište oštetilo lokalni put koji spaja Lukin Fir sa magistralnim pravcem Berane - Andrijevica. Alternativni viseći most na Limu je još od prošlogodišnjih poplava van upotrebe.
Kako je kazao mještanin Goran Čukić, za pomoć su se obratili Opštini i resornim republičkim institucijama, međutim, do sada nijesu ni put ni most popravljeni.
VIJESTI

Ključevi za 22 stana

Humanitarna organizacija "Help" počela je uručivanje ključeva od 22 stana u novosagrađenoj stambenoj zgradi kod manastira Đurđevi stupovi. Stanovi su namijenjeni raseljenim porodicama koje su do sada bile smještene u izbjegličkim naseljima Manastirsko naselje i Adra kontejneri.
Ukupna vrijednost projekta, čija je realizacija počela sredinom prošlog ljeta je oko 250.000 eura, dok je Opština Berane u saradnji sa Eparhijom budimljansko-nikšićkom, učestvovala u obezbjeđivanju placa i potrebne infrastrukture. Pored 20 raseljenih porodica, ključeve od stanova u pomenutoj zgradi, dobiće i dvije porodice koje dobijaju socijalnu pomoć, sa područja beranske opštine. Zgrada je opremljena sa osnovnim inventarom, a ima i zajedničku kuhinju i mini-menzu, zašta je sredstva obezbijedio "Help".
Inače, UNHCR obezbijedio je novac i za izvođenje radova na izgradnji obaloutvrde čiji su radovi u toku. Time će biti zaštićeno izbjegličko naselje Riversajd sa oko 200 porodica, koje su bile ugrožene izlivanjem vode iz Lima i njegovih pritoka.
VIJESTI

Briga o kadru

SO Berane će ove godine stipendirati 14 talentovanih studenata i jednog postdiplomca. Ugovor o stipendiji su potpisali Bojan Baća, Nikola Labović, Admir Agović, Ljudmila Bjelić, Snežana Dašić, Milan Marković, Jelena Šćepović, Jovan Bubanja, Radoš Miković, Radoje Šoškić, Arijana Adrović, Ana Vulević, Ivana Stojanović, Ivana Stajičić i Ivana Đurišić.
Ivana Đurišić, student postdiplomskih studija fakulteta za teoretsku i eksperimentalnu fiziku Univerziteta u Beogradu je, kako je saopšteno, ubjedljivo najbolji student svih dosadašnjih generacija koje su koristile stipendiju Opštine.
Stipendiju za talentovane studente Opština Berane je ustanovila 1995. godine i do sada je koristilo više od 200 studenata, od kojih se u Berane vratilo i zaposlilo tek desetak, jer stipendija nije obavezujuća. Visina stipendije kreće se od minimalne cijene rada za studente druge godine, sa uvećanjima od 15 do 50 odsto za starije studente i postdiplomce.
REPUBLIKA

Srećni novogodišnji i božićni praznici

Osvojićemo vlast i na sljedećim izborima

Godina na izmaku bila je kruna investicionih aktivnosti beranske lokalne vlasti, smatra Relja Jovančević, gradonačelnik. Prema njegovim riječima, sve što je bilo planirano da se uradi u 2005. godini, ostvareno je. On naglašava da su zaokružena predizborna obećanja data građanima 2002. godine. Iznoseći mišljenje da sve što je urađeno u prethodnom periodu preporučuje aktuelnu vlast ( SNP- SNS- NS) da i na sljedećim izborima dobije povjerenje građana Berana, on je za iduće ljeto najavio otvaranje Građanskog biroa, čime bi započeo proces prenošenja vlasti na same građane.

- Žao mi je što u 2005. godini nije došlo do izgradnje Regionalne deponije na Turjaku, u čiju realizaciju treba da se uključe Vlada Crne Gore, lokalna samouprava i građani. Ipak, urađen je veliki broj infrastrukturnih projekata, koje je finansirala sama lokalna samouprava, ili u saradnji sa Međunarodnim humanitarnim organizacijama i Direkcijom javnih radova Crne Gore. Našim sredstvima i donacijom “Karitasa” rekonstruisane su ulice Voja Maslovarića i Miloša Mališića. U saradnji sa Direkcijom javnih radova rekonstruisane su ulice Miljana Tomičića i Dušana Vujoševića. Pored toga, u MZ Beranselo urađeni su vodovod i kanalizacija, učestvovali smo u izgradnji Stadiona za mali fudbal sa vještačkom travom, a urađeno je i nekoliko sportskih terena u prigradskom i na seoskom području - ističe Jovančević.
Navodeći da je u saradnji sa mještanima izgrađeno i nekoliko kapela na prigradskom i seoskom području, Jovančević podsjeća i da je probijeno nekoliko nekategorisanih puteva i izgrađena četiri mosta na seoskom području. Kako on kaže, posebno je značajna izgradnja Gradske kapele, objekta koji je Berane čekalo 20 godina.
- Uz pomoć donacija opremili smo Javno komunalno preduzeće sa 150 kontejnera, koji su postavljeni u gradskoj i prigradskoj zoni. Takođe, nabavljena su i dva vozila za odvoz smeća, a na rekonstruisanoj glavnoj ulici urađene su dvije fontane. U svim parkovima i šetalištima postavljene su klupe i korpe za otpatke, a otvorili smo i Dječji park sa mobilijarom i neophodnim sadržajima - naveo je Jovančević.
Napominjući da su pomenute aktivnosti naslanjaju na investicije u 2004. godini, od kojih je najznačajnija bila rekonstrukcija glavne ulice, Jovančević kaže da je za područje Petnjice nabavljen snjegočistač, a da je lokalna samouprava pomagala sve MZ u radovima na izgradnji infrastrukturnih objekata. Kao prioritete u narednoj godini on vidi izgradnju Zelene pijace sa pratećim sadržajima, kao i izgradnju minicentrale za koju su već dobijena odobrenja. Jovančević se nada i izgradnji Regionalne deponije.

Deponija prioritet
- Odluka o izgradnji Regionalne deponije na Turjaku je u rukama kompetentnih ljudi, koji će odlučiti da li ta destinacija ispunjava uslove ili ne. Uvažavajući zdravstvene, ekološke i ekonomske značaje, Vlada, građani sela Trpezi i lokalna vlast uložiće napor da se problem prevaziđe i započne izgradnja deponije po svim standardima - zaključuje Jovančević.
DAN

Rječice izazvale probleme

Poplave u naselju Talum, koje su izazvale dvije malene rijeke- Talumska makva i Sušica, tokom jučerašnjeg dana su u dobroj mjeri sanirane, ali je i dalje jedan broj stanovnika ostao izvan svojih domova.
Predsjednik opštinskog Štaba za elementarne nepogode Ilija Marković rekao je da je zbog iznenadnog porasta vodostaja rijeka Sušica, na mjestu gdje se uliva u Lušku makvu, skrenula tok ove rijeke i usmjerila je prema naselju, primoravajući oko 50 porodica da napuste svoje domove.
-Jedna mašina je odmah angažovana da pravi novi nasip i obaloutvrdu. Sreća je da su padavine prestale, inače smo ozbiljno razmišljali da uvedemo vanredno stanje - rekao je Mrković.
On je kazao da je stanje i dalje teško u selu Donje Zostro, Šekularu i Rijeci Marsenića, gdje su vodom poplavljeni lokalni putevi i ugroženi mostovi.
Predsjednik mjesne zajednice Donja Vrbica Samir Agović rekao je da je oko 70 domaćinstava i dalje odsječeno, od kada je nabujala rijeka kroz to selo porušila most.
-Tu se mora odmah intervenistati i nešto uraditi, jer se do tih domaćinstava ne može doći, niti njihovi članovi mogu ići na posao ili do škole - rekao je Agović.
Porast vodostaja rijeka na području beranske opštine uzrokovan je obilnim kišama prethodnih dana i naglim otapanjem snijega.
REPUBLIKA

Propala DPS inicijativa

Odbornici Skupštine opštine Berane usvojili su juče budžet za narednu godinu na 3.780.000 eura. Za predlog budžeta glasalo je 18 odbornika vladajuće koalicije (SNP-SNS-NS), dok su odbornici opozicionih DPS i SDP kritikovali predlog budžeta, navodeći da je on opterećen sa 1.400.000 eura prenesenih obaveza. Prije prve tačke dnevnog reda više od 60 minuta vodila se debata zašto nije imalo direktnog prenosa sjednice preko talasa lokalnog radija, što su predstavnici opozicije tumačili time da se “od građana želi sakriti istina”. Relje Jovančevića, gradonačelnik, saopštio je da se radiju duguje novac za prethodna skupštinska praćenja, i da je obaviješten da prenosa neće biti dok se dug ne izmiri. Na insistiranje Darka Mališića (DPS), predlagača Inicijative o skraćenju mandata skupštini vladajuća koalicija (SNP-NS-SNS) je prihvatil da se o njoj raspravlja, ali da ona bude deveta tačka dnevnog reda, što je sa 18 glasova vladajuće koalicije i prihvaćeno.
Međutim, kada je na dnevni red došla i ova tačka svih 18 odbornika vladajuće kolicije je bilo protiv predloga o skrćenju mandata skupštini, tako da inicijativa odborničkog kluba DPS-a nije prošla. Obrazlažući inicijativu Darko Mlišić je saopštio da bi bilo dobro “da nova vlast , koju bi građani izabrali, startuje od početk godine, kako još jedna godina ne bi propala”. Inicijativu Mališića podržali si svi odbornici DPS-a i SDP-a , ali je, bez ijedne replike, vladajuća koalicija odbila.
Osim usvajanja budžeta, odbornici lokalnog parlamenta su jednoglasno podržali Odluku o potvrđivanju ugovora o bratimljenju Berana i Kostromskog rejona u Rusiji, kao i Predlog odluke o davanju saglasnosti za osnivanje Mjesne zajednice Javorova. Ostale tačke dnevnog reda usvajane su većinom glasova.

DAN

Radnicima 50 eura

U preduzeću ŠIP "Berane" juče je održan zbor oko 160 radnika kojem je prisustvovao i Dragan Bojović, vlasnik "Boj - komerca", kompanije koja je privatizovala to preduzeće.
Kako je saopštio predsjednik Sindikata ŠIP-a Radojica Jelić, za 117 radnika bivše "Omorike komerc", podijeljeno je po 420 eura, dok je radnicima bivše eksploatacije dato po 300 eura. Pošto radnicima preduzeće duguje 22 plate, oni juče nijesu bili u potpunosti zadovoljni sa onim šo su dobili, ali pošto je novi vlasnik Bojović obećao pokretanje proizvodnje do 25. januara i dao im po 50 eura poklona, ipak su bili zadovoljni.
Jelić je istakao da se izmirenje plata može očekivati tek onda kad od Ministarstva poljoprivrede dobiju odgovor u vezi otpisivanja duga ŠIP - a.
VIJESTI

Sjednica SO Berane

Predsjednik SO Berane Relja Jovančević, zakazao je za danas sjednicu Skupštine opštine na kojoj će se raspravljati o budžetu Opštine za 2006. i o predlogu odluke o građevinskom zemljištu. Na dnevnom redu je i potvrđivanje ugovora o bratimljenju između Kostromskog rejona i opštine Berane i davanju saglasnosti na osnivanje MZ Javorova. Predlog odluke o skraćenju mandata aktuelnom sazivu SO, što su nedavno tražili odbornici DPS-a, nije uvršten u dnevni red, ukoliko to nije planirano pred početak sjednice.
VIJESTI

Poplavljeno 50 kuća

Obilne padavine u proteklih 24 sata i naglo topljenje snijega uzrokovali su velike štete naseljima Berana, a zbog pojave podzemnih voda poplavljeni su i neki djelovi grada.
Najteža situacija juče je bila u naselju Talum, gdje su rijeke Sušica i Makva poplavile pedesetak kuća. U Vatrogasnoj jedinici saopšteno je da su čitave večeri ispumpavali vodu iz poplavljenih kuća na Talumu, a u evakuaciji stanovnika pomagali su pripadnici CB Berane i Odjeljenja za odbranu.
Vrbička rijeka je odnijela most u MZ Vrbica. Predsjednik te MZ Samir Agović, saopštio je da je oko 70 domaćinstava potpuno odsječeno od grada, a oko 30 đaka i skoro toliko građana i radnika juče nijesu mogli da se vrate kućama.
Pojavila su se i brojna klizišta na putevima prema prigradskim i seoskim naseljima.
Prema riječima šefa Kriznog štaba Ilije Markovića, izvjestan broj stanara poplavljenih kuća u Talumu se preselio kod komšija, a Štab će pokušati da zbrine ostale.
- Stanje je katastrofalno i ukoliko se padavine nastave ovim intenzitetom danas ćemo održati sjednicu Kriznog štaba i najvjerovatnije proglasiti vanredno stanje - kazao je Marković.
Kako je saopštio, mehanizacija je upućena u Vrbicu, prema Šekularima, gdje su se na putu pojavila četiri klizišta. Zbog klizišta prekinut je saobraćaj prema Lubnicama, dok je prema Štitarima jedva prohodno.
- Na Polici se pojavio veći broj klizišta i u toj MZ jedna kuća je ugrožena. Na mnogim mjestima su se pojavile podzemne vode koje ugrožavaju seoske puteve, a poplavila su i pojedina mjesta - kazao je Marković i dodao da su se Štabu javili ljudi koji raspolažu mehanizacijom kako bi pružili pomoć na kriznim mjestima.
U gradu je najugroženija MZ Stari grad, gdje se juče izlio otvoreni kanal sa fekalnim vodama.
Kako su kazali stanari, duž otvorenog kanala poplavljeno je nekoliko kuća, a najteža situacija je u domaćinstvima Pođanin, Kalić i Ramusović. Inače, stanovnici tog dijela grada još jesenas su protestovali i tražili od Opštine da riješi taj problem strahujući od ovakvih situacija.
I izbjegličkom naselju Riversajd prijete poplave ukoliko se padavine nastave i tokom noći.
VIJESTI

Policajac dobio batine

Berancima Darinku Vušuroviću, Srđanu Đuraškoviću i Neđeljku Pekoviću određen je jednomjesečni pritvor, zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo napad na službeno lice.
Istražni sudija Osnovnog suda u Beranama Hilmija Sujković kazao je da se trojica mladića terete za napad na policajca iz Berana Miroslava Anđića. U tužiočevom zahtjevu navedeno je da su Vušurović i Đurašković lakše povrijedili Anđića. Peković nije tukao policajca, ali ga je sprečavao da interveniše.
Sujković je naveo da su Vušurović, Đurašković i Peković privedeni u nedjelju, 25. decembra, oko dva sata. Istražni sudija je kazao da je Pekovićev advokat, Milić Radovanić priložio medicinsku dokumentaciju u kojoj se navodi da je Peković imao povrede, kao i Darinko Vušurović.
Kako se nezvanično saznaje, nesporazum između grupe mladića i policajca Anđića nastao je u centru grada, u ulici koja vodi prema limskom mostu. Policajac je bio sam na dužnosti kada je zatekao tuču. Pokušao je da razdvoji ratoborne mladiće, ali je i sam dobio batine. Njemu je, između ostalog, razbijena arkada, zbog čega mu je ukazana ljekarska pomoć.
VIJESTI

“Polieks” na putu oporavka

Ministarstvo finansija iznijelo je na berzansku prodaju 19,70 odsto akcija sa kojima raspolaže u fabrici privrednog eksploziva “Polieks” u Beranama. Državni paket akcija u toj kompaniji prodaje se u petak po cijeni od 127,82 eura za jednu akciju.
Inače, 46 radnika te kompanije upućeno je na plaćene odmore, a prije nekoliko mjeseci, sproveden je plan rješavanja problema tehnološkog viška i 45 radnika je dobilo otpremnine, a dugovanja koja su ostala na ime neizmirenih zarada su isplaćena u iznosu od 40 odsto.
Kako je saopšteno na konferenciji za novinare, koju su organizovali predsjednik Borda direktora Vojin Đukanović i izvršni direktor Slavko Vujisić, u posljednjih šest mjeseci “Polieks” pokazuje znake oporavka i na dobrom je putu da postane ozbiljan kolektiv.
Đukanović je kazao da je od juna do decembra proiz-vodnja povećana za 350 odsto, iako sa upola manjim brojem zaposlenih. Oni su istakli da je od juna do kraja godine, proizvedeno 392.298 kilograma proizvoda.
Vujisić je izrazio očekivanje da će uskoro biti obezbijeđene savremene mašine, koje će u potpunosti zamijeniti doskorašnji “manuelni rad”, dok će posebna pažnja biti posvećena usvajanju standarda ISSO 201, što garantuje izlazak na strano tržište.
- Za period trajanja kolektivnog odmora obezbijeđene su zalihe robe za tri mjeseca, uključujući i plate zaposlenima - kazao je Vujisić i dodao da je u ovom momentu dug prema radnicima osam plata, te da je i taj dug sa 150.000 smanjen na 90.000 eura.
Inače, većinski vlasnik kapitala u “Polieksu” sa 26 odsto je Vojska SCG, država 19,79, i Slavko Vujisić ima 27,4 procenta akcija.

VIJESTI

Traže 22 plate

Sindikalna organizacija nedavno privatizovanog preduzeća AD ŠIP Berane, zbog neispunjenog zahtjeva radnika da im se do 25. decembra isplate lični dohoci, zakazala je za danas zbor radnika. Radnici su taj zahtjev ispostavili odmah nakon potpisivanja kupoprodajnog ugovora između stečajnog upravnika Velibora Marjanovića i novih vlasnika ŠIP-a, preduzeća Boj komerc iz Andrijevice. Dan nakon potpisivanja ugovora zaposleni su održali zbor na kojem su informisani da je Apelacioni sud odbio žalbe preduzeća Daut i Daut iz Rožaja i Elektrotehna iz Berana i da je novi vlasnik andrijevički Boj komerc, koji je imovinu preduzeća platio 314.500 eura, obavezujući se da će u naredne tri godine zadržati na radnom mjestu sve zaposlene, njih više od 150.
Radnici su pozdravili privatizaciju ŠIP-a, a zahtijevali su od vlasnika i stečajne uprave da im se do 25. decembra isplate dužna 22 lična dohotka. U suprotnom, naveli su tada, biće održan novi zbor radnika, na kojem će odlučiti da li da stupe u štrajk.
Na današnjem zboru radnika biće riječi i o prodaji akcija preduzeća do koje je došlo dan prije privatizacije. Kako radnici smatraju, akcije su prodate po izuzetno niskoj cijeni. Uz to, protiv njihove prodaje je bio i stečajni sudija Muzafer Hadžajlić, a njegovu odluku potvrdio i Apelacioni sud. Iz tog razloga, radnici su podnijeli žalbu Privrednom sudu u Bijelom Polju, a ročište je zakazano za utorak, 27. decembar.
Od prodaje imovine i akcija ŠIP-a Berane na računu preduzeća nalazi se više od 500.000 eura, a radnicima, koji su i glavni povjerioci, još nijesu isplaćene plate.

DAN

Dobili i novac

Rukovodstvo mljekare “Zora”, izvršni direktor Emin Sinanović, šef projekta “Mednem” Hans Joakim Zilhen, kao i šef poslovnice Agroinvest banke Vesko Bojović i direktor NVO “Život” Goran Pantović, posjetili su juče odjeljenje za djecu sa posebnim potrebama u školi “Vuk Karadžić” i uručili vrijedne poklone za 14 polaznika.
Kako je saopšteno, novogodišnji pokloni se sastoje od proizvoda mljekare “Zora”, NVO “Život” je obezbijedio igračke, a Agroinvest novčanu pomoć od 200 eura.
Vaspitači tog odjeljenja izrazili su nadu da će takve akcije biti praksa koju će upražnjavati svi u gradu, kako se djeca sa posebnim potrebama ne bi osjećala napuštenom.
Ista akcija je sprovedena i u OŠ “Radomir Mitrović” u kojoj su poklone iste sadržine i od istih donatora dobila djeca Roma koja su uključena u školski sistem prema programu romske obrazovne inicijative “Svi u škole”.
VIJESTI

Četrdeset radnika ostaje u preduzeću

U Beranama je juče potpisan kupoprodajnu ugovor između stečajne uprave “Jugoprevoza” koju je zastupao upravnik Momo Jokić i Mehmeda Meše Adrovića, zastupnika kompanije “Simon Vojaž”, koje je odabrano kao najpovoljniji ponuđač na tenderu koji je nedavno završen.
Kako je saopšteno, “Jugoprevoz” je koštao 850.200 eura. Novi vlasnik “Simon Vojaž”, kako je saopštio Adrović, od 60 radnika koliko trenutno je zaposleno, preuzeće 40, dok će ostali biti zbrinuti kroz socijalni program. Novi vlasnik se obavezao da modernizuje Autobusku stanicu, a obnoviće i vozni park.
Inače, “Jugoprevoz”, prije uvođenja stečaja, zapošljavao je oko 170 radnika od kojih je samo 60 ostalo da radi, a ostali se nalaze na evidenciji Biroa rada.
Juče je saopšteno da svima preduzeće duguje 36 plata, te da se očekuje izmirenje tog dijela obaveza onda kad novi vlasnik uplati novac za preduzeće, što je precizirano za 26. januar naredne godine.
“Simon Vojaž” je polovinom ove godine konkurisao i dobio dozvolu za obavljanje putničkog saobraćaja na relaciji Podgorica - Luksemburg. Na posljednjem oglasu od prethodno propalih osam, dostavio je ponudu koja je ocijenjena kao najpovoljnija. “Jugoprevoz” je oglasio prodaju i za Autobusku stanicu u Plavu kojom raspolaže, ali ta kompanija nije bila zainteresovana za kupovinu tog objekta.
VIJESTI

Hotel za 40.000 eura

Licitaciona prodaja hotela “Berane” zakazana je za sjutra, po početnoj cijeni od 40.000 eura. Trospratni objekat, površine skoro 1.000 kvadrata, na prodaji je na osnovu fiducionog prava koje ima Atlasmont banka, za nevraćeni kredit preduzeća Euroturist GMBH, koje ima većinski paket akcija HTP-a Berane. Pored zgrade hotela, na prodaji je i pomoćni objekat, sa vrijednim placem. Po riječima Rade Osmajlić, predsjednika sindikalne organizacije, licitacionoj prodaji će prisustvovati i radnici HTP-a, navodeći da se nada da će Atlasmont banka kupiti hotel “Berane”.
- Atlasmont banka je pokazala interesovanje da postane vlasnik hotela. Smatramo da bi to bila dobra stvar za sve zaposlene - istakla je Osmajlićeva.
Ona navodi da su predstavnici Sindikata HTP-a Berane nedavno boravili u Ministarstvu turizma i nakon obavljenih razgovora ohrabreni su da će kolektiv krenuti stazama oporavka.
DAN

Stručnjaci što prije da ispitaju jame Omare

Skupština opštine Berane, potpuno će podržati inicijativu MZ Šekular i Udruženja za sport i aktivnosti mladih "Leo", da se ispita postoji li u planini Omara nuklearni otpad - dogovoreno je juče u razgovoru potpredsjednika SO Berane Radojice Živkovića, predsjednika MZ Šekular Vladimira Babića, predsjednika Udruženja "Leo" Ljubomira Ralevića i mještanina Vlajka Labudovića.
Živković je kazao da će se Opština u skladu sa finansijskim i stručnim mogućnostima uključiti u rješavanje problema, kako bi se konačno otklonila ili potvrdila sumnja stanovnika Šekulara da je u jami Omare odložen radioaktivan materijal. Dogovoreno je da se apeluje na ministarstva zdravlja, uređenja prostora i zaštite životne sredine, poljoprivrede i Ekotoksikološki zavod, da zajednički otkriju da li postoji opasan materijal u planini.
Već početkom naredne godine održaće se okrugli stolovi na temu nuklearnog otrova i promjena u zdravlju ljudi, kao i promjena na flori i fauni. Na tim skupovima bi pored predstavnika Opštine, učestvovali predstavnici pomenutih republičkih institucija i dogovorila bi se dinamika daljih aktivnosti u vezi ispitivanja.
- Priča o radioaktivnom otpadu postoji odavno, iako nikada nije zvanično potvrđena. Pouzdano znam da su na području Omare boravile ekipe arheologa "Geozavoda" iz Podgorice i najmanje dvije godine ispitivali rudna bogatstva toga područja. Nikada zvanično nijesu saopštili šta su našli, a sigurno znam da su vojni helikopteri tada dopremali mašine za rad na bušenju zemljišta - kazao je Živković, inače stanovnik Šekulara.
On je napomenuo da će lokalna uprava insistirati da stručne ekipe čim to vremenske prilike dozvole dođu i ispitaju da li tamo postoji radioaktivni otpad.
- Činjenica je da postoji povećan broj samoubistava i oboljelih od karcinoma u odnosu na period prije osamdesetih. Šuma se suši na pojedinim lokalitetima Omare, ali uzročnik tek treba da se utvrdi - kazao je Živković.
Babić, Ralević i Blagoje Šarić mještanin Šekulara, ponovili su da postoji osnovana sumnja da su u proljeće i ljeto 1980. godine, vojni helikopteri jedinice iz Niša, kojom je komandovao potpukovnik Rževski, tajno i noću dopremali nepoznati teret i odlagali u područje planine Omare, a da stanovnici sumnjaju da je u pitanju nuklearni otpad.

SVE VIŠE OBOLJELIH OD KARCINOMA
Potvrda o povećanom broju oboljelih od karcinoma u Beranama stigla je prije nekoliko mjeseci od dr Svetlane Balać, rukovodioca skoro otvorenog Centra za reproduktivno zdravlje. Ona je u svom zvaničnom saopštenju istakla, da je na nivou Svjetske zdravstvene organizacije predviđeno obolijevanje od kancera u 2,5 procenata godišnje u čitavom svijetu. Međutim, za svega nekoliko mjeseci rada Centra, konstatovano je da samo na području Berana ima oboljelih u tom procentu, od čega su većina žene. Tada je iz Centra apelovano da se sve žene iznad 18 godina obavezno podvrgnu kontroli, i najavljeno da će u saradnji sa Ministarstvom zdravlja organizovati ličnu dostavu poziva za pregled svim ženama sa područja te opštine.

ŠEKULARCI TRAŽE RŽEVSKOG
Ralević je juče zvao vojnu komandu u Nišu kako bi dobio informacije gdje se sada nalazi komandant helikopterske jedinice Rževski, međutim nije uspio u tome.
O inicijativi Ralević i ostali žitelji Šekulara obavijestili su tadašnjeg predsjednika SO Berane Radivoja Labudovića i tadašnjeg direktora Šumskog preduzeća Ratka Kenjića, kako bi i oni kao tada prvi ljudi opštine kazali šta se zapravo dešavalo te godine na Omari.
- I 25 godina nakon tog perioda, ostalo je nejasno ko je gradio proboj puta do spornog lokaliteta. Koliko se sjećaju Šekularci, bilo je angažovano neko preduzeće iz Slovenije, ali se ne zna za čije potrebe, vojske ili nekog drugog, pa je zato značajno da se u aktivnosti uključe svi kako bi se lakše došlo do činjenica - kazao je Ralević.
VIJESTI