Sve je u rukama Katela

Ako preduzeće »Katel« izvrši do kraja mjeseca obaveze iz ugovora o kupovini beranske ciglane, mogli bi se steći uslovi za okončanje stečaja u toj kompaniji – rekao je stečajni upravnik Vuk Božović.
On je kazao da je kupac izmirio 200 hiljada eura, i da je - ''Katel'' zatražio od povjerilaca produženje roka za uplatu preostalog iznosa do prvog februara. Kada se to ispuni stiču se uslovi da se imovina prevede na novog vlasnika i da se stečaj okonča - rekao je Božović.
Ciglana »Rudeš« je sa dugovanjima od 700 hiljada eura otišla u stečaj krajem prošle godine. Na drugoj licitaciji u aprilu prošle godine prodata je preduzeću »Katel« iz Podgorice za 254 hiljade i obavezu investicionog ulaganja od 715 hiljada eura u nabavku osnovnih sredstava u naredna 24 mjeseca. ''Katel'' se planom obavezao i da zaposli 55 stalnih i 30 sezonskih radnika, sa bruto platama od 400 eura.
-Povjerioci nijesu do sada imali prigovora na 'Katelov' zahtjev za produženje roka uplate preostalih sredstava. Najveći povjerilac je inače Vlada Crne Gore sa potraživanjima od 400 hiljada eura - rekao je Božović.
Ciglana »Rudeš« je trenutno jedina ciglana u Republici, sa velikim mogućnostima za plasman proizvoda unutar Crne Gore. Sada zadovoljava tek 10 odsto potražnje, a ranije je najavljeno da se nakon zimske pauze i remonta, na proljeće planira proširenje proizvodnje.
REPUBLIKA

Vasojevićko porijeklo Karađorđa

Tačno se zna da je Karađorđe od Đurišića iz Kralja kod Andrijevice. Đurišići su čuveno bratstvo Vasojeviića. Oni su šire Kovačevići od Đura Kovačevića (po Đuru-Đurišići). Njihov predak Đuriša imao je pet sinova. Od pretka Đuriše Đurišića broje pet do šest pasova do rodonačelnika Vasa. Bratstvenička grupa Đurišića je jak elemenat o čemu piše i dr Jagoš Vešović u knjizi “Pleme Vasojevići”. O Karađorđu da je Đurišić piše pop Petar Katana (Kovačević) koji je zajedno sa Josifom Bojovićem, igumanom Đurđevih stupova kod Berana, predvodio delegaciju Vasojevića u Šumadiju kod Karađorđa da dižu zajedno Prvi srpski ustanak 1804. godine. O tome postoje bilješke i zapisi potomka Petra Katane, Tomaša Katanića i ti spisi se čuvaju u Srpskoj akademiji nauka i umjetnosti u Beogradu. Da je Karađorđe od Đurišića i sam je to potvrdio kada je razgovarao sa popom Petrom Katanom u Šumadiji a poslije u Suvodolu kod Sjenice.
Pop Katana bilježi, između ostalog, susret sa Karađorđem: “Karađorđe reče: pa ja sam od kuće Vasojevića! Tada se povede razgovor, ko je i odakle je, od koga je bratstva i ispade da je Karađorđe unuk Jovana Radulova Đurišića, a sin Petra Radulova Đurišića iz Kralja kod Andrijevice. Ovaj Đuro Đurišić, zabilježio je tada Petar Katanić, imao je devet sinova. Zna se, da je Petar Radulov Đurišić imao sina Đorđija, Mirka, Jovana i kćeri Mariju i Lilicu”. To isto piše i Tomaš Katanić, potomak popa Petra Katane čiji se spisi čuvaju u SANU, a dio tih spisa objavila je Izdavačka kuća “Komovi” iz Andrijevice pod naslovom “Vasojevići”, gdje, takođe govori o porijeklu Karađorđevom. Karađorđe je dobio ime po pretku Đorđiju, čuvenom harambaši i četobaši kojega pominje crnogorska istorija, a narodna poezija ga opjeva kao junaka. Da su Karađorđevići Đurišići iz Kralja govori i činjenica da je Petar Karađorđević kada se ženio kćerkom kralja Nikole Petrovića za starog svata uzeo vojvodu Miljana Vukova. Kada ga je sujetni kralj Nikola prekorio što je uzeo za starog svata baš vojvodu Miljana Vukova, Petar je odgovorio: “On je od moga roda, mi smo braća”, o čemu, takođe, piše Gavro Vuković u svojim memoarima jer mu je to pričao otac Miljan.
Petar Karađorđević prije nego je došao na srpski presto često je boravio u Kraljima kod svojih Đurišića i oni su mu pomagali, agitovali po Srbiji da se Karađorđevići vrate na presto. Boravio je, takođe u Barama Kraljskim kod Stanišića, (Stanišići su Đurišići) u Lijevoj Rijeci kod svoje braće, o čemu piše i Aleksandar Martinović u knjizi “Bare Kraljske, istorijska zbivanja. Petar Karađorđević je 1883. godine sazidao kuću na starevini, na ognjištu djeda Jovana i Petra Đurišića, Karađođevog oca. Kuća je sada vlasništvo Đurkovića. (Đurkovići su Đurišići).
Kralj Aleksandar Karađorđević je dolazio u Kralje kod svojih Đurišića kada je bio na Knaževcu kod Andrijevice i Beranama. O tome postoje zapisi i slike sa Đurišićima iz Kralja.
Na jednom plakatu, kada je Aleksandar dolazio u Berane 1936. godine piše: “Rodna gruda loze slavne/ kolijevka vožda dede / stoljećima čekala te / kralju slave i pobjede”. U Lijevu Rijeku i Kralje dolazio je i Tomislav Karađorđević 1996. godine kada je građen manastir na Nožici, u Lijevoj Rijeci, tada je boravio i kod svojih Đurišića u Kraljima.
Dolazila je i princeza Jelisaveta Karađorđević u Kralje i bila sa svojim Đurišićima, posjetila ognjište Petra, Karađorđevog oca, i bila u kući koju je podigao kralj Petar Karađorđević o čemu postoje i slike. Pisao je svojima i princ Aleksandar Karađorđević povodom podizanja manastira na Nožici.
Dakle, neumoljive su činjenice, pisma, slike Karađorđevića sa Đurišićima u Kraljima i u Vasojevićima, od kralja Petra Starog, kako su ga zvali, pa preko kralja Aleksandra, princa Tomislava, princeze Jelisavete Karađorđević. Prilog tome je i da svake godine delegacija iz Kralja, odnosno opštine Andrijevica i svih Vasojevića odlazi u Viševac, rodno mjesto Karađorđa i u Šumadiju na dan Prvog srpskog ustanka 1804. godine, i da dolazi delegacija iz Viševca i Šumadije, takođe, u Kralje. Veze su jake i očigledne. O tome piše i akadeik Miomir Dašić u knjizi “Karađorđevići su iz Vasojevića” kao i drugi istoričari.
DAN

Duga zima pored Lima

Priča iz komšiluka
Ne kaže naš narod uzalud: imao pa nemao. Vasojevićka Andrijevica, drevna naseobina na obali Lima, zaista tako živi decenije, čak i vjekove, maštajući i prizivajući, često minula vremena, ali i misleći da će im nova donijeti lagodniji život. Snivaju slatke snove o vremenima minulim, ali i onim, ne tako davnim, kada su ovdje udareni temelji, i počela da radi fabrika slatkiša "Soko Štark". U njoj posao nađoše brojni stanovnici varošice sa Lima. Malo traja, nebi nikoliko, stvarnost ih ponovo podsjeti na neka minula vremena, vjerovatno, siromašnija, koja su doživjeli i preživjeli ovdašnji mještani. Šta to bi sa usnulom varošicom, odnedavno i opštinskim centrom?
Nekada glavno administrativno i kulturno mjesto Vasojevića Andrijevica je imala "sreću" da se nikako ne može uključiti u bogatiji način života. Ustvari od života se mnogo očekivalo, ali je on stalno bio na nekakvoj nezbrdici, i pored činjenice da su u blizini ovog predivnog mjesta (što se prirode tiče) mnogi imali sreću da žive. Ali, nekada je cio ovo područje imalo 38 opština, a poslije Drugog svjetskog rata u Andrijevici je bila i prva škola pod nazivom "vasojevićki univerzitet" koja je, poslije cetinjske, prva u Crnoj Gori bila državna. Uz to ovdje je 1936. godine postojalo i kulturno umjetničko društvo koje je brojalo 350 članova, zabilježili su hroničari ovog kraja. U to vrijeme ovaj kraj je bio i jedan od najznačajnijih ekonomskih i kulturnih centara sjeverne Crne Gore. A ratovi su ovuda tekli "po običaju". Svaki je donosio velike nevolje, a Drugi svjetski rat, odnosno prvih godina poslije njegovog završetka poznat je i po zastoju cijelog područja, po životu koji je otišao nekim drugim putem: U ekonomskom smislu, u kulturnom takođe. Kako i ne bi, "ukinuta" je i Andrijevica kao opština. Uslijedila su seljenja i odlazak stanovništva "trbuhom za kruhom", pa su mnogi domovi ostali bez stanovnika, a cio ovaj kraj je, dan po dan, bio prepuštan sam sebi. Nije se mnogo toga promijenilo ni do današnjih dana, mada je Andrijevica postala opština. Pitam predsjednika Opštine Veselina Bakića šta to danas konkretno znači- uspinjanje života ili njegovo dalje urušavanje.
- Ovih dana sumiramo rezultate "poslovanja" iz prošle godine i pravimo projekciju za ovu tekuću. Ako naše rezultate gledamo sa aspekta njenih nadležnosti 2005. godinu možemo ocijeniti kao, za naše uslove, relativno uspješnu. Imali smo uravnoteženu budžetsku potrošnju. Sama činjenica da smo budžet za 2005. godinu ostvarili sa 101,95 odsto dovoljno govori o tome. Trećinu sredstava smo usmjerili na kapitalne investicije, za izgradnju objekata, komunalne i društvene infrastrukture i kao učešće u brojnim projektima koji su, po našem mišljenju, bili ravnomjerno raspoređeni u svim mjesnim zajednicama. Vrlo je važno napomenuti da smo imali izvanrednu saradnju sa građanima i mjesnim zajednicama, čiji su mještani značajno učestvovali u realizaciji brojnih programa.
Ali, kako ističe Veselin Bakić ovaj kraj i dalje karakteriše nedovoljna izgradnja i komunalna i društvena infrastruktura. Posebno nas zabrinjava činjenica što jedan dio projekata, koje godinama kandidujemo kod nadležnih republičkih institucija, još nije našao mjesto u njihovim programima.
Prvi čovjek andrijevičke opštine ne krije činjenicu da je privredna i socijalna situacija izuzetno složena. Prije svega zbog loših rezultata privatizacije, i stečajeva koji su se okončali likvidacijom nekih preduzeća. Najteža je ona u nekada najboljem kolektivu - pogonu "Soko Štark," ili kako je ovdje zovu "slatkom fabrikom", kada je 160 radnika ostalo bez posla. Time su izgubljene i nade mnogih mladih ljudi da će naći zaposlenje možda u obnovljenom i proširenom pogonu. Nije bilo tako, nažalost. A za posao čekaju mnogi. Prema nedavnom popisu opština Andrijevica ima oko šest i po hiljada stanovnika, koji žive u 24 naselja, odnosno u 15 mjesnih zajednica. U samom centru blizu hiljadu, a na ostalom seoskom području preko pet hiljada. Prije 14 godina varoši na obali Lima vraćen je status opštine. U njoj je danas zaposleno oko 770 radnika, ali na evidenciji Zavoda za zapošljavanje nalazi se 731 nezaposleno lice od kojih tri i više godina mnogi čekaju na posao. Uz ove, ne baš povoljne podatke, treba istaći da u ovom kraju živi i preko 750 penzionera, vjerovatno sa najnižim primanjima u Crnoj Gori.
Ima ovdje, normalno, i onih drugih veselijih podataka, naročito onih iz oblasti kulture i medija. Zna se da je Andrijevica i cio ovaj kraj poznata po značajnim piscima i novinarima. Ovdje od prije pola godine postoji i Radio stanica. Direktor najmlađeg medija u Crnoj Gori Svetislav Stijović, dugogodišnji novinar beranske "Slobode " i dopisnik drugih glasila iz Crne Gore i današnje državne zajednica urednik je Radio Andrijevice koji ima šest zaposlenih. Radio je, kaže on, ušao u narod, stekao veliki broj slušalaca, realizujući 24 sata dnevno program od značaja za sve građane. Uostalom, ovom malom - velikom kolektivu pomaže i činjenica što nastavljaju slavnu tradiciju novinarstva ovog kraja u kojem su rođena poznata novinarska imena Momo Jojić, Vojo Đukić, književnik i novinar Mihailo Lalić, Božidar Kićović, braća Boro i Vojo Lalić, Miroslav Stojanović, Dušan Čukić, Stradimir Fatić, pa Vlajko Ćulafić, Tomislav Šoškić i mnogi drugi. U svakom slučaju, Radio Andrijevica će sigurno biti i dalje uvažen kolekti. Dolaze mladi i talantovani a izlaze poznati i priznati poslenici javne riječi.
A šta to bi sa ovdašnjim Centrom kulture koji se već afirmisao na ovom prostoru u potpunosti ispunjavjući svoju svrhu. U njegovom sastavu je i Biblioteka osnovana 27. januara 1892. Međutim, ima i druga strana ove medalj - u Andrijevici nema doma kulture, liše one započete građevine, od prije nekoliko godina, koju ovdje svi nazivaju "Vasojevićkim Skadrom na Bojani".
- Dom kulture ne postoji od sedamdesetih godina, kaže Zoran Lekić njegov predsjednik. Prolaskom magistralnog puta Berane -Andrijevica -Plav, srušen je, u centru grada, tada postojeća zgrada ove ustanove, i do sada nije izgrađena nova. Odlazila su, kaže Lekić na razne adrese, pisma i zahtjevi Vladi RCG ali posao nije doveden do kraja. Bilo je pokušaja i obećanja, naročito kada su započeti radovi prije deset godina i izliveni temelji građevine. No, sve je stalo. I ponovo smo krenuli sa slanjem papira, peticija, a od toga ništa. Nije podržan ni programski sadržaj ustanove na čijem sam čelu a zbog toga već dugi niz godina reaguju građani. Da li će od naših planova i programa sve ostati na početku, ja ne mogu da odgovorim. To je, uz našu zaostalu privredu, veliki problem ovog dijela Vasojevića pa i šire, kaže Lekić.
Veliki je problem i to što ovdje, pored Lima, i pored svih ljepota, turizam još nije zaživio. Reklo bi se čak da je bio bolje razvijen prije nekoliko decenija, kada je ovdje postojao i radio poznati hotel "Komovi". Poslije starog sagrađen je novi, u kojem su poduže vremena boravila raseljena lica. Danas je hotel zatvoren. Da nije jednog restorana - motela "Bandovića most", vlasništvo Milića Radojevića, ovdje čovjek ne bi imao gdje zakonačiti. Mnoštvo ugostiteljskih objekata, danas su sastajališta mnogih mladih ljudi koji, u potrazi za poslom, u njima "ubijaju" dokolicu i besparicu, koja vlada ovdje pored Lima.
POBJEDA

Oprema pripada Kosovu

Oprema koja je u petak uručena Vatrogasnoj jedinici u Beranama uopšte nije bila namijenjena toj organizaciji, već vatrogascima na Kosovu, gdje je i trebalo da bude isporučena - saopšteno je juče iz britanske organizacije Operacija Florijan, koja je obezbijedila tu opremu.
Britanci objašnjavaju da su opremu bez njihovog znanja i odobrenja, iz njima za sada nepoznatih razloga, vatrogascima u Beranama uručili vozači Operacije Florijan, koji su išli na Kosovo.
- Sve aktivnosti Florijana u Crnoj Gori moraju biti obavljene u saradnji između menadžera ove Operacije i komandira vatrogasne jedinice Podgorice Filipa Moštrokola ili njegovog predstavnika. Naša organizacija u partnerstvu sa Ujedinjenim nacijama na Kosovu trenutno radi kako bi obezbijedila pomoć u borbi protiv požara i civilnoj zaštiti. Kao rezultat, Operacija Florijan je upravo isporučila Kosovu dva vatrogasna vozila “volvo”, preko UN u Prištini. Vozači koji su radili na isporuci ovih vozila Kosovu, radeći za Operaciju Florijan u protekle dvije godine, dobijali su pomoć podgoričke vatrogasne službe kada su prolazili kroz Crnu Goru, zahvaljujući komandiru Moštrokolu. Iz crnogorske štampe sam zaključio da su se ti vozači prethodno sprijateljili kada su prolazili kroz Berane i jednostrano odlučili da doniraju vatrogasnu opremu lokalnoj službi. Nikakva donacija za Berane nije planirana između Operacije Florijan i komandira Moštrokola i izvedena je bez njegovog i znanja povjerenika i menadžera Operacija Florijan u Britaniji. Nadam se da će oprema biti od pomoći Beranama, ali moram istaći da troškove opreme, donacije i isporuke snosi Operacija Florijan - saopštio je predsjedavajući menadžer Operacije Florijan Dejvid Hopkins.
On navodi da ta organizacija ne planira da organizuje bilo kakvu edukaciju u Beranama tokom ljeta 2006, jer su planovi za ovogodišnju obuku već napravljeni u dogovoru sa komandirom Moštrokolom.
- Ta obuka će se sastojati od napredne instruktorske edukacije u Velikoj Britaniji i nadam se da ćemo uspjeti da to nastavimo dodatnom obukom u Podgorici kasnije ove godine. Menadžeri Operacije Florijan u Crnoj Gori su odlučili da podrže edukaciju i donacije Crnoj Gori preko predstavnika Operacije Florijan Filipa Moštrokola i predaju svu obuku i donacije vašoj zemlji preko podgoričkog centra za vatrogasnu obuku - zaključuje Hopkins.
VIJESTI

Na Birou 680 stečajaca

Stečajevi i pokušaji privatizacija najbrojnijih kolektiva u Beranama obilježili su 2005. godinu. Nažalost, pokušaji privatizacija nijesu dali željene rezultate, a stečajevima se ne nazire kraj. Usljed zatvaranja kolektiva, propalih privatizacija i uvedenih stečajeva, u toku prošle godine beranskom Birou rada javilo se ukupno 680 radnika. Navodeći da je ukupan broj nezaposlenih u Beranama ukupno 3.246, Branka Šćekić, direktor Biroa, navodi da je kroz stečajni postupak tokom prošle godine na Biro prijavljeno 404 radnika, a kao tehnološki višak još 276.
- U zavisnosti od godina staža, njima se mjesečno isplaćuje po 30 eura. Za one koji imaju više od 25 godina radnog staža ta prinadležnost ih sljeduje do penzionisanja, ili pronalaska novog radnog mjesta. U ostalim slučajevima zavisi od godina radnog staža koliko će otpušteni radnici primati propisanu zakonsku cijenu - zaključuje Šćekićeva.
Prema riječima Milana Milovića, predsjednika Opštinskog sindikalnog povjereništva, mada je “Simon vojaž” potpisao Ugovor o kupovini dijela imovine AD “Jugoprevoz”, za tu privatizaciju će moći da se kaže da je uspješna tek 26.januara, ako cjelokupan iznos od 850.000 eura bude uplaćen na žiro račun “Jugoprevoza”.
- Novi vlasnik se obavezao da zadrži 40 radnika, od 70 koliko ih je bilo angažovano tokom stečaja. Ostale privatizacije su, uglavnom, bile neuspješne. Javljali su se novi vlasnici, koji su potpisivali kupoprodajne ugovore, a potom se više nijesu pojavljivali. Zbog takvih privatizacija i teškog materijalnog stanja radnika, prošlu godinu su obilježili štrajkovi - istakao je Milović.
Navodeći da su mnoge prošlogodišnje privatizacije u Beranama rješavane pred Apelacionim sudom, Milović kaže da je i u privatizovanim kolektivima bilo obustave rada, navodeći primjer AD Ciglane “Rudeš” i posebno “Nove Beranke”, gdje je, nakon dva mjeseca proizvodnja obustavljena, a 140 radnika vraćeno na Biro.
- Ne treba zaboraviti ni stanje u AD “Polimka”, AD “Gumig” i AD “Stadion”, gdje nijesu uvedeni stečajevi, ali radnici ne rade, ne primaju plate i ne znaju svoj status. Praktično, na kraju prošle godine mogao se objaviti stečaj u cjelokupnoj beranskoj privredi - zaključio je Milović.
On pojašnjava da je početkom 2005., šest kolektiva koji čine okosnicu beranske privrede bilo je u stečaju, a njihova imovina je bezuspješno prodavana.
Blanša Peruničić, bivša radnica bivšeg AD “Ugostiteljstvo”, navela je da se poslije 27 godina radnog staža nalazi na Birou rada.
-Šta da kažem, kada mi nije povezan radni staž za četiri godine, nije mi isplaćeno više od 20 plata. Valjda neko mora da omogući meni i mojim kolegama da nam se isplate te obaveze. Od primanja imam 30 eura mjesečno od Zavoda za zapošljavanje. Poslu se ne mogu nadati, a do penzije je daleko.
Branislav Brakočević, bivši radnik AD “Polieksa”, kaže da je o privatizacijama u Crnoj Gori, Evropa kazala da se radi o korumpiranom društvu.
-Dešava se, kao u mom bivšem kolektivu, da se kupuju preduzeća, a ne poštuju kolektivni i pojedinačni ugovori. Radnici se ostavljaju bez posla, protivno zakonu. Najgore je što, praktično, nema adrese u Crnoj Gori koja nas može zaštititi.
Dejan Radević, inženjer u “Novoj Beranki”, ističe da je poslije godina učenja i studiranja, te mukotrpnog rada u fabrici, izgubio posao, bez svoje krivice, ali i bez krivice novog vlasnika.
-Radnici su varani od svih institucija - od opštinskog do republičkog nivoa. Nakon privatizacije ispostavilo se da novi vlasnik ne zna ni šta je njegova imovina, zbog nesaradnje opštinskih i republičkih službi. Sve to ispaštaju radnici, a poslije deset godina rada nije lako izgubiti posao, što se meni desilo, sa malim šansama da ga ponovo dobijem.

Bezizlazno stanje
- U beranski Rudnik stečaj je uveden 13.januara 2004. godine. Taj kolektiv je tada brojao 185 zaposlenih, da bi na njegovom održavanju bilo angažovano 38 radnika. U junu prošle godine potpisan je ugovor o privatizaciji sa “OZ Koveksom” iz Slovačke, nakon čega se novi vlasnik više nije pojavljivao. Ugovor je raskinut, a nakon sedmog neuspješnog tendera za prodaju imovine rudari su u decembru započeli štrajk u jami na dubini od 200 metara.
AD ŠIP je prodat na četvrtom tenderu, preduzeću “Boj komerc” iz Andrijevice, za 314.500 eura. Zbog nekoliko uloženih žalbi, konačnu riječ o toj privatizaciji je dao Apelacioni sud. “Boj komerc” je preuzeo 160 radnika, kojima je isplaćeno devet plata iz 2002. godine, ali nije pokrenuta proizvodnja, jer se očekuje dodjela koncesija.
Ad Ciglana “Rudeš” je na početku stečaja brojala 80 radnika, koji još traje, mada je kolektiv privatizovao podgorički “Katel” za 254.000 eura. Katel je do 1.oktobra trebalo da isplati kompletan iznos novca, ali se kasnilo sa isplatom. U međuvremenu, preduzeće je promijenilo ime u AD “Opeka”, koje broji 60 radnika- navodi Milović.
Po njegovim riječima, u bivšem gigantu, AD “Beranka”, sa 230 zaposlenih, 8. aprila 2004. godine uveden je stečaj. Imovina preduzeća je prodata beogradskom “Tigoimpeksu” za 1.000.000 eura, a na pokretanju proizvodnje u maju je angažovano 140 radnika. Već u junu proizvodnja je obustavljena zbog, kako je saopšteno, fiducija na imovinu “Nove Beranke”. Radnici su vraćeni na Biro rada, a spor se nalazi kod Apelacionog suda i dok se neriješi proizvodnja se neće obnavljati.
AD “Izgradnja” je u stečaj, 20. januara 2004. godine, ušla sa 106 zaposlenih, a trenutno je angažovano njih 39. Osim dvije pune plate, zarade se izmiruju po minimalnoj cijeni, a sprovođenje plana reorganizacije kasni.
DAN

Englezi poklonili opremu

Predstavnici vatrogasnih menadžera iz Engleske, predali su juče na upotrebu Vatrogasnoj jedinici u Beranama opremu vrijednu više desetina hiljada eura. Kako je saopštio šef Vatrogasne jedionice Milosav Korać, opremu čine šlemovi, aparati, čizme, rukavice, odijela za prilaz vatri, za hemijske intervencije, izolacioni aparati, baterijske lampe. Engleski menadžeri su kazali da se radi samo o prvoj fazi pomoći, dok će u drugoj, koja je planirana za početak ljeta Vatrogasnoj jedinici biti obezbijeđeno još toliko opreme i kada će biti organizovana edukacija vatrogasaca.
Na izdašnoj pomoći donatorima koje su predstavljali Stiv Vuds, Endi Vilijams, Mark Movbrej i Stiv Doig, zahvalio se predsjednik Opštine Berane Relja Jovančević.
Donatori su saopštili da je oprema vrijedna više od 130.000 eura.
VIJESTI

Kifer: Ne radimo bez dozvola

Vlasnica preduzeća “Duška prevoz” Dušica Kifer reagovala je juče na tvrdnje prevoznika “Simon vojaž” iz Berana, da ima preduzeća koja rade bez dozvole i time prave nelojalnu konkurenciju.
- Što se tiče mog preduzeća, nije tačno da nemamo dozvolu za rad, kako tvrdi vlasnik “Simon vojaža” Mehmed Adrović. Imam registrovanu firmu i po zakonu ispunjavam sve uslove za rad. Imam rješenje za prevoz putnika do Novog Pazara odakle ih preuzimaju prevoznici koji imaju dozvolu za prevoz putnika do Njemačke, što pomenuta beranska preduzeća nemaju. “Simon vojaž” i “Euro Šuntić” imaju regularnu dozvolu za prevoz putnika na liniji Podgorica - Luksemburg, a to im ne dozvoljava da voze putnike do Njemačke, što oni čine - kazala je Kifer.
Ona se zapitala zašto “Sport turist”, “Delon trans”, “Lens” i još neki srbijanski prevoznici ne mogu da uđu u Crnu Goru i uzmu putnike koji idu u Njemačku, ako oni imaju dozvole za prevoz putnika za Hamburg i Hanover. Pomenuti beranski prevoznici imaju pravo samo da prođu kroz Njemačku. Kifer ističe da i srbijanskim prevoznicima treba dati šansu da zarade, pitajući beranske, po čemu su to oni nelegalni.
- Ukoliko postoji nešto sporno, dogovoriću se sa matičnom firmom iz Luksemburga, a ne sa Adrovićem - poručila je Kifer.
Ona je ustvrdila da je Adroviću trn u oku “Auto-saobraćaj” iz Kragujevca, koji je prvi imao dozvolu za prevoz putnika do Luksemburga, ali mu dozvola nije produžena, a zašto najbolje zna republički saobraćajni inspektor Brano Vujotić.
- I mi smo predali zahtjev za dozvolu za prevoz putnika do Njemačke i Luksemburga, i čekamo odgovor resornog ministarstva najdalje za mjesec dana. Adrović nam neće zabraniti da radimo, a on neka se izbori kvalitetom za putnike, a nikako zabranama rada - kazala je Kifer i dodala da autobusi “Simon vojaža” ulaze u Novi Pazar i Beograd i uzimaju putnike, iako nemaju dozvolu za to, ali njih niko ne opominje, najavljujući zbog toga i tužbu 12 prevoznika iz Srbije protiv Adrovića.
VIJESTI

12 porodica u novim stanovima

Zahvaljujući donaciji Vlade Njemačke, koja je posredstvom himanitarne organizacije “Help” finansirala sa 250.000 eura izgradnju stambene zgrade, 12 raseljenih porodica napustilo je juče izbjegličko naselje Adra konteineri.
Osim njih, posljednjih dana prošle godine, stanove je u pomenutoj zgradi dobilo još osam raseljeničkih porodica koje su bile smještene u izbjegličkom naselju kod manastira Đurđevi stupovi, kao i dvije porodice sa područja beranske opštine koje primaju socijalu pomoć.
U Helpu je juče saopšteno, da je pomenuti projekat u cjelosti finansirala Vlada Njemačke, a da je Opština Berane zajedno sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom učestvovala u projektu obezbjeđivanja placa sa infrastrukturom. Izbjegličko naselje Adra konteineri narednih dana će biti preseljeno u naselje "Riversajd", a montažne objekte će koristiti raseljenici, smješteni u tom naselju.
Inače, radi se o trećoj po redu stambenoj zgradi u Beranama čiju su izgradnju finansirale humanitarne organizacije u cilju zbrinjavanja raseljenika koji su privremeno smješteni u Beranama. Pomenute zgrade izgrađene su u neposrednoj blizini manastira Đurđevi stupovi. Sve one sadrže po dvije stambene jedinice u kojima su zbrinute porodice u stanju socijalne potrebe.
U zgradi koja je ovih dana useljena, stan je dobila i tročlana porodica Mališić, čiji je trogodišnji dječak stradao u požaru koji se dogodio prije nešto više od godinu dana u barakama na Rudešu.
VIJESTI

Rampa za nelegalne

Glavni republički inspektor za saobraćaj Branislav Vujotić iz Podgorice i republički inspektor za drumski saobraćaj Branislav Golubović, sastali su se juče sa predstavnicima preduzeća za prevoz putnika u međugradskom i međunarodnom saobraćaju "Euro Šuntić" i "Simon Vojaž", i dogovorili dinamiku djelovanja u suzbijanju nelegalnog prevoza koji ugrožava rad ta dva registrovana prevoznika iz Berana.
Dogovoreno je da se republička inspekcija obrati zvaničnim zahtjevom Carini i MUP-u, kako bi zajedničkom akcijom stupili u akciju suzbijanja rada prevoznika koji nemaju dozvole za rad.
Republički inspektori su juče obećali prevoznicima da će već od danas koordiniranom akcijom sa Carinom i policijom zabraniti ulaz autobusima koji dolaze iz Luksemburga u Crnu Goru, ali i drugim autobusima koji su bez dozvole.
Vujotić je kazao da zakona o kabotaži uopšte nema, jer se pitanje kabotaže rješava kroz zakone o drumskom saobraćaju u Srbiji i Crnoj Gori.
- U tim zakonima je sve riješeno kad je u pitanju kabotaža, ali je Srbija za svoje područje uvela primjenu zabrane kabotaže, što znači zabranu primanja putnika od mjesta do mjesta unutar te republike na linijama u međurepubličkom saobraćaju. Crna Gora nije pribjegla toj mjeri, smatrajući da je saglasno odredbama Ustavne povelje dužna da dok ima zajedničke države obezbijedi slobodan protok putnika i robe. Crna Gora će se odrediti prema tom problemu u skladu sa politikom Vlade i ocijeniće da li treba recipročno primijeniti kabotažu zakona o prevozu u Crnoj Gori, kao što su u Srbiji uradili - kazao je Vujotić.
On je dodao da će kad Crna Gora bude samostalna država, nastojati da te linije relaksiraju od bilo kakvih zabrana i da komunikacije budu omogućene građanima jedne i druge države.
- Žalbe crnogorskih prevoznika su opravdane, jer zavođenjem kabotaže u Srbiji dovedeni su u situaciju da posluju sa gubicima, ali mi nećemo posegnuti za takvim jednostarnim mjerama - kazao je Vujotić i dodao da je Ministarstvo saobraćaja u stalnom kontaktu sa Ministarstvom saobraćaja u Srbiji, od kojeg očekuju odgovor.

KONTROLE NA GRANIČNIM PRELAZIMA
Vujotić je naglasio da postoji mogućnost da neregistrovani prevoznici i oni koji nemaju adekvatne dozvole, pređu granicu i naprave nelojalnu konkurenciju, jer inspekcije nema dovoljno na svakom mjestu. Vujotić je istakao da će ubuduće pet graničnih prelaza inspektori kontrolisati, a očekuje da će Carina i policija pomoći, kako bi se i to uvelo u red.
Prevoznici "Euro Šuntić" i "Simon Vojaž" održavaju liniju Podgorica - Luksemburg, jedanput nedjeljno, a vlasnici Fako Šuntić i Mehmed Adrović ostali su zadovoljni obećanjima da će ubuduće biti osporen svaki nelegalni ulazak prevoznika u Crnu Goru.
VIJESTI

Petnjica opština nakon referenduma

Odbor za pokretanje inicijative o vraćanju statusa opštine Petnjici kaže da inicijativu više neće pokretati, već će čekati da vlast ispuni davno dato obećanje~Hoćemo status kao i sve opštine u republici a ne ono što se nudi Tuzima, kaže Remzija Latić.
Nakon odbijanja Skupštine Republike Crne Gore da izglasa status opštine Petnjici, mještani bihorskog kraja su razočarani ponašanjem poslanika vladajuće koalicije DPS-SDP koji su podržavali pokretanje Inicijative, ali kada je ona došla na dnevni red skupštinskog zasjedanja oni su bili protiv. Petnjičani kažu da neće više pokretati incijativu za povratak statusa opštine, i da će čekati da aktuelna vlast ispuni davno data obećanja. Ipak, na području Bihora nema jednog građanina koji se tome ne nada, a tome u prilog ide i najnovije obećanje čelnika DPS-a da će Petnjici biti vraćen status opštine nakon referenduma.
Naime, kako saznajemo, prije mjesec dana u MZ Petnjica održan je sastanak visoke delegacije DPS-a sa građanima Bihora. Do sastanka je došlo na inicijativu Mjesnog odbora DPS-a, a sastanku su prisustvovali dr Miodrag - Bobo Radunović, predsjednik IO DPS-a, republički poslanici Miodrag Vuković i dr Fahrudin Hadrović, ministri u Vladi Mevludin Nuhodžić i Željko Šturanović, kao i Drago Čantrić, poslanik u saveznom parlamentu i predsjednik OO DPS-a. Prema istim saznanjima, visoka delegacija DPS-a je Petnjičanima ponovo obećala rješenje statusa opštine, kroz pokretanje nove inicijative ali da će na nju morati da čekaju do druge polovine 2006. godine tj. do završetka referenduma.
Kako je “Danu” saopštio Salija Adrović, predsjednik Odbora za povratak statusa opštine Petnjica, i ako je peticiju podržalo više od 7.000 građana bihorskog područja, to poslanicima republičke skupštine nije bilo dovoljno da podrže inicijativu i Petnjici vrate status opštine.
- Ono što sada mogu da kažem je da inicijativu više nećemo pokretati. Jednostavno, kada smo kretali u potpisivanje peticije čelnici DPS-a i SDP-a obećavali su da će glasati za taj predlog, da bi na glasanju, iz samo njima znanih razloga, bili protiv toga. Odbor više neće napraviti ni jedan korak u tom pravcu, već ćemo čekati da oni što su nam obećavali to obećanje, najzad, i ispune - istakao je Adrović.
Njegovom mišljenju pridružuje se i Remzija Latić, predsjednik MZ Petnjica, koji podsjeća da su mještani Bihora, koji čine šest mjesnih zajednica, sa 27 sela, sa oko 10.000 stanovnika, potpisali peticiju sa više od 7.000 potpisa, formirali Odbor i uradili Elaborat o ekonomskoj opravdanosti inicijative.
- Nažalost, zasad to nije bilo dovoljno da se Petnjici vrati status opštine, koji je imala do 1957. godine. Takođe, siguran sam, da mještani ne bi bili zadovoljni eventualnim dobijanjem statusa kakav se nudi Tuzima. Nas interesuje samo povratak statusa kakav trenutno imaju sve opštine u Crnoj Gori - naglasio je Latić.
On je naveo da je ekonomski elaborat pokazao da bi Petnjica mogla, uz donacije Republike kakve imaju i sve ostale opštine, da živi. Prema njegovim navodima, godišnji budžet opštine bi iznosio oko 220.000 eura, što bi, kako je istakao, bilo dovoljno za bolji život mještana, nego što ga imaju sada u, kako je kazao, siromašnoj opštini Berane.

Nećemo još dugo čekati
Asmir Adrović - nezaposleni tehničar: - Mislim da Petnjica zaslužuje i treba da dobije status opštine, makar kao Tuzi. Još uvijek se nadamo da će državni organi izaći u susret našem zahtjevu.
Denis Šabotić - student: - Kada je počelo potpisivanje peticije za povratak opštine Petnjica, među potpisnicima sam bio i ja, i iza toga i dalje stojim. Aktuelna vlast nam je davno obećala taj status i nadam se da će, konačno, obećanje održati.
Isad Muratović - privatnik: - Već duže vrijeme vlast nam obećava da će izaći u susret našem zahtjevu. Dosad to nijesu ispunili, a nadamo se da nećemo još dugo čekati da dobijemo status opštine.
Demir Hodžić - nezaposlen: - Ja sam iz Mjesne zajednice Trpezi, i mogu vam reći da su svi građani Bihora jednoglasni za povratak statusa opštine Petnjica. Ona je samoodrživa i ne vidim ni jedan razlog da nam se takav status i ne vrati. Posebno, jer nam je aktuelna vlast to davno obećala.
DAN

Izvađeno preko 100 olupina

Sportsko ribolovno društvo “Lim” iz Berana izvadilo je više od 100 olupina automobila iz korita Lima i njegovih pritoka. Akcija je započela prvog novembra u okviru projekta čišćenja korita rijeka Lim i Tara i uređenja odmarališta pored magistralnog puta od Plava do Kolašina. U projekat, koji sa 30.000 eura finansira kancelarija Austrijsko- crnogorskog partnerstva, uključeno je pet ribolovnih društava sa sjeveroistoka Crne Gore. Prema riječima Željka Obadovića, koordinatora rada ribolovnih društava, pored izvađenih olupina beranski ribolovci su započeli i druge predviđene radove.
-SO Berane nam je dodijelila lokaciju za deponiju olupina, koja se nalazi u sklopu bivše Fabrike “Celuloze”. Pored toga, već smo izgradili 25 klupa, sa istim brojem korpi za otpatke, koje će biti postavljene na parkiralištima pored magistralnog puta - istakao je Obadović.
On navodi da su izgrađene klupe i korpe namijenjene svim ribolovnim društvima, koja učestvuju u projektu, jer je zamišljeno da na teritoriji pet opština: Plav, Andrijevica, Berane, Bijelo Polje i Kolašin, bude izgrađeno po pet parking prostora pored puta i time budu “otvorena vrata” prirodnih bisera Komova i Bjelasice. Obadović ističe da će kompletan projekat biti završen do prvog juna.
DAN

Pjeva Bora Drljača

Po tradiciji, u Beranama će 13. januara biti organizovan doček Pravoslavne nove godine. Organizator manifestacije je JU Centar za kulturu, a pokrovitelj SO Berane. Doček je organizovan na glavnoj beranskoj ulici, sa početkom u 22 časa, a u kulturno-zabavnom programu učestvovaće Bora Drljača.
DAN

Neizvjestan novi tender

Iako je stečajni upravnik Rudnika mrkog uglja Dušan Bugarin, najavljivao da će odmah nakon božićnih praznika biti raspisan osmi tender za prodaju Rudnika, po cijeni koja je umanjena na iznos od 458.000 eura, pitanje je hoće li do toga uopšte i doći. Naime, kompanija "OZ Koveks" iz Slovačke, koja je prošlog ljeta, na sedmoj po redu licitaciji bila odabrana kao najpovoljniji ponuđač i sa kojom je potpisan, pa, kako je saopšteno iz uprave Rudnika, raskinut kupopodajni ugovor, pisanim putem je preporučila stečajnom sudiji, upravniku i Sindikatu Rudnika, da ne raspisuje novi tender.
S obzirom na pismo koje je stiglo od slovačke firme, prema nezvaničnim izvorima neće se raspisati novi tender, a u Rudniku su to juče prokomentarisali činjenicom da su rudokopi "Ivangrada" prepuni savremene i nekoliko miliona eura vrijedne opreme koja je nabavljena i dopremljena iz Slovačke, dok je "HBP Gradeks" iz Kule bio vlasnik rudnika, te da bi bilo apsurdno da sada dopuste da neko tu opremu naslijedi po cijeni manjoj od pola miliona eura.
Bugarin je nedavno kazao da su uslovi budućeg oglasa dogovoreni posljednjeg radnog dana prošle godine i tvrdio da se šanse za prodaju "Ivangrada" iz dana u dan povećavaju, jer je za njegovu privatizaciju zainteresovan jedan beranski biznismen iz Beograda, a i kompanija "Vik" iz Valjeva koja je ponudila 358.000 eura i tražila potpisivanje predugovora. Kako je kazao, za Rudnik je zainteresovan i "Geoinženjering" iz Valjeva koji je ponudio da se ako ne uspije novi tender, imovina Rudnika pretvori u akcije od kojih bi oni kupili 51 odsto.
Inače, dalja sudbina Rudnika bio je jedan od zahtjeva četrdesetak rudara koji su krajem prošle godine štrajkovali u rudokopima, zbog neizmirenih plata i ostalih potraživanja. Rudarima je dio pomenutih potraživanja izmiren krajem decembra, a ostatak je obećan do 25. januara.
VIJESTI

Tragičan kraj profesora Ralevića

Beživotno tijelo Beranca Ljubana Ralevića (54) pronađeno je juče u Limu, kod mjesta zvanog Tifranska klisura. Ralević je otišao od kuće prošlog četvrtka popodne. Njegova porodica prijavila je u petak policiji da se Ljuban nije vratio i od tada su tragali za njim. Prema nezvaničnim saznanjima Ralevićevo tijelo primijetili su juče ujutro rođaci koji su pretraživali obalu Lima. Ljekari su u prisustvu istražnog sudije Višeg suda u Bijelom Polju Milana J.Smolovića, zamjenika Višeg državnog tužioca Lepe Medenice i beranske policije pregledali leš i konstatovali da nema tragova nasilja, zbog čega nije naložena obdukcija.
Ralević je svojevremeno u Beranama bio poznat kao đak i student generacije. Bio je inženjer mašinstva, dugo je radio kao profesor u Školskom centru “Vukadin Vukadinović” u Beranama. Prije nekoliko godina se razbolio i tada je i penzionisan. Iza sebe ostavio je suprugu i troje djece.
VIJESTI

Ne mogu da rade bez zaštite države

Preduzeća iz Berana "Euro Šuntić" i "Simon vojaž", koja su od Ministarstva pomorstva i saobraćaja dobila dozvole za rad u međugradskom i međulinijskom saobraćaju, suočena su sa ozbiljnim problemima, zbog konkurencije koja je posljedica neriješenih zakonskih pitanja.
Kako je kazao vlasnik preduzeća "Euro Šuntić" Fako Šuntić, zbog nedostatka takozvanog zakona o kabotaži, svakog petka i subote kada putuju za Luksemburg ostaju bez putnika.
- U svim državama postoje pravila koja se poštuju i koja ne dozvoljavaju nelojalnu konkurenciju. Krajem prošle godine, primjera radi, u Srbiji je usvojena zakonska regulativa poznatija kao "kabotaža", prema kojoj prevoznici iz Crne Gore, mogu primiti putnike samo u Crnoj Gori, a nikako to ne smiju činiti na teritoriji Srbije, jer bi time ugrozili srbijanske prevoznike koji održavaju iste linije. Zbog nepostojanja takvog zakona u Crnoj Gori, prevoznici iz Srbije ili drugih država nesmetano preuzimaju naše putnike - kazao je Šuntić.
Vlasnik "Simon vojaža" Mehmed Adrović je kazao da je ista situacija i u međunarodnom linijskom saobraćaju, napominjući da prevoznike iz drugih država niko ne kontroliše.
- Prevoznike iz Srbije ne kontrolišu carina, policija ili saobraćajna inspekcija, koji su dužni da, pored ostalog, od njih traže i dozvole za rad - kazao je Adrović, koji je od skoro kao predstavnik crnogorsko-luksemburškog preduzeća "Simon Vojaž" vlasnik beranskog "Jugoprevoza".
Šuntić i Adrović smatraju da bi Ministarstvo pomorstva i saobraćaja trebalo hitno da predloži i usvoji "zakon o kabotaži". Ministarstvo bi, prema njihovom mišljenju, trebalo i da povede više računa o kontroli rada prevoznika, jer ih je u okruženju mnogo koji rade neregistrovani, za šta je, kako tvrde, u inostranstvu predviđena kazna i do 10.000 eura.
Prevoznici su podsjetili da je prije sedam godina pomenuti zakon bio usvojen u Crnoj Gori, ali je ubrzo ukinut bez objašnjenja.

ADROVIĆ: NEKO SE NEZAKONITO BOGATI
- Nemoguće je poslovati ako pola sata prije termina kada mi polazimo, sa naših stanica putnike na liniji Podgorica-Luksemburg pokupe autobusi srbijanskih prevoznika "Auto saobraćaj Kragujevac", "Delon trans", "Lens", "Peroni" "Duška prevoz", pa čak i "Beken rajzen" iz Njemačke - kazali su Adrović i Šuntić, napominjući da jedinu registrovanu liniju iz Crne Gore za Luksemburg i Njemačku imaju "Simon Vojaž" i "Euro Šuntić".
- U koju god državu uđemo pravila su poznata, policajac traži pasoše, carinik pregleda robu i obavezno traži dozvolu, odnosno provjerava da li imamo pravo da kroz njuhovu državu prolazimo - kazali su oni.
Adrović je dodao da nije teško naslutiti kome tako haotično stanje imponuje, te da ukoliko nadležni ne preduzmu mjere u tom pravcu, direktno idu na ruku nekome da se enormno nezakonito obogati, a da naša prevozna preduzeća ugasi.
VIJESTI

Planinari traže staze na Lokvama

Građani Berana i ljubitelji skijanja i zimskih sportova nadaju se da će, uprkos problemima sa kojima su ove godine dočekali početak zimske turističke sezone, popularno skijalište Lokve, ipak, biti otvoreno.
Zbog neriješenih pitanja poslovodstva i zaposlenih u hotelsko- turističkom preduzeću u Beranama, u okviru kojeg posluju hoteli "Berane", "Komovi" i motel "Lokve", atraktivni ski- centar "Lokve" još nije u funkciji. U beranskoj Turističkoj organizaciji saopšteno je da je planinarsko-smučarsko društvo "Bojo Maslovarić" uputilo zahtjev poslovodstvu HTP-a da im ove zime ustupi na korišćenje ski-centar "Lokve", odnosno skijalište i opremu na planini Cmiljevica, ali po tom pitanju još ništa nije riješeno. Ako do dogovora dođe, čemu se svi nadaju, može se očekivati da će ski-lift i staza na toj lokaciji proraditi i da će od sezone, ipak, nešto biti.
Kada je riječ o ovogodišnjem zimskog turizmu, ni opštini Andrijevica nije se posrećilo, jer osim toga što je u tom gradu zatvoren hotel "Komovi", nadležni nijesu uspjeli da otvore ni novosagrađeni eko-katun na planini Štavna u podnožju Komova.
U andrijevičkoj lokalnoj samoupravi "Vijestima" je rečeno da je eko-katun bio u potpunosti spreman da u svojih deset novosagrađenih i savremeno opremljenih kućica primi prve turiste, ali da se iznenada pojavio problem uvođenja struje, koji nije moguće riješiti prije proljeća.
VIJESTI

Voda za piće neispravna

Oko 200 domaćinstava užeg dijela Petnjice, Lagatora i Radmanaca, ne mogu da koriste vodu sa nedavni obnovljenog vodovoda Popča - Petnjica. Kako su saopštili mještani, ostali su zatečeni obavještenjem Inicijativnog odbora za izgradnju vodovoda, koje im je uručeno prije desetak dana, a u kojem ih obavještavaju da voda iz tog vodovoda nije za piće i da je ne koriste.
Potrošači su upozoreni da voda nije za upotrebu, ali da su, bez obzira na to dužni da hitno i obavezno ugrade vodomjere, inače će, u protivnom, vodu na kaptaži isključiti Republička vodoprivredna inspekcija.
Prošle jeseni počela je rekonstrukcija vodovoda Popča - Petnjica, a završena je tokom novembra. Sa tog vodovoda su se žitelji pomenutih naselja snabdijevali vodom i prije obnove.
- Umjesto da taj objekat bude pušten u rad krajem novembra, stanovnicima MZ Petnjica, Lagatori i Radmanci, stiglo je upozorenje iz Inicijativnog odbora za izgradnju vodovoda, da voda, po analizama nije ispravna. To nije smetalo da nam u istom upozorenju naglase da smo obavezni da ugradimo vodomjere za mjerenje njene potrošnje i da će nam slijediti kazne ako to ne uradimo - kazao je na konferenciji za novinare predstavnik mještana Reko Ličina.
On je dodao da takvo obavještenje čudi, s obzirom na to da takvo obavješetenje nijesu dobili prije završetka projekta. On je kazao da se ne zna o kakvoj neispravnosti vode se radi, ističući da u Petnjici druge vode nema.
- Postavlja se pitanje da li, uopšte, ima svrhe postavljati vodomjere za neispravnu vodu i ko može uopšte da traži tako nešto, ako je voda otrovna - istakao je Ličina.
On je podsjetio da se sa pomenutog vodovoda snabdijevaju, pored 200 domaćinstava, i sve državne ustanove u Petnjici, između ostalih, ambulanta, dvije škole sa preko 500 učenika i policija. On se zapitao da li je rekonstrukcija bila promašaj ili je u pitanju nešto drugo. Ličina je naglasio da se mještani vodom za piće trenutno snabdijevaju za izvora i česama.

POTREBNI HLORIZATORI
Kako je saopštio šef kancelarije "Karitas" u Beranama Ervin Mandžukić, ta organizacije je pomogla obnovu vodovoda.
- On je rekonstruisan za potrebe mještana sa tog područja, a u obnovu je uloženo oko 200.000 eura. Trideset odsto je dalo Ministarstvo poljoprivrede, koje je platilo izradu projektne dokumentacije, dok je ostali novac obezbijedio "Karitas". Analiza vode prije izrade projektne dokumentacije pokazala je ispravnost, a kad su radovi završeni na pomenutom objektu, ispostavilo se da nije za upotrebu. Zbog toga je neophodno kupiti i dodatno ugraditi takozvane hlorizatore, ali ne znam da li će "Karitas" učestvovati u finansiranju tog dijela projekta - kazao je Mandžukić, dodajući da su potrošači obavezni da ugrade vodomjere za potrošnju vode.
VIJESTI

Znanjem protiv nasilja

U okviru programa reproduktivnog zdravlja USAID - CHF, NVO “SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja” iz Berana počela je sa implementacijom projekta “Informativno edukativna kampanja”. Prema riječima Olje Stojanović, koordinatora SOS telefona u Beranama, cilj je doprinos poboljšanju položaja žena i djece žrtava nasilja, a njegova realizacija predviđena je za opštine Berane, Andrijevica, Plav i Rožaje. Kako je kazala Stojanovićeva, dosad je realizovano 10 radionica na temu zdravstvenog prosvećivanja sa akcentom na reproduktivno zdravlje i nasilje u porodici.
- Nakon realizacije ovog dijela aktivnosti, mogao bi se izvesti kratak zaključak da ukoliko žena trpi bilo kakvu vrstu nasilja, ona apsolutno ne može voditi računa o svom zdravlju. To potvrđuje i sama definicija reproduktivnog zdravlja - zaključila je Stojanovićeva.
DAN

Od Ljubana ni traga

Beranac Ljuban Ralević (54), inženjer mašinstva, nestao je prije četiri dana i o njegovoj sudbini se ništa ne zna uprkos traganju rodbine i policije kojoj je njegov nestanak prijavljen u petak.
Ralević je, kako su saopštili njegovi rođaci, posljednji put viđen u četvrtak oko 21 čas, u Ulici 29. novembra, u kojoj inače stanuje sa troje djece i suprugom.
Kako se nezvanično moglo saznati od njegove rodbine, Ralević je posljednjih godina imao problema sa zdravljem. Bio je zaposlen kao profesor u Školskom centru u Beranama, a zbog zdravstvenih tegoba prije nekoliko godina je penzionisan.

VIJESTI

Nezaustavljiva vodena stihija

Kiše koje su krajem godine zahvatile područje beranske opštine pričinile su velike probleme građanima, jer se usljed obilnih padavina izlilo nekoliko rijeka koje su pričinile štete na infrastrukturnim objektima. Stanje je bilo posebno kritično 28. i 29. decembra, kada su se iz korita izlile rijeke Sušica i Makva. Tada je 50-tak domaćinstava iz naselja Talum privremeno iseljeno. Nije mirovala ni Kaludarska rijeka, koja je, takođe, primorala nekoliko domaćinstava da privremeno isele iz kuća. Po riječima Ilije Markovića, predsjednika opštinskog kriznog štaba, stanje je počelo da se vraća u normalu 30. decembra.
- Na radovima obnove obaloutvrda i saniranju nanesenih šteta na putevima bila je angažovana sva raspoloživa mehanizacija. Usljed velikih padavina došlo je do pojave velikog broja klizišta. Opštinska komisija za utvrđivanje šteta imaće puno posla, jer su odmah nakon pojave poplava Kriznom štabu počeli da pristižu zahtjevi za utvrđivanje šteta, koje je nemoguće utvrditi dok se voda ne povuče - ističe Marković.
Milovan Barjaktarević, mještanina sela Kaludra, kaže da je izlivanje Kaludarske rijeke nanijelo njegovoj porodici ogromne teškoće.
- Izlivajući se iz korita, Kaludarska rijeka mi je poplavila kuću, štalu i druge pomoćne objekte. Poplavljeno je i kompletno zemljište, na kojem se bavim povrtarstvom i što mi je jedini izvor prihoda. U kući su mi poplavljene sve stvari i životne namirnice, tako da, makar meni, štete nijesu mogle biti veće - zaključio je Barjaktarović, navodeći da su i njegove komšije pretpjele isto takve štete te da je neophodna pomoć lokalne i republičke vlasti kako bi stanje bilo sanirano.
DAN

HRISTOS SE RODI!

Preplivali 2,3 kilometra hladnog Lima

Beranci Dragan Babović, Dragan Knežević, Dragan Šćekić i Petar Bjelopavlić iz Herceg Novog, zaplivali su juče u hladnim talasima Lima, čime je i ove godine označena četvrta po redu manifestacija "Kupanje na Badnji dan". Tu neobičnu manifestaciju pratilo je više hiljada građana beranske i susjednih opština.

Pedesetogodišnji Babović, Bjelopavlić (29) i Šćekić (30), preplivali su Lim u dužini od 2,3 kilometra od naselja Buče do mosta na Limu u centru grada, dok je Knežević, izveo atraktivni, "super skok" sa limskog mosta. Na božićnoj plivačkoj maršruti, prvi do cilja doplivao je Bjelopavlić, koji je sa uspjehom izveo svoj poduhvat, nekoliko minuta kasnije pristigao je i Babović, dok je Šćekića publika uzaludno očekivala, zato što je negdje na otprilike pola dionice od Buča, odustao od daljeg plivanja.
Bjelopavlić je kazao da je to za njega bio jedinstven doživljaj, da je talase Lima preplivao bez problema i zahvalio se organizatoru na kvalitetno organizovanoj manifestaciji. On je ocijenio da postoji velika razlika kada je u pitanju plivanje u Herceg Novom ljeti i u Beranama zimi, te da mu se božićno plivanje u Limu, čak više svidjelo i ostavilo trajan utisak.
Babović se, za razliku od Bjelopavlića, tokom plivanja susreo sa stijenom koju je udario grudima, što mu je na momenat prekinulo disanje.
- Važno je da smo svi uspjeli. Ni neprijatni susret sa stijenom me neće zaustaviti. Spreman sam da zaplivam i na žabljačkom Crnom jezeru, poći ću i za Sibir ako me pozovu - kazao je Babović nakon izlaska iz vode.
Na razočarenje plivača, organizatora i radoznale publike, dame se, ipak, nijesu pojavile, iako je njihovo učešće najavio prekjuče menažer manifestacije Novica Lainović.
On je ocijenio da razlog tome nije strah od hladne vode, već da je u pitanju mentalitet pred kojim su djevojke posustale i odustale.
Probne skokove i plivanje, pred ovogodišnjom manifestacijom, tri Dragana su počela još 21. decembra u Jelovičkoj rijeci na planini Jelovica kod Berana, koja se nalazi na nadmorskoj visini od 1.250 metara. Oni su time željeli da apeluju na nadležne da i tu sportsko-rekreativnu božićnu manifestaciju uvrste u buduće programe "Vrele zime u brdima", što su i juče ponovili.
VIJESTI

“Zori” svanulo zbog izvoza

Izvršni direktor beranske mljekare “Zora” Emin Sinanović saopštio je juče da će “u namjeri da doprinesu zaštiti standarda potrošača” cijene njenih proizvoda ostati na nivou iz prošle godine, uprkos uvođenju poreza na dodatu vrijednost od sedam odsto.
- Mljekara “Zora” će zadržati cijene na prošlogodišnjem nivou zahvaljujući podršci Vlade Crne Gore i Vlade Luksemburga, a u susret početku izvoza njenih proizvoda na tržišta Kosova i Albanije, što bi trebalo da počne od ponedjeljka - kazao je Sinanović.
On je istakao da će od marta mjeseca “Zora” imati asortiman od 20 proizvoda, a novinu će predstavljati pakovanja sa čepovima. - Sa početkom proizvodnje 20 proizvoda, “Zora” će biti u stanju da preuzme sve tržišne viškove mlijeka na teritoriji čitave Crne Gore, jer može da proizvede 50.000 litara dnevno - najavio je Sinanović. On je podsjetio da penzioneri iz Berana i Rožaja mogu da kupuju sve proizvode beranske mljekare po cijenama od deset do 20 odsto nižim od postojećih.
Zbog uvođenja PDV-a od sedam odsto, mlijeko koje proizvodi podgorička Mljekara, danilovgradske “Lazine” i nikšićke mljekare “Srna” i “Nika”, poskupjeće sa sadašnjih prosječnih 50 centi na 53,5 centa.
Predstavnici ovih mljekara juče nijesu htjeli da se zvanično izjašnjavaju o inicijativi mljekare “Zora”, ali je “Vijestima” nezvanično saopšteno da beranska mljekara otkupnu cijenu sirovog mlijeka plaćaju četiri centa niže od ostalih mljekara, 26 centi, umjesto 30.
Crnogorski pekari su, vjerovatno usljed pritiska javnosti, promijenili svoje mišljenje i preksinoć na elektronskim medijima saopštili da neće mijenjati cijenu hljeba nekoliko mjeseci.
Samo dan prije toga, generalni menadžer pekare “Primat” Slavko Pajović je kazao za “Vijesti” da ista cijena hljeba “neće izdržati” period od mjesec - dva a da ne poskupi, zbog prevelikih troškova struje, goriva, lož ulja, kvasca, kao i da nova cijena neće preći 60 centi.
Porez na dodatu vrijednost od sedam odsto pekari, mljekari i trgovci iskoristiće za poskupljenja, za koje im nije krivac samo nova dažbina. Umjesto da, zbog poreskog kredita, čak i snize cijene, kako i sami indirektno priznaju objašnjavajući odakle im ideja da povećaju cijene, poskupljenjem će pokriti i rast cijena sirovina kao što su struja, mazut, ambalaža...
Pekarima je glavni “trn u oku” to što im trgovci dnevno po hljebu od 50 centi zaračunaju oko 12 centi trgovačke marže.
Zbog uvođenja PDV-a od sedam odsto na proizvode koji su do sada bili oslobođeni, osim hjeba, miljeka i mlječnih proizvoda, najavljeno je poskupljenje šeće-ra, ulja i masti.
Ako se trgovci zadrže na povećanju pet navedenih proizvoda i ne iskoriste psihološki momenat da poskupe i ostale, cijena korpe hrane i pića porašće 3,58 odsto, odnosno za 9,3 eura.
VIJESTI

Rukovodiocima još jedan mandat

Dosadašnjem rukovodstvu MZ Stari grad, na jučerašnjem zboru građana jednoglasno je produžen mandat na još četiri godine. Za predsjednika Savjeta izabran je Dejan Ćorac koji je i predsjednik te MZ, a za zamjenika Dragan Milić.
Ćorac je podsjetio da su se tokom 2005. suočili sa nekoliko krupnih problema, među kojima problem "otvorenog kanala", deponije smeća u centru, izgradnje lokala u Cvjetnom parku i izgradnja poslovnih objekata kod Buvlje pijace.
Najviše pažnje izazvao je podatak da je Zavod za ekotoksikološka ispitivanja iz Podgorice, potvrdio sumnje građana da se na deponiji u centru nalazi otpad koji je štetan po zdravlje ljudi i da sadrži kancerogene materije.
- Ekološka inspekcija potvrdila je rješenje vodoprivrednog inspektora i konstatovala da je JP "Komunalno" deponovalo otpad na površini preko jednog hektra i naložilo tom preduzeću da otpad ukloni, a protiv odgovornih su podnijete krivične prijave - kazao je Ćorac.
On je naglasio da se u Cvjetnom parku devastira prostor, jer je bez licitacije dozvoljena izgradnja poslovnog objekta bliskoj rođaki potpredsjednika Opštine.
- Republički urbanistički inspektor je na zahtjev MZ Stari grad izvršio uvid u dokumentaciju Opštine i konstatovao ogroman broj nepravilnosti u slučaju izgradnje poslovnih objekata kod Buvlje pijace i naložio njihovo uklanjanje - kazao je Ćorac, i dodao da su vođene aktivnosti na izradi projekta obnove niskonaponske mreže u ulicama Miloša Mališića, 13.jula i Njegoševog trga, a za proljeće najavio početak tih radova.
Pošto predsjednik Opštine Relja Jovančević nije održao dato obećanje da će još tokom prošle jeseni riješiti problem "otvorenog kanala", Ćorac je kazao da je Savjet MZ pokrenuo aktivnosti na izradi planske dokumentacije i prikupljanja novca od građana kako bi se i taj problem riješio.
VIJESTI

I dame u Limu

Da je tradicionalna, četvrta po redu, manifestacija "Kupanje na Badnji dan" od ove godine prevazišla lokalni karakter, govori podatak da je učešće za današnje plivanje i skokove sa limskog mosta najavilo nekoliko učesnika iz više opština Crne Gore, pa čak i iz Banjaluke.
Kako je saopštio menadžer manifestacije Novica Lainović, danas u podne na limskom mostu će, pored učesnika iz Berana, biti i onih koji su već došli iz Herceg Novog, a dolazak su najavili i plivači iz Kotora, Bijelog Polja, Andrijevice i Banjaluke. Lainović je kazao da će učesnici prije skokova sa limskog mosta, plivati na 1.000 metara, tačnije maršrutu će početi od naselja Buče do mosta na Limu, nakon čega će izvesti, pored ostalih akrobacija, i "super skokove". Ono što će takođe predstavljati novinu je i to, što su učešće najavile i dame, a Lainović nije precizirao koliko se djevojaka prijavilo.
VIJESTI

Akcija Narodne stranke

Opštinski odbor Narodne stranke Berane pokrenuo je akciju dodjela božićnih poklona porodicama koje imaju petoro i više djece. Pokrovitelj akcije je “Nama centar” iz Berana, a pokloni su juče podijeljeni svim porodicama, bez obzira na političku pripadnost. Dodjeli božićnih poklona prisustvovali su Vuko Trifunović, potpredsjednik OO NS-a, Slobodan Obradović, predsjednik IO OO, i sekretar Odbora Ana Merdović.
Po riječima Obradovića, od iduće godine akcija će preći u tradicionalnu.
- U vrijeme kada se sve manje rađa djece i kada je natalitet loš, nadamo se da će ovakav gest imati odjeka u narodu i pokazati da porodice sa većim brojem djece nijesu zaboravljena - istakao je Obradović.
DAN

Morali da napuste kuću

Sedmočlana porodica Marinka Vulevića iz MZ Trešnjevo kod Andrijevice, morala je da iseli iz porodične kuće, jer se u samoj blizini pokrenulo klizište. Pored same kuće usljed velikih padavina obrušila se ogromna količina zemljišta sa uzvišenja Stanjevo brdo. Kako su kazali Vulevići, trag klizišta pojavio se tokom prošle sedmice, a za praznike su morali da isele, jer postoji velika mogućnost da klizište zatrpa i kuću. Kako je dodao, već nekoliko dana stanuju kod komšija.
Marinko je kazao da se obratio za pomoć opštinskom Kriznom štabu, čiji su članovi izašli na teren i konstatovali stanje, međutim konkretne pomoći nije bilo.
- Komšije i rodbina su došli na ideju da na imanju počnemo sa gradnjom pomoćnog objekta od drveta, ali pošto se nije moglo skupiti dovoljno građe, juče smo se obratili za pomoć preduzeću "Boj komerc", od kojeg očekujemo da nam obezbijedi dasku - kazao je Vulević.
Sa problemom urušavanja zemljišta suočili su se i stanovnici Lukinog fira u istoj Mjesnoj zajednici. Na tom području oko 12 domaćinstava je u potpunosti odsječeno od grada, jer je klizište oštetilo lokalni put koji spaja Lukin Fir sa magistralnim pravcem Berane - Andrijevica. Alternativni viseći most na Limu je još od prošlogodišnjih poplava van upotrebe.
Kako je kazao mještanin Goran Čukić, za pomoć su se obratili Opštini i resornim republičkim institucijama, međutim, do sada nijesu ni put ni most popravljeni.
VIJESTI

Ključevi za 22 stana

Humanitarna organizacija "Help" počela je uručivanje ključeva od 22 stana u novosagrađenoj stambenoj zgradi kod manastira Đurđevi stupovi. Stanovi su namijenjeni raseljenim porodicama koje su do sada bile smještene u izbjegličkim naseljima Manastirsko naselje i Adra kontejneri.
Ukupna vrijednost projekta, čija je realizacija počela sredinom prošlog ljeta je oko 250.000 eura, dok je Opština Berane u saradnji sa Eparhijom budimljansko-nikšićkom, učestvovala u obezbjeđivanju placa i potrebne infrastrukture. Pored 20 raseljenih porodica, ključeve od stanova u pomenutoj zgradi, dobiće i dvije porodice koje dobijaju socijalnu pomoć, sa područja beranske opštine. Zgrada je opremljena sa osnovnim inventarom, a ima i zajedničku kuhinju i mini-menzu, zašta je sredstva obezbijedio "Help".
Inače, UNHCR obezbijedio je novac i za izvođenje radova na izgradnji obaloutvrde čiji su radovi u toku. Time će biti zaštićeno izbjegličko naselje Riversajd sa oko 200 porodica, koje su bile ugrožene izlivanjem vode iz Lima i njegovih pritoka.
VIJESTI

Briga o kadru

SO Berane će ove godine stipendirati 14 talentovanih studenata i jednog postdiplomca. Ugovor o stipendiji su potpisali Bojan Baća, Nikola Labović, Admir Agović, Ljudmila Bjelić, Snežana Dašić, Milan Marković, Jelena Šćepović, Jovan Bubanja, Radoš Miković, Radoje Šoškić, Arijana Adrović, Ana Vulević, Ivana Stojanović, Ivana Stajičić i Ivana Đurišić.
Ivana Đurišić, student postdiplomskih studija fakulteta za teoretsku i eksperimentalnu fiziku Univerziteta u Beogradu je, kako je saopšteno, ubjedljivo najbolji student svih dosadašnjih generacija koje su koristile stipendiju Opštine.
Stipendiju za talentovane studente Opština Berane je ustanovila 1995. godine i do sada je koristilo više od 200 studenata, od kojih se u Berane vratilo i zaposlilo tek desetak, jer stipendija nije obavezujuća. Visina stipendije kreće se od minimalne cijene rada za studente druge godine, sa uvećanjima od 15 do 50 odsto za starije studente i postdiplomce.
REPUBLIKA

Srećni novogodišnji i božićni praznici