Srednja škola "Vukadin Vukadinović" u Beranama je trening centar za drvopreradu u Crnoj Gori i kao takva opremljena je najsavremenijom opremom za izvođenje praktične nastave. Sve se radi u školskoj radionici urađenoj po evropskim standardima i to kroz VET projekat koji je finansirala Evropska agencija za rekonstrukciju. Ministarstvo prosvjete i nauke obezbjeđuje deset stipendija, a isto toliko će biti besplatnih mjesta u đačkom domu u Beranama
Početkom naredne nedjelje u srednjim školama u Crnoj Gori počeće prijavljivanje učenika za upis u prvi razred. Kakva će biti opredjeljenja blizu devet hiljada svršenih osnovaca, hoće li se ponoviti stara praksa da se proizvodna zanimanja izbjegavaju, ili ćemo zabilježiti pomak u interesovanjima prema profesijama koje nijesu bile popularne, biće izvjesno nakon 20. juna.
Srednja škola "Vukadin Vukadinović" u Beranama pokušava da i marketinški zainteresuje učenike da upišu zanimanja u oblasti drvoprerade, o čemu svjedoče i reklamni spotovi na televizijskim stanicama u kojima se u radionicama za obradu drveta pojavljuju djevojke. Drvoprerada je, podsjetimo, jedna od četiri strateške grane razvoja crnogorske privrede i kao takva je prepoznata u agendi ekonomskih reformi, zajedno sa turizmom, poljoprivredom i građevinarstvom. Ministarstvo prosvjete i nauke će, iz tog razloga, u narednoj školskoj godini stipendirati deset učenika, a za isto toliko njih biće obezbijeđen besplatan đački dom u Beranama.
- Ranije je za ovo zanimanje bilo slabo interesovanje, što nije slučaj samo sa ovim nego i sa drugim profesijama u proizvodnji. Roditelji su izbjegavali da upisuju djecu na zanimanja koja su po njima bila rizična i teška. Međutim, vremena su se promijenila. Radi se savremenim mašinama, u prijatnim uslovima. Zbog toga smo u svojim reklamnim spotovima i pokazali sliku iz jedne školske radionice za oblast drvoprerade u Austriji, koju smo obišli prije nego što smo mi formirali svoju, gdje su za radnim stolovima praktično djevojčice. Njihova lica ne pokazuju nikakav napor. Bio sam zatečen umješnošću u pravljenju šahovskih figurica, ukrasnih predmeta... koji se veoma dobro prodaju. To je posao od kojeg se može dobro živjeti i ostvariti vremenom sopstveni biznis, kaže Naser Gargović, inženjer drvoprerade i profesor u Srednjoj školi u Beranama koji je zajedno sa kolegom Mi! lanom Spasojevićem radio nove obrazovne programe za zanimanja stolara i tgehničara drvoprerade. Po tim programima radiće i nova generacija učenika koji se odluče da im to bude životni izbor.
Srednja škola "Vukadin Vukadinović" je inače trening centar za drvo preradu u Crnoj Gori i kao takva opremljena je najsavremenijom opremom za izvođenje praktične nastave. Sve se radi u školskoj radionici urađenoj po evropskim standardima i to kroz VET projekat koji je finansirala Evropska agencija za rekonstrukciju. Svaki učenik ima svoj radni sto i svoj komplet alata za rad, a mašine koje se koriste su tako obezbijeđene da praktično ne postoji mogućnost povređivanja. Ovih dana biće ugrađene mašine za usisivanje prašine.
Pravi stolari i tehničari drvoprerade se intenzivno traže. Uostalom, dovoljno je vidjeti koliko ima raznih malih pogona i preduzeća koje se bave građevinskim radovima i izradom namještaja. - Poznato mi je koliko su neki privatnici iz Berana tražili stolare i nudili im fiksnu platu od 300 eura za osmočasovno radno vrijeme i isplaćivanje svakog prekovremenog sata. To za naše uslove nijesu male pare. U našoj školi postojaće mogućnost da se obuče u stolare za namještaj, stolare tapetare i građevinske stolare - za vrata, prozore, lamperije... To su sve poslovi od kojih se dobro zarađuje, a da je tako dovoljno je vidjeti koliko recimo koštaju jedna vrata. Na tržištu u Crnoj Gori pojavljuju se mnoge firme koje se bave ovom proizvodnjom i već se stvorila jaka konkurencija, tako da je i te kako važan dizajn, kvalitet rada, maštovitost... Naši učenici imać! ;e u program rada i kompjuterski dizajn, oni će uz pomoć računara sklapati djelove namještaja dok ne dobiju proizvod kakav su zamislili. Takva vrsta znanja će se sve više tražiti. Ovo nije reklama nego stvarnost, kaže Naser Gargović.
Novi koncept učenja omogućava da učenik koji iz bilo kojeg razloga ne završi na vrijemem ipak dobije sertifikat koji omogućava zapošljavanje u struci. Priznaje mu se onaj stepen znanja koji je postigao. Dakle, nije izgubio vrijeme čak i ako napusti školovanje prije isteka tri godine.
Što se tiče tehničara drvoprerade to je neko ko može da se zaposli u struci, bilo kao šef nekog pogona ili kao administrativni radnik u drvopreradi, a može i da nastavi studije. Na birou rada praktično nema nezaposlenih iz nove struke. Ali, u našoj svijesti je da hoćemo djecu da poštedimo svakog napora, da im što više o lakšamo život, i biramo im uslovno rečeno lakša zanimanja. A da li je lakše ono zanimanje koje niko ne traži i za kojeg nema posla, od onog koje zaista nije teško, a posao je siguran, poručuje na kraju razgovora inženjer drvoprerade koji bi "opet izabrao istu profesiju", Naser Gargović.
Viša škola može biti realnost
Mislim da bi i kod upisa bilo manje problema kada bi postojala jedna viša škola u ovoj struci. Kolega Spasojević, ja i jedini doktor nauka drvne industrije u Crnoj Gori Mojsije Vučeljić, napravili smo radnu verziju elaborata o opravdanosti osnivanja jedne takve škole. Ona bi bila smještena u Beranama, gdje postoji kadar, oprema, prostor, pa je takvu visokoškolsku ustanovu najlakše otvoriti, ali nijesmo ništa dalje preduzimali. Mislim da je ideja dobra, kaže Gargović, napominjući da Crna Gora ima veoma malo inžinjera u oblasti drvoprerade i da joj je kadar u ovoj oblasti, od srednjoškolskog do visokoškolskog, i te kako potreban.
Stolarske poslove obavljaju kuvari, konobari, krojači
- Možda će sljedeći podaci podstaći djecu i roditelje da malo razmisle gdje je budućnost u dobijanju posla i ostvarivanju sopstvenog biznisa. Radili smo zajedno sa Zavodom za zapošljavanje analizu potreba za ovim kadrom na sjeveru Crne Gore. Obišli smo 15 firmi u Plavu, Bijelom Polju, Rožajama i Andrijevici i vidjeli da se poslovima iz oblasti drvoprerade bavi 150 radnika, od čega su samo 16 iz struke, dok su svi ostali priučeni kuvari, konobari, krojači, mašinbravari... Oko 30 odsto nema nikakvih kvalifikacija, ističe naš sagovornik.
Početkom naredne nedjelje u srednjim školama u Crnoj Gori počeće prijavljivanje učenika za upis u prvi razred. Kakva će biti opredjeljenja blizu devet hiljada svršenih osnovaca, hoće li se ponoviti stara praksa da se proizvodna zanimanja izbjegavaju, ili ćemo zabilježiti pomak u interesovanjima prema profesijama koje nijesu bile popularne, biće izvjesno nakon 20. juna.
Srednja škola "Vukadin Vukadinović" u Beranama pokušava da i marketinški zainteresuje učenike da upišu zanimanja u oblasti drvoprerade, o čemu svjedoče i reklamni spotovi na televizijskim stanicama u kojima se u radionicama za obradu drveta pojavljuju djevojke. Drvoprerada je, podsjetimo, jedna od četiri strateške grane razvoja crnogorske privrede i kao takva je prepoznata u agendi ekonomskih reformi, zajedno sa turizmom, poljoprivredom i građevinarstvom. Ministarstvo prosvjete i nauke će, iz tog razloga, u narednoj školskoj godini stipendirati deset učenika, a za isto toliko njih biće obezbijeđen besplatan đački dom u Beranama.
- Ranije je za ovo zanimanje bilo slabo interesovanje, što nije slučaj samo sa ovim nego i sa drugim profesijama u proizvodnji. Roditelji su izbjegavali da upisuju djecu na zanimanja koja su po njima bila rizična i teška. Međutim, vremena su se promijenila. Radi se savremenim mašinama, u prijatnim uslovima. Zbog toga smo u svojim reklamnim spotovima i pokazali sliku iz jedne školske radionice za oblast drvoprerade u Austriji, koju smo obišli prije nego što smo mi formirali svoju, gdje su za radnim stolovima praktično djevojčice. Njihova lica ne pokazuju nikakav napor. Bio sam zatečen umješnošću u pravljenju šahovskih figurica, ukrasnih predmeta... koji se veoma dobro prodaju. To je posao od kojeg se može dobro živjeti i ostvariti vremenom sopstveni biznis, kaže Naser Gargović, inženjer drvoprerade i profesor u Srednjoj školi u Beranama koji je zajedno sa kolegom Mi! lanom Spasojevićem radio nove obrazovne programe za zanimanja stolara i tgehničara drvoprerade. Po tim programima radiće i nova generacija učenika koji se odluče da im to bude životni izbor.
Srednja škola "Vukadin Vukadinović" je inače trening centar za drvo preradu u Crnoj Gori i kao takva opremljena je najsavremenijom opremom za izvođenje praktične nastave. Sve se radi u školskoj radionici urađenoj po evropskim standardima i to kroz VET projekat koji je finansirala Evropska agencija za rekonstrukciju. Svaki učenik ima svoj radni sto i svoj komplet alata za rad, a mašine koje se koriste su tako obezbijeđene da praktično ne postoji mogućnost povređivanja. Ovih dana biće ugrađene mašine za usisivanje prašine.
Pravi stolari i tehničari drvoprerade se intenzivno traže. Uostalom, dovoljno je vidjeti koliko ima raznih malih pogona i preduzeća koje se bave građevinskim radovima i izradom namještaja. - Poznato mi je koliko su neki privatnici iz Berana tražili stolare i nudili im fiksnu platu od 300 eura za osmočasovno radno vrijeme i isplaćivanje svakog prekovremenog sata. To za naše uslove nijesu male pare. U našoj školi postojaće mogućnost da se obuče u stolare za namještaj, stolare tapetare i građevinske stolare - za vrata, prozore, lamperije... To su sve poslovi od kojih se dobro zarađuje, a da je tako dovoljno je vidjeti koliko recimo koštaju jedna vrata. Na tržištu u Crnoj Gori pojavljuju se mnoge firme koje se bave ovom proizvodnjom i već se stvorila jaka konkurencija, tako da je i te kako važan dizajn, kvalitet rada, maštovitost... Naši učenici imać! ;e u program rada i kompjuterski dizajn, oni će uz pomoć računara sklapati djelove namještaja dok ne dobiju proizvod kakav su zamislili. Takva vrsta znanja će se sve više tražiti. Ovo nije reklama nego stvarnost, kaže Naser Gargović.
Novi koncept učenja omogućava da učenik koji iz bilo kojeg razloga ne završi na vrijemem ipak dobije sertifikat koji omogućava zapošljavanje u struci. Priznaje mu se onaj stepen znanja koji je postigao. Dakle, nije izgubio vrijeme čak i ako napusti školovanje prije isteka tri godine.
Što se tiče tehničara drvoprerade to je neko ko može da se zaposli u struci, bilo kao šef nekog pogona ili kao administrativni radnik u drvopreradi, a može i da nastavi studije. Na birou rada praktično nema nezaposlenih iz nove struke. Ali, u našoj svijesti je da hoćemo djecu da poštedimo svakog napora, da im što više o lakšamo život, i biramo im uslovno rečeno lakša zanimanja. A da li je lakše ono zanimanje koje niko ne traži i za kojeg nema posla, od onog koje zaista nije teško, a posao je siguran, poručuje na kraju razgovora inženjer drvoprerade koji bi "opet izabrao istu profesiju", Naser Gargović.
Viša škola može biti realnost
Mislim da bi i kod upisa bilo manje problema kada bi postojala jedna viša škola u ovoj struci. Kolega Spasojević, ja i jedini doktor nauka drvne industrije u Crnoj Gori Mojsije Vučeljić, napravili smo radnu verziju elaborata o opravdanosti osnivanja jedne takve škole. Ona bi bila smještena u Beranama, gdje postoji kadar, oprema, prostor, pa je takvu visokoškolsku ustanovu najlakše otvoriti, ali nijesmo ništa dalje preduzimali. Mislim da je ideja dobra, kaže Gargović, napominjući da Crna Gora ima veoma malo inžinjera u oblasti drvoprerade i da joj je kadar u ovoj oblasti, od srednjoškolskog do visokoškolskog, i te kako potreban.
Stolarske poslove obavljaju kuvari, konobari, krojači
- Možda će sljedeći podaci podstaći djecu i roditelje da malo razmisle gdje je budućnost u dobijanju posla i ostvarivanju sopstvenog biznisa. Radili smo zajedno sa Zavodom za zapošljavanje analizu potreba za ovim kadrom na sjeveru Crne Gore. Obišli smo 15 firmi u Plavu, Bijelom Polju, Rožajama i Andrijevici i vidjeli da se poslovima iz oblasti drvoprerade bavi 150 radnika, od čega su samo 16 iz struke, dok su svi ostali priučeni kuvari, konobari, krojači, mašinbravari... Oko 30 odsto nema nikakvih kvalifikacija, ističe naš sagovornik.
No comments:
Post a Comment