Rijeka Lim sa pritokama je veliki potencijal za izgradnju malih hidroelektrana, pa poznati beranski privrednik, inžinjer Danilo Dlabač već 16 godina pokušava da zaokruži projekat za izgradnju male protočne hidroelektrane, koja bi proizvodila oko milion kilovat sati godišnje. Izabrao je lokacije na pritoci Lima Kudskaja, u opštini Andrijevica.
Poslije Drugog svjetskog rata njemački zarobljenici su u Gornjem Polimlju napravili 35 malih protočnih hidroelektrana. Najveća je bila u Petnjici i osvjetljavala je cijelo područje te mjesne zajednice i jedan broj okolnih sela. One su prestale da rade kada je struja u Berane dovedena sa Hidrocentrale Mušovića rijeka kod Kolašina.
- Proučio sam mnogo literature, obišao proizvođača opreme, koju na prostoru bivše Jugoslavije jedino ima Slovenija. Bio sam i u Češkoj, jer oni su jedan od najpoznatijih proizvođača takve opreme, uradio svu projektnu dokumentaciju, kaže inženjer Danijel Dlabač. Kredit za samozapošljavanje za taj projekat tražio sam još 1992. godine, ali mi do danas zvanično nije odgovoreno. Inženjer Dlabač nastavio je rad na tom projektu za koji se zainteresovao predstavnik Zanatske privredne komore Njemačke Markus Eksenbenger. Oni su izrazili spremnost da budu finansijeri.
- Procijenjeno je da je uz moj rad i dio preme koju već posjedujem potrebno osamdeset hiljada eura, objašnjava Dlabač. Sam sam napravio generator i započeo izgradnju turbine. Obišao sam fondove, čija je to nadležnost, resorno ministarstvo, Elektroprivredu, Agenciju za razvoj, Centar za preduzetništvo itd. Svi, u načelu podržavaju projekat, ocjenjuju ga interesantnim i korisnim. Ali, neregulisani propisi u ovoj oblasti sada su glavna prepreka. Jer, bez njih, ne može se utvrditi ekonomska opravdanost projekta ističe Dlabač.
U Srbiji je, na primjer, prvu takvu Hidroelektranu napravio iguman u Bajinoj Bašti za potrebe manastira, a višak ide u mrežu. U Sloveniji je prva takva hidroelektrana bila djelo radnika, a danas ih ima oko 400.
Poslije Drugog svjetskog rata njemački zarobljenici su u Gornjem Polimlju napravili 35 malih protočnih hidroelektrana. Najveća je bila u Petnjici i osvjetljavala je cijelo područje te mjesne zajednice i jedan broj okolnih sela. One su prestale da rade kada je struja u Berane dovedena sa Hidrocentrale Mušovića rijeka kod Kolašina.
- Proučio sam mnogo literature, obišao proizvođača opreme, koju na prostoru bivše Jugoslavije jedino ima Slovenija. Bio sam i u Češkoj, jer oni su jedan od najpoznatijih proizvođača takve opreme, uradio svu projektnu dokumentaciju, kaže inženjer Danijel Dlabač. Kredit za samozapošljavanje za taj projekat tražio sam još 1992. godine, ali mi do danas zvanično nije odgovoreno. Inženjer Dlabač nastavio je rad na tom projektu za koji se zainteresovao predstavnik Zanatske privredne komore Njemačke Markus Eksenbenger. Oni su izrazili spremnost da budu finansijeri.
- Procijenjeno je da je uz moj rad i dio preme koju već posjedujem potrebno osamdeset hiljada eura, objašnjava Dlabač. Sam sam napravio generator i započeo izgradnju turbine. Obišao sam fondove, čija je to nadležnost, resorno ministarstvo, Elektroprivredu, Agenciju za razvoj, Centar za preduzetništvo itd. Svi, u načelu podržavaju projekat, ocjenjuju ga interesantnim i korisnim. Ali, neregulisani propisi u ovoj oblasti sada su glavna prepreka. Jer, bez njih, ne može se utvrditi ekonomska opravdanost projekta ističe Dlabač.
U Srbiji je, na primjer, prvu takvu Hidroelektranu napravio iguman u Bajinoj Bašti za potrebe manastira, a višak ide u mrežu. U Sloveniji je prva takva hidroelektrana bila djelo radnika, a danas ih ima oko 400.
No comments:
Post a Comment