U 120 splavova 15 posada

Sa samog izvorišta Lima iz Plava juče je tačno u podne krenula sedma tradicionalna rafting regata koja će trasu dugu 135 kilometara preći u tri etape. Juče je pređena planirana maršuta od Plava do Berana, a danas će rafteri nastaviti put Bijelog Polja, da bi u nedjelju bili na planiranom cilju u Prijepolju.
Organizator limske regate je PSD “Kolovrat” iz Prijepolja pod pokroviteljstvom turističkih organizacija Prijepolja, Berana i Plava, a sponzor ove manifestacije je preduzeće “Eko meduza” iz Bijelog Polja.
Limom je zaplovilo oko 120 splavara podijeljenih u 15 posada sa 15 gumenih čamaca. Ove godine po prvi put u regati učestvuje i PSK “Hrid” iz Plava.
- U okviru sekcije ekstremnih sportova ove godine po prvi put nastupama kao klub i nadam se da ćemo i narednih godina biti učesnici ove regate - kaže šef sekcije Hajris Šiljković.
Dragoljub Simović zvani Simo splavar, vođa regate, očekuje uspješnu maršrutu na zadovoljstvo svih učesnika.
Vodostaj je izuzetno dobar i očekujemo veliki broj bukova, koje ćemo nadam se uspješno savladati a po prvi put imamo i vrijeme koje je toplije vani nego u vodi - kaže Simović.
Skender Šarkinović, turistički radnik iz Plava ne krije zadovoljstvo regatom i prvo učešće na njoj splavara Hrida.
- Limska rafting regata predstavlja ujedno i vjesnik turističke sezone u Plavu, a značajno je takođe i što od izvora Lima do njegovog ušća spaja gradove i ljude kao i njihove kulture - kazao je Šarkinović.
DAN

Porodični džeparac 25 eura

Šezdesetpetogodišnji Miloš Radovanić i njegova supruga Stojanka, zajedno su sa ostalim nealbanskim življem 1999. godine pred albanskim terorom napustili Peć. Tada je i počelo stalno seljenje njihove porodice iz jednog u drugi grad u potrazi za, kako kažu, iole pristojnim životom.
Sa Milošem i Stojankom su krenula i njihova već odrasla djece. Prva stanica porodice Radovanić bilo je selo Vinicka u blizini Berana. Tu su se zadržali nekoliko mjeseci, a onda im je rođak na korišćenje ustupio kuću u obližnjem selu Donja Ržanica.
Berane je, objašnjava Miloš, prilično siromašna opština u kojoj jednostavno nije bilo budućnosti za njega i njegovu porodicu. Tražili su posao, kucali na mnoga vrata, ali bezuspješno. U jednom trenutku u kući ih je bili sedamnaestoro, među kojima priličan broj djece, i to gladne.
“Zajednica” više nije mogla da opstane. Svi su posebno pokušavali da prehrane svoje porodice. Svako je otišao na svoju stranu, trbuhom za kruhom. - Rođak nas je nazvao jednog dana i rekao da mu je potrebna kuća i da se moramo iseliti. Put nas je doveo ovdje, u Podgoricu – sjeća se Miloš.
Radovanići su našli jeftin stan u Donjoj Gorici i tu pokušali da organizuju život. I niska cijena kirije bila je previsoka za 50 eura koliko prima Miloš, kao vrstu naknade za izgubljeni posao na Kosovu, ili možda izgubljeni život. Smiješno je, kaže, što taj novac ne može da podigne ovdje u Podgorici, nego za njega mora da ide u Prijepolje, tako da pola sume ode na prevoz, a od ostatka njih dvoje treba da žive do sljedećeg mjeseca.
Nemaština ih je potom dovela u jednosobni stan najstarijeg sina, koji živi sa suprugom i šestoro djece. Miloš i dalje traži posao, ali ga svuda, kaže, odbijaju zbog starosti.
U zgradi na Vrelima Ribničkim, izgrađenoj za izbjeglice iz Bosne i Hercegovine, Miloš je primijetio stan u kojem niko nije živio. Tražio je od nadležnih institucija dozvolu da se Stojanka i on usele, objašnjavajući im situaciju u kojoj se nalaze, ali to nije urodilo plodom, pa je Miloš bukvalno provalio unutra. Ovdje supruga i on žive već neko vrijeme, bez ikakvih problema. Ali i pored činjenice da niko ne pokušava da ih iseli iz stana, Miloš i dalje uporno piše pisma tražeći da se legalizuje njegov boravak u ovoj zgradi. Odgovora još nema, a on se sjeća svoje velike kuće u Peći i ona četiri hektara zemlje pored nje...
DAN

Rafalnom paljbom policija spriječila sukob

Tridesetak minuta nakon prvih nezvaničnih informacija o navodnoj pobjedi Bloka za nezavisnu Crnu Goru na referendumu, u Beranama je došlo do incidenta prilikom kojeg je policija rafalnom paljbom pucala u vazduh. Vinovnik incidenta bio je mladić u kožnoj jakni, prema nezvaničnim inforamcijama inspektor Centra bezbjednosti Berane Lazar Babović, koji je motorom, sa crnogorskom državnom zastavom, došao pred okupljene građane. Turirajući motor Babović je dodatno iritirao okupljene pristalice Bloka za zajedničku državu koji su se uputili prema njemu nakon čega je okrenuo motor a okupljeni su ga gađali kamenjem. Iz kordona policije, koji se nalazio na gradskom trgu, ispaljena je rafalna paljba u vazduh a iz mase odgovoreno tvrdim predmetima, prilikom čega je povrijeđen policajac Bruno Zečević.
Posredovanjem Relje Jovančevića, predsjednika SO Berane, i ostalih funkcionera lokalne samouprave, tenzije su pale, a građani su nastavili čekanje zvaničnih rezultata sa jučerašnjeg referenduma.
Sinoć, oko ponoći, na glavnom gradskom trgu u Beranama bilo je oko 200 policajaca naoružanih dugim cijevima, kao i više stotina građana okupljenih ispred štaba Bloka za zajedničku državu.
Ni nakon ponoći, okupljeni građani se nijesu razilazili očekujući zvanične rezultate referenduma. Okupljeni su skandirali: “Gotov je, lopovi, ovo je Srbija”.
Nakon prvih nezvaničnih rezultata koji su objavljeni, pristalice Bloka za nezavisnu Crnu Goru slavlje su započeli vatrometom, kao i vožnjom automobila gradom, ali, na sreću, do ponoći do kontakta sa pristalicama suprotnog bloka nije došlo.
DAN

Za srećan put u školu

Oko 170 polaznika vrtića "Radmila Nedić", budućih prvaka osnovne škole, održali su preksinoć, peti po redu, tradicionalni "Maturski bal" pod nazivom "Prošli dani u vrtiću, srećno svakom prvačiću", a koji je pozdravio veliki broj njihovih sugrađana tokom defilea Ulicom Mojsija Zečevića.
Budućim prvacima i njihovim roditeljima, obratio se direktor vrtića "Radmila Nedić" Mirsad Mulić, koji je, čestitajući učesnicima bala završetak obrazovanja u vrtiću, podsjetio da je riječ o tradicionalnoj manifestaciji koju polaznici završnih razreda predškolskog vaspitanja održavaju već pet godina.
Mulić je rekao da je ta ustanova ove godine prihvatila ukupno 456 polaznika, uključujući područna odjeljenja u Polici i Petnjici, te da predviđena predškolska znanja uspješno stiču i djeca Roma sa područja beranske opštine, a u sklopu projekta "Romska obrazovna inicijativa".
Prije nekoliko dana, vrtić "Radmila Nedić" proslavio je i 56. godina postojanja i rada, a tom prilikom njegovi polaznici i vaspitači priredili su bogat kulturno-zabavni program.
VIJESTI

Otac i sin na slobodi

U Osnovnom sudu u Beranama juče su saslušani Redžo Latić (69) i njegov sin Senad (35) koji su u srijedu bili akteri incidenta u njihovom selu Lagatori.
Redža Latića saslušao je istražni sudija Hilmija Sujković, a Senada Milovan Spasović. Sujković je saopštio da je Režo kazao da je pucao u samoodbrani, tako da nije bilo osnova za njegovo dalje zadržavanje. Pušten je i Senad, iako je osumnjičen za pljačku i nanošenje teških tjelesnih povreda.
Incident između oca i sina dogodio se prošle srijede ispred porodične kuće u Lagatorima, kada je, kako su u Sudu ispričali Latići, Senad kamenicama napao Reža, koji je nakon toga upotrijebio pištolj i zapucao u vazduh.
To nije bila prva svađa između oca i sina. Prije godinu i po Senad je letvom tukao Redža koji se od zadobijenih batina desetak dana oporavljao na hirurškom odjeljenju Opšte bolnice u Beranama.
Senad posljednjih godina boravi na privremenom radu u Njemačkoj, a njegov otac Redžo u Luksemburgu. Prema nezvaničnim saznanjima, kad god bi jedan drugog zatekli u porodičnoj kući u Lagatorima, dolazilo je do svađe.
Oni su pred sudijom ispričali da su se u srijedu zavadili zbog politike. Reždo je tvrdio da je njegov sin zatvaran u Njemačkoj, navodno zbog kriminala.
VIJESTI

Slovenci pobjegli od “Polimke”

Petnaest dana nakon odluke Skupštine akcionara AD Polimka iz Berana da prihvata privatizaciju tog kolektiva od strane Holding kompanije Koroški iz Slovenije, nikakvog odgovora od te firme, kao ni Agencije za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja nema.
Prihvatanje Skupštine akcionara da bude prodat paket akcija u visini od 66 odsto, bio je i posljednji zahtjev slovenačkog partnera da uđe u privatizaciju beranske fabrike kože. Mada je taj zahtjev ispunjen, zasad, nikakvog odgovora sa druge strane nema.
Prema riječima Ranka Veljića, predsjednika Sindikata AD Polimka, zaposleni su očekivali da već bude isplaćena prva rata otpremnina u visini od 2.000 eura.
- Obećanje Vlade o visini od 4.000 eura za radno mjesto zainteresovanim radnicima zasad nije ispoštovan. Za taj vid napuštanja radnog mjesta prijavilo se 68 radnika, a prema dogovorima, prva rata, u visini od 2.000 eura, već je trebalo da bude isplaćena. Predstavnici Koroškog se poslije ispunjenja naših zahtjeva uopšte nijesu javili i više ne znamo šta da mislimo o najavama privatizacije naše firme - zaključio je Veljić.
Pregovori između kompanije Koroški, AD Polimka i predstavnika Agencije za prestrukturiranje privrede traju od septembra 2004. godine. Tada je i raspisan tender za prodaju većinskog paketa akcija, koji posjeduju Vlada Crne Gore i fondovi. Pregovori između zainteresovanih strana su jednom prekidani, a obnovljeni su prije manje od godinu dana, da bi prije nekoliko mjeseci ušli u završnu fazu.
Koroški je tokom pregovora zahtijevao da Vlada preuzime na sebe investicioni kredit Polimke, da se nađe rješenje za višak radnika i na kraju da posjeduje paket akcija od 66 odsto, a ne 50,017, koliko je bilo na prodaju raspisivanjem tendera.
U svojoj ponudi, slovenačka firma se obavezala da će zaposliti 60 radnika, a još 30 u naredna tri mjeseca od privatizacije, kojima garantuje bruto plate od 375 eura, ponudivši investiciona ulaganja od 6.700.000 eura. Koroški se obavezao i na isplatu dužnih ličnih dohodaka radnicima po minimalnoj cijeni rada, koje iznosi po 2.000 eura.
Kako su predstavnici Polimke tražili izradu socijalnog programa zbrinjavanja radnika, Vlada je preuzela na sebe obavezu da svakom zainteresovanom radniku isplati po 4.000 eura u dvije rate.
U AD Polimka trenutno se kao zaposleno vodi blizu 120 radnika. Proizvodnja u tom kolektivu prekinuta je prije više od tri godine, a radnicima se duguje više od 30 minimalnih ličnih dohodaka. Krajem 2003. godine, radnici tog kolektiva su stupili u štrajk koji je trajao 15-ak dana, da bi nakon obećanja nadležnih o brzoj privatizaciji i pokretanju proizvodnje u tom kolektivu, isti bio prekinut. Mada je bilo najava od više firmi iz Rusije i Italije da su zainteresovani za privatizaciju tog kolektiva, na raspisani tender javila se samo kompanija Koroški, sa kojom se pregovara više od godinu ipo dana.
DAN

Trube za kraj

Pjesmom i igrom u Kafe baru “Zona” u glavnoj beranskoj ulici, kao i “vozićima” oko gradske fontane, beranski maturanti su juče obilježili kraj školske godine i “đačkog doba”. Njihovo višesatno druženje privuklo je pažnju starijih Beranaca, koji su šetajući glavnom ulicom i sjedeći u nekom od brojnih lokala u glavnoj ulici, evocirali uspomene na “stara, dobra vremena”. Tokom višesatne proslave maturanata, pjevale su se narodne i zabavne pjesme, “vozići” su se nekoliko puta formirali i vozili, a na proslavi su se čule i neizostavne trube.
Inače, matursko veče za beranske srednjoškolce planirano je za 28 maj.
DAN

Zbog mitinga ostao bez posla

Opštinski odbor Bloka za zajedničku državu optužio je na jučerašnjoj konferenciji za novinare suverenistički blok za pritisak i dijeljenje otkaza licima koja odbijaju da na referendumu glasaju za nezavisnu Crnu Goru. Kako je saopštio Dragan Mitrović, koordinator bloka, najnoviji primjer za takvo djelovanje pojedinih direktora je slučaj Dalibora Nenadovića (22), iz sela Goražde, kojem je Vesko Bubanja, direktor Auto moto društva, u utorak saopštio “da više ne dolazi na posao”, jer je odbio da ide u Bijelo Polje na promotivni skup bloka za nezavisnu Crnu Goru.

Novinarima se obratio i Dalibor Nenadović istakavši da je u Auto-moto počeo da radi 16. aprila 2005. godine, na mjestu automehaničara. Prema njegovim navodima, Bubanja mu je tada kazao “da ga interesuje samo pošten rad” i da je tako bilo sve do pred konvenciju bloka za nezavisnu Crnu Goru, koja je održana u Bijelom Polju.
- Bubanja me je tada uslovio da moram da putujem na Konvenciju i, uz to, da nosim crnogorsku zastavu. To sam odbio, kao što sam odbio da odgovorim kako ćemo na referendumu glasati ja i moji roditelji. U ponedjeljak sam bio na promotivnom skupu bloka za zajedničku državu, koji je održan na Polici, nakon čega me je Bubanja pozvao telefonom i kazao mi da zna da sam na tom skupu. Već sjutra dan mi je rečeno da više ne dolazim na posao - istakao je Nenadović, dodajući da mu zbog toga nije žao i da se ne kaje.
On je naveo da je AMD kompletnu svoju infrastrukturu stavilo na raspolaganje bloku za nezavisnu državu, ističući da Šlep služba vrši besplatan prevoz i održavanje vozila DPS-a. Međutim, kako je kazao, “servisiranje vozila, na primjer, Narodne stranke, naplaćuju se po duplim cijenama”.
Zbog postupka direktora, on je juče najavio angažovanje advokata i tužbu protiv Bubanje.

Bubanja: Nije bilo pritisaka
Direktor Auto-moto društva Berane, Vesko Bubanja saopštio je “Danu” “da nije tačno da je Nenadović radio u tom kolektivu, već ga je mehaničar Gojko Zekić doveo na obuku za mehaničara”. On je naveo da je Nenadović za svoj rad primao mjesečnu nadoknadu i da mu je obećao da će, kada bude osposobljen, raspisati oglas za njegov prijem u radni odnos. Bubanja je kazao da je to uradio 10. maja, a oglas je izašao 15. istog mjeseca, da bi u subotu, 13. maja, Nenadović samovoljno napustio radno mjesto i sa Gojkom Zekićem otišao u grad.
- U grad su službenim vozilom pošli bez znanja šefa Saše Brakočevića, mada smo se on i ja nalazili u krugu kolektiva. Zekić se iz grada vratio u alkoholisanom stanju, o čemu svjedoče i njihove pismene izjave. Što se tiče konvencije u Bijelom Polju, pritisak nije vršen na Nenadovića, kao ni na bilo kojeg radnika. Takođe, nijesam ga zvao telefonom, što može potvrditi i listing. Sa njim je prekinuta saradnja, jer je upozoravan da ne konzumira alkohol u toku radnog vremena - zaključio je Bubanja.

Mitrović: Otkrićemo i druge prevare
Mitrović je najavio otkrivanje i novih slučajeva pritisaka na glasače za zajedničku državu, ne želeći da govori o konkretnim stvarima.
- Imamo izjavu još jednog lica iz Donjih Luga. Naši advokati provjeravaju činjenice, nakon čega ćemo obavijestiti javnost - istakao je Mitrović, dodajući da taj blok u Beranama zatražio 14. aprila podatke o izvjesnom Slobodanu Zečeviću, koji se nalazio na biračkom spisku, a živio u Beogradu.
Kako je naveo Mitrović, u pismenom odgovoru MUP-a Srbije je navedeno da je Slobodan Zečević imao prebivalište u Beogradu od 24. avgusta 1993. godine, do 29. marta 2006. godine, kada se, po zahtjevu MUP-a RCG, odjavio.
- Analizirajući odjavljivanje Zečevića, kao i činjenice da je to lice na prethodnim izborima glasalo u Beranama, mada je bio stanovnik Beograda, i to će biti predmet naše pažnje - zaključio je Mitrović.
DAN

Dvoje povrijeđenih

Juče oko deset časova u Trepči kod Andrijevice došlo je do saobraćajnog udesa u kojem su povrijeđeni Radenko Čupić i Draženka Koljenović iz Podgorice, koji su zadržani na liječenju u beranskoj bolnici, ali su van životne opasnosti. Do saobraćajne nezgode je došlo tako što je iz za sada neutvrđenih razloga putnički automobil reno klio, reg. oznaka PG 107-814, koji se kretano iz pravca Berana, skrenuo sa puta. Automobilom je upravljao Tihomir Babović, iz Konjuha kod Andrijevice, nastanjen u Podgorici. Došlo je do prevrtanja automobila i tom prilikom vozač je dobio lakše povrede.
Po ovlašćenju zamjenika Osnovnog državnog tužioca Jadranke Milićević i istražnog sudije Hilmije Suljkovića iz Berana, uviđaj su izvršili službenici Odjeljenja bezbjednosti u Andrijevici i istražni postupak je u toku.
POBJEDA

Pucao u sina

Redžo Latić (69), iz petnjičkog sela Lagatori, pucao je juče oko 17 sati u sina Senada (35), ali ga nije pogodio. Prema saznanjima “Vijesti”, Senad je prethodno gađao oca kamenom koji je potom potegao vatreno oružje. Redžo je nakon incidenta priveden i zadržan u policiji, dok je Senad pobjegao.
Istažni sudija Višeg suda u Bijelom Polju Milan J.Smolović kazao je da je ovlastio službenike CB Berane da obave uviđaj i najavio da će detalje moći da saopšti danas nakon što dobije krivičnu prijavu.
Prema nezvaničnim saznanjima, Redžo i Senad Latić su se često svađali.
VIJESTI

Diplome za 80 maturanata

Predstavnik Vlade Austrije i organizacije "KulturKontakt" Germont Graber i direktor ŠC "Vukadin Vukadinović" Dragan Pajković, uručili su juče diplome o stečenom "Eko-net"obrazovanju "preduzeća za vježbe" za 80 maturanata ekonomskog, komercijalnog i pravnog smjera.
Taj projekat za školsku 2004/6. godinu, kako je saopšteno, Vladu Austrije koštao je 100.000 eura, u čemu je učešće imalo i Ministarstvo prosvjete Crne Gore.
Cilj projekta je obrazovanje prve generacije učenika iz oblasti, kako se razvija biznis ideja, pravi biznis plan, osniva preduzeće, kako se radi, marketing, služba opštih poslova i komercijala.
Pajković je kazao da se radi o prvoj generaciji učenika koji su stekli pomenuta znanja kroz četvorosatnu nastavu, a od iduće školske godine, taj predmet biće uvršten u redovni nastavni plan i program.
Graber je naglasio da je fasciniran interesovanjem učenika i stepenom stečenog znanja i najavio produžetak projekta do 2008. godine, i najavio da će austrijsko Ministarstvo prosvjete opredijeliti još dodatnih 100.000 eura.
On je reako da će realizacija projekta, kao i do sada, ići posredstvom organizacije "KulturKontakt" i u saradnji sa crnogorskim resornim Ministarstvom.
Projekt asistent za Crnu Goru Slavica Raičević izrazila je zadovoljstvo stepenom ozbiljnosti učenika koji su, učeći kako se počinje sopstveni biznis, praktično pokazali na primjerima zamišljenih preduzeća pod nazivom "MontoBene", "DrvoLuks","ZmajBrukstru" i još nekoliko u prošloj školskoj godini.
- Sa tim praktičnim ostvarenjima učenici su obišli sajmove u Freistadu, Zagrebu i Skoplju - kazala je Raičević.
VIJESTI

Najbolja bolnica u Crnoj Gori

Povodom 43 godine postojanja i rada Opšte bolnice u Beranama, juče je održana svečanost. Direktor Opšte bolnice mr sci. Veselin Stanišić je kazao da je zahvaljujući pomoći Ministarstva zdravlja i Fonda zdravstva, i predanim radom zaposlenih, postala jedna od najboljih bolnica u Republici.
- Karakteristike savremene bolnice upotpunjene su rekonstrukcijom operacionog bloka, opremanjem savremenim monitoringom bloka intenzivne njege na hirurgiji i internom odjeljenju, aspiratoro-kompresorskom stanicom i nizom sadržaja koji su inovirani zahvaljujući brizi države, ali je na drugoj strani saradnja lokalne samouprave sa Opštom bolnicom, nažalost, na izuzetno niskom nivou, a što nije u interesu građana i institucije - kazao je Stanišić.
On je kazao da je poboljšanju rejtinga bolnice i kvaliteta liječenja doprinijelo otvaranje Visoke medicinske škole u Beranama.
Podsjećajući na imena akademika dr Branka Zogovića, primarijusa doktora Milana Dragovića, primarijusa doktora Božinu Radevića i veliki broj onih koji sada ordiniraju u toj bolnici, ministar zdravlja Miodrag Pavličić je kazao "danas proslavljamo dan jedne od najznačajnijih bolnica u Crnoj Gori”.
- Opšta bolnica u Beranama se i do sada prepoznavala po ozbiljnom radu, a bez obzira na postignuto, naša je obaveza da i dalje napredujemo. Koliko je bilo moguće, bolnica je bila opremana, a to će biti rađeno i ubuduće - kazao je Pavličić.
Kako je na svečanosti najavljeno, naredni kongres Društva ljekara Crne Gore, biće održan u Beranama.
Svečanosti su prisustvovali i dekan Medicinskog fakulteta u Podgorici dr Miloš Cimbaljević, predsjednik Društva ljekara Crne gore dr Slobodan Tomić, direktor KC iz Podgorice dr Miodrag Đurović, direktor Fonda zdravstva Ramo Bralić i poslanik u republičkom parlamentu iz Berana dr Miodrag Radunović.
VIJESTI

Da se Crnoj Gori odužimo

- Postoji u životu čovjeka jedan trenutak vrijedan životnog vijeka. Istorija nam je dodijelila taj trenutak da poslije 88 godina obnovimo svoju državu - saopštio je sinoć na tribini u Beranama premijer Milo Đukanović. Đukanović je kazao “da nam je Crna Gora svojom časnom istorijom i svijetlom budućnošću dosta dala” te “da je red da joj se 21. maja odužimo”. Tribinu građana pratilo je preko video bima veliki broj građana. Đukanović je podsjetio na kampanju političkih neistomišljenika koji, kako je kazao, plaše građane da će se u slučaju nezavisnosti promijeniti odnos Srbije prema pacijentima i studentima iz Crne Gore, navodeći da to nije tačno.
- Neće se ništa promijeniti u odnosu na liječenje naših pacijenata u Srbiji, jer smo i dosad sve plaćali, a Srbija se neće odreći svog najurednijeg platiše za liječenje, jer joj se to ne isplati - naglasio je Đukanović, dodajući da ni studenti neće trpjeti eventualne štete nezavisnosti Crne Gore, “jer će Vlada platiti svaki dodatni cent njihovog školovanja, ukoliko bi ono bilo skuplje”. On je kazao i da je školovanje u Crnoj Gori znatno napredovalo u posljednjih nekoliko godina, navodeći “da je bio student Ekonomskog fakulteta u Podgorici, kada su studente sa crnogorskog Univerziteta smatrali inferiornim u odnosu na ostale kolege sa univerziteta u SFRJ”
- Danas, ako bih savjetovao svog sina gdje da upiše Ekonomski fakultet, savjetovao bih ga da upiše u Podgorici, gdje se mogu steći kvalitetnija znanja od fakulteta u Beogradu, Sarajevu i drugim centrima - istakao je Đukanović, dodajući da nema dileme gdje će se na referendumu opredijeliti potomci Gavra Vukovića, Mojsija Zečevića i ostalih velikana tog kraja.
On je naveo da “ovdje, kao i bilo gdje drugo u Crnoj Gori, ne treba dokazivati bratske osjećaje prema Srbiji”, zapitavši se “da li zbog bratskog osjećaja treba rušiti svoju kuću, da bi bio podstanar kod brata”. Iznoseći mišljenje da nema dilemu “da ćemo iznevjeriti očekivanja i propustiti šansu da vratimo državnost Crnoj Gori”, Đukanović je kazao da je mnogo naših predaka dalo živote za svoju državu, na čiju je obnovu čekalo 88 generacija. Prema njegovim riječima, mnogi narodi i danas krvare za svoju državu, “a mi treba da pokretom olovke ostvarimo san mnogih generacija”.
DAN

Policija traga za Labanom

Beranac Dragan M. Joksimović (43) povrijeđen je sinoć oko 18 časova u pucnjavi koja se desila na beranskom aerodromu. Prema nezvaničnim informacijama "Vijesti", na njega je pucao sugrađanin Boris B. Laban (30), koji je potom pobjegao i za kojim policija traga.
Joksimović je upucan u nogu, sinoć je operisan u beranskoj bolnici i van je životne opasnosti. Prilikom pucnjave ranjen je i Joksimovićev pas.
Policija je sinoć, po ovlašćenju istražnog sudije Višeg suda u Bijelom Polju Radoslava Konatara, obavila uviđaj, ali zvaničnih saopštenja nije bilo.
I o mogućim motivima pucnjave sinoć se samo nagađalo, ali se kao najvjerovatniji razlog navode ranije razmirice između Joksimovića i Labana.
Građani koji žive u blizini aerodroma tvrde da nijesu vidjeli šta se dešava, ističući samo da ih je pucnjava uznemirila. Kao i svake večeri, i sinoć je u vrijeme kada se pucnjava odigrala, na aerodromu bilo dosta šetača i sportista, rekreativaca.
VIJESTI

Sporan prevoz učenika

Vlasnik prevoznika "Simon Vojaž" iz Berana, kompanije koja je početkom godine privatizovala transportno preduzeće "Jugoprevoz", Mehmed Adrović kazao je juče da tom preduzeću prijeti kolaps. On je kazao da je poništena odluka od 3. februara da to preduzeće prevozi učenike, a "Nokić" iz Rožaja određen za novog prevoznika.
- U međuvremenu je "Nokić" prevozio đake, a tek 8. maja sam dobio obavještenje da smo odbijeni, da nemam pravo žalbe i da mogu da se žalim Upravnom sudu, što sam i učinio. Jedina zamjerka zbog koje smo odbijeni, prema mišljenju Komisije za javne nabavke, je nedostatak potvrde o porezima - kazao je Adrović, dodajući da je ponuda bila potpuna i da su imali za 40 odsto niže cijene.
Adrović tvrdi da su mi iz "Nokića" prijetili i nudili pare za ustupke. On je kazao i da to preduzeće ima neregistrovana vozila, koja voze penzioneri i neprijavljeni radnici.
VIJESTI

Najbolje Selima i Nataša

Predstavnici Biroa rada Berane, uručili su prigodne poklone i priznanja učenicima osnovnih škola iz Berana, Rožaja, Andrijevice i Plava, koji su poslali literarne i likovne radove na konkursu koji je raspisao Zavod za zapošljavanje Crne Gore, na temu profesionalne orijetnacije.
Na literarni konkurs stigla su 33 rada, a prvu nagradu dobila je Selima Pepić, učenica OŠ "Mustafa Pećanin" iz Rožaja, na temu "Zamišljam sebe na svom budućem radnom mjestu", a istu nagradu je dobio i predmetni nastavnik Gorica Đukić. Drugu nagradu osvojila je Slavica Radenović, učenica OŠ "Hajro Šahmanović" iz Plava, dok je treća pripala Olji Miletić, učenici OŠ "Vukašin Radunović" iz Berana, koja je radila temu "Vrijeme je za moje vrijeme".
Na konkurs su likovne radove poslala 92 osnovca. Prva nagrada pripala je Nataši Mišković, učenici OŠ "Milić Keljanović" iz Konjuha iz Andrijevice, na temu "Prodavačica" i predmetnom profesoru Radunu Marseniću, drugu nagradu osvojila je Slađana Dabetić, učenica OŠ "Ržanica" iz Berana, na temu "Slikar", dok je treću dobila Lidija Jokić, učenica OŠ "Vukašin Radunović" iz Berana.
VIJESTI

Stav: Lakše je zajedno

Današnji protivnici naknadno uvjereni i uvjeravani da je ona tamnica, najveća zabluda, da veći brat tiraniše mlađeg brata sa juga, zvuče suviše histerično kao da žele da i sebi i svakome začepe uši da se ne bi čuo glas koji bi podsjetio da su upravo to zajedništvo gradile generacije Crnogoraca i Srba. Zašto neko danas ima pravo da tako lako sudi generacijama koje su u zajedništvu vidjele najbolju varijantu opstanka? Kako da većina u Crnoj Gori povjeruje da treba da bježi što dalje od Srbije i da samo nezavisnost vodi u Evropu?
Osnovna preokupacija vladajuće elite u Crnoj Gori je da ubijedi, ne birajući sredstva, većinu i odnese pobjedu na referendumu.
I možda će neko reći “Ko još mari za istoriju Srbije i Crne Gore”. Samo da je boljeg života! Da je više posla i da nam djeca nijesu gladna. Ali prva svadba, prva sahrana ili prva utakmica i mnogi će se sjetiti bez čega su ostali. I šta je istorija, osim saznanja da više vidimo, zato što stojimo na ramenima onih koji su živjeli prije nas. Pa i ako smo naslijedili razorenu zajedničku kuću, valja je opravdati i graditi da bismo je potomcima ostavili uređenu, a naš grijeh biće, ako im u nasljeđe ne ostavimo istinu, ko im je i zašto naslijeđenu kuću rušio, ko nam je i čime na mobu dolazio da je popravljamo. Nadam se da će intelektualno poštenje i istinsko staranje za sudbinu naroda i države prevagnuti nad silama dezintegracije i nesloge, ne zbog nekog mitskog sna o bratskoj slozi, već zbog uvjerenja da, na duži rok, ova politička zajednica ne može opstati bez ove temeljne odluke.
Ovo nije poziv za sveopštu sabornost i neko pretpolitičko jedinstvo, već apel za stvaranje civilizacijskih pretpostavki koje su uslov mogućnosti normalne politike i njenog izvlačenja iz okvira lične patologije i individualnog profiterstva, jer su upravo zbog ovih razloga mnoge greške učinjene, uključujući i one koje se u politici i životu jednog malog naroda ne smiju činiti, odnosno propuštati. Od našeg formata i ljudskog kvaliteta zavisiće smjer kretanja, a Mašane, ne brini, za struju ćemo u zajedničkoj državi lakše i zaraditi.

Sonja Đukić-Šarić (28) dipl.politikolog, Berane

VIJESTI

Ciglana oporavljena

Stečajni upravnik beranske ciglane Vuk Božović najavio je da će stečaj u toj kompaniji vrlo brzo biti uspješno okončan.
- Firma je privatizovana i oporavljena. Stekli su se svi uslovi da se stečaj zaključi i ja sam podnio zahtjev Privrednom sudu u Bijelom Polju. Ostalo je da se u zakonskim rokovima o tome još izjasne povjerioci - rekao je Božović.
On je kazao da je privatizacija dala očekivane rezultate i da je poslovanje krenulo uzlaznom putanjom.
- Kada sam došao u ovu firmu za stečajnog upravnika zatekao sam katastrofalno stanje. Cilj je bio da se ona oporavi kroz programirani stečaj i u tome smo uspjeli. Ona je danas solventna kompanija koja može da stoji samostalno na nogama - smatra Božović.
Ciglana ''Rudeš'' je sa dugovanjima od 700.000 eura otišla u stečaj krajem 2004. godine. Na drugoj licitaciji u aprilu prošle godine prodata je preduzeću ''Katel'' iz Podgorice za 254.000 i obavezu investicionog ulaganja od 715.000 eura i nabavku osnovnih sredstava. ''Katel'' se planom obavezao i da zaposli 55 stalnih i 30 sezonskih radnika. Ciglana od tada posluje pod nazivom DOO ''Opeka''. To je najstariji privredni kolektiv u Beranama. Njeni proizvodni kapaciteti trenutno su osam do 10 miliona jedinica raznih opekarskih proizvoda godišnje.
- Prije dva-tri dana, poslije redovnog zimskog remonta uspješno je pokrenuta proizvodnja i radno angažovano je preko 80 radnika. Postoje dobri izgledi da dnevna proizvodnja bude duplirana na 12.000 jedinica opekarskih proizvoda - najavio je Božović.
Beranska ciglana jedina je fabrika te vrste u Republici.
- Firmu sada možemo mirno predati ''Katelu'' da u potpunosti njome rukovodi i okonča stečaj - rekao je Božović.
Najveći povjerilac beranske ciglane u trenutku odlaska u stečaj, bila je Vlada, s potraživanjima od 400.000 eura. Obezbijeđena i prioritetna potraživanja iznosila su 250 hiljada eura, a radnici kao prioritetni povjerioci povjerilaca su odavno namireni.
REPUBLIKA

Predavanje o karcinomu materice

Povodom obilježavanja prve godišnjice rada Centra za reproduktivno zdravlje u Beranama, Crnogorsko društvo za borbu protiv raka i Ministarstvo zdravlja danas u 11 sati u amfiteatru Doma zdravlja u Beranama organizuju predavanje ''Karcinom grlića materice - značaj prevencije i rane dijagnostike''.
Tom prilikom, članovi Društva prisutnima će podijeliti brošuru o simptomima karcinoma materice, faktorima rizika, postavljenju dijagnoze, terapiji i kako žena treba da se pripremi za papa nalaz.
REPUBLIKA

Na diobama se ne može graditi sreća

Polaganjem vijenaca na Spomen kompleks Jasikovac i intoniranjem himne “Hej Sloveni” započela je centralna proslava 9. maja, Dana pobjede nad fašizmom, koja je održana u Beranama. Proslavi su prisustvovali predstavnici OO Udruženja boraca iz čitave Crne Gore, a o borbi protiv fašizma govorili su prof. dr Milo Marković, predsjednik Republičkog odbora SUBNOR-a Crne Gore i Relja Jovančević, predsjednik SO Berane.

Dan pobjede nad fašizmom čestitao je Dušan Bubanja, predsjednik OO SUBNOR-a Berana, dok je prof. dr Milo Marković podsjetio na tok Drugog svjetskog rata, navodeći podatke o broju njegovih žrtava.
- Nalazim se na čelu i govorim ispred organizacije boraca koja podržava zajedničku državu Srbija i Crna Gora, čiji su narodi dali ogroman doprinos pobjedi nad fašizmom. Tokom Drugog svjetskog rata narodi sa prostora SFRJ dali su 1.706.000 žrtava, a Jugoslovenska armija je 9. maj, koji je najveći dan u istoriji čovječanstva, dočekala sa 800.000 boraca-istakao je Marković, podsjećajući na imena narodnih heroja iz Berana.
Navodeći “da se na današnji dan na zgradi Rajhstaga zavijorila zastava SSSR-a”, čime su poražene fašističke zemlje, Relja Jovančević je naveo da “vrijeme u kojem živimo opominje da se na diobama ne može graditi sreća”. On je kazao da je “tokom Drugog svjetskog rata Kraljevina Jugoslavija pukla po svim šavovima, skoro istim po kojima je pukla i bivša SFRJ”. Prema njegovim riječima, sve ono što se dešava u Crnoj Gori, pokazuje “da neko hoće da pukne i ovaj, posljednji šav, između Srbije i Crne Gore”.
- Može li se na podjelama graditi sreća, siguran sam da je odgovor “ne”, zaključio je Jovančević.
Centralnoj proslavi Dana pobjede nad fašizmom, pored boraca i predstavnika lokalne samouprave, prisustvovali su čelnici OO SNP- a i DPS- a, CB-a Berane, brojne ličnosti iz kulturnog i javnog života, učenici dvije srednje škole iz tog grada, kao i Mensur Džanković, iz Pljevalja, koji je na proslavu stigao biciklom.
Na kraju proslave priređen je kulturno-zabavni program, a voditelj je bila Gorica Ćulafić.
DAN

Udruženje za razdruženje

Prvo poratno udruženje penzionera u Beranama formirano je 1946. godine, a koje egzistira do danas. Tokom svog postojanja bilo je među najuspješnijim, o čemu svjedoče mnoga pisana i druga priznanja. Suprotno normativnim aktima, praksi u cijeloj Crnoj Gori, pa i dalje, neki moćnici, zarad stranačko-partijskih potreba sredinom 2001. godine formiraju paralelno, odnosno drugo udruženje.
Po uzbrzanom postupku, nadležno ministarstvo i zvanično registruje isto i to pod imenom Prvo udruženje penzionera Berane. To što je prvo-staro bilo starije od drugo-džedom novog za cijelih 55 godina nije bila smetnja za redosljed pri registraciji, a što bi bilo analogno dokazu da je sin stariji od oca. Da su penzioneri imali makar jednu korist, umjestlo same štete, formiranjem drugog udruženja, mogli bi donekle prihvatiti taj apsurd.
Najveća šteta formiranjem drugog udruženja je što smo dobili razdruženje, tako što su se u nemalom broju drugovi koji su decenijama, ili čitavog radnog vijeka družili i radili na istom radnom mjestu, sada kao penzioneri postali nedrugovi zbog pripadnosti drugog udruženja, u svakom pogledu suprostavljena jedno drugom. Ni približno tačan broj svojih članova ne znaju ni u jednom udruženju, ali uporno tvrde i jedni i drugi da imaju većinu. Zbog ovakvog stanja imali smo puno štete u vremenu kada su dodjeljivana sredstva za stambeno-kreditna pitanja.
Po pitanju odmora i rekreacije godinama smo trpjeli štete, zbog nemogućnosti usklađivanja kvota korisnika po udruženjima. Takođe smo oštećeni za iznos povratnog dijela članarina. Kriterijumi za ostvarenja nekog prava, od jednog do drugog su različiti, radi čega ima puno prebjega iz jednog u drugo udruženje. Posebna je priča kada se daje takozvana pomoć od 30 eura, pa nastane najezda i trka od jednog do drugog udruženja. To je momenat kada se penzioner mora izjasniti kojem “carstvu” pripada. Ako to ne može da ostvari kod jednog ide kod drugog. Ima dosta penzionera, posebno sa sela, koji su zbunjeni, ne znajući o čemu se radi, pa je i velika mogućnost manipulacija sa njima.
Ima puno tvrdnji da se penzioneri kroz udruženja svrstavaju, pored stranačke partijski-vjersko-nacionalno. Nemam tačan podatak o ovoj konstataciji, a ako nekog to interesuje lako je doći do istog.
Postojanjem dva udruženja, na štetu penzionera, prave su dupli troškovi, od kojih ću nabrojati neke: duple poslovne prostorije, duple naknade predsjednicima, duple naknade zaposlenima u udruženjima, dupli ogrev, struja, telefonski troškovi, dnevnice za odlazak predsjednika u Podgoricu, dnevnice za razne sastanke u Beranama itd. Ipak, najveću štetu za penzionere smatram to što su nas dva udruženja razdružila i grdno posvađala. “Zaslugom” dva udruženja, na sam kraj 2005. god. penzioneri Berana doživljavaju veliko poniženje, a način što im ista daju kao novogodišnji poklon vareniku mljekare “Zora”, koja je dijeljena na tri punkta dana 27. i 28.12., a čiji rok trajanja je isticao 29.12. Znači varenika je dijeljena kao artikal koji je morao završiti u kanalizaciji.
Novo udruženje je vršilo diobu na dva punkta. Na jednom je dijeljeno po 12 litara kako je bilo u paketu, a na drugom po 10 litara. Staro udruženje je dijelilo, samo po tri litra, očigledno zbog manjih privilegija kod “Zore” dobilo je manju količinu varenike.
Na kraju htio bih podsjetiti kolege penzionere na podatak saopšten u parlamentu Crne Gore, da je bivši direktor PIO Banjević za odlazak iz KAP-e, kao otpremninu dobio cijelih 723 prosječnih penzija, ili toliko koliko bi penzioner primio prosječnih penzija za šest godina. Đukanović je primio 415 prosječnih penzija po istom osnovu, ili iznos prosječne penzije za period od 35 god. Ovo je ilustrativan podatak kolika je briga o penzionerima.
Na ovnosu svega izloženog i još mnogo drugog, krajnje je vrijeme da penzioneri kroz svoje udruženje učine, bar nešto, za popravljanje svog, izuzetno teškog materijalnog položaja, koji se povećanjem cijena permanentno pogoršava.
Penzioneri Berana, pod hitno bi morali da se vrate jedinstvenom udruženju, što je želja, najmanje 90 odsto njih. Status kvo odgovara isključivo užim forumima u oba udruženja. Kako se vidi.

Dragutin DAŠIĆ, Berane
DAN

Od detonacija pucali zidovi

Više mještana sela Budimlja kod Berana pretrpjelo je štete usljed izvođenja radova na rušenju krana koji se nalazi u krugu fabrike “Nova Beranka”. Mještani, čije su kuće oštećene, najavljuju tužbu za naknadu štete protiv N.N. izvođača radova.

Prema riječima Dragića Kneževića, do oštećenja njegove kuće, kao i još nekoliko komšijskih, došlo je u subotu poslije podne, kada su nepoznati izvođači radova na rušenju krana taj posao obavljali dinamitom.
- U periodu od 15 i 30 do 20 časova desile su se četiri detonacije, od kojih su popucali unutrašnji zidovi moje kući, a odvaljen je i dio zida sa spoljne strane. Oko 21 čas o tome sam obavijestio policiju, koja je izašla na lice mjesta, napravila uviđaj i zapisnik. Pored mene, Radonja i Zoran Knežević su prijavili oštećenje na kućama, a veći broj komšija to još uvijek nije uradio - priča Knežević.
Njegov komšija, Mojsije Đuričanin, navodi da u subotu nije bio kući, a kada je u ponedjeljak došao sa puta vidio je oštećenja, o čemu ga je upoznala i supruga. On je kazao da slučaj nije prijavljivao policiji, ali da je o tome obavijestio Iliju Markovića, šefa Komisije za procjenu šteta u SO Berane, koji mu je kazao da će Komisija izaći na lice mjesta.
- Supruga mi je kazala da, iako je rađeno sa eksplozivom, nikakvih najava o radovima na rušenju krana nije bilo. Kako sam obaviješten, veliki broj djece u naselju bio je isprepadan od detonacija, a mnoga domaćinstva su oštećena. Iz tog razloga i ja ću se pridružiti tužbi koju najavljuju moje komšije - kazao je Đuričanin.
Kran na kojem su trenutno nepoznati izvođači radova radili nalazi se na udaljenosti od 150 do 500 metara od oštećenih kuća. Prema pričama nekih od mještana Budimlje, rušenje krana nije obavljeno bez prijavljivanja policiji, jer je ona, kao i Vatrogasna jedinica, obezbjeđivala mjesto gdje su izvođeni radovi. Iz tog razloga, kako kažu domaćini oštećenih kuća, neće biti teško ni saznati ko je bio izvođač radova od kojih su stradale njihove kuće.
DAN

Dva mladića teže povrijeđena

U teškoj saobraćajnoj nesreći, jutros, oko tri i pedeset, u mjestu Slatine, na magistralnom putu Berane-Andrijevica, teže su povrijeđejni Darko V. Bubanja (21) i Miloš R. Čukić (21), iz Andrijevice.
Do nesreće je došlo kada je vozač Bubanja, iz za sada nepoznatih razloga, dok je vozio iz pravca Berana izgubio kontrolu nad ”opel korsom” (BA 333-44), kazao je istražni sudija i predsjednik Osnovnog suda u Beranama Dragan Dašić.
Vozilo je, prema riječima sudije, sletjelo sa puta nekih petnaest metara i u potpunosti je havarisano. Mladići su zadobili teške povrede, ali su van životne opasnosti.
POBJEDA

Zaštitite nas od nečasnih privatizacija

Povodom odbijanja tri zahtjeva za pokretanje stečaja u AD Gumig Berane, Fefmo Adrović, predsjednik sindikata tog kolektiva, se u ime 21 radnika obratio javnim pismom Milu Đukanoviću, predsjedniku Vlade Crne Gore. Adrović u pismu ističe “da su radnici prevareni tokom privatizacije preduzeća i napušteni od svih struktura, a posebno od Privrednog suda u Bijelom Polju”.
- Beogradsko preduzeće Pneougrop je zbog duga od 3.000 eura zatražilo uvođenje stečaja, a sudija Mirsad Trubljanin je odbio zahtjev, upućujući ga na Trgovinski sud u Beogradu. Preduzeće Vodovod i kanalizacija, iz Berana, je zbog duga od 5.200 eura podnijelo isti zahtjev, ali je sudija Trubljanin zahtjev odbio, obrazlažući to neutvrđenim potraživanjima, mada je imao kompletnu dokumentaciju pred sobom. Na kraju, mi, radnici, kao povjerioci tražili smo uvođenje stečaja, a sudija Zoran Mrdak je i taj zahtjev usmeno odbio, obrazlažući da radnici ne mogu da uvode stečaj.
U pismu Adrović navodi da radnici sumnjaju da se iza nepoštene privatizacije Gumiga nalazi neko iz Vlade, ili blizak njoj, pa očekuju od premijera, kao posljednje institucije kojoj se mogu obratiti, da stane na, kako je navedeno, stranu pravde i tako im pomogne.
- Gospodine predsjedniče, radnici Gumiga nijesu primili plate od januara 2003. godine. Uplate poreza i doprinosa nijesu uplaćene od avgusta 2002. godine, pa mi, kao i naše porodice, nemamo ni osnovnu zdravstvenu zaštitu. Preduzeću su više od godinu dana ukinuti voda i struja, a žiro račun je blokiran skoro godinu i po dana. Od Vas tražimo da preispitate odluke suda i vidite da li se u ovom slučaju radi o savjesnom radu pojedinih sudija, ili se nezakonitosti u privatizaciji i radu Gumiga žele sakriti - stoji u pismu radnika Gumiga premijeru Đukanoviću, koje je potpisao Adrović, uz navođenje da je korektan odnos prema radnicima imao samo Muzafer Hadžajlić, predsjednika Privrednog suda u Bijelom Polju.
Adrović pismo završava konstatacijom da su radnici tužili novog vlasnika i Osnovnom sudu u Beranama početkom 2004. godine, ali da ni jedno ročište dosad nije održano.
- Kako smo obaviješteni, prvo ročište je zakazano za 15. maj. Pitamo se zašto se toliko čekalo za zakazivanje ročišta - zaključio je Adrović.
DAN

Mrka kapa za mrki ugalj

Pregovori Agencije za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja i firme OZ Koveks iz Slovačke o privatizaciji beranskog Rudnika mrkog uglja “Ivangrad” ulaze u završnu fazu i, kako se očekuje, biće završeni narednih dana. Prema dogovorenim uslovima privatizacije, Rudnik će biti prodat po znatno nižoj cijeni od prošlogodišnje ponude OZ Koveksa, kada je početkom ljeta došlo i do potpisivanja kupoprodajnog ugovora, koji nije zaživio.
Kako je saopštio Dušan Bugarin, stečajni upravnik beranskog rudnika, “do potpisivanje Ugovora o prodaji imovine tog kolektiva doći će do 15. maja”. On je naveo da je predlog ugovora već napravljen i da slijedi usaglašavanje.
- Za ponedjeljak je zakazan sastanak sa predstavnikom OZ Koveksa, kako bismo usaglasili pojedine stavke, a nadam se da će do potpisivanja ugovora doći do 15. maja - istakao je Bugarin.
On je odbio da komentariše šta je ostalo neusaglašeno i o čemu će sjutra razgovarati sa predstavnicima OZ Koveksa, a odbio je da komentariše i nezvanične informacije o uslovima pod kojim će Rudnik biti privatizovan. Bugarin je istakao “da će sve biti poznato tokom naredne nedjelje, a da pregovore vodi država”.
Prema nezvaničnim informacijama dobijenim iz Agencije za prestrukturiranje privrede, Slovaci su za kupovinu imovine Rudnika ponudili 100.000 eura, uz obavezu da u njega investiraju 3.000.000 eura. Ta ponuda je znatno niža od prošlogodišnje, kada je ista firma ponudila 300.000 eura i preuzela obavezu investiranja u Rudnik od 4.700.000 eura.
Početkom ljeta prošle godine OZ Koveks je sa stečajnim upravnikom Rudnika potpisao kupoprodajni ugovor, koji Slovaci nijesu ispoštovali, pa je tokom prošle jeseni raspisan i sedmi tender za prodaju Rudnika, na koji se niko nije javio.
Nakon propadanja tendera, zaposleni u Rudniku, njih 39, stupili su u štrajk na svojim radnim mjestima, a 11 rudara provelo je tri dana u jamama, 200 metara ispod zemlje. Oni su tada zahtijevali isplatu zaostalih ličnih dohodaka, povezivanje radnog staža i ubrzanu privatizaciju. Ministarstvo finansija isplatilo je radnicima dužne plate, a za to je stečajna uprava dala fiduciju na Upravnu zgradu Rudnika.
Upravo dodatni troškovi Rudnika, kao i prošlogodišnji depozit Slovaka od 60.000 eura, koji im nije vraćen, predstavljaju još uvijek nedogovorene stavke o kojima razgovaraju dvije strane. Ukoliko Slovaci ostanu pri svojim zahtjevima, troškove Rudnika moraće da preuzme država, a on će biti prodat OZ Koveksu za 1.900.000 eura nižu cijenu od ponude koju je ista firma ponudila prošle godine.

Sedam tendera jedan kupac
Od januara 2004. godine, kada je u Rudniku uveden stečaj, raspisano je sedam tendera za njegovu privatizaciju, a kao zainteresovana za privatizaciju pojavila se samo firma OZ Koveks. Inače, beranski rudnik je već jednom bio prodat, a interesantno je da je i u toj privatizaciji učestvovala jedna slovačka firma. Naime, 2001. godine, mješovita slovačko-srpska firma, Gradeks HBP postala je vlasnik imovine Rudnika, a tadašnja privatizacija proglašena je “poslom godine u Crnoj Gori”. Nakon nešo više od godinu i po dana novi vlasnici su se povukli iz posla, privatizacija je propala, a oko 170 rudara poslato je na Biro rada. Stečaj u Rudniku uveden je u januaru 2004. godine i još uvijek traje.
DAN

Garović oslobođen

Apelacioni sud Crne Gore potvrdio je presudu bjelopoljskog Višeg suda kojom je Božo Garović (33), iz Berana, oslobođen optužnice da je izvršio razbojništvo. U optužnici je stajalo da je Garović 29. marta 1999. godine, oko 15 sati u Peći, u Ulici Vitinskoj, sa namjerom da sebi pribavi protivpravnu korist izvršio razbojništvo. Sa dva nepoznata mladića, Garović, obučen u uniformu Vojske Jugoslavije, maskiran fantomkom, i naoružan automaskom puškom uzeo je iz garaže Džemaila Hasanaja auto marke “fiat punto” (PE 516-65 ) i odvezao ga u Berane.
DAN

Izvadili šljunak pa Lim nosi kuće

Mještani sela Skakavac, udaljenog oko 10 kilometara od Berana, obratili su se juče opštinskoj komisiji za procjenu šteta zahtjevom za izlazak na teren, da bi napravila zapisnik o štetama na šest porodičnih kuća, koje su nanesene skretanjem toka Lima. Oni navode da zbog skretanja Lima nijesu ugrožene samo porodična domaćinstva, već i regionalni put Berane- Bijelo Polje, sa mostom na Skakavcu.
Kako navode mještani, njihov problem je star više od dvije godine, a uslovljen je nesavjesnim radom koncesionara vađenja šljunka iz rijeke, kada je Lim potpuno promijenio tok.
- Na naš zahtjev, prije više od dvije godine na lice mjesta su izlazili: Velizar Vojinović, pomoćnik ministra za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, sa republičkim inspektorima za vodoprivredu: Nikolom Spahićem, Izetom Derviševićem i Draganom Šekularcem. Na teren su bili Relja Jovančević, predsjednik SO Berane, i Ilija Marković, šef Kriznog štaba u SO Berane. Tada je donesen zaključak da je put potkopan, a most ugrožen i da se iz tog razloga moraju preduzeti hitne mjere na sanaciji terena. Međutim, osim zaključka po tom pitanju nije ništa urađeno - ističu Darko i Milan Tmušić, čije su kuće ugrožene.
Prema navodima mještana, slučaj sanacije terena i vodotoka Lima u mjestu Skakavac predat je preduzeću “Crnagoraput”, međutim, radovi dosad nijesu započeti, a pitaju se kada će uopšte i biti. Oni navode da je stanje sa svakom kišom sve teže, da je teren na kojem je izgrađen regionalni put šljunkovit, pa samim tim ima i klizište i svakim danom postaje ugroženije.
- Kuće koje se nalaze u blizini puta svakim danom su sve više oštećene i postaju neuslovnije za život. To će utvrditi i komisija za procjenu šteta, kojoj smo uputili zahtjev za izlazak na teren, pa apelujemo da do toga što prije dođe, kao i da obećani radovi od strane Ministarstva započnu što prije - zaključuju Tmušići.
Skretanje toka Lima u mjestu Skakavac započelo je prije nekoliko godina, kada je Ministarstvo počelo sa dodjelom koncesija za vađenje šljunka. Prije dvije godine Lim je potpuno skrenuo prema regionalnom putu, ugrozivši ga, a nakon protesta mještana Skakavca, vađenje šljunka u tom mjestu je obustavljeno, a već dvije godine koncesije se nikom ne dodjeljuju. Međutim, iza rada koncesionara, ostao je promijenjen tok rijeke, ugroženi put i most, koje, zasad, niko ne sanira.
DAN

Osavremenjivanje opreme

Beranska Mljekara “Zora” do kraja 2007. godine biće profitabilna fabrika, saopštili su juče na konferenciji za novinare Emin Sinanović, izvršni direktor “Zore”, i Rolf Dangers, menadžer te firme. Oni su istakli da je trenutno najveći problem Mljekare mali otkup mlijeka, a od juče su pušteni u proizvodnju novi proizvodi “Zore”, mlijeko od 0,9 i 1,6 odsto mliječne masti. Kako je najavljeno, Mljekara bi ubrzo trebalo da dobije i finansijsku injekciju od Vlade Luksemburga, u visini od 300.000 eura, koje bi bile upotrijebljene za unapređenje proizvodnje.
Prema riječima Sinanovića, novi proizvodi su sa poklopcima, a ubiranjem više masnoće ubrzo će početi da se proizvodi i pavlaka.
- Trenutno “Zora” ima paletu od 11 proizvoda, a ubrzo očekujemo proizvodnju jogurta sa manje masnoće, što je zahtjev tržišta. Nemamo zaliha proizvoda, ali nam problem predstavlja nedostatak sirovine, odnosno mali otkup mlijeka. Dnevno otkupimo i proizvedemo oko 10.000 litara mlijeka, a imamo ponude za dnevnu prodaju od 20.000 litara - istakao je Sinanović, dodajući da će Mljekara pokušati da vrši otkup na čitavom sjeveroistoku Crne Gore. On je naveo da je napravljen i ugovor sa pljevaljskom mljekarom o ispostavljanju viškova mlijeka koje oni ne mogu da proizvedu i da očekuje da će taj ugovor brzo početi da se ispunjava. Sinanović je naglasio da u Zori razmišljaju i o proizvodnji voćnih sokova i čokoladnog mlijeka, ali da taj projekat još uvijek nije u realizaciji.
Prema riječima Rolfa Dangersa, dobra vijest iz Mljekare je i to što je zatraženo od Vlade Luksemburga da je pomogne sa 500.000 eura, a očekuje se da ubrzo bude uplaćeno od 200-300.000 eura.
- To je dobra vijest i novac koji očekujemo da ubrzo bude uplaćen, biće iskorišćen za osavremenjavanje opreme i usavršavanje rada na njoj - zaključio je Dangers.
Beranska Mljekara Zora otvorena je 2002. godine, u okviru programa “Mednem” u Crnoj Gori. Programs e realizuje u saradnji vlada Luksemburga i Crne Gore. Kako je prilikom njenog otvaranja saopšteno, investicija je koštala 7.000.000 eura. Od starta, do ljeta prošle godine na njenom čelu nalazio se Škotlanđanin Tomas Hodž, za čije vrijeme vođenja projekta Mednem, rad Mljekare obilježile su afere. On je pred kraj svog mandata saopštio novinarima, da “Zora nije napravljena da bude profitabilna firma”. Hodž je prije skoro godinu dana smijenjen sa tog mjesta, a tada je započela druga faza projekta vrijedna 3.000.000 eura. Nakon toga na mjesto izvršnog direktora Mljekare imenovan je Emin Sinanović.
DAN

Uništen most na glavnom putu

Na Kaludarskoj rijeci, u mjestu Joše, u Mjesnoj zajednici Kaludra potpuno je oštećen most na glavnom putu koji vodi ka najvećim katunima tamošnjih planina Kape, Murgaš i drugi. Kako je kazao predsjednik MZ Kaludra, Dejan Ralević, zbog polomljenog mosta on se više puta obraćao Šumskom preduzeću Berane, ali ništa nije preduzeto. Čak je bila označena i građa za njegovu opravku, rekao je Ralević i dodao da ovaj problem treba riješiti što prije, jer preko pomenutog mosta prolaze mještani mjesnih zajednica Donje Luge, Donja Ržanica i Kaludra, koji "izdižu" stoku na tamošnje planine.
POBJEDA

Perspektiva mladih u nezavisnoj Crnoj Gori

Ako ostvarimo ubjedljivu pobjedu u koju sam ubijeđen Srbija neće uvoditi vize našim građanima jer građani Makedonije, BiH i Hrvatske već sada ulaze u Srbiju bez viza pa čak i pasoša, saopštio je večeras u Beranama Predrag Bošković, ministar ekonomije učestvujući na tribini građana pod imenom "Perspektiva mladih u nezavisnoj Crnoj Gori".
Bošković je kazao da je Crna Gora pokazala da može sama da se izgrađuje navodeći da nam država treba "da bi znali ko smo, šta smo i odakle smo".
On je naveo da ukoliko nezavisnost bude razlog nekog dodatnog troška naših studenata Vlada će im sve troškove nadoknaditi. Govoreći o perspktivama mladih u Beranama Bošković je rekao da su perspektive iste kao i ostalih građana Crne Gore dodajući da će u najskorije biti riješeno ponovno pokretanje proizvodnje u beranskim preduzećima kao što su Rudnik mrkog uglja, "Nova Beranka", "Polimka" uz podsejćanje da je prije nekoliko mjeseci uspješno privatizovan ŠIP "Berane" i da će ove firme i ubuduće biti nosioci rada u Branama kao što su i ranije bile.
POBJEDA

Prijete blokadom za kamione

Stočari tri sela - Kaludre, Donjih Luga i Donje Ržanice, koji zbog oštećenja jednog drvenog mosta, nijesu mogli da obave tradicionalni prvomajski 'izdig' na okolne planine, zatražiće od Šumskog preduzeća da hitno sanira porušeni most.
Oni su upozorili da će u protivnom blokirati odvoz šumske građe sa tog područja, jer smatraju da puteve najviše oštećuju pretovareni kamioni. Mještani Kaludre i prošle godine su u više navrata blokirali put prema njihovom selu za kamione Šumskog preduzeća.
Blokiranje puteva za Šumsko preduzeće u beranskoj opštini poprimilo je veće razmjere u posljednje vrijeme, a na taj problem ukazano je i prilikom posljednje posjete ministra poljoprivrede Milutina Simovića ovoj opštini. Predstavnici privatizovanog ŠIK "Polimlja" tada su saopštili da blokade puteva za odvoz šumske građe prijete normalnom odvijanju proizvodnje.
Ministar poljoprivrede najavio je da će taj problem biti rješavan u direktnom kontaktu mještana, predstavnika Uprave šuma i ŠIK "Polimlja".
REPUBLIKA

Proslava na Jasikovcu

Povodom 9. maja, Dana pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu, u Beranama će, kod spomenika palim borcima na Jasikovcu, biti održana centralna proslava za Crnu Goru.
Vijenci i cvijeće na spomeniku na Jasikovcu biće položeni u 11 časova, nakon čega će se učesnicima svečanosti obratiti predsjednik Opštine Berane Relja Jovančević i predsjednik SUBNOR-a Crne Gore prof. dr Milo Marković. Predviđen je i bogat kulturno - umjetnički program.
VIJESTI

Đurđevdanske svečanosti

Sinoćnim održavanjem književne večeri Mira Vuksanovića, u Beranama je počela tradicionalna manifestacija "Svenarodne đurđevdanske svečanosti", u organizaciji Skupštine opštine Berane i Eparhije budimljansko - nikšićke. Prema planu organizatora, za danas je, u prijepodnevnim časovima, predviđena sveta arhijerejska liturgija, nakon koje će se održati litija kroz Berana, a zatim i Duhovna akademija.
Na Akademiji, kako je najavljeno, učestvuju prof.dr Jovan Delić, Svetlana Stević, Asim Sarvin i trubački orkestar.
VIJESTI

Bolji stadioni iduće godine

Mogućnost rekonstrukcije kapitalnih infrastrukturnih sportskih objekata i pomoć sportskim klubovima u Beranama bila je tema sastanka ministra Slavoljuba Stijepovića sa sportskim radnicima grada. Kako je zaključeno, usljed višegodišnjeg neulaganja sportski objekti u Beranama se nalaze u stanju propadanja, a njihova rekonstrukcija zahtijeva velike investicione zahvate. Prema istom zaključku, rekonstrukciju sportskih objekata može obaviti Direkcija javnih radova, ali tek iduće godine.
Prema riječima ministra Stijepovića, Vlada neće dozvoliti da se iz bilo kojih razloga ugasi ni jedan klub u Beranama, a da su, kako je obaviješten, od infrastrukturnih objekata najugroženiji fudbalski stadion i Hala sportova, čija rekonstrukcija zahtijeva velika materijalna sredstva.
- Narednih dana u Berane će doći komisija koja će snimiti objekte i napraviti finansijsku analizu koliko bi njihova rekonstrukcija koštala. U narednih 15-ak dana klubovi će biti obaviješteni o tome šta ćemo moći da uradimo u ovoj godini, a šta će da se kandiduje Direkciji javnih radova za narednu, jer je riječ o velikim investicijama - istakao je Stijepović.
Predstavnici sportskih kolektiva iz Berana zatražili su od ministra da pomoć bude veća, a zahtjevi su se kretali od ulaganja u infrastrukturu pojedinih sportskih objekata, do traženja novca za operacije pojedinih sportistkinja i finansijkog omogućavanja takmičenja sportskih kolektiva.
DAN

Neće asfaltnu bazu pred kućom

Stanovnici Mjesne zajednice Donja Ržanica kod Berana, održali su juče protestni zbor, zbog aktiviranja asfaltne baze u tom selu bez njihove saglasnosti. Sa zbora je upućena peticija Ministarstvu zaštite životne sredine sa oko 330 potpisa punoljetnih Ržaničana, koji traže da se pod hitno zaustavi proizvodnja u pogonima separacije u šljunkari, dok su za remont mašina kazali da taj dio posla, za sada, neće ometati. Kako su na zboru saopštili građani, asfaltna baza je osnovana prije petnaestak godina i bila je u vlasništvu preduzeća "Sarajevo put" iz Sarajeva. Tada je data saglasnost od građana za rad samo na dvije godine, a nastankom ratnih sukoba na prostorima bivše države, prestala je sa radom i asfaltna baza.
- Prije izvjesnog vremena, kompanija "Integral inženjeringa" iz Podgorice, preuzela je taj objekat bez saglasnosti građana, a da li je potpisivan ugovor u vezi sa tim i sa kojim osobama iz Berana, nama nije poznato - saopšteno je na zboru građana.
Oni su zatražili od predstavnika "Integral inženjeringa" Brana Ćulafića i Obrada Supića, da, najkraće za sedam dana, zakažu sastanak građana i direktora tog preduzeća Milana Ostojića.
Mještani tvrde da će baza uništiti tri obližnje farme i voćnjake, kao i da Mljekara "Zora", od njih neće uzimati mlijeko. Mještanin Milutin Čukić, najavio je radikalne proteste građana, ukoliko zahtjevi građana ne budu ispoštovani, a kako je kazao, zboru je trebalo da prisustvuje predsjednik te MZ Nasto Ralević.
On je izrazio očekivanje da Ministarstvo zaštite životne sredine neće dozvoliti rad baze, jer su njihovi stručnjaci ranije utvrdili da postoje štetne posljedice njenog rada. Čukić je kazao i da je ranije za vrijeme njenog rada nekoliko stanovnika oboljelo od plućnih bolesti i alergijskih promjena.
VIJESTI