Na sledećim stranicama možete pogledati fotose sa puta u Peking.
Blue Zoo Beijing
Tiantan (Temple Of Heaven)
Tian'anmen
Beijing
28.6.05
Foto reportaža iz Pekinga
Na sledećim stranicama možete pogledati fotose sa puta u Peking.
Blue Zoo Beijing
Tiantan (Temple Of Heaven)
Tian'anmen
Beijing
27.6.05
Najboljima nagrade i diplome
UČENICI BERANSKE GIMNAZIJE I SREDNjE MEDICINSKE ŠKOLE USPJEŠNO ZAVRŠILI ŠKOLSKU GODINU
U organizaciji Gimnazije „Panto Mališić” i Srednje medicinske škole „Dr Branko Zogović” upriličena je svečanost, na kojoj su preko 40 učenika tih škola dobili diplome „Luča 1” i „Luča 2”, a proglašeni su ujedno i učenici generacije za ovu školsku godinu.
Za đake generacije Gimnazije „Panto Mališić” proglašen je Marko Lutovac, dok su diplomu „Luča 1” dobili: Sanja Veljić, Martina Kastratović, Renata Branković, Danka Golubović, Nađa Nedeljković, Maša Ćulafić, Bojana Božović, Dragoljub Grubović i Đorđe Stojanović. Diplomu „Luča 2” dobili su Marija Barjaktarović, Marija Dabetić, Hanja Mićović, Irina Masličić, Ana Šćepanović, Vesna Cimbaljević, Amela Skenderović, Nada Premović, Dijana Ralević, Milija Božović, Monika Matković, Jovana Vlahović, Marijana Tmušić, Milosava Đurišić i Irfan Hadrović. Učenici Milena Šćekić, Ivana Božović, Božana Miladinovi, Jovana Ćojbašić su, na osnovu udličnog uspjeha u gimnaziji, oslobođeni polaganja maturskog ispita.
Za đaka generacije Srednje medicinske škole „Dr Branko Zogović” proglašena je Mira Ralević, a diplomu „Luča 1” dobili su: Darija Nedović, Alma Adrović, Aleksandar Vulić i Nikola Novak, dok su diplome „Luča 2” dobili: Mira Ralević, Sonja Kovačević, Snežana Jeremić, Slađana Ostojić, Milan Račić, Aldin Ajdarpašić, Mirko Boričić, Đorđije Otašević, Mirjana Radenović, Miljan Šćekić, Dragana Dangubić, Vanja Ašanin i Dragana Rabrenović. Za sportistu generacije proglašen je Nikola Novak koji je četiri puta bio prvak Crne Gore u boksu u svojoj kategoriji, četiri puta prvak Srbije i Crne Gore, osvojio peto mjesto na sjvetskom kadetskom prvenstvu u Bukureštu, drugo mjesto na međunarodnom turniru „Zlatna rukavica” u Novom Sadu i najbolji je bokser u juniorskoj konkurenciji Srbije i Crne Gore za 2005. godinu.
Novčanu nagradu za priznanje u vannastavnim aktivnostima iz engleskog jezika dobio je Nikola Mitrović, za osvojeno drugo mjesto iz engleskog jezika na republičkoj smotri znanja, za osvojeno prvo mjestona međurepubličkoj smotri recitatora nagrađena je Irina Kastratović, dok je Irina Novović za najbolji esej, vezan za prirodne ljepote Nacionalnog parka „Biogradska gora”, dobila sedmodnevni boravak u Austriji tokom jula ove godine.
Pohvale od strane Ministarstva prosvjete na posljednjem republičkom takmičenju debatnog kluba dobili su: Miomir Maslovarić, Marija Marsenić, Aleksandra Cimbaljević, Miloš Novović i Marija Dakić. Učenicima su se obratili direktor gimnazije Drago Čantrić i njegov pomoćnik Sreten Lutovac i direktor Srednje medicinske škole „Branko Zogović” Vojin Raković, koji su uručili po sto eura đacima generacije, debatnom klubu, sportisti generacije, dok je najbolji iz engleskog jezika Nikola Mitrović. Irina Kastratović, recitator i Irina Novović za najbolji esej su dobile po 50 eura. U ime Skupštine opštine Berane, potpredsjednik Radojica Živković uručio je po 100 eura đacima generacije obje škole.
U organizaciji Gimnazije „Panto Mališić” i Srednje medicinske škole „Dr Branko Zogović” upriličena je svečanost, na kojoj su preko 40 učenika tih škola dobili diplome „Luča 1” i „Luča 2”, a proglašeni su ujedno i učenici generacije za ovu školsku godinu.
Za đake generacije Gimnazije „Panto Mališić” proglašen je Marko Lutovac, dok su diplomu „Luča 1” dobili: Sanja Veljić, Martina Kastratović, Renata Branković, Danka Golubović, Nađa Nedeljković, Maša Ćulafić, Bojana Božović, Dragoljub Grubović i Đorđe Stojanović. Diplomu „Luča 2” dobili su Marija Barjaktarović, Marija Dabetić, Hanja Mićović, Irina Masličić, Ana Šćepanović, Vesna Cimbaljević, Amela Skenderović, Nada Premović, Dijana Ralević, Milija Božović, Monika Matković, Jovana Vlahović, Marijana Tmušić, Milosava Đurišić i Irfan Hadrović. Učenici Milena Šćekić, Ivana Božović, Božana Miladinovi, Jovana Ćojbašić su, na osnovu udličnog uspjeha u gimnaziji, oslobođeni polaganja maturskog ispita.
Za đaka generacije Srednje medicinske škole „Dr Branko Zogović” proglašena je Mira Ralević, a diplomu „Luča 1” dobili su: Darija Nedović, Alma Adrović, Aleksandar Vulić i Nikola Novak, dok su diplome „Luča 2” dobili: Mira Ralević, Sonja Kovačević, Snežana Jeremić, Slađana Ostojić, Milan Račić, Aldin Ajdarpašić, Mirko Boričić, Đorđije Otašević, Mirjana Radenović, Miljan Šćekić, Dragana Dangubić, Vanja Ašanin i Dragana Rabrenović. Za sportistu generacije proglašen je Nikola Novak koji je četiri puta bio prvak Crne Gore u boksu u svojoj kategoriji, četiri puta prvak Srbije i Crne Gore, osvojio peto mjesto na sjvetskom kadetskom prvenstvu u Bukureštu, drugo mjesto na međunarodnom turniru „Zlatna rukavica” u Novom Sadu i najbolji je bokser u juniorskoj konkurenciji Srbije i Crne Gore za 2005. godinu.
Novčanu nagradu za priznanje u vannastavnim aktivnostima iz engleskog jezika dobio je Nikola Mitrović, za osvojeno drugo mjesto iz engleskog jezika na republičkoj smotri znanja, za osvojeno prvo mjestona međurepubličkoj smotri recitatora nagrađena je Irina Kastratović, dok je Irina Novović za najbolji esej, vezan za prirodne ljepote Nacionalnog parka „Biogradska gora”, dobila sedmodnevni boravak u Austriji tokom jula ove godine.
Pohvale od strane Ministarstva prosvjete na posljednjem republičkom takmičenju debatnog kluba dobili su: Miomir Maslovarić, Marija Marsenić, Aleksandra Cimbaljević, Miloš Novović i Marija Dakić. Učenicima su se obratili direktor gimnazije Drago Čantrić i njegov pomoćnik Sreten Lutovac i direktor Srednje medicinske škole „Branko Zogović” Vojin Raković, koji su uručili po sto eura đacima generacije, debatnom klubu, sportisti generacije, dok je najbolji iz engleskog jezika Nikola Mitrović. Irina Kastratović, recitator i Irina Novović za najbolji esej su dobile po 50 eura. U ime Skupštine opštine Berane, potpredsjednik Radojica Živković uručio je po 100 eura đacima generacije obje škole.
26.6.05
Srcem ćemo ukloniti granicu
U organizaciji SNS-a, sinoć je u Beranama organizovano srpsko veče, pod motom "Uklonimo granicu, na kojem je saopšteno da nema i ne smije biti nikakvih razgovora sa Milom Đukanovićem oko standarda za eventualni referendum.
Kako je saopštio Andrija Mandić, predsjednik SNS-a, ta stranka na jesen ide na rušenje Vlade Crne Gore.
- Režim je jedinu granicu postavio između Srbije i Crne Gore, tamo gdje je bila samo u tursko doba. Iz razloga odgovornosti prema srpskom narodu, koju smo prihvatili, krenuli smo u ovu akciju iz Vasojevića, iz srpskih Berana, a nastavićemo je preko Bijelog Polja i spustiti se u Nikšić, na primorje i u Podgoricu, gdje ćemo na jesen tražiti raspisivanje vanrednih izbora na svim nivoima - kazao je Mandić.
On je istakao da " nema nikakvih razgovora o referendumu i da se mora reći Đukanoviću da ne postoje nikakve granice između državotvornog srpskog naroda", najavljujući i akciju " Vratite nam dinar".
Pored Mandića, prisutnima su se obratili i potpredsjednici SNS-a: Goran Danilović i Novica Stanić, predsjednici OO SNS-a Nikšić i Berane: Milutin Đukanović i Ilija Marković, kao i Radojica Živković, potpredsjednik SO Berane, koji su istakli da su ovu državu pravili sveci, a hoće da je ruše šverceri i kriminalci.
Kako je saopštio Andrija Mandić, predsjednik SNS-a, ta stranka na jesen ide na rušenje Vlade Crne Gore.
- Režim je jedinu granicu postavio između Srbije i Crne Gore, tamo gdje je bila samo u tursko doba. Iz razloga odgovornosti prema srpskom narodu, koju smo prihvatili, krenuli smo u ovu akciju iz Vasojevića, iz srpskih Berana, a nastavićemo je preko Bijelog Polja i spustiti se u Nikšić, na primorje i u Podgoricu, gdje ćemo na jesen tražiti raspisivanje vanrednih izbora na svim nivoima - kazao je Mandić.
On je istakao da " nema nikakvih razgovora o referendumu i da se mora reći Đukanoviću da ne postoje nikakve granice između državotvornog srpskog naroda", najavljujući i akciju " Vratite nam dinar".
Pored Mandića, prisutnima su se obratili i potpredsjednici SNS-a: Goran Danilović i Novica Stanić, predsjednici OO SNS-a Nikšić i Berane: Milutin Đukanović i Ilija Marković, kao i Radojica Živković, potpredsjednik SO Berane, koji su istakli da su ovu državu pravili sveci, a hoće da je ruše šverceri i kriminalci.
25.6.05
"Nijesam uznemiravao monahinje"
Beranac Milutin Labović tvrdi da nije uznemiravao ni uhodio monahinje iz manastira Ćelije kod Berana. On u pismu upućenom našoj redakciji, a nakon tekstova koji su objavljeni u listu "Dan", s tim u vezi, dodaje da je u CB Berane neosnovano priveden kao i da protiv njega do danas nije pokrenut ni krivični, a ni prekršajni postupak.
- Istog dana podnio sam krivičnu prijavu protiv razbojničke trojke za kidnapovanje, nasilno lišavanje slobode, psihofizičku torturu i pucanje na mene,čime su mi direktno ugrozili život. Sve moje riječi potvrdila je i moja djevojka, i pored pritisaka kojima je bila izložena.Dva sata nakon što su me uhapsili, protiv mene je podnijeta krivična prijava za neovlašćeno držanje oružja, a nije bilo riječi o događajima zbog kojih su me priveli u CB. Znači, nema ništa od uhođenja monahinja, nema ništa od moje otmice, batinanja i pucanja na mene, kada su me zamalo ubili- navodi Labović.
On dodaje da je ubijeđen da je njegova prijava protiv, kako ih je nazvao, "razbojničke trojke", zaturena pa je istog dana pozvao podgorički DB i zatražio da izvrše uviđaj u roku od 24 sata.
- Uviđaj i obrazloženje su izostali, tačnije, blokirani su.Moram javno da pitam zašto monahinje koje su tvrdile da ih svakog dana neko uhodi to nijesu prijavile policiji. Da su to učinile,i najobičnija rutinska kontrola utvrdila bi moje kretanje, pa ja ne bih doživio psihofizičko zlostavljanje niti bi nepoznata lica sa stilom drumskih razbojnika, pokušala da me ubiju- kaže Labović.
On pita i zašto njegova tvrdnja, da je u to vrijeme bio kod svoje djevojke, odmah nije provjerena, dodajući da je otmičarima čak pokazivao njenu sliku i davao broj telefona, kako bi potvrdila njegovu priču.
- Lako je shvatiti da su monahinje, koje su ranije bile uznemiravane, moje kratkotrajno zadržavanje na putu pogrešno shvatile, jer ja sam zaustavio bicikl kako bih pozvao djevojku i provjerio da li je sama kod kuće. Pomenuta trojka je to zloupotrijebila, i koristeći njihov strah i smišljeno izigravajući spasioce, napravila mi klasičnu sačekušu. Jasno je da ti isti ljudi sada blokiraju da se stvari rasvijetle do kraja. Ne bojim se sudskog procesa, ali me plaši opstrukcija koja se javlja kod organa koji su dužni da procesuiraju moje prijave - zaključuje Labović.
- Istog dana podnio sam krivičnu prijavu protiv razbojničke trojke za kidnapovanje, nasilno lišavanje slobode, psihofizičku torturu i pucanje na mene,čime su mi direktno ugrozili život. Sve moje riječi potvrdila je i moja djevojka, i pored pritisaka kojima je bila izložena.Dva sata nakon što su me uhapsili, protiv mene je podnijeta krivična prijava za neovlašćeno držanje oružja, a nije bilo riječi o događajima zbog kojih su me priveli u CB. Znači, nema ništa od uhođenja monahinja, nema ništa od moje otmice, batinanja i pucanja na mene, kada su me zamalo ubili- navodi Labović.
On dodaje da je ubijeđen da je njegova prijava protiv, kako ih je nazvao, "razbojničke trojke", zaturena pa je istog dana pozvao podgorički DB i zatražio da izvrše uviđaj u roku od 24 sata.
- Uviđaj i obrazloženje su izostali, tačnije, blokirani su.Moram javno da pitam zašto monahinje koje su tvrdile da ih svakog dana neko uhodi to nijesu prijavile policiji. Da su to učinile,i najobičnija rutinska kontrola utvrdila bi moje kretanje, pa ja ne bih doživio psihofizičko zlostavljanje niti bi nepoznata lica sa stilom drumskih razbojnika, pokušala da me ubiju- kaže Labović.
On pita i zašto njegova tvrdnja, da je u to vrijeme bio kod svoje djevojke, odmah nije provjerena, dodajući da je otmičarima čak pokazivao njenu sliku i davao broj telefona, kako bi potvrdila njegovu priču.
- Lako je shvatiti da su monahinje, koje su ranije bile uznemiravane, moje kratkotrajno zadržavanje na putu pogrešno shvatile, jer ja sam zaustavio bicikl kako bih pozvao djevojku i provjerio da li je sama kod kuće. Pomenuta trojka je to zloupotrijebila, i koristeći njihov strah i smišljeno izigravajući spasioce, napravila mi klasičnu sačekušu. Jasno je da ti isti ljudi sada blokiraju da se stvari rasvijetle do kraja. Ne bojim se sudskog procesa, ali me plaši opstrukcija koja se javlja kod organa koji su dužni da procesuiraju moje prijave - zaključuje Labović.
21.6.05
Fiducija na sudu, proizvodnja u zastoju
I pored odličnog starta, Fabrika papira „Beranka”, našla se u izuzetno teškoj situaciji, saopšteno je danas na konferenciji za štampu u ovom preduzeću. Po riječima tehničkog direktora, inženjera Sejda Đukića, nova „Beranka” je za mjesec dana proizvela 850 tona papira, u vrijednosti od oko 600 hiljada eura, što je znatno iznad plana. Novi vlasnik „Beranke”, „Tigoimpeks” iz Beograda, ispunio je sve obaveze iz ugovora o kupoprodaji, uključujući i obaveze prema 150 radnika kojima je, između ostalog, isplaćena i jedna zarađena plata.
Međutim, novi vlasnik „Beranke”, i pored spremnosti banaka, nije u mogućnosti das obezbijedi kreditna sredstva, zbog naknadno prispjele fiducije na gotovo kompletnu imovinu preduzeća od strane beogradskog „Sineksa”, a koja se odnosi na period prije potpisivanja kupoprodajnog ugovora u Okružnom privrednom sudu. Novi vlasnik nije bio u mogućnosti da u Direkciji za nekretnine upiše u vlasništvo imovinu koju je kupio, a samim tim i da izda garanciju za kredite. Upravo zbog toga, na današnjoj konferenciji za štampu u „Beranki”, je apelovano na odgovarajuće sudske organe da ubrzaju proces odlučivanja po žalbi beogradskog „Sineksa”, vezano za spornu fiduciju. Ukoliko se taj proces bude odugovlačio, postoji opasnost od zastoja proizvodnje u dužem vremenskom periodu. U čitavom slučaju dodatni problem „Beranki” je izazvala i lokalna samouprava, koja je uputila zahtjev za razgraničenje imovine sa bivšom Fabrikom papira.
Fabrika papira „Beranka” trenutno se nalazi u planiranom desetodnevnom zastoju, do koga je došlo zbog potrebe intervencije na cilindrima za sušenje papira, a sve u cilju poboljšanja kvaliteta proizvodnje, saopšteno je danas na konferenciji za štampu u „Beranki”.
Međutim, novi vlasnik „Beranke”, i pored spremnosti banaka, nije u mogućnosti das obezbijedi kreditna sredstva, zbog naknadno prispjele fiducije na gotovo kompletnu imovinu preduzeća od strane beogradskog „Sineksa”, a koja se odnosi na period prije potpisivanja kupoprodajnog ugovora u Okružnom privrednom sudu. Novi vlasnik nije bio u mogućnosti da u Direkciji za nekretnine upiše u vlasništvo imovinu koju je kupio, a samim tim i da izda garanciju za kredite. Upravo zbog toga, na današnjoj konferenciji za štampu u „Beranki”, je apelovano na odgovarajuće sudske organe da ubrzaju proces odlučivanja po žalbi beogradskog „Sineksa”, vezano za spornu fiduciju. Ukoliko se taj proces bude odugovlačio, postoji opasnost od zastoja proizvodnje u dužem vremenskom periodu. U čitavom slučaju dodatni problem „Beranki” je izazvala i lokalna samouprava, koja je uputila zahtjev za razgraničenje imovine sa bivšom Fabrikom papira.
Fabrika papira „Beranka” trenutno se nalazi u planiranom desetodnevnom zastoju, do koga je došlo zbog potrebe intervencije na cilindrima za sušenje papira, a sve u cilju poboljšanja kvaliteta proizvodnje, saopšteno je danas na konferenciji za štampu u „Beranki”.
15.6.05
Djeca spriječila eksploziju
U podrumu zgrade ''Park 4'', juče oko 16 sati pronađena je bomba M-50 sa osiguračem.
Prema saopštenju iz Centra bezbjednosti, bombu su u zajedničkim prostorijama podruma pronašla djeca koja su se igrala, i o tome obavijestila prvog pozornika na ulici.
Bomba, koja je bila obmotana selotejpom, odnesena je u policiju i biće predata timu za deminiranje. Za sada nema nagovještaja ko je opasnu napravu mogao odložiti djeci na dohvat ruke.
Prema saopštenju iz Centra bezbjednosti, bombu su u zajedničkim prostorijama podruma pronašla djeca koja su se igrala, i o tome obavijestila prvog pozornika na ulici.
Bomba, koja je bila obmotana selotejpom, odnesena je u policiju i biće predata timu za deminiranje. Za sada nema nagovještaja ko je opasnu napravu mogao odložiti djeci na dohvat ruke.
Boing zainteresovan za beranski aerodrom
Američka kompanija Boing zainteresovana je da instalira bazu na aerodromu u Beranama, koja bi služila za održavanje aviona i helikoptera za područje Balkana- kazao je juče predsjednik Opštine Berane Relja Jovančević.
On u Beču boravi u okviru programa koji realizuju opštine sa sjevera Crne Gore i austrijsko Ministarstvo spoljnih poslova u vezi razvoja regiona oko Bjelasice i osnivanja regionalne turističke organizacije.
-Radićemo na uspostavljanju tih kontakata. Nadam se da ćemo uspjeti da nađemo dovoljno sredstava da prvo organizujemo preduzeće i pokrenemo njegov rad. Tada bi se brzo pojavile mnoge kompanije koje su već zainteresovane za aerodrom- kazao je Jovančević.
Prema njegovim riječima, o tome postoji elaborat Saveznog inspektorijata za letenje urađen prije dvije godine, u kojem se navodi da je pista očuvana 95 odsto.
-Razgovarali smo sa ministrom Andrijom Lomparom i naišli na razumijevanje. Od ostalih državnih institucija još nemamo podršku, iako postoji interesovanje za taj aerodrom na sjeveru- precizirao je Jovančević.
On je napomenuo da se procjenjuje da oko 400 hiljada ljudi živi u tom regionu, koji obuhvata dio do Novog Pazara.
Pored toga, Opština Bijelo Polje otkupiće prostorije bivše Montenegro banke i adaptirati ih za potrebe Ekonomskog fakulteta, koji će od septembra u tom gradu početi nastavu na smjerovima turizam i agrobiznis.
Potpredsjednik bjelopoljske Opštine Refik Bojadžić smatra da je za Bijelo Polje i kompletan sjever Crne Gore od izuzetne važnosti šansa “koja će se ukazati mladim ljudima da studiraju kod svoje kuće”.
-Za nekoliko dana, 26. i 27. juna počeće prijem dokumenata za upis na Ekonomski fakultet u Bijelom Polju. Prijave će se predavati u Bijelom Polju, kao i izbor kandidata- kazao je on.
Bojadžić je istakao da se za otvaranje smjerova u Bijelom Polju interesuju i Pravni i Tehnički fakultet iz Podgorice.
On je naveo da predstavnici Pravnog fakulteta ozbiljno razmišljaju da “se odmah, možda i od ove godine realizuje neki od programa prava u Bijelom Polju”.
-Ne znam koliko će se uspjeti da nastava bude organizovana ove godine, zbog nedostatka vremena. Ipak, od sledeće godine Bjelopoljci i građani okolnih opština sigurno će moći da studiraju neki od smjerova pravnih nauka u Bjelom Polju- rekao je on.
On u Beču boravi u okviru programa koji realizuju opštine sa sjevera Crne Gore i austrijsko Ministarstvo spoljnih poslova u vezi razvoja regiona oko Bjelasice i osnivanja regionalne turističke organizacije.
-Radićemo na uspostavljanju tih kontakata. Nadam se da ćemo uspjeti da nađemo dovoljno sredstava da prvo organizujemo preduzeće i pokrenemo njegov rad. Tada bi se brzo pojavile mnoge kompanije koje su već zainteresovane za aerodrom- kazao je Jovančević.
Prema njegovim riječima, o tome postoji elaborat Saveznog inspektorijata za letenje urađen prije dvije godine, u kojem se navodi da je pista očuvana 95 odsto.
-Razgovarali smo sa ministrom Andrijom Lomparom i naišli na razumijevanje. Od ostalih državnih institucija još nemamo podršku, iako postoji interesovanje za taj aerodrom na sjeveru- precizirao je Jovančević.
On je napomenuo da se procjenjuje da oko 400 hiljada ljudi živi u tom regionu, koji obuhvata dio do Novog Pazara.
Pored toga, Opština Bijelo Polje otkupiće prostorije bivše Montenegro banke i adaptirati ih za potrebe Ekonomskog fakulteta, koji će od septembra u tom gradu početi nastavu na smjerovima turizam i agrobiznis.
Potpredsjednik bjelopoljske Opštine Refik Bojadžić smatra da je za Bijelo Polje i kompletan sjever Crne Gore od izuzetne važnosti šansa “koja će se ukazati mladim ljudima da studiraju kod svoje kuće”.
-Za nekoliko dana, 26. i 27. juna počeće prijem dokumenata za upis na Ekonomski fakultet u Bijelom Polju. Prijave će se predavati u Bijelom Polju, kao i izbor kandidata- kazao je on.
Bojadžić je istakao da se za otvaranje smjerova u Bijelom Polju interesuju i Pravni i Tehnički fakultet iz Podgorice.
On je naveo da predstavnici Pravnog fakulteta ozbiljno razmišljaju da “se odmah, možda i od ove godine realizuje neki od programa prava u Bijelom Polju”.
-Ne znam koliko će se uspjeti da nastava bude organizovana ove godine, zbog nedostatka vremena. Ipak, od sledeće godine Bjelopoljci i građani okolnih opština sigurno će moći da studiraju neki od smjerova pravnih nauka u Bjelom Polju- rekao je on.
Akcija provjere beranskih diploma
Centar bezbjedenosti Berane, saopštio je juče da je, u okviru akcije privremenog oduzimanja i provjere 215 diploma više, visoke i srednje stručne spreme otkriveno 27 falsifikata.
Kako je navedeno u saopštenju među falsifikovanim diplomama sedam je visoke, jedna više i 19 srednje spreme, a protiv falsifikatora su podnijete krivične prijave.
Pored toga iz CB Berane ističu da se provjeravaju diplome sa svih univerziteta i škola na našem i prostoru bivših jugoslovenskih republika, a akcija se sporovodi po zahtjevu osnovnog državnog tužioca.
Kako je navedeno u saopštenju među falsifikovanim diplomama sedam je visoke, jedna više i 19 srednje spreme, a protiv falsifikatora su podnijete krivične prijave.
Pored toga iz CB Berane ističu da se provjeravaju diplome sa svih univerziteta i škola na našem i prostoru bivših jugoslovenskih republika, a akcija se sporovodi po zahtjevu osnovnog državnog tužioca.
Putevi koje je vrijeme pregazilo
Predstavnici šest mjesnih zajednica sa područja Petnjice i Mjesne zajednice Polica upozorili su da je regionalni put Berane – Trpezi – Kalače, sve do uključenja na magistralu za Rožaje, trenutno najgori putni pravac u Republici, i da je neophodna hitna intervencija da se osposobi za najnužniji saobraćaj.
Oni su sa protestnog zbora, koji su održali u Trpezima, zaprijetili da će i koncesionarima, koji dobrim dijelom utiču na ruiniranje putne infrastrukture, zabraniti eksploataciju šume, ako niko ne bude ništa preduzeo u skorije vrijeme, odnosno ako se put ne sanira.
-Još u martu, zbog stanja na putu, autobusi su prestali da saobraćaju, a građani su prepušteni na milost i nemilost taksistima - kazao je predsjednik Mjesne zajednice Vrbica Samir Agović.
Prema njegovim riječima u pitanju je potpuni nemar svih službi i nebriga za 15 hiljada stanovnika koji tom putu, i području kroz koja prolazi, gravitiraju.
Agović je podsjetio da je to najstariji regionalni put u Republici, koji je potpuno zaboravljen od kada je napravljena magistrala Berane – Rožaje.
-Put je napravljen 1947 godine i dugo je bio jedina veza Crne Gore i Srbije. Kada je sedamdestih godina napravljena magistrala Berane – Rožaje, sva sela počevši od Budimlje, pa preko Police i sela sa područja Petnjice, saobraćajno su ostala u zapećku i potpuno su zanemarena-tvrdi predsjednik MZ Vrbica.
On je dodao da su građani tih područja negodovali i kod resornog ministarstva, i kod Crnagoraputa, kao i Direkcije šuma, ali da niko ništa ne preduzima.
-Putari ne vode računa niti ih ima na tom putu, koncesinari ga urnišu odvozeći šumu sa područja Trpezi i Turjaka, a niko ne ulaže u održavanje - kazao je Agović.
Put Berane – Trpezi – Kalače dug je 38 kilometara. Osamnaest kilometara je asfaltirano, dok je 23 kilometra makadama.
-Pri tome, makadam je 'pista' u odnosu na to kako izgleda asfaltni dio tog puta, i to u sred turističke sezone, kada veliki broj mještana ovog kraja dolazi iz inostranstva luksuznim automobilima. Treba da ih parkiraju u Beranama pa da pješice dođu do kuća u selima - dodaje je Agović.
Prema njegovim riječima, poseban problem i opasnost predstavlja i pet klizišta, koja takođe niko ne sanira.
Sanacije će ipak biti
Direktor beranske Sekcije Crnagoraputa Darko Martinović najavio je da će sanacija regionalnih puteva Berane – Trpezi – Rožaje i Berane – Gusinje, početi polovinom jula, do kada bi trebalo da se završi sanacija magistralnih putnih pravaca. -Trenutno imamo prioritet da saniramo magistralne puteve, i čim to završimo počećemo sa sanacijom regionalnih putnih pravaca - kazao je Martinović. On potvrđuje da je put Bearane – Trpezi u katastrofalnom stanju, ali vjeruje da građani tog područja dijelom pogrešno adresiraju nezadovoljstvo, barem kada se radi o Crnagoraputu. -Problem je u tome što ćemo mi uraditi sanaciju, ali je taj put u takvom stanju da na određenim dionicama sanacija ništa neće pomoći. Jedan dio puta u dužini od tri kilometra neophodno je potpuno rekonstruisati, a za to nije nadležan Crnagoraput - rekao je Martinović.
Oni su sa protestnog zbora, koji su održali u Trpezima, zaprijetili da će i koncesionarima, koji dobrim dijelom utiču na ruiniranje putne infrastrukture, zabraniti eksploataciju šume, ako niko ne bude ništa preduzeo u skorije vrijeme, odnosno ako se put ne sanira.
-Još u martu, zbog stanja na putu, autobusi su prestali da saobraćaju, a građani su prepušteni na milost i nemilost taksistima - kazao je predsjednik Mjesne zajednice Vrbica Samir Agović.
Prema njegovim riječima u pitanju je potpuni nemar svih službi i nebriga za 15 hiljada stanovnika koji tom putu, i području kroz koja prolazi, gravitiraju.
Agović je podsjetio da je to najstariji regionalni put u Republici, koji je potpuno zaboravljen od kada je napravljena magistrala Berane – Rožaje.
-Put je napravljen 1947 godine i dugo je bio jedina veza Crne Gore i Srbije. Kada je sedamdestih godina napravljena magistrala Berane – Rožaje, sva sela počevši od Budimlje, pa preko Police i sela sa područja Petnjice, saobraćajno su ostala u zapećku i potpuno su zanemarena-tvrdi predsjednik MZ Vrbica.
On je dodao da su građani tih područja negodovali i kod resornog ministarstva, i kod Crnagoraputa, kao i Direkcije šuma, ali da niko ništa ne preduzima.
-Putari ne vode računa niti ih ima na tom putu, koncesinari ga urnišu odvozeći šumu sa područja Trpezi i Turjaka, a niko ne ulaže u održavanje - kazao je Agović.
Put Berane – Trpezi – Kalače dug je 38 kilometara. Osamnaest kilometara je asfaltirano, dok je 23 kilometra makadama.
-Pri tome, makadam je 'pista' u odnosu na to kako izgleda asfaltni dio tog puta, i to u sred turističke sezone, kada veliki broj mještana ovog kraja dolazi iz inostranstva luksuznim automobilima. Treba da ih parkiraju u Beranama pa da pješice dođu do kuća u selima - dodaje je Agović.
Prema njegovim riječima, poseban problem i opasnost predstavlja i pet klizišta, koja takođe niko ne sanira.
Sanacije će ipak biti
Direktor beranske Sekcije Crnagoraputa Darko Martinović najavio je da će sanacija regionalnih puteva Berane – Trpezi – Rožaje i Berane – Gusinje, početi polovinom jula, do kada bi trebalo da se završi sanacija magistralnih putnih pravaca. -Trenutno imamo prioritet da saniramo magistralne puteve, i čim to završimo počećemo sa sanacijom regionalnih putnih pravaca - kazao je Martinović. On potvrđuje da je put Bearane – Trpezi u katastrofalnom stanju, ali vjeruje da građani tog područja dijelom pogrešno adresiraju nezadovoljstvo, barem kada se radi o Crnagoraputu. -Problem je u tome što ćemo mi uraditi sanaciju, ali je taj put u takvom stanju da na određenim dionicama sanacija ništa neće pomoći. Jedan dio puta u dužini od tri kilometra neophodno je potpuno rekonstruisati, a za to nije nadležan Crnagoraput - rekao je Martinović.
13.6.05
Slovaci od Lukšića traže Energanu
Nakon potpisivanja Ugovora o kupovini Rudnika mrkog uglja Ivangrad u Beranama, predstavnici novog vlasnika, OZ Koveks iz Slovačke, boravili su sredinom prošle nedjelje u Beranama. Prema saznanjima "Dana", razlog boravka delegacije OZ Koveksa bio je sagledavanje stanja jame u Rudniku i razgovori o aktiviranju Energane, koja se nalazi u krugu bivše Fabrike papira Celuloza. Prema istim informacijama, Slovaci su na tu temu razgovarali i sa predstavnicima lokalne samouprave.
Kako je saopštio Mevludin Erović, tehnički direktor beranskog rudnika, delegacija OZ Koveksa je u srijedu obišla Rudnik i upoznala se sa stanjem u jami. On je istakao da se trenutno radi na sistematizaciji radnih mjesta i utvrđivanju neophodnog broja radnika za pokretanje proizvodnje. Erović je izrazio očekivanje da će taj proces započeti uskoro.
Potvrđujući saznanja "Dana" o zainteresovanosti slovačke firme za aktiviranje Energane, Vlatko Peković, sekretar Sekretarijata za finansije u SO Berane, saopštio je da je u četvrtak održan sastanak između predstavnika te firme i lokalne samouprave.
- Pored Slovaka, sastanku je prisustvovao i Dušan Bugarin, stečajni upravnik Rudnika, a sa strane SO Berane bili smo prisutni predsjednik Relja Jovančević, Mijajlo Saičić, bivši direktor Energane, i ja. Slovaci su pokazali veliko interesovanje za njeno aktiviranje, jer bi tek u tom slučaju mogli u potpunosti da valorizuju prednosti kupovine Rudnika. Dogovoreno je da lokalna samouprava bude posrednik između OZ Koveksa i Agencije za prestrukturiranje privrede i da se tokom naredne nedjelje održi zajednički sastanak svih zainteresovanih strana - istakao je Peković.
On je napomenuo da fiduciono pravo na Energanu polaže Ministarstvo finansija, izrazivši očekivanje da će Vlada izaći u susret slovačkoj firmi, odnosno da će naći zajednički interes sa njima za ponovnim aktiviranjem Energane.
Imovina beranskog rudnika prodata je početkom godine putem tendera. Na njemu se kao jedina zainteresovana firma prijavio OZ Koveks, koji je za njegovu imovinu ponudio 300.000 eura, dostavivši i Investicioni plan ulaganja u narednom periodu od 4.700.000 eura.
Godišnji kapacitet Rudnika Ivangrad je prerada 250.000 tona rovnog uglja. Aktiviranjem Energane bio bi riješen i najveći problem tog kolektiva, a to je prodaja sitnih frakcija uglja, koje bi se koristile za proizvodnju struje. Kvalitet uglja iz Berana znatno je bolji od kvaliteta iz pljevaljskog rudnika, a ispitana nalazišta uglja u Beranama procijenjena su na preko 100 miliona tona.
Kako se očekuje, pokretanjem proizvodnje u beranskom rudniku biće zaposleno oko 150 rudara, a eventualnim aktiviranjem Energane moglo bi se zaposliti još 50-ak radnika. Uz siguran plasman na tržište visoko kaloričnog uglja i utrošak njegovih sitnih frakcija za proizvodnju struje došlo bi i do smanjenja energetskog deficita u Crnoj Gori, a ti kolektivi bi mogli predstavljati začetak oporavka posrnule beranske privrede, koja se ne tako davno nalazila na trećem mjestu po razvijenosti u Republici.
Kako je saopštio Mevludin Erović, tehnički direktor beranskog rudnika, delegacija OZ Koveksa je u srijedu obišla Rudnik i upoznala se sa stanjem u jami. On je istakao da se trenutno radi na sistematizaciji radnih mjesta i utvrđivanju neophodnog broja radnika za pokretanje proizvodnje. Erović je izrazio očekivanje da će taj proces započeti uskoro.
Potvrđujući saznanja "Dana" o zainteresovanosti slovačke firme za aktiviranje Energane, Vlatko Peković, sekretar Sekretarijata za finansije u SO Berane, saopštio je da je u četvrtak održan sastanak između predstavnika te firme i lokalne samouprave.
- Pored Slovaka, sastanku je prisustvovao i Dušan Bugarin, stečajni upravnik Rudnika, a sa strane SO Berane bili smo prisutni predsjednik Relja Jovančević, Mijajlo Saičić, bivši direktor Energane, i ja. Slovaci su pokazali veliko interesovanje za njeno aktiviranje, jer bi tek u tom slučaju mogli u potpunosti da valorizuju prednosti kupovine Rudnika. Dogovoreno je da lokalna samouprava bude posrednik između OZ Koveksa i Agencije za prestrukturiranje privrede i da se tokom naredne nedjelje održi zajednički sastanak svih zainteresovanih strana - istakao je Peković.
On je napomenuo da fiduciono pravo na Energanu polaže Ministarstvo finansija, izrazivši očekivanje da će Vlada izaći u susret slovačkoj firmi, odnosno da će naći zajednički interes sa njima za ponovnim aktiviranjem Energane.
Imovina beranskog rudnika prodata je početkom godine putem tendera. Na njemu se kao jedina zainteresovana firma prijavio OZ Koveks, koji je za njegovu imovinu ponudio 300.000 eura, dostavivši i Investicioni plan ulaganja u narednom periodu od 4.700.000 eura.
Godišnji kapacitet Rudnika Ivangrad je prerada 250.000 tona rovnog uglja. Aktiviranjem Energane bio bi riješen i najveći problem tog kolektiva, a to je prodaja sitnih frakcija uglja, koje bi se koristile za proizvodnju struje. Kvalitet uglja iz Berana znatno je bolji od kvaliteta iz pljevaljskog rudnika, a ispitana nalazišta uglja u Beranama procijenjena su na preko 100 miliona tona.
Kako se očekuje, pokretanjem proizvodnje u beranskom rudniku biće zaposleno oko 150 rudara, a eventualnim aktiviranjem Energane moglo bi se zaposliti još 50-ak radnika. Uz siguran plasman na tržište visoko kaloričnog uglja i utrošak njegovih sitnih frakcija za proizvodnju struje došlo bi i do smanjenja energetskog deficita u Crnoj Gori, a ti kolektivi bi mogli predstavljati začetak oporavka posrnule beranske privrede, koja se ne tako davno nalazila na trećem mjestu po razvijenosti u Republici.
12.6.05
Visoka medicinska škola u centru pažnje
Predsjednik opštine Berane Relja Jovančević zakazao je za ponedjeljak, 13. juna, trinaestu redovnu sjednicu opštinskog parlamenta na kojoj će biti govora o predlogu odluka o mjesnim zajednicama, o izmjenama i dopunama odluka o lokalnim komunalnim taksama, o obrazovanju Savjeta za pitanje osoba sa invaliditetom i niz značajnih pitanja iz oblasti komunalija, štete izazvane elementarnim nepogodama i drugog. Odbornici SO posebnu pažnju posvetiće pripremama za otvaranje prve visokoškolske ustanove u ovom dijelu Crne Gore - Visoke medicinske škole. Odluku o njenom osnivanju već je donio Senat Univerziteta Crne Gore, a odbornici beranskog parlamenta treba da donesu odluku o stvaranju prostornih i drugih uslova za njen rad. Za tu svrhu već je postignut dogovor da se novosagrađena zgrada Crvenog krsta ustupi toj visokoškolskoj ustanovi.
Beranci su, kao što je poznato, prije više od dvije decenije uradili elaborat o opravdanosti formiranja Više medicinske škole, kao i nastavni plan i program.
Sa odlukom o stvaranju neophodnih uslova koji će odbornici donijeti u ponedjeljak, biće stvoreni svi osnovni preduslovi za ostvarenje višedecenijskog sna ne samo u Beranama, nego i za stanovnike susjednih opština.
Beranci su, kao što je poznato, prije više od dvije decenije uradili elaborat o opravdanosti formiranja Više medicinske škole, kao i nastavni plan i program.
Sa odlukom o stvaranju neophodnih uslova koji će odbornici donijeti u ponedjeljak, biće stvoreni svi osnovni preduslovi za ostvarenje višedecenijskog sna ne samo u Beranama, nego i za stanovnike susjednih opština.
Stvaralaštvo na engleskom jeziku
U organizaciji Kluba za učenje stranih jezika "Ami", u Beranama je danas održan susret stvaralaštva na engleskom jeziku, koji je imao i međunarodni karakter. Na susretima pod nazivom "SMILE IN ENGLISH", znanje i iskustvo zajedno su demonstrirala djeca iz više crnogorskih gradova, kao i iz Makedonije.
Pozorišnom predstavom na engleskom jeziku i nizom drugih programskih sadržaja, klub "Ami" će sjutra obilježiti desetogodišnjicu rada.
Pozorišnom predstavom na engleskom jeziku i nizom drugih programskih sadržaja, klub "Ami" će sjutra obilježiti desetogodišnjicu rada.
Budući stolari uče kompjuterski dizajn
Srednja škola "Vukadin Vukadinović" u Beranama je trening centar za drvopreradu u Crnoj Gori i kao takva opremljena je najsavremenijom opremom za izvođenje praktične nastave. Sve se radi u školskoj radionici urađenoj po evropskim standardima i to kroz VET projekat koji je finansirala Evropska agencija za rekonstrukciju. Ministarstvo prosvjete i nauke obezbjeđuje deset stipendija, a isto toliko će biti besplatnih mjesta u đačkom domu u Beranama
Početkom naredne nedjelje u srednjim školama u Crnoj Gori počeće prijavljivanje učenika za upis u prvi razred. Kakva će biti opredjeljenja blizu devet hiljada svršenih osnovaca, hoće li se ponoviti stara praksa da se proizvodna zanimanja izbjegavaju, ili ćemo zabilježiti pomak u interesovanjima prema profesijama koje nijesu bile popularne, biće izvjesno nakon 20. juna.
Srednja škola "Vukadin Vukadinović" u Beranama pokušava da i marketinški zainteresuje učenike da upišu zanimanja u oblasti drvoprerade, o čemu svjedoče i reklamni spotovi na televizijskim stanicama u kojima se u radionicama za obradu drveta pojavljuju djevojke. Drvoprerada je, podsjetimo, jedna od četiri strateške grane razvoja crnogorske privrede i kao takva je prepoznata u agendi ekonomskih reformi, zajedno sa turizmom, poljoprivredom i građevinarstvom. Ministarstvo prosvjete i nauke će, iz tog razloga, u narednoj školskoj godini stipendirati deset učenika, a za isto toliko njih biće obezbijeđen besplatan đački dom u Beranama.
- Ranije je za ovo zanimanje bilo slabo interesovanje, što nije slučaj samo sa ovim nego i sa drugim profesijama u proizvodnji. Roditelji su izbjegavali da upisuju djecu na zanimanja koja su po njima bila rizična i teška. Međutim, vremena su se promijenila. Radi se savremenim mašinama, u prijatnim uslovima. Zbog toga smo u svojim reklamnim spotovima i pokazali sliku iz jedne školske radionice za oblast drvoprerade u Austriji, koju smo obišli prije nego što smo mi formirali svoju, gdje su za radnim stolovima praktično djevojčice. Njihova lica ne pokazuju nikakav napor. Bio sam zatečen umješnošću u pravljenju šahovskih figurica, ukrasnih predmeta... koji se veoma dobro prodaju. To je posao od kojeg se može dobro živjeti i ostvariti vremenom sopstveni biznis, kaže Naser Gargović, inženjer drvoprerade i profesor u Srednjoj školi u Beranama koji je zajedno sa kolegom Mi! lanom Spasojevićem radio nove obrazovne programe za zanimanja stolara i tgehničara drvoprerade. Po tim programima radiće i nova generacija učenika koji se odluče da im to bude životni izbor.
Srednja škola "Vukadin Vukadinović" je inače trening centar za drvo preradu u Crnoj Gori i kao takva opremljena je najsavremenijom opremom za izvođenje praktične nastave. Sve se radi u školskoj radionici urađenoj po evropskim standardima i to kroz VET projekat koji je finansirala Evropska agencija za rekonstrukciju. Svaki učenik ima svoj radni sto i svoj komplet alata za rad, a mašine koje se koriste su tako obezbijeđene da praktično ne postoji mogućnost povređivanja. Ovih dana biće ugrađene mašine za usisivanje prašine.
Pravi stolari i tehničari drvoprerade se intenzivno traže. Uostalom, dovoljno je vidjeti koliko ima raznih malih pogona i preduzeća koje se bave građevinskim radovima i izradom namještaja. - Poznato mi je koliko su neki privatnici iz Berana tražili stolare i nudili im fiksnu platu od 300 eura za osmočasovno radno vrijeme i isplaćivanje svakog prekovremenog sata. To za naše uslove nijesu male pare. U našoj školi postojaće mogućnost da se obuče u stolare za namještaj, stolare tapetare i građevinske stolare - za vrata, prozore, lamperije... To su sve poslovi od kojih se dobro zarađuje, a da je tako dovoljno je vidjeti koliko recimo koštaju jedna vrata. Na tržištu u Crnoj Gori pojavljuju se mnoge firme koje se bave ovom proizvodnjom i već se stvorila jaka konkurencija, tako da je i te kako važan dizajn, kvalitet rada, maštovitost... Naši učenici imać! ;e u program rada i kompjuterski dizajn, oni će uz pomoć računara sklapati djelove namještaja dok ne dobiju proizvod kakav su zamislili. Takva vrsta znanja će se sve više tražiti. Ovo nije reklama nego stvarnost, kaže Naser Gargović.
Novi koncept učenja omogućava da učenik koji iz bilo kojeg razloga ne završi na vrijemem ipak dobije sertifikat koji omogućava zapošljavanje u struci. Priznaje mu se onaj stepen znanja koji je postigao. Dakle, nije izgubio vrijeme čak i ako napusti školovanje prije isteka tri godine.
Što se tiče tehničara drvoprerade to je neko ko može da se zaposli u struci, bilo kao šef nekog pogona ili kao administrativni radnik u drvopreradi, a može i da nastavi studije. Na birou rada praktično nema nezaposlenih iz nove struke. Ali, u našoj svijesti je da hoćemo djecu da poštedimo svakog napora, da im što više o lakšamo život, i biramo im uslovno rečeno lakša zanimanja. A da li je lakše ono zanimanje koje niko ne traži i za kojeg nema posla, od onog koje zaista nije teško, a posao je siguran, poručuje na kraju razgovora inženjer drvoprerade koji bi "opet izabrao istu profesiju", Naser Gargović.
Viša škola može biti realnost
Mislim da bi i kod upisa bilo manje problema kada bi postojala jedna viša škola u ovoj struci. Kolega Spasojević, ja i jedini doktor nauka drvne industrije u Crnoj Gori Mojsije Vučeljić, napravili smo radnu verziju elaborata o opravdanosti osnivanja jedne takve škole. Ona bi bila smještena u Beranama, gdje postoji kadar, oprema, prostor, pa je takvu visokoškolsku ustanovu najlakše otvoriti, ali nijesmo ništa dalje preduzimali. Mislim da je ideja dobra, kaže Gargović, napominjući da Crna Gora ima veoma malo inžinjera u oblasti drvoprerade i da joj je kadar u ovoj oblasti, od srednjoškolskog do visokoškolskog, i te kako potreban.
Stolarske poslove obavljaju kuvari, konobari, krojači
- Možda će sljedeći podaci podstaći djecu i roditelje da malo razmisle gdje je budućnost u dobijanju posla i ostvarivanju sopstvenog biznisa. Radili smo zajedno sa Zavodom za zapošljavanje analizu potreba za ovim kadrom na sjeveru Crne Gore. Obišli smo 15 firmi u Plavu, Bijelom Polju, Rožajama i Andrijevici i vidjeli da se poslovima iz oblasti drvoprerade bavi 150 radnika, od čega su samo 16 iz struke, dok su svi ostali priučeni kuvari, konobari, krojači, mašinbravari... Oko 30 odsto nema nikakvih kvalifikacija, ističe naš sagovornik.
Početkom naredne nedjelje u srednjim školama u Crnoj Gori počeće prijavljivanje učenika za upis u prvi razred. Kakva će biti opredjeljenja blizu devet hiljada svršenih osnovaca, hoće li se ponoviti stara praksa da se proizvodna zanimanja izbjegavaju, ili ćemo zabilježiti pomak u interesovanjima prema profesijama koje nijesu bile popularne, biće izvjesno nakon 20. juna.
Srednja škola "Vukadin Vukadinović" u Beranama pokušava da i marketinški zainteresuje učenike da upišu zanimanja u oblasti drvoprerade, o čemu svjedoče i reklamni spotovi na televizijskim stanicama u kojima se u radionicama za obradu drveta pojavljuju djevojke. Drvoprerada je, podsjetimo, jedna od četiri strateške grane razvoja crnogorske privrede i kao takva je prepoznata u agendi ekonomskih reformi, zajedno sa turizmom, poljoprivredom i građevinarstvom. Ministarstvo prosvjete i nauke će, iz tog razloga, u narednoj školskoj godini stipendirati deset učenika, a za isto toliko njih biće obezbijeđen besplatan đački dom u Beranama.
- Ranije je za ovo zanimanje bilo slabo interesovanje, što nije slučaj samo sa ovim nego i sa drugim profesijama u proizvodnji. Roditelji su izbjegavali da upisuju djecu na zanimanja koja su po njima bila rizična i teška. Međutim, vremena su se promijenila. Radi se savremenim mašinama, u prijatnim uslovima. Zbog toga smo u svojim reklamnim spotovima i pokazali sliku iz jedne školske radionice za oblast drvoprerade u Austriji, koju smo obišli prije nego što smo mi formirali svoju, gdje su za radnim stolovima praktično djevojčice. Njihova lica ne pokazuju nikakav napor. Bio sam zatečen umješnošću u pravljenju šahovskih figurica, ukrasnih predmeta... koji se veoma dobro prodaju. To je posao od kojeg se može dobro živjeti i ostvariti vremenom sopstveni biznis, kaže Naser Gargović, inženjer drvoprerade i profesor u Srednjoj školi u Beranama koji je zajedno sa kolegom Mi! lanom Spasojevićem radio nove obrazovne programe za zanimanja stolara i tgehničara drvoprerade. Po tim programima radiće i nova generacija učenika koji se odluče da im to bude životni izbor.
Srednja škola "Vukadin Vukadinović" je inače trening centar za drvo preradu u Crnoj Gori i kao takva opremljena je najsavremenijom opremom za izvođenje praktične nastave. Sve se radi u školskoj radionici urađenoj po evropskim standardima i to kroz VET projekat koji je finansirala Evropska agencija za rekonstrukciju. Svaki učenik ima svoj radni sto i svoj komplet alata za rad, a mašine koje se koriste su tako obezbijeđene da praktično ne postoji mogućnost povređivanja. Ovih dana biće ugrađene mašine za usisivanje prašine.
Pravi stolari i tehničari drvoprerade se intenzivno traže. Uostalom, dovoljno je vidjeti koliko ima raznih malih pogona i preduzeća koje se bave građevinskim radovima i izradom namještaja. - Poznato mi je koliko su neki privatnici iz Berana tražili stolare i nudili im fiksnu platu od 300 eura za osmočasovno radno vrijeme i isplaćivanje svakog prekovremenog sata. To za naše uslove nijesu male pare. U našoj školi postojaće mogućnost da se obuče u stolare za namještaj, stolare tapetare i građevinske stolare - za vrata, prozore, lamperije... To su sve poslovi od kojih se dobro zarađuje, a da je tako dovoljno je vidjeti koliko recimo koštaju jedna vrata. Na tržištu u Crnoj Gori pojavljuju se mnoge firme koje se bave ovom proizvodnjom i već se stvorila jaka konkurencija, tako da je i te kako važan dizajn, kvalitet rada, maštovitost... Naši učenici imać! ;e u program rada i kompjuterski dizajn, oni će uz pomoć računara sklapati djelove namještaja dok ne dobiju proizvod kakav su zamislili. Takva vrsta znanja će se sve više tražiti. Ovo nije reklama nego stvarnost, kaže Naser Gargović.
Novi koncept učenja omogućava da učenik koji iz bilo kojeg razloga ne završi na vrijemem ipak dobije sertifikat koji omogućava zapošljavanje u struci. Priznaje mu se onaj stepen znanja koji je postigao. Dakle, nije izgubio vrijeme čak i ako napusti školovanje prije isteka tri godine.
Što se tiče tehničara drvoprerade to je neko ko može da se zaposli u struci, bilo kao šef nekog pogona ili kao administrativni radnik u drvopreradi, a može i da nastavi studije. Na birou rada praktično nema nezaposlenih iz nove struke. Ali, u našoj svijesti je da hoćemo djecu da poštedimo svakog napora, da im što više o lakšamo život, i biramo im uslovno rečeno lakša zanimanja. A da li je lakše ono zanimanje koje niko ne traži i za kojeg nema posla, od onog koje zaista nije teško, a posao je siguran, poručuje na kraju razgovora inženjer drvoprerade koji bi "opet izabrao istu profesiju", Naser Gargović.
Viša škola može biti realnost
Mislim da bi i kod upisa bilo manje problema kada bi postojala jedna viša škola u ovoj struci. Kolega Spasojević, ja i jedini doktor nauka drvne industrije u Crnoj Gori Mojsije Vučeljić, napravili smo radnu verziju elaborata o opravdanosti osnivanja jedne takve škole. Ona bi bila smještena u Beranama, gdje postoji kadar, oprema, prostor, pa je takvu visokoškolsku ustanovu najlakše otvoriti, ali nijesmo ništa dalje preduzimali. Mislim da je ideja dobra, kaže Gargović, napominjući da Crna Gora ima veoma malo inžinjera u oblasti drvoprerade i da joj je kadar u ovoj oblasti, od srednjoškolskog do visokoškolskog, i te kako potreban.
Stolarske poslove obavljaju kuvari, konobari, krojači
- Možda će sljedeći podaci podstaći djecu i roditelje da malo razmisle gdje je budućnost u dobijanju posla i ostvarivanju sopstvenog biznisa. Radili smo zajedno sa Zavodom za zapošljavanje analizu potreba za ovim kadrom na sjeveru Crne Gore. Obišli smo 15 firmi u Plavu, Bijelom Polju, Rožajama i Andrijevici i vidjeli da se poslovima iz oblasti drvoprerade bavi 150 radnika, od čega su samo 16 iz struke, dok su svi ostali priučeni kuvari, konobari, krojači, mašinbravari... Oko 30 odsto nema nikakvih kvalifikacija, ističe naš sagovornik.
11.6.05
Određen pritvor
Istražni sudija Osnovnog suda u Beranama, odredio je pritvor Simu Radonjiću (19), za koga je najprije iz policije saopšteno da je maloljetnik, koji prošlog utorka pokušao da opljačka prodavnicu mobilnih telefona ''Erikson''.
Radonjić je upao u prodavnicu sa uperenim pištoljem i tražio novac, pri čemu je zaboravio da stavi fantomku, ali ga je radnica otjerala. Uhvaćen je samo 40 minuta poslije pokušaja pljačke. Kod njega je pronađen pištolj sa četiri metka i kapa fantomka.
Radonjić je iz Bijelog Polja, i u Beranama završava srednju medicinsku školu.
T. SoftićRadonjić je upao u prodavnicu sa uperenim pištoljem i tražio novac, pri čemu je zaboravio da stavi fantomku, ali ga je radnica otjerala. Uhvaćen je samo 40 minuta poslije pokušaja pljačke. Kod njega je pronađen pištolj sa četiri metka i kapa fantomka.
Radonjić je iz Bijelog Polja, i u Beranama završava srednju medicinsku školu.
Izvor: Republika
10.6.05
Rekonstrukcija trajala tri i po sata
Punih tri i po sata, juče ja trajala rekonstrukcija teške saobraćajne nesreće koja se krajem novembra dogodila u Beranama, kada su poginula braća Popović, Nikola (25) i Uglješa (21).
Rekonstrukciju su, prema riječima istražnog sudije Višeg suda u Bijelom Polju Milana J. Smolovića, zatražili Viši državni tužilac i vještaci Saobraćajnog fakulteta iz Beograda.
Podsjetimo, saobraćajna nezgoda se dogodila na raskršću Ulice Dušana Vujoševića i regionalnog puta za Andrijevicu.
Do udesa je došlo kada je Slavko Filipović koji je upravljao ''džipom'' vlasništvo Direkcije javnih radova iz Podgorice, vozeći 100 kilometar na sat na dionici puta gdje je ograničenje 60, udario u bočnu stranu ''opel kadeta'' u kojem se, osim braće Popović, nalazio i Luka Kastratović, koji je upravljao autom.
T. Softić
Izvor: Republika
Rekonstrukciju su, prema riječima istražnog sudije Višeg suda u Bijelom Polju Milana J. Smolovića, zatražili Viši državni tužilac i vještaci Saobraćajnog fakulteta iz Beograda.
Podsjetimo, saobraćajna nezgoda se dogodila na raskršću Ulice Dušana Vujoševića i regionalnog puta za Andrijevicu.
Do udesa je došlo kada je Slavko Filipović koji je upravljao ''džipom'' vlasništvo Direkcije javnih radova iz Podgorice, vozeći 100 kilometar na sat na dionici puta gdje je ograničenje 60, udario u bočnu stranu ''opel kadeta'' u kojem se, osim braće Popović, nalazio i Luka Kastratović, koji je upravljao autom.
T. Softić
Izvor: Republika
Zaboravio ''fantomku''
Stariji maloljetni R.S. naoružan pištolj, pokušao je preksinoć da opljačka prodavnicu mobilnih telefona ''Erikson'' u Beranama, ali ga je radnica jednostavno otjerala.
Maloljetnik je ušao u prodavnnicu oko 18 časova i sa uperenim pištoljem tražio novac. Prodavačica koja se zatekla u radnji odreagovala je iznenađujuće grubo, ''mršakajući'' ga, i on se, zbunjen, odmah udaljio, ne pokušavajući da otme neki od vrijednih telofona.
Maloljetnik je, sva prilika, zaboravio pri svemu da stavi ''fantomku'' na glavu, i prema opisu koji je dat policiji, poslije samo četrdeset minuta je uhapšen na ulici.
Iz Centra bezbjednosti je saopšteno da je kod R.S. pronađen pištolj u ilegalnom posjedu sa četiri metka, kao i fantomka. On je priveden u policiju gdje je, kako saznajemo, priznao da je pokušao razbojništvo. Inače, maloljetnik R.S. je iz jednog susjednog grada i u Beranama pohađa Srednju medicinsku školu.
Policija je saslušala još njegova dva, takođe maloljetnika, ali je vlasnik radnje ''Erikson'', Radonja Celić potvrdio da je on bio sam kada je upao u prodavnicu.
T. Softić
Izvor: Republika
Maloljetnik je ušao u prodavnnicu oko 18 časova i sa uperenim pištoljem tražio novac. Prodavačica koja se zatekla u radnji odreagovala je iznenađujuće grubo, ''mršakajući'' ga, i on se, zbunjen, odmah udaljio, ne pokušavajući da otme neki od vrijednih telofona.
Maloljetnik je, sva prilika, zaboravio pri svemu da stavi ''fantomku'' na glavu, i prema opisu koji je dat policiji, poslije samo četrdeset minuta je uhapšen na ulici.
Iz Centra bezbjednosti je saopšteno da je kod R.S. pronađen pištolj u ilegalnom posjedu sa četiri metka, kao i fantomka. On je priveden u policiju gdje je, kako saznajemo, priznao da je pokušao razbojništvo. Inače, maloljetnik R.S. je iz jednog susjednog grada i u Beranama pohađa Srednju medicinsku školu.
Policija je saslušala još njegova dva, takođe maloljetnika, ali je vlasnik radnje ''Erikson'', Radonja Celić potvrdio da je on bio sam kada je upao u prodavnicu.
T. Softić
Izvor: Republika
Visoka medicinska škola
Pred odbornicima Skupštine Opštine na sjednici koja je zakazana za ponedjeljak naći će se Odluka o učešću Opštine u projektu otvaranja visoke medicinske škole u Beranama.
Odlukom je predviđeno da se predsjednik SO ovlasti da sa Medicinskim fakultetom iz Podgorice potpiše ugovor kojim će se utvrditi sva pitanja povodom otvaranja visoke medicinske škole, pri čemu će Opština obezbijediti poslovni prostor za rad ove prve visokoškolske ustanove.
Kako se saznaje, između lokalne uprave u Beranama i Medicinskog fakulteta već je postignut dogovor da se za potrebe visoke medicinske škole ustupi nova zgrada Crvenog krsta, gdje bi bio smješten dekanat, administracija i slušaonica. Gimnazija i Dom zdravlja koji se nalaze preko puta, posjeduju adekvatne amfiteatre, dok Srednja medicinska škola ima solidno opremljene savremene laboratorije. Ocijenjeno je i da Opšta bolnica u Beranama ima dobro organizovane specijalističke službe i laboratorije, kao i da postoje uslovi za formiranje internata za buduće studente.
Visoka medicinska škola u Beranama mogla bi startovati već od jeseni sa programom sličnom visokim školama u Beogradu, Nišu, Kragujevcu i Novom Sadu. Predavače će obezbijediti Medicinski fakultet iz Podgorice, dok će za izvođenje vježbi biti angažovani magistri i više medicinske sestre iz regiona.
Škola će upisivati samofinansirajuće studente a cijena će kao i na drugim visokim školama u Crnoj Gori biti 500 eura po semestru. Očekuje se da će, u nedostatku kadrova sa višom spremom širom Republike, deset odsto studenata činiti kandidati koji su već zaposleni u zdravstvenim ustanovama.
T. Softić
Izvor: Republika
Odlukom je predviđeno da se predsjednik SO ovlasti da sa Medicinskim fakultetom iz Podgorice potpiše ugovor kojim će se utvrditi sva pitanja povodom otvaranja visoke medicinske škole, pri čemu će Opština obezbijediti poslovni prostor za rad ove prve visokoškolske ustanove.
Kako se saznaje, između lokalne uprave u Beranama i Medicinskog fakulteta već je postignut dogovor da se za potrebe visoke medicinske škole ustupi nova zgrada Crvenog krsta, gdje bi bio smješten dekanat, administracija i slušaonica. Gimnazija i Dom zdravlja koji se nalaze preko puta, posjeduju adekvatne amfiteatre, dok Srednja medicinska škola ima solidno opremljene savremene laboratorije. Ocijenjeno je i da Opšta bolnica u Beranama ima dobro organizovane specijalističke službe i laboratorije, kao i da postoje uslovi za formiranje internata za buduće studente.
Visoka medicinska škola u Beranama mogla bi startovati već od jeseni sa programom sličnom visokim školama u Beogradu, Nišu, Kragujevcu i Novom Sadu. Predavače će obezbijediti Medicinski fakultet iz Podgorice, dok će za izvođenje vježbi biti angažovani magistri i više medicinske sestre iz regiona.
Škola će upisivati samofinansirajuće studente a cijena će kao i na drugim visokim školama u Crnoj Gori biti 500 eura po semestru. Očekuje se da će, u nedostatku kadrova sa višom spremom širom Republike, deset odsto studenata činiti kandidati koji su već zaposleni u zdravstvenim ustanovama.
T. Softić
Izvor: Republika
8.6.05
Papirologija guši investicije
Predsjednik Društva za male elektrane sa sjedištem u Beranama Danilo Dlabač ocijenio je da je i dalje veoma nepovoljna situacija za privatnike koji bi željeli da započnu taj posao, zbog velike »papirologije« koju je nephodno prethodno pribaviti.
- Samo za dobijanje koncesija za izgradnju malih elektrana treba zadovoljiti 29 stavki. I to vam ne garantuje da ćete sjutra na javnom tenderu dobiti saglasnost za gradnju elektrane na nekom mjestu koje ste prethodno locirali, a ne neko drugi. Jednostavno ući u taj posao u ovim uslovima je veliki rizik - kazao je Dlabač na konferenciji za novinare.
On je dodao da se šesnaest godina bori za to da se pribavljanje dozvola uprosti onako kako je to urađeno u Sloveniji.
-U toj zemlji je u startu trebalo 14 saglasnosti. Kada je procedura upropšćena na svega tri osnovne saglasnosti za samo nekoliko godina je napravljeno četiristo malih hidroelektrana. Kod nas, na žalost, još ništa nije uprošćeno - rekao je Dlabač, ističući da je u tom cilju neophodno da se, prije svega utvrdi cijena energije iz malih elektrana, zatim da se mora obavezati Elektroprivreda da preuzme svaki kilovat energije iz njih kao što je to u razvijenom svijetu.Prema njegovom mišljenju, pri tome ne treba davati vremenski neograničene koncesije za korišćenje vode da se ne bi postavljao problem ako se na tom mjestu želi kasnije graditi neki veći objekat, gradnju treba omogućiti na osnovu uprošćenih projekata, kao i uraditi pilot- projekat koji bi poslužio svim stručnjacima, od inženjera do pravnika.
-Proputovao sam i vidio mnogo. Ovo što govorim nije filozofiranje, već praktično iskustvo drugih gdje su male hidroelektrane postale značajan izvor električne energije - kazao je on.
Potpredsjednik tog udruženja Tomislav Knežević vjeruje da Opština Berane, koja namjerava da gradi malu protočnu hidrocentralu na gradskom vodovodu, neće imati problema, jer, kako je kazao, već ima koncesione saglasnosti za korišćenje vode.
-Ipak se ne treba predavati i treba nastaviti borbu protiv birokratije - rekao je Knežević.
Udruženje za male hidroelektrane u Beranama djeluje već tri godine. Njegovi osnivači posjeduju veliki broj projekata za male elektrane na raznim lokacijama u beranskoj i andrijevičkoj opštini, ali zbog komplikovane procedure za dobijanje dozvola i saglasnosti kada su privatnici u pitanju, još ni jedan nije realizovan.
T. Softić
Izvor: Republika
- Samo za dobijanje koncesija za izgradnju malih elektrana treba zadovoljiti 29 stavki. I to vam ne garantuje da ćete sjutra na javnom tenderu dobiti saglasnost za gradnju elektrane na nekom mjestu koje ste prethodno locirali, a ne neko drugi. Jednostavno ući u taj posao u ovim uslovima je veliki rizik - kazao je Dlabač na konferenciji za novinare.
On je dodao da se šesnaest godina bori za to da se pribavljanje dozvola uprosti onako kako je to urađeno u Sloveniji.
-U toj zemlji je u startu trebalo 14 saglasnosti. Kada je procedura upropšćena na svega tri osnovne saglasnosti za samo nekoliko godina je napravljeno četiristo malih hidroelektrana. Kod nas, na žalost, još ništa nije uprošćeno - rekao je Dlabač, ističući da je u tom cilju neophodno da se, prije svega utvrdi cijena energije iz malih elektrana, zatim da se mora obavezati Elektroprivreda da preuzme svaki kilovat energije iz njih kao što je to u razvijenom svijetu.Prema njegovom mišljenju, pri tome ne treba davati vremenski neograničene koncesije za korišćenje vode da se ne bi postavljao problem ako se na tom mjestu želi kasnije graditi neki veći objekat, gradnju treba omogućiti na osnovu uprošćenih projekata, kao i uraditi pilot- projekat koji bi poslužio svim stručnjacima, od inženjera do pravnika.
-Proputovao sam i vidio mnogo. Ovo što govorim nije filozofiranje, već praktično iskustvo drugih gdje su male hidroelektrane postale značajan izvor električne energije - kazao je on.
Potpredsjednik tog udruženja Tomislav Knežević vjeruje da Opština Berane, koja namjerava da gradi malu protočnu hidrocentralu na gradskom vodovodu, neće imati problema, jer, kako je kazao, već ima koncesione saglasnosti za korišćenje vode.
-Ipak se ne treba predavati i treba nastaviti borbu protiv birokratije - rekao je Knežević.
Udruženje za male hidroelektrane u Beranama djeluje već tri godine. Njegovi osnivači posjeduju veliki broj projekata za male elektrane na raznim lokacijama u beranskoj i andrijevičkoj opštini, ali zbog komplikovane procedure za dobijanje dozvola i saglasnosti kada su privatnici u pitanju, još ni jedan nije realizovan.
T. Softić
Izvor: Republika
Stanovi za nevoljnike
Šef podgoričke kancelarije njemačke humanitarne organizacije »Help« Klaus Mok i predsjednik Skupštine Opštine Berane Relja Jovančević potpisali su juče ugovor o izgradnji stambene zgrade za kosovske raseljenike koji su našli utočište u Beranama.
Objekat će, kao je planirano, činiti dvadeset jedan stan, a prioritet pri raspodjeli će imati raseljenici iz baraka kod manastira Đurđevi stupovi, gdje će se zgrada nalaziti. Radovi bi trebalo da počnu ovog mjeseca, a rok za završetak je pet mjeseci.
Izgradnja stambenog objekta za kosovske raseljenike dogovorena je početkom februara na sastanku lokalne uprave, predstavnika Helpa, UNHCR-a i republičkog Komesarijata za izbjeglice. Tada je rečeno da će se, na lokaciji koju obezbijedi Skupština Opštine, stanovi graditi uz finansijsku podršku njemačkog Ministarstva inostranih poslova, dok bi UNHCR pomogao u izradi projektne dokumentacije.
Nova zgrada biće izgrađena u neposrednoj blizini dvije stambene zgrade sa 48 stanova, koje je prošle godine izgradila Švajcarska agencija za razvoj (SDC).
T. Softić
Izvor: Republika
Objekat će, kao je planirano, činiti dvadeset jedan stan, a prioritet pri raspodjeli će imati raseljenici iz baraka kod manastira Đurđevi stupovi, gdje će se zgrada nalaziti. Radovi bi trebalo da počnu ovog mjeseca, a rok za završetak je pet mjeseci.
Izgradnja stambenog objekta za kosovske raseljenike dogovorena je početkom februara na sastanku lokalne uprave, predstavnika Helpa, UNHCR-a i republičkog Komesarijata za izbjeglice. Tada je rečeno da će se, na lokaciji koju obezbijedi Skupština Opštine, stanovi graditi uz finansijsku podršku njemačkog Ministarstva inostranih poslova, dok bi UNHCR pomogao u izradi projektne dokumentacije.
Nova zgrada biće izgrađena u neposrednoj blizini dvije stambene zgrade sa 48 stanova, koje je prošle godine izgradila Švajcarska agencija za razvoj (SDC).
T. Softić
Izvor: Republika
7.6.05
Njega starih i iznemoglih
U toku prošle nedjelje u organizaciji humanitarne organizacije „Karitas” iz Luksmburga, osnovan je gerijatrijski forum, i otvorena prva gerijatrijska ambulanta na sjeveru Crne Gore, u sklopu Doma zdravlja Berane. Projekat je usklađen sa strategijom Ministarstva zdravlja i Vlade Republike Crne Gore. Po riječima Ervina Mandžukića, šefa kancelarije „Karitas” u Beranama, gerijatrijski forum je multimediciplinarni tim, čiji će glavni zadatak bito poboljšanje kućne njege starih i iznemoglih u Opštini Berane, kao i poboljšanje komunikacije među institucijama koje rade na polju kućne njege. Novootvorena gerijatrijska ambulanta, kako je kazao Mandžukić, će biti centar za informaciju, edukaciju, tretman i konsutlacije vezane za probleme starih i iznemoglih. Odavde će doktor kućne njege, dvije patronažne sestre, volonteri Crvenog krsta Berane, kao i kolo srpskih sestara, organizovati i pružati medicinske i volonterske usluge za dvjesta korisnika. U narednom periodu je planirano otvaranje klubova za stare. Takođe, je planirano organizovanje seminara i radionica za partnerske organizacije i njihove volontere kao i posjete sličnim projektima u okruženju u cilju razmjene iskustava, dodao je Mandžukić. Kancelarija „Karitas” otvorena u Beranama 2000. godine je do danas implementirala mnogo projekata u oblasti obrazovanja, poljoprivrede, zdravstva, i ukupnoj vrijednosti od oko tri miliona eura, a koji su finansirani od strane Vlade Luksemburga, kazao je Mandžukić.
Drugi život "Beranke"
Za prvih mjesec dana Fabrika papira »Nova Beranka« proizvela je oko 600 tona papira svih vrsta – saopštio je vlasnik kompanije Radoje Gomilanović.
- Zadovoljan sam kako smo počeli i iz dana u dan ide sve bolje - kazao je on.
Beogradski biznismen Radoje Gomilanović beransku fabriku papira kupio je na licitaciji u oktobru prošle godine, kao jedan od obezbijeđenih povjerilaca. Nakon duge zime i perida remonta koji je obavljen, on je poslije više godina pokrenuo proizvodnju u ovoj fabrici početkom aprila.
-Uspjeli smo za ovih mjesec dana da proizvedemo sve vrste finih papira. Nemamo problema sa plasmanom i za sada sve ide kako smo planirali - rekao je Gomilanović.
Novi vlasnik beranske Fabrike papira angažovao je više od 140 radnika od 238, koliko ih je radilo prije nego je kompanija u aprilu prošle godine otišla u stečaj. »Nova Beranka« je jedina fabrika u državnoj zajednici koja je osposobljena za proizvodnju takozvanih finih grafičkih papira, odnosno papira male gramaže.
T. Softić
Izvor: Republika
- Zadovoljan sam kako smo počeli i iz dana u dan ide sve bolje - kazao je on.
Beogradski biznismen Radoje Gomilanović beransku fabriku papira kupio je na licitaciji u oktobru prošle godine, kao jedan od obezbijeđenih povjerilaca. Nakon duge zime i perida remonta koji je obavljen, on je poslije više godina pokrenuo proizvodnju u ovoj fabrici početkom aprila.
-Uspjeli smo za ovih mjesec dana da proizvedemo sve vrste finih papira. Nemamo problema sa plasmanom i za sada sve ide kako smo planirali - rekao je Gomilanović.
Novi vlasnik beranske Fabrike papira angažovao je više od 140 radnika od 238, koliko ih je radilo prije nego je kompanija u aprilu prošle godine otišla u stečaj. »Nova Beranka« je jedina fabrika u državnoj zajednici koja je osposobljena za proizvodnju takozvanih finih grafičkih papira, odnosno papira male gramaže.
T. Softić
Izvor: Republika
6.6.05
Održano takmičenje ribolovaca
U organizaciji sportsko-ribolovnog društva „Lim” iz Berana, na jazeru u Ribaricima je održano prvenstvo Berana u lovu ribe udicom na plovak, u svim kategorijama. Po riječima Željka Obadovića, predsjednika Udruženja, stazu za takmičenje na jezeru je besplatno ustupila ribolovna organizacija „Lipjan” iz Ribarića. Učestvovalo je oko 50 takmičara, uz prisustvo velikog broja gledalaca i simpatizera ribolova. Najuspješniji su bili, u pionirskoj konkurenciji, Slobodan Stojanović, Puniša Bajić i Nino Jašarović, u juniorskoj konkurenciji, Vladan Šćekić, Boris Zonjić i Admir Cikotić, dok u seniorskoj konkurenciji prvo mjesto zauzeo je Enes Šuntić, drugo Nebojša Zonjić i treće, Belo Ćeman. Za najbolje takmičare organizator je obezbijedio prigodne nagrade (medalje, diplome i štapove za pecanje).
5.6.05
Pripreme za početak proizvodnje
Slovački stručnjaci kompanije »Oz koveks« stići će sljedeće sedmice u Berane da bi zajedno sa domaćim inženjerima počeli pripreme za početak proizvodnje u Rudniku mrkog uglja. U cilju organizovanja posla, u Podgorici će vrlo brzo biti osnovano novo preduzeće »Koveks - energo«, koje će upravljati beranskim Rudnikom.
Dosadašnji tehnički direktor Rudnika Mevludin Erović kazao je za Republiku da su se Slovaci obavezali da od trenutka potpisivanja ugovora u roku od petnaest dana uplate još 240 hiljada eura, jer su 60 hiljada već dali kroz depozit.
- Već sljedeće sedmice stići će njihovi stručnjaci i počećemo da angažujemo rudare - rekao je Erović.
On je dodao da su Slovaci vrlo oprezno ušli u posao i ispitali sve okolnosti, te da je zbog toga potpisivanje ugovora potrajalo, unoseći već kod rudara nervozu i sumnju.
- I na dan potpisivanja ugovora smo prethodno boravili u Podgorici gdje su naši i njihovi stručnjaci za pravo razmatrali tekst ugovora. Po tom ugovoru Slovaci su se obavezali da u roku od mjesec dana dostave bankarske garancije za investiciona ulaganja u prvoj godini u iznosu od 800 hiljada eura. Njima je takođe u interesu da proizvodnja krene što prije, a svi uslovi za to postoje - kazao je Erović.
Beranski rudnik uglja slovačkoj kompaniji »Oz-koveks« prodat je na licitaciji početkom marta, a ugovor o kupovini, poslije više odlaganja, konačno je potpisan kasno preksinoć.
Kompletna imovina Rudnika prodata je po cijeni od 300 hiljada eura, uz obavezu »Oz-koveksa« da u narednih pet godina investira 4,7 miliona. Predstavnici slovačke komapnije su već ranije izrazili interes za pokretanje još nekih poslova u Beranama i Crnoj Gori, a prije svega za aktiviranje energane bivše fabrike celuloze i papira u kojoj bi proizvodili struju od sitnih ugljenih frakcija i prašine, koji nijesu za prodaju.
Godišnji kapacitet jame Petnjik beranskog Rudnika je oko 250 hiljada eura uz mogućnost da se, kako tvrde stručnjaci, udvostruči.
- Ukupne geološke rezerve takozvanog beranskog basena su 167 miliona tona. Bilansne rezerve, ili drugim riječima ono što je dostupno, iznose trideset milona tona. Bilansne rezerve samo jame Petnjik su 16 miliona tona - podsjetio je inženjer Erović.
Rudnik je u stečaju od polovine januara 2004. godine, nakon prve neuspjele privatizacije. Tada je bio prodat mješovitom preduzeću »Gradeks HBP« ali je usljed nesuglasica među partnerima, Gradeksom iz Kule i HBP-om iz Slovačke, kao i neizmirivanja obaveza prema prodavcima akcija i radnicima, ugovor raskinut. Novom privatizacijom najavljeno je da će postepeno biti ponovo radno angažovano oko 200 rudara.
T. Softić
Izvor: Republika
Dosadašnji tehnički direktor Rudnika Mevludin Erović kazao je za Republiku da su se Slovaci obavezali da od trenutka potpisivanja ugovora u roku od petnaest dana uplate još 240 hiljada eura, jer su 60 hiljada već dali kroz depozit.
- Već sljedeće sedmice stići će njihovi stručnjaci i počećemo da angažujemo rudare - rekao je Erović.
On je dodao da su Slovaci vrlo oprezno ušli u posao i ispitali sve okolnosti, te da je zbog toga potpisivanje ugovora potrajalo, unoseći već kod rudara nervozu i sumnju.
- I na dan potpisivanja ugovora smo prethodno boravili u Podgorici gdje su naši i njihovi stručnjaci za pravo razmatrali tekst ugovora. Po tom ugovoru Slovaci su se obavezali da u roku od mjesec dana dostave bankarske garancije za investiciona ulaganja u prvoj godini u iznosu od 800 hiljada eura. Njima je takođe u interesu da proizvodnja krene što prije, a svi uslovi za to postoje - kazao je Erović.
Beranski rudnik uglja slovačkoj kompaniji »Oz-koveks« prodat je na licitaciji početkom marta, a ugovor o kupovini, poslije više odlaganja, konačno je potpisan kasno preksinoć.
Kompletna imovina Rudnika prodata je po cijeni od 300 hiljada eura, uz obavezu »Oz-koveksa« da u narednih pet godina investira 4,7 miliona. Predstavnici slovačke komapnije su već ranije izrazili interes za pokretanje još nekih poslova u Beranama i Crnoj Gori, a prije svega za aktiviranje energane bivše fabrike celuloze i papira u kojoj bi proizvodili struju od sitnih ugljenih frakcija i prašine, koji nijesu za prodaju.
Godišnji kapacitet jame Petnjik beranskog Rudnika je oko 250 hiljada eura uz mogućnost da se, kako tvrde stručnjaci, udvostruči.
- Ukupne geološke rezerve takozvanog beranskog basena su 167 miliona tona. Bilansne rezerve, ili drugim riječima ono što je dostupno, iznose trideset milona tona. Bilansne rezerve samo jame Petnjik su 16 miliona tona - podsjetio je inženjer Erović.
Rudnik je u stečaju od polovine januara 2004. godine, nakon prve neuspjele privatizacije. Tada je bio prodat mješovitom preduzeću »Gradeks HBP« ali je usljed nesuglasica među partnerima, Gradeksom iz Kule i HBP-om iz Slovačke, kao i neizmirivanja obaveza prema prodavcima akcija i radnicima, ugovor raskinut. Novom privatizacijom najavljeno je da će postepeno biti ponovo radno angažovano oko 200 rudara.
T. Softić
Izvor: Republika
Rok od deset dana Egipćanima i Romima
Osnovni sud u Beranama ostavio je rok od deset dana Egipćanima i Romima sa Kosova da se isele iz kućica u naselju Riversajd i da ih predaju Rajku Markoviću, koji je vlasništvo nad njima ranije stekao na osnovu ugovora sa humanitarnom organizacijom »Vorld vižn«.
Time je stavljena sudska tačka na ovaj slučaj, poslije žalbi koje su Egipćanima i Romima odbili Viši sud u Bijelom Polju, kao i Vrhovni sud.
-Šta je tu je. Mi ćemo se iseliti, ali na Kosovo ne idemo ni za živu glavu. Ostaćemo ovdje pod vedrim nebom. Tražićemo negdje najlone, jer nema niko da se nađe ni šatore da nam da - kazao je starješina naselja Sadrija Šaljaj.
Romi nijesu mogli da prihvate prijedlog Suda da sami plaćaju kućice, jer, kako su istakli, za to nemaju uslova.
-Mi jedva da imam za hranu, a kamoli da sami otkupimo kućice - kazao je Šaljaj.
U naselju Riversajd, jedinom izbjegličkom centru u Crnoj Gori izgrađenom na privatnom posjedu, smješteno je 30 porodica Roma i Egipćana sa Kosova, sa oko dvjesta članova domaćinstava. Od toga polovinu čine maloljetna djeca. Produženje boravka njima je, do sada, obezbjeđivao republički Komesarijat za izbjeglice, ali je saopšteno da za to ove godine nema sredstava. Delegacija privremene Vlade Kosova, koja je u aprilu zajedno sa predstavnicima UNMIK-a boravila u Beranama, ponudila im je da se vrate uz mjere bezbjednosti, ali oni iz straha to, ipak, odbijaju.
T. Softić
Izvor: Republika
Time je stavljena sudska tačka na ovaj slučaj, poslije žalbi koje su Egipćanima i Romima odbili Viši sud u Bijelom Polju, kao i Vrhovni sud.
-Šta je tu je. Mi ćemo se iseliti, ali na Kosovo ne idemo ni za živu glavu. Ostaćemo ovdje pod vedrim nebom. Tražićemo negdje najlone, jer nema niko da se nađe ni šatore da nam da - kazao je starješina naselja Sadrija Šaljaj.
Romi nijesu mogli da prihvate prijedlog Suda da sami plaćaju kućice, jer, kako su istakli, za to nemaju uslova.
-Mi jedva da imam za hranu, a kamoli da sami otkupimo kućice - kazao je Šaljaj.
U naselju Riversajd, jedinom izbjegličkom centru u Crnoj Gori izgrađenom na privatnom posjedu, smješteno je 30 porodica Roma i Egipćana sa Kosova, sa oko dvjesta članova domaćinstava. Od toga polovinu čine maloljetna djeca. Produženje boravka njima je, do sada, obezbjeđivao republički Komesarijat za izbjeglice, ali je saopšteno da za to ove godine nema sredstava. Delegacija privremene Vlade Kosova, koja je u aprilu zajedno sa predstavnicima UNMIK-a boravila u Beranama, ponudila im je da se vrate uz mjere bezbjednosti, ali oni iz straha to, ipak, odbijaju.
T. Softić
Izvor: Republika
Sve više divljih deponija
Opštinski Sekretarijat za zaštitu životne sredine uputio je upozorenje građanima da otpadne materije odlažu na gradskoj deponiji, jer će u protivnom zajedno sa komunalnim inspektorima najrigoroznije kažnjavati nelegalno odlaganje.
-Sekretarijatu svakodnevno pristižu pritužbe građana zbog stvaranja divljih deponija i u tom pogledu su najkritičnija mjesta Aerodrom, put prema Crnom Vrhu, Donja Ržanica, ali i mnoga druga. Manjih divljih deponija u rubnim zonama grada i duž Lima i njegovih pritoka je praktično bezbroj, i to se više ne može tolerisati - kazao je načelnik Sekretarijata Ilija Marković. On je upozorio da tako odložen otpad iz industrijskih pogona može biti otrovan i zapaljiv i da može predstavljati veliku opasnost po zdravlje ljudi i životinja i degradaciju životne sredine.
-Apelujemo na građane i pravna lica da otpadne materije odlažu na deponiji u krugu bivše fabrike celuloce, na kapiji 2, i upozoravamo da ćemo u saradnji sa Komunalnom inspekcijom kontrolisati i rigorozno kažnjavati one koji odlažu na drugim mjestima - rekao je Marković.
Prema važećem zakonu, podsjetio je načelnik opštinskog Sekretarijata za zaštitu životne sredine, kazne zbog nelegalnog odlaganja otpada za fizička lica kreću se u rasponu od petostrukog do dvadesetostrukog iznosa minimalne cijene rada, dok je za pravna lica kazna od desetostrukog do stostrukog iznosa minimalne zarade. I dok Opština upozorava građane da moraju koristiti gardsku deponiju u krugu bivše fabrike papira, mještani Mjesne zajednice Budimlja, na čijem prostoru se ta deponija nalazi više puta su protestvovali zbog odlaganja i sagorijevanja otpada na tom mjestu, nedaleko od njihovih kuća. Oni su u nekoliko navrata blokirali put ka toj depnoniji, ne dozvoljavajući ni vozilima Komunalnog preduzeća da prođu. Posljednji put su to učinili prošle sedmice.
Komunalno preduzeće je upravo zbog toga i samo prekršilo zakon formirajući divlju deponiju u najužem gradskom jezgru, pored buvlje pijace, preko puta bolnice i Gimnazije, sa koje dim stiže do centra grada. Strategijom za odlaganje čvrstog otpada koju je za potrebe Ministarstva zaštite životne sredine uradila njemačka konsultantska kuća GOPA, predviđeno je da se za Berane, Rožaje, Plav i Andrijevicu gradi deponija na planini Turjak.
Mještani Bihora i nekih rožajskih sela protestvovali su prošle godine zbog tog predloga, rekavši da bi to bila deponija na najvišoj nadmorskoj visini u Republici, iznad izvorišta više seoskih vodovoda.
T. Softć
Izvor: Republika
-Sekretarijatu svakodnevno pristižu pritužbe građana zbog stvaranja divljih deponija i u tom pogledu su najkritičnija mjesta Aerodrom, put prema Crnom Vrhu, Donja Ržanica, ali i mnoga druga. Manjih divljih deponija u rubnim zonama grada i duž Lima i njegovih pritoka je praktično bezbroj, i to se više ne može tolerisati - kazao je načelnik Sekretarijata Ilija Marković. On je upozorio da tako odložen otpad iz industrijskih pogona može biti otrovan i zapaljiv i da može predstavljati veliku opasnost po zdravlje ljudi i životinja i degradaciju životne sredine.
-Apelujemo na građane i pravna lica da otpadne materije odlažu na deponiji u krugu bivše fabrike celuloce, na kapiji 2, i upozoravamo da ćemo u saradnji sa Komunalnom inspekcijom kontrolisati i rigorozno kažnjavati one koji odlažu na drugim mjestima - rekao je Marković.
Prema važećem zakonu, podsjetio je načelnik opštinskog Sekretarijata za zaštitu životne sredine, kazne zbog nelegalnog odlaganja otpada za fizička lica kreću se u rasponu od petostrukog do dvadesetostrukog iznosa minimalne cijene rada, dok je za pravna lica kazna od desetostrukog do stostrukog iznosa minimalne zarade. I dok Opština upozorava građane da moraju koristiti gardsku deponiju u krugu bivše fabrike papira, mještani Mjesne zajednice Budimlja, na čijem prostoru se ta deponija nalazi više puta su protestvovali zbog odlaganja i sagorijevanja otpada na tom mjestu, nedaleko od njihovih kuća. Oni su u nekoliko navrata blokirali put ka toj depnoniji, ne dozvoljavajući ni vozilima Komunalnog preduzeća da prođu. Posljednji put su to učinili prošle sedmice.
Komunalno preduzeće je upravo zbog toga i samo prekršilo zakon formirajući divlju deponiju u najužem gradskom jezgru, pored buvlje pijace, preko puta bolnice i Gimnazije, sa koje dim stiže do centra grada. Strategijom za odlaganje čvrstog otpada koju je za potrebe Ministarstva zaštite životne sredine uradila njemačka konsultantska kuća GOPA, predviđeno je da se za Berane, Rožaje, Plav i Andrijevicu gradi deponija na planini Turjak.
Mještani Bihora i nekih rožajskih sela protestvovali su prošle godine zbog tog predloga, rekavši da bi to bila deponija na najvišoj nadmorskoj visini u Republici, iznad izvorišta više seoskih vodovoda.
T. Softć
Izvor: Republika
3.6.05
Atlasmont banka uzima "Berane"
Štrajkački odbor Hotelsko turističkog preduzeća »Berane« saopštio je da je juče Upravi preduzeća stiglo upozorenje iz beranske filijale »Atlasmont banke« da u roku od deset dana moraju predati Hotel »Berane« toj banci zbog neizmirenog kredita i hipoteke.
-Novi vlasnici su odmah, pošto su stigli, podigli kod te banke kredit od 120 hiljada eura i nijesu ga u cjelosti vratili. Banka sada upozorava da svi moramo u roku od deset dana da napustimo hotel, jer ga preuzima i stavlja na prodaju - tvrdi predsjednik sindikata Radmila Osmajlić.
Ona je rekla da je dopis ostavljen u kancelariji direktora, koji se, kao i drugi iz poslovodnih struktura ne pojavljuje od početka štrajka.
-Odmah smo o tome obavijestili granski sindikat, koji je sa nevjericom primio tu informaciju. Očekujemo da oni dalje obavijeste resorno ministarstvo i da vidimo šta da činimo. Mi ne namjeravamo da damo hotel, jer novi vlasnici nijesu izmirili sve radnike od kojih su otkupljivali akcije - kazala je Osmajlićeva.
Prema njenim riječima, imovina preduzeća ugrožena je i zbog toga što radnici ne mogu bez novca da organizuju čuvarsku službu, posebno objekat Hotela »Lokve« koji je udaljen od grada petnaestak kilometara.
Radnici su ranije upozorili da više neće poštovati odluke poslovodnih struktura i da će radikalizovati protest.
T. Softić
Izvor: Republika
-Novi vlasnici su odmah, pošto su stigli, podigli kod te banke kredit od 120 hiljada eura i nijesu ga u cjelosti vratili. Banka sada upozorava da svi moramo u roku od deset dana da napustimo hotel, jer ga preuzima i stavlja na prodaju - tvrdi predsjednik sindikata Radmila Osmajlić.
Ona je rekla da je dopis ostavljen u kancelariji direktora, koji se, kao i drugi iz poslovodnih struktura ne pojavljuje od početka štrajka.
-Odmah smo o tome obavijestili granski sindikat, koji je sa nevjericom primio tu informaciju. Očekujemo da oni dalje obavijeste resorno ministarstvo i da vidimo šta da činimo. Mi ne namjeravamo da damo hotel, jer novi vlasnici nijesu izmirili sve radnike od kojih su otkupljivali akcije - kazala je Osmajlićeva.
Prema njenim riječima, imovina preduzeća ugrožena je i zbog toga što radnici ne mogu bez novca da organizuju čuvarsku službu, posebno objekat Hotela »Lokve« koji je udaljen od grada petnaestak kilometara.
Radnici su ranije upozorili da više neće poštovati odluke poslovodnih struktura i da će radikalizovati protest.
T. Softić
Izvor: Republika
Kvar u mljekari Zora
Beranska Mljekara »Zora« već nekoliko dana, kako se saznaje, ne proizvodi mlijeko zbog kvara na UHT sterilizatoru.
-Fabrika ne proizvodi mlijeko zbog toga što je pokvaren UHT sterilizator, a kada ne radi ta mašina ne rade ni kombi blokovi, odnosno mašine za Mljekara, međutim nije prestajala sa otkupom od kooperanata.
-Mlijeko se samo pasterizuje i prosljeđuje drugim mljekarama u Republici da ne bi propadalo - rekao je taj radnik.
Mljekara »Zora« jedina je fabrika u Crnoj Gori koja proizvodi tetrapak mlijeko. Ona je izgrađena sredstvima donacije Vlade Luksemburga. Neki od inženjera koji su radili na njenom montiranju prije tri-četiri godine izjavili su da je oprema za fabriku uvezena kao otpad i da je potom u Beranama remontovana. Tada je saopšteno i da je »srce mljekare«, UHT sterilizator, star preko dvadeset godina. Škotlanđanin Tom Hodž, koji je ispred donatora zadužen za realizaciju projekta MEDNEM, te informacije nije demantovao. Zastoji u proizvodnji u Mljekari »Zora« su skoro uobičajeni i veoma česti.
Fabrika je projektovana za dnevnu proizvodnju od blizu pedeset hiljada litara, ali je do sada najveći nivo proizvodnje ostvaren prošlog ljeta iznosio 12 hiljada litara na dan.
T. Softić
Izvor: Republika
-Fabrika ne proizvodi mlijeko zbog toga što je pokvaren UHT sterilizator, a kada ne radi ta mašina ne rade ni kombi blokovi, odnosno mašine za Mljekara, međutim nije prestajala sa otkupom od kooperanata.
-Mlijeko se samo pasterizuje i prosljeđuje drugim mljekarama u Republici da ne bi propadalo - rekao je taj radnik.
Mljekara »Zora« jedina je fabrika u Crnoj Gori koja proizvodi tetrapak mlijeko. Ona je izgrađena sredstvima donacije Vlade Luksemburga. Neki od inženjera koji su radili na njenom montiranju prije tri-četiri godine izjavili su da je oprema za fabriku uvezena kao otpad i da je potom u Beranama remontovana. Tada je saopšteno i da je »srce mljekare«, UHT sterilizator, star preko dvadeset godina. Škotlanđanin Tom Hodž, koji je ispred donatora zadužen za realizaciju projekta MEDNEM, te informacije nije demantovao. Zastoji u proizvodnji u Mljekari »Zora« su skoro uobičajeni i veoma česti.
Fabrika je projektovana za dnevnu proizvodnju od blizu pedeset hiljada litara, ali je do sada najveći nivo proizvodnje ostvaren prošlog ljeta iznosio 12 hiljada litara na dan.
T. Softić
Izvor: Republika
1.6.05
Dušica Maksimović đak generacije
U osnovnoj školi „Vuk Karadzić”, juče su uručena priznanja, proglašen đak generacije, a tri učenika su nagrađena zbog učešća na republičkom takmičenju iz engleskog jezika i istorije. Priznanja „Luča” dobili su: Aleksandar Pešić, Marko Ćorović, Nina Premović, Marija Božović, Milena Ćojbašić, Mija Tripković, Ljiljana Golubović, Anđela Bojović, Jelena Marjanović, Dušica Maksimović, Nađa Labudović, Tamara Mašović, Dragana Dabetić i Katarina Bogavac. Za đaka generacije proglašena je Dušica Maksimović, a učenici koji su predstavljali školu na republičkom takmičenju na Cetinju dobili su specijalne pohvale, za engleski jezik, Sanja Obradović i Marko Ćorović, za postignuto znanje iz istorije. Priznanja su, na svečan način, ur! učili Živko Šekularac, direktor škole i njegov pomoćnik, Dragana Bojičić.
Subscribe to:
Posts (Atom)