Niko više ne zavadi Andriju i Aliju, Predraga i Haruna

"Milo", "Milo", "Milo" - skandirale su sinoć u Beranama pristalice bloka za zajedničku državu ime crnogorskog premijera, ali dok su odgovarali na pitanja čelnika unionista: ko je opljačkao i podijelio Crnu Goru, zatvorio fabrike, ojadio narod...
Lideri "multietničkog bloka, okupljenih pod jednom zastavom" obećali su sinoć prepunoj sali beranskog sportskog centra da će 21. maja "staviti tačku na političku karijeru Mila Đukanovića", te da će istog dana zajednička država proslaviti još jednu "veliku, istorijsku pobjedu".
Prvi čovjek ideje za opstanak SCG Predrag Bulatović ponovo je pozvao sve građane da izađu na referendum i zaokruže "ne", tvrdeći da će izlaznost od 85 odsto "potući do nogu crnogorski režim". "Sa tom izlaznošću imaćemo 10 hiljada glasova više nego oni".
On je opomenuo prisutne da se ne boje i ne vjeruju anketama "nekakvog Damara i Cedema", koje predviđaju da će suverenisti osvojiti oko 57 odsto glasova. "Uhvaćeni su u prevari. Ne vjerujte njihovim istraživanjima i optimizmu, jer ih je uhvatila panika", rekao je Bulatović. "Oni bi tada morali da osvoje 52 odsto od ukupnog biračkog tijela...Samo obmanjuju javnost, do juče su od Evrope tražili da granica bude 40 odsto ukupnih birača".
Naglašavajući da Vlada usvajanjem deklaracije o evropskim integracijama samo obmanjuje narod, Bulatović je optužio Đukanovića da mu trebaju "dvije deklaracije, dva jezika, dvije crkve...". "O kakvom se prevarantu radi, neka zapamti Crna Gora za sva vremena", rekao je on.
Odmah nakon što je masa počela da skandira "Srbija, Srbija", a Miomir Vojinović (SNP) pokušao da je navede na "Crna Gora-Srbija" - takva pjesma je prihvaćena prije Bulatovićevog govora izlaska na binu - predstavnik Bošnjačkog bloka Harun Hadžić je rekao da EU i SAD već računaju na "ovu opoziciju, kao na partnera".
"Bilo je potrebno 17 godina da Bošnjaci shvate da ova vlast vodi pogubnu politiku po njih", rekao je on, izražavajući čuđenje što EU još nije "diskvalifikovala iz igre crnogorski režim koji izaziva međunacionalnu mržnju i netoleranciju”.
Kada je sišao sa bine, Hadžiću je prišao Bulatović, podigao mu ruku i okrenuo ga prema publici, što je pozdravljeno dugotrajnim aplauzom.
"Niko više neće moći da zavadi Andriju i Aliju, Predraga i Haruna. Dosta je bilo podjela, pružamo ruku svakom čestitom čovjeku", rekao je predsjednik SNS Andrija Mandić.
On je ocijenio je da su Crnogorci zarobljenici jednog čovjeka i nedemokratskog režima.
"Nema policajca, ni radnika u javnom preduzeću, koji žive od svojih mizernih plata, a koji neće zaokružiti “ne” na referendumu", ocijenio je Mandić.
On je rekao da će "ovi što vrše pritisak na građane i Milovi tajkuni”, nakon 22. maja osjetiti "snagu pravne države".
"Kriminalci pravo u zatvor", rekao je Mandić.
Promovišući novi slogan - "Neka osmjeh blista s lica, ostala je zajednica", lider NS Predrag Popović je ponovio da "režim nije imao rašta" raspisivati referendum, ali da će ga sad "imati i izgubiti". "Mrze Srbiju i svoju braću, a mržnja nikada nije odnijela pobjedu".
Predsjednik DSS Ranko Kadić je ocijenio da će Crna Gora i nakon 21. maja ostati sa Srbijom, "koja svake godine na primorju ostavi preko 100 miliona eura i sa Srbijom koja ne zna da glasa ni za svoju pjesmu na Evroviziji".

PONOVO VATROMET
Kao i nakon skupa u Mojkovcu, građani Berana mogli su sinoć da uživaju u petominutnom "pobjedničkom vatrometu", promotivnog skupa "Crna Gora nije na prodaju".
Uz zastave SCG, koje su preovladavale salom sportskog centra, ovog puta su se vijorile i zastavice Evropske unije.
Bulatović je tokom svog govora tražio da se visoko podigne veliki transparent "Crna Gora i Srbija to je jedna familija", koji je bio izložen na tribinama.
U Berane su prije početka skupa doputovali brojni autobusi, kombi-vozila i putnički automobli, okićeni trobojkama državne zajednice. Ispred hale SC, bio je postavljen veliki video bim i ozvučenje.
VIJESTI

Dom kulturno stjecište

Kad god dođem u Berane, a dolazim često po novinarskom zadatku, svratim kod mog profesora i književnika Miloša Vulevića u Polimskoj broj 20. Vrata njegovog doma su uvijek otvorena za prijatelja i namjernika. Ne samo nama koji smo se bavili literaturnom, nego svima onima koji su voljeli knjigu.
Miloš Vulević bio mi je profesor književnosti u beranskoj gimnaziji. Njegova predavanja o literaturi i danas se pamte i prepričavaju. Bili su to pravi biseri iz književnosti. Kome je god on predavao zavolio je literaturu, ili je postao pisac. A iznjedrio je značajan broj stvaralaca koji su poznati u našoj zemlji. I poslije, tokom studija, a i danas, dolazim u njegov dom. On je, u stvari, bio i ostao ambasador literature, knjige. Njegova supruga Beba prima nas široka srca, kuva kafu, donosi vasojevićku šljivovicu, toplo nam je u njihovoj kući. Profesor strpljiv, priča o novim pročitanim knjigama, stvaraocima. Uvijek puna kuća, jedni odlaze drugi dolaze, razgovara se. Tu su mladi stvaraoci, stariji pisci, studenti, ljubitelji literature. Uvijek je tu da pomogne, uputi, da posudi knjigu iz svoje biblioteke. Njegov dom je, praktično, više od 50 godina stjecište stvaralaca, u neku ruku postao Dom kulture. Bio je Miloš Vulević kućni prijatelj sa Mihailom Lalićem, Radovanom Zogovićem, Dušanom Kostićem, Ćamilom Sijerićem, akademikom Milosavom Babovićem, akademikom Miljanom Mojaševićem.
Kod njega i danas svraćaju, čuje se telefonom sa njima, šalju mu knjige sa posvetama, Radonja Vešović, Čedo Vuković, akademik Radomir Ivanović, Miladin Ćulafić, Radosav Stojanović, Dale Ćulafić, Dobrašin Jelić, Vukman Otašević, Ljubislav Milićević, i drugi. Poklanjaju mu pisci knjige, šalju poštom, on piše prikaze, eseje, osvrte na njihova djela, objavljuje u časopisima širom naše zemlje, govori o knjigama na književnim večerima. Jednom riječju, prati sve što se danas događa na književnom planu i u kulturi kod nas.
Kad sam god dolazio kod književnika Miloša Vulevića uvijek sam moju dušu ispunio novim nadahnućem. Nezaboravni su to razgovori sa njim o literaturi, o poziji. Prosto odete ispunjeni blaženstvom, željom da kupite knjigu o kojoj je Vulević pričao. U njemu je vatra koja se ne može objasniti, baš ona vatra o kojoj piše Branko Miljković. To je vatra duše, literature koja svijetli iznutra i zrači svojom toplinom i neposrednošću. Eto, takav je, trajan, nezamjeljiv književnik Miloš Vulević, za koga će vam svako u Beranam reći riječi hvala i poštovanja.

Život posvećen literaturi
Miloš Vulević je rođen 1929. godine u selu Trešnjevu kod Andrijevice. Završio je Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, odsjek za rusku književnost i jezik i za jugoslovensku književnost. Tri decenije predavao je književnost u ivangradskoj (sada Berane) gimnaziji. Eseje i prikaze objavljuje u mnogim književnim časopisima i listovima. Objavio je knjigu eseja o pjesniku Dušanu Kostiću “Daljinama u pohode”, “Eseji”, te knjigu (susreta) sa Mihailom Lalićem pod naslovom “Lelejske česme Mihaila Lalića” i knjigu kratkih priča “Garančića gora”. Živi i stvara u Beranama.
DAN

Pomoć za malog Aldemara

Na inicijativu profesora kotorskog Fakulteta za pomorstvo dr Danila Đurovića, studenti druge godine Odsjeka za menadžment odlučili su da 300 eura, koliko im je ostalo od sponzorstva za projekat, uplate za liječenje četvorogodišnjeg Aldemara Babačića iz Berana.
U dopisu dostavljenom "Vijestima", Đurović i studenti su istakli "da žele da svojim skromnim studentskim prilogom doprinesu uspješnom liječenju i ozdravljenju dragog Aldemara".
Oni su naveli da su kao redovni čitaoci "Vijesti" 20. aprila pročitali tekst "Ima nade da Aldemar progleda", nakon čega su odlučili da mu pomognu. Četvorogodišnji Aldemar je slijep od rođenja, ali je nova terapija pokazala da ima nade za njegovo izliječenje. Porodica Babačić živi u veoma teškim ekonomskim uslovima.
- Zahvaljujući sponzorima, a u okviru izučavanja gradiva iz ekološkog menadžmenta, 10. aprila uspješno smo realizovali pilot projekat "Toplina naše svjetlosti neka bude proljeće u nama". On se odnosio na humano druženje hendikepiranih, te štićenika Doma starih iz Risna, kao i drugih osoba sa kojima smo se tog dana svesrdno družili - navodi se u saopštenju koje su potpisali njihov mentor profesor Đurović, Albina Šabović, Ana Papan, Tina Mirašević, Ivan Čizmović i drugi studenti druge godine Odsjeka za menadžment.
VIJESTI

“Patriote” prijete Jašaroviću

Sudija Osnovnog suda u Beranama, Isko Jašarović saopštio je juče da je izložen maltretiranju i prijetnjama zbog suđenja za krađu oružja i municije u vrijeme NATO intervencije 1999. godine.
Taj predmet, u kome su okrivljeni Goran Bulatović i Vesko Ralević, do ukidanja je bio u nadležnosti vojnog pravosuđa, a onda je prebačen u beranski sud.
Juče je trebalo da bude održan glavni pretres, ali se pozivu odazvao samo Bulatović, dok se Ralević i svjedok Ranko Radičević nijesu pojavili pred sudom.
Okrivljeni Bulatović je kazao da i on dobija anonimne prijetnje, kako je kazao, od ljudi koji se predstavljaju kao "patriote".
- Optužen sam za navodnu pljačku puške, 1999. godine, kada sam bio u rezervi. Prvo ročište bilo je zakazano za 3.april, ali sam se samo ja odazvao i saopštio sudiji Jašaroviću da poziv za svjedočenje treba da uputi Radičeviću, bivšem službeniku CB Berane, koji je u rezervi obavljao posao majora vojne policije. Zbog sumnje da sam ukrao pušku, vojni policajci su me tukli u mjestu Buče. Oni su, u stvari, htjeli da mi pripišu pljačku više pušaka - naglasio je Bulatović i dodao da je i tada i danas bio izložen pritiscima i da se u tom pogledu ništa nije promijenilo.
Sudija Jašarović je potvrdio da je glavni pretres trebalo da se održi 3. aprila, ali se odazvao samo Bulatović koji je predložio saslušanje Radičevića u svojstvu svjedoka. Sudija je prihvatio taj predlog i pozvao svjedoka da da iskaz pred sudom.
- Nekoliko dana prije zakazivanja novog glavnog pretresa, bez bilo kakve najave, u moju kancelariju je ušao Radičević. Vikao je “Ko ste vi da nam sudite, i da nas pozivate na sud”. Prijetio mi je i psovao premijera i državu - kazao je Jašarović.
On je rekao da je nakon takvog nastupa izbacio Radičevićeva iz kancelarije i dodao da ga je nakon toga Radičević verbalno napao u centru grada i opet počeo da ga vrijeđa.
Jašarović je istakao da ga nikakve prijetnje “patriota” neće obeshrabriti i da će sudijsku funkciju i dalje obavljati časno i dosljedno.
VIJESTI

Mrtva beba na smetlištu

Pretražujući otpad na gradskoj deponiji u selu Zaostro kod Berana, grupa Roma pronašla je prekjuče beživotno tijelo novorođenečeta, koje je bilo zakopano u improvizovanom grobu.
Službenici Centra bezbjednosti Berane juče su, zajedno sa Iskom Jašarovićem, istražnim sudijom Osnovnog suda, obavili uviđaj, nakon čega je tijelo bebe prebačeno u beransku bolnicu.
Sudija Jašarović je kazao, da su Romi, pretražujući deponiju, na livadi primijetili mali prostor ograđen kamenjem, pa su povjerovali da je riječ o grobu. Oni su pomjerili kamenje i zemlju i otkrili leš bebe koji se nalazio u najlon kesi. Na glavi novorođenčeta vidjeli su se tragovi krvi, ispričali su Romi policiji.
- Odmah su alarmirali radnike JP "Komunalno", a oni policiju koja je izašla na lice mjesta - kazao je Jašarović, dodajući da do obdukcije nije moguće saopštavati kojeg je pola beba i koliko je stara. On je kazao da je naredio obdukciju, koju će danas obaviti Dragana Čukić, vještak sudske medicine iz Podgorice.
Gradska deponija, koja je nedavno formirana u selu Zaostro, na nenaseljenoj lokaciji, udaljena je oko pet kilometara od grada.
U Crnoj Gori je u proteklih godinu dana evidentirano šest slučajeva ubijanja novorođenčadi.
U podgoričkom naselju Vrela ribnička, 27. januara prošle godine tek rođena djevojčica ostavljena je da umre na snijegu. Leš bebe u čeljustima pasa lutalica, koji su je rastrzali, prvi su ugledali dječaci iz naselja.
Samo 20-ak dana kasnije, u drugom dijelu Podgorice, pronađen je još jedan leš muškog novorođenčeta. Bebino beživotno tijelo pronađeno je u kontejneru ispred zgrade "Američkog centra".
U beranskom naselju Hareme, 24. marta prošle godine, u grmlju u blizini Limskog mosta, pronađena je mrtva ženska beba.
Tri mjeseca kasnije, 6. jula u bjelopoljskom naselju Strojtanica, među razbacanim smećem koje je voda nanijela na obalu, nađen je leš muškog novorođenčeta.
10. januara ove godine, mrtva beba ostavljena je na smetlištu u blizini Carevog mosta u Nikšiću.
VIJESTI

“Koroškom” dvotrećinsko vlasništvo “Polimke”

Skupština akcionara AD Polimka iz Berana donijela je odluku da se omogući OZ Koveksu dvotrećinsko upravljanje tim kolektivom, čime je otklonjena i posljednja prepreka u davno najavljenoj privatizaciji tog kolektiva. Pomenutom odlukom ispunjeni su svi zahtjevi koje je Koroški tražio kako bi ušao u privatizaciju beranske fabrike kože.
Tender za prodaju većinskog paketa akcija AD Polimka otvoren je u septembru 2004. godine, a jedina firma koja se prijavila na njega jeste Holding kompanija Koroški iz Slovenije. Pregovori između predstavnika te firme i Agencije za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja i Polimke sa druge strane traju već godinu i po dana, a jednom su bili prekinuti.
Koroški je u svojoj ponudi naveo da je spreman da zaposli 60 radnika, kojima garantuje bruto platu od 375 eura, a još 30 radnika će biti na čekanju i, kako je saopšteno, biće zaposleno tri mjeseca nakon privatizacije. Za sve one koji su zainteresovani za napuštanje radnog mjesta, Koroški je ponudio 4.000 eura, kao i isplatu po 2.000 eura svakom radniku na ime neisplaćenih ličnih dohodaka. Koroški se ponudom obavezao i na investiciona ulaganja od 6.700.000 eura.
Prema riječima Ranka Veljića, predsjednika Sindikata AD Polimka, odlukom Skupštine akcionara udovoljeno je svim zahtjevima slovenačkog partnera, a sada je na njemu da povuče poteze.
- Za isplatu 4.000 eura po radnom mjestu, uz nadoknadu za neisplaćene lične dohotke, prijavilo se više od 60 radnika. Nadamo se brzom završetku započete privatizacije i konačnom pokretanju mašina - zaključio je Veljić.
Većinski paket akcija u AD Polimka ima Vlada Crne Gore i državni fondovi. Proces proizvodnje u tom kolektivu, koji trenutno broji oko 120 radnika, prekinut je prije tri godine, a zaposlenima se duguje 30-ak ličnih dohodaka.
DAN

Prebili aktivistu bloka za zajedničku državu

Postupajući po prekršajnoj prijavi beranskog CB-a, Područni organ za prekršaje u Beranama kaznio je Marjana Nedovića i Aleksandra Jankovića sa po 300 eura kazne. Nedović i Janković su kažnjeni zbog učešća u tuči, koja se desila preksinoć, oko dva časa, ispred kafe bara “Koloseum”, u kojoj je teže povrijeđen Miroslav Tomović (36), iz Berana.

Tomović je zbog zadobijenih povreda, od kojih mu prijeti gubitak desnog oka, dobio uput za liječenje u Klinički centar u Podgorici. Prebijanje Tomovića dobilo je i političke dimenzije, jer se radi o jednom od aktivista DSS-a Berane, pa se iz tog razloga oglasio i Opštinski odbor te partije.
Kako je navedeno u saopštenju Vladimira Boričića, predsjednika OO DSS-a Berane, istog dana su se desila dva teška incidenta, napadi na aktiviste te partije i bloka za zajedničku državu.
- Prvi incident je lomljenje stakala na prostorijama naše partije u Murini, a drugi u Beranama, kada je brutalno pretučen jedan od naših aktivista Miroslav-Bruno Tomović. O incidentima smo obavijestili vrh DSS-a i republički blok za zajedničku državu, a od nadležnih državnih institucija zahtijevamo da se u potpunosti rasvijetle ovi nemili slučajevi - istakao je Boričić. On je dodao “da se dešavaju ekscesi, koje uglavnom izazivaju pripadnici suverenističke opcije”, jer su, kako je naglasio, “svjesni da se njihov projekat nalazi na silaznoj putanji”.
Prema riječima povrijeđenog Miroslava Tomovića, koji je “Danu” dao izjavu neposredno prije odlaska za Podgoricu, on i njegov sinovac Goran izašli su sa dvije djevojke iz lokala “Koloseum”, gdje se nalazio Marjan Nedović sa grupom momaka, koji je počeo da ih provocira. On je istakao da je djevojke poslao kući autom jednog druga, a da su se Nedović i grupa mladića ustremili na njega, govoreći mu “da ga znaju sa Litije na Žabljaku”. Nedović mu je, kako je kazao, zaprijetio riječima: “Ti si noćas moj, objesiću te za topolu”. On je istakao da ga je Nedović udario dvaput u predjelu desne proteze povrijeđenog oka, te da su mu se pridružili i ostali mladići, koji su ga udarali u predjelu glave. Tomović je naveo da je u tom trenutku naišla policija, koja je uhvatila Nedovića i Jankovića, dok su ostali pobjegli. Prema njegovim riječima, odveden je u bolnicu, gdje je konstatovano krvarenje desnog oka, a zatim je vraćen u CB, kako bi dao izjavu.
- U policiji se već nalazio Marjan Nedović i njegov brat, inače radnik ANB-a u Rožajama. Pozvan sam da dam izjavu, a od mene je traženo da potpišem falsifikat, što sam odbio, jer u izjavi nije bilo navedeno da me je tuklo više ljudi, već su stojala samo imena Nedovića i Jankovića. Iz razloga falsifikovanja izjave tužiću službenike CB-a, dok ću ostale tužiti zbog nanošenja teških tjelesnih povreda i pretrpljenog straha - zaključio je Tomović.
On je dodao da misli da je sve bilo isplanirano na političkom nivou, odnosno da je postao žrtva jer je “otkrio nekoliko slučajeva malverzacija sa ličnim kartama, koje se dešavaju zbog predstojećeg referenduma”.
DAN

Najprecizniji Orle i Milovan

U Beranama je u subotu održano takmičenje u lovnom streljaštvu, koje je organizovala Lovačka organizacija Crne Gore i Lovačko društvo “Ivangrad” iz Berana. U gađanju fiksne mete divljeg vepra, kako se navodi u saopštenju Lovačkog saveza, takmičilo se 86 lovaca iz osam društava iz Berana, Bijelog Polja, Plava, Gusinja, Petnjice i Andrijevice.
U kategoriji seniori-strijelci prvo mjesto i zlatnu medalju Lovačkog saveza osvojio je Orle Bektešević član Lovačke organizacija “Maja Karanfil” iz Gusinja. Drugo mjesto i srebrenu medalju osvojio je Miodrag Šćekić član “Ivangrada”. Treće mjesto i bronzanu medalju osvojio je Milo Pajković član LO “Petnjica”.
U kategoriji seniori-lovci prvo mjesto i zlatnu medalju osvojio je Milovan Radojević član LO “Ivangrad”. Drugo mjesto i srebrnu medalju osvojio je Edin Bajraktarević član LO “Hridsko jezero” iz Plava. Treće mjesto i bronzanu medalju osvojio je Željko Čukić član “Ivangrada”.
Takmičenjem je rukovodio predsjednik Komisije za lovno streljaštvo pri Lovačkom savezu Crne Gore Dušan Vratnica.
- Više od samog takmičenja po utiscima svih bilo je druženje koje je potrajalo dugo poslije takmičenja. To je bio i jedan u nizu radnih sastanaka rukovodstva Saveza sa predstavnicima lovačkih društava koji na ovim prostorima gazduju sa lovištima. Sve lovočuvarske službe društava, koja su učestvovala na takmičenju, su od Lovačkog saveza dobile uniforme - navodi se u saopštenju Lovačkog saveza, koji je najavio slična takmičenja i u drugim gradovima.
VIJESTI

Opljačkali starca

Višem sudu u Bijelom Polju stigla je optužnica koju je podigao zamjenik višeg državnog tužioca Milosav Veličković protiv Aleksandra Boričića ( 20) i njegovog maloljetnog sugrađanina V.K. (17). U optužnici stoji da su 24. oktobra prošle godine dva sata iza ponoći u selu Goražde kod Berana Boričić i V.K. u namjeri da sebi pribave protivpravnu imovinsku korist upotrijebili silu i prijetnju prema Gavrilu Kastratoviću ( 80). Prvo su odvalili ulazna vrata kuće u kojoj je starac spavao u jednoj sobi. Maloljetni V.K. je starcu vezao kaišem ruke dok je ležao i nakon toga obojica mu prijetili da će ga ubiti ukoliko im ne da novac i mobilni telefon. Kad je starac počeo da doziva pomoć, stavili su mu jastuk na glavu, udarali ga pesnicama po tijelu i psovali majku. Uzeli su mu 54 eura i mobilni telefon sa punjačem, nakon čega su se udaljili u nepoznatom pravcu, ostavljajući starca svezanog, čime su izvršili krivično djelo razbojništvo, kaže se u optužnici.
DAN

Pucaće u mete

Lovački savez Crne Gore i Lovačka organizacija “Ivangrad” iz Berana u subotu sa početkom u 10 časova u Beranama, na gradskom strelištu organizuju takmičenje u lovnom streljaštvu - “Lovački kup”, disciplina - gađanje fiksne mete divljači (vepra, srndaća) stojeći na 100 metara (lovačkim stilom).
U saopštenju Lovačkog saveza se navodi da će se takmičiti članovi lovačkih društava iz Berana, Petnjice, Bijelog Polja, Andrijevice, Rožaja, Plava i Gusinja, u kategorijama juniori, seniori lovci, seniori strijelci i veterani.
Takmičenje je za sve učesnike je besplatno, a puške i municiju, kao i nagrade za pobjednike obezbijedio je Lovački savez Crne Gore.
- Ovakva i slična takmičenja će se održavati i u drugim gradovima Crne Gore, u skladu sa programom lovnog streljaštva za 2006. godinu - navodi se u saopštenju Lovačkog saveza, koji napominje da svaki učesnik mora imati člansku kartu društva kojem pripada.
VIJESTI

Za Berance 11 prvih mjesta

Na jubilarnoj Četrdesetoj smotri učenika osnovnih škola sa sjeveroistoka Crne Gore, koja je proteklog vikenda održana u Plavu, za plasman na republičko takmičenje polovinom maja u Nikšiću izborilo se 29 takmičara iz Berana.
Među 297 učenika iz Berana, Plava, Andrijevice i Rožaja, djeca iz Berana osvojila su 11 prvih mjesta. Kao šampioni na republičko takmičenje iz Berana će za Nikšić ići Ivana Vuković, Filip Lutovac, Luka Šćepanović, Ines Kožar, Anđela Đukić, Aleksa Knežević, Jelena Šoškić, Aleksandra Radivojević, Ana Komatina, Anđela Đukić i Ivana Supić.
Domaćin četrdesete smotre znansja osnovaca bila je Osnovna škola ''Hajro Šahmanović'' u Plavu. U četiri opštine na sjeveroistoku Crne Gore ima oko 11 hiljada učenika osnovnih škola.
REPUBLIKA

“Taman neka nas tuku”

Nastavnik fizičkog vaspitanja u beranskoj Osnovnoj školi ''Radomir Mitrović'' - Tomislav Knežević kažnjen je prekršajno sa 200 eura zato što je prilikom smirivanja tuče između djece u holu škole, blago udario jednog problematičnog učenika, dok je učenik M.M, koji je njega klasičnim nokautom nakon toga gotovo oborio s nogu – ukoren kao maloljetnik.
Sudija za prekršaje Branka Pantović Republici je kazala da je sud odradio sve po Zakonu, i da je, uzimajući sve okolnosti u obzir, minimalnu kaznu za tu vrstu prekršaja koji je nastavniku policijskom prijavom stavljen na teret, praktično prepolovio.
- Ja ne ulazim u to da li je policija trebalo da podnese prijavu protiv profesora, ali sam, upravo imajući u vidu čitavu situaciju izrekla kaznu duplo manju od minimalne. Kada je prijava već stigla, moralo je biti presuđeno i mislim da je sve u Sudu za prekršaje urađeno po slovu Zakona. Petnaestogodišnjem M.M i njegovom drugu, kao maloljetnicima, mogla sam izreći samo ukor - kazala je Pantovićeva.
Ona je naglasila da je odluka o kazni objavljena, a da će za dan-dva o tome i zvanično obavijestiti stranke.
Incident u Osnovnoj školi ''Radomir Mitrović'' se dogodio prošlog petka u prijepodnevnoj smjeni, u pauzi između četvrtog i petog časa. Nastavnik fizičkog vaspitanja Tomislav Knežević je pokušao da interveniše i zavede red u holu škole nakon tuče u kojoj je deblji kraj protiv grupe huligančića izvukao dežurni učenik. Knežević nije krio da je đaka M.M, kada je pokušao da pobjegne, vaspitno blago udario po vratu, našta je dječak uzvratio salvom psovki, a potom i pesnicom.
Djeca koja su bili očevici događaja sa strahom pričaju o svemu, plašeči se odmazde problematičnih učenika. Više njih je potvrdilo da je profesor pred penzijom doživio klasični nokaut, i da su ga od padanja na zemlju sačuvala vrata na koja se naslonio, nakon nekoliko koraka unazad, s ustima punim krvi.
Poslije intervencije drugih profesora koji su se zatekli u holu i uspjeli da situaciju smire, upravo je nastavnik bio taj koji je pozvao policiju, od koje je, nakon uviđaja, na kraju i sam dobio prijavu za ''nevaspitne metode''.
Prema riječima direktora škole Šata Ajdarpašića, koji je toga dana bio na službenom putu, u školi će biti formirana komisija koja će interno ispitati slučaj, nezavisno od policijskog postupka, i predložiti mjere za prevazilaženje situacije koja je uzburkala strasti profesora.
- Budući da toga dana nijesam bio u Beranama, vjerovatno ću ovlastiti nekoga od pomoćnika da vodi čitav postupak. Vjerujem ipak da ćemo uspjeti da smirimo strasti i da prevaziđemo ovu tešku situaciju - rekao je Ajdarpašić.
Incident nije ostao bez odjeka ni u širem okruženju. Slučaj je tema prepričavanja ovih dana u gradu na Limu, a javnost je zapanjena ishodom i šokirana postupkom učenika M.M, koji je samo nekoliko mjeseci ranije iz druge osnovne škole isključen zbog velikog broja jedinica i izazivanja tuča. Nastavniku Kneževiću se u tridestšestogodišnjoj karijeri ništa slično nije dogodilo, a kolege i učenici ga poznaju kao tolerantnog vaspitača.
- Novi zakon je takav da učenici mogu praktično da nas tuku, mi ne smijemo da intervenišemo. I taman smo zaslužili da nas biju, čak i osnovci - kaže jedna mlada profesorica.
REPUBLIKA

Osam povrijeđenih u sudaru četiri vozila

U udesu četiri vozila, juče oko 12 časova u Zatonu na putu Ribarevine - Berane pet osoba je teško, a tri lakše povrijeđene.
Teške povrede zadobili su vozač kombi-furgona (RH 12125) Šefik Mulić (43), iz bjelopoljskog sela Goduša na privremenom radu u Norveškoj, njegova supruga Sadika Dizdarević (25) i brat Mirsad Mulić (40), te vozač kombija (BP 276-69) Vaso Šarčević (28) i njegov saputnik Željko Nedović, dok su lakše povrijeđeni vozač “pasata” (BP 279-61) Rade Gačević (39), njegova supruga Danka (28) i petogodišnji sin Milorad.
Načelnik hitne službe bjelopoljskog doma zdravlja, dr Elvedina Numanović saopštila je “Vijestima” da su Gačevići nakon neophodne obrade pušteni kući, dok su ostali povrijeđeni smješteni na hirurško odjeljenje. Ortoped dr Pero Asanović kazao je da su svi povrijeđeni van životne opasnosti i da je njihovo zdravstveno stanje za sada stabilno.
Kako “Vijesti” saznaju, do nezgode je došlo kada je Mulić, vozeći prema Beranama, zakačio autobus “Nokić kompani” (BA 318-85) koji je išao iz suprotnog pravca, zatim je otpozadi udario Gačevićev “pasat” i izgurao ga s puta. Nakon toga, udario je u Šarčevićev kombi koji je išao iz pravca Berana i oba kombija su završila pored obližnjeg kioska. Osim vozača Mulića, iz kombija su ispali i njegova supruga i brat.
- Ništa nije nagovještavalo da će doći do udesa. Sjedjela sam naprijed sa djeverom, dok je Šefik vozio. Vidjela sam da nam u susret ide autobus i odjednom sam osjetila udar. Onesvijestila sam se. Došla sam sebi kada me je neko polio vodom. Ležala sam pored kombija. Čula se vriska i galama. Vidjela sam djevera koji se osvijestio pošto su ga polili vodom, dok je Šefik ležao nepomičan, pomislila sam na najgore - ispričala je “Vijestima” Sadika Dizdarević.
Osim smrskanih vozila, na mjestu nesreće mogle su se vidjeti i razbacane kese sa hranom i druge stvari.
Uviđaj je obavio istražni sudija bjelopoljskog Osnovnog suda mr Nebojša Golubović, zajedno sa vještakom za saobraćaj Milenkom Čabarkapom i ekipom policije. Dok je trajao uviđaj, saobraćaj je bio u prekidu u oba smjera više od dva sata.
VIJESTI

Slovaci ipak preuzimaju Rudnik mrkog uglja

Sa slovačkom kompanijom "Oz koveks" postignut je načelni dogovor o Rudniku mrkog uglja u Beranama i predstavnici te kompanije bi ove sedmice trebalo da doputuju u Crnu Goru zbog sklapanja kupoprodajnog posla.
Mogućnost da beranski Rudnik bude brzo prodat najavio je prošle sedmice ministar ekonomije Predrag Bošković, prilikom posjete Beranama. On je rekao da će "tri velike socijalističke fabrike uz dobru privatizaciju biti stavljene na noge narednih dana", precizirajući da se radi o Rudniku uglja, Fabrici kože i Fabrici papira.
Republika saznaje iz krugova koji su bili uključeni u pregovore o Rudniku uglja da je kompanija "Oz koveks" odustala od preuzimanja energane bivše fabrike celuloze i papira, što su bili postavili kao uslov da kupe Rudnik, ali da su zato ponudili manju cijenu, kao i nešto manja investiciona ulaganja.
- 'Oz koveks' je zbog nemogućnosti da uz Rudnik uglja kupi i energanu bivše fabrike celuloze i papira, umanjio cijenu sa 300 na 160 hiljada, s tim da preostalih stotinu hiljada, preko depozita koji su ranije dali, plate naknadno, ali da zato odmah počnu investiciona ulaganja od tri miliona eura i pripreme za proizvodnju - kazao je taj izvor.
Prema njegovim riječima, problem predstavljaju potraživanja radnika kao prioritenih povjerilaca, koja iznose od 300 do 350 hiljada eura.
- Polovina od toga bi, dakle, bilo 'pokriveno' kupoprodajnom cijenom, dok bi drugu polovinu trebalo da kao obavezu izmirenja u ratama preuzme Vlada - kazao je on.
Slovačka kompanija "Oz koveks" beranski rudnik uglja je kupila na javnoj licitaciji početkom prošle godine za trista hiljada eura, i uz obavezu investicionih ulaganja od 4,7 miliona eura. Oni su naknadno postavili kao uslov da ostanu u poslu i kupovinu stare energane. Nemogućnost dogovora o energani, koja je valsništvo Fabrike papira, dovela je do njihovog odustajanja od kupovine poslije dugih pregovora.
Nakon toga održana je još jedna licitacija sa znatno većom početnom cijenom na kojoj nije bilo zainteresovanih kupaca. Kada je najavljen naredni oglas, Slovaci su se obratili direktnim pismom Vladi i zatražili nastavak pregovora.
- Plan koji Slovaci imaju sa Rudnikom veoma je ozbiljan. Oni imaju stručnjake koji bi odmah počeli izmještanje opreme iz jednog okna i pripremu za proizvodnju u drugom polju - kazao je sagovornik Republike.
On smatra da je Rudnik bolje i besplatno dati samo da se pokrene proizvodnja, nego da se produžava agonija i propadnu vrijedne mašine koje su ostale u jami poslije prve neuspjele privatizacije.
- 'Oz koveks' sigurno ne bi ostao samo na vađenju uglja. Njima je rudnik trebalo da bude samo polazna osnova za nove poslove. Njihov cilj je bio da aktiviraju energanu i da proizvode struju. Kada to nijesu izdejstvovali, planiraju da otvore pogon za izradu ugljenih briketa od sitnih frakcija i ugljene prašine - rekao je taj izvor.
Na završnim razgovorima, koji bi trebalo da se održe u narednih nekoliko dana, biće definisan broj zaposlenih. Slovaci bi, kako se saznaje, doveli samo dva do tri administrativna radnika i nekoliko stručnjaka za rad u jami, dok bi sve ostale profile kadrova, kao i rudare angažovali iz Berana.
Proizvodnja u Rudniku mrkog uglja stoji već nekoliko godina, a iz prethodne privatizacije ostale su samo vrijedne mašine. Kroz stečaj je rađeno na održavanju vitalnih funkcija jame i čuvanju opreme u njoj. Neki poznavaci prilika tvrde da je i prethodna firma iz Slovačke, «HBP», bila veoma ozbiljna, ali da su imali manje ozbiljnog partnera u «Gradeksu» iz Vojvodine, zbog čega je ta privatizacija završena neslavno. Utisak je da su poslije nekoliko godina pauziranja, štrajkova i neizvjesnosti, u ovom trenutku svi spremni na kompromise da bi iz beranskih rudokopa ponovo počelo da se izvlači 'crno zlato'. Ranije je procijenjeno da je za pripremu novog polja, izmještanje mašina i pokretanje proizvodnje potrebno makar 500 hiljada eura.
REPUBLIKA

Balkanski sindrom

Eto to smo mi! Mi Balkanci, ljudi bez tolerancije, sa dugim, dužim od praistorije, pamćenjem. Mi sa Balkanskog poluostrva se uopšte ne razlikujemo, bez obzira na boju kose, očiju, na jezik koji (ne)razumijemo, na shvatanja koja su nam nejasna, na toleranciju koju neposjedujemo, na, na... Priča sa neobičnim uvodom, ako je na ovim našim prostorima išta više neobično počinje iz Berana gdje je u srijedu odigrama prvenstvena utakmica trećeg ranga domaćeg šampionata. Igrali su komšije iz Berana i Rožaja. Ko preči, ili tačnije ko bliži? Niti ko preči niti ko bliži, pa opet mnogo balkanskog primitivizma u susretu koji je trebao biti samo fudbalska utakmica dveju, po kvalitetu skromnih ekipa. I kada se takve ekipe sastanu na zelenom pravougaoniku neće biti ništa spektakularno, ali...
Igru smo opisivali u izvještajima, no igru oko utakmice nijesmo do kraja prezentirali balkanskoj javnosti. Možda i griješimo što čitaoce zamaramo svakdnevnicom koju najbolje poznajemo. Okupilo se na gradskom stadionu preko 5000 duša. Došli da vide i navijaju i ništa čudno, da je to navijanje bilo sportsko u potpunosti. Skandirali su navijači Beranama, Srbiji, nosili zastave klupske, srpske, trobojke, one sa ocilima, u vazduh podizali tri prsta, pa šta? Ništa. Sve je to regularno i u granicama svakodnevnice, slično uostalom kao u prvoj utakmici u Rožajama kada su domaći navijači klicali svojem gradu, klubu, podizali dva prsta u znak pobjede, ali... nije korektno “klati Turke” u Beranama ili “ kititi vrbe Srbima” u gradu 30 kilometara istočnije. Ako su Beranci Srbi i neka su, ono nijesu Rožajci Turci i te mlade momke ne treba poistovećivati sa Anadolcima, Seldžucima..., ili bilo kojim Azijatima. Fudbaleri Ibra su prije svega sportisti, zatim muhamedanci iz Crne Gore kojima je najveći grijeh što u Turskoj imaju nekog od rodbine, ili možda to, što za razliku od komšija iz Berana idu u džamiju. Nije bilo lijepo čuti poklike “Stritbojsa” o klanju Turaka, ali se i mnogo toga lijepog moglo vidjeti u srijedu na centralnoj manifestaciji proljeća u gradu podno Jasikovca. Prije svega gest gradonačelnika Berana Relje Jovančevića nakon pomenute utakmice. Uvidjevši da se igrači Ibra, bez nekog ozbiljnijeg razloga plaše da napuste teren stadina pod Bogavskim brdom, sašao je iz publike i zajedno sa predsjednikom kluba domaćina Sašom Pešićem pošao do gostujućih igrača, porazgovarao i pomogao da prevaziđu pretjerani strah i bezbjedno pođu do svlačionica. Pomogli su mu u namjeri i igrači Berana. Zagrlili su se i zajedno ušli u tunel. Za pohvalu gest gradonačelnika, za pohvalu gest predsjednika, domaćih igrača..., ali nije pohvalna naježenost domaćih navijača i do komičnosti strašljivost Rožajaca. Nijesu navijači ugrožavali bezbjednost igrača Ibra do te mjere da su ovi izgledali kao jagnjad u toru okruženom vukovima. Nijesu Rožajci imali razloga za komediju pa iako je pao i neki predmet u njihovoj blizini. Nijesu bili ugroženi da bi se tako prestrašeno ponašali. No, i to smo mi Balkanci, oboljeli od sindroma većine. Balkanskog sindroma kontrasta koji se reflektuje silinom kući i kukavičlukom do suza na strani. Često i bez valjanog razloga.
Znamo da je u Rožajama bilo ružno, ali znamo da je i bilo duvanja istine. Vidjeli smo sve što se dešavalo u Beranama, pretpostavljamo da će balon od pumpanja pući. A sve je to bila fudbalska utakmica komšija i prijatelja koja se igrala u nepovoljnim okolnostima i trenutku. Sve rečeno je sitnica od koje mi Balkanci smišljamo afere. Zaraženi smo balkanskim sindromom straha, nemoći, sile, plača, glume, kukavičluka, domaćeg terena i silnosti... Sindromom kojim tražimo zavojevača i komandanta, tutora i silnika. Jednostavno bolesni smo! Bolesni su i Srbi i Turci i Crnogorci i muhamedanci i katolici i pravoslavci. Balkanski sindrom ne bira. Prenosi se kao kuga.
DAN

Zaljubljenik u zavičaj i umjetnost

Kada sam tražio Vuka Marsenića, slikara, u Murini svu su mi rekli da živi i stvara u predjelu ispunjenom ljepotom. Kad se “umori” naš slikar, kažu mještani, od slikanja i boja on radi na imanju, najviše oko voćnjaka, druži se sa nama. Tako pričaju mještani varošice Murine za akademskog slikara Vuka Marsenića, koji je rođen u selu Mašnici nedaleko od Murine. Završio je umjetničku školu u Herceg Novom a potom studije likovne akademije u Prištini. Sav život predavao je likovno obrazovanje u školi “Petar Dedović” u Murini. Mnogi njegovi đaci postali su dobri slikari, uzorni predavači, zavoljeli su slikarstvo, literaturu, zahvaljujući baš svom profesoru Marseniću.
Mašnica, rodno mjesto slikara Marsenića, jedno je od najljepših sela u Gornjim Vasojevićima. Liči na urbano naselje. Sredinom sela prolazi asfaltna traka, a urađeni su i putevi kroz selo. Ispred svake kuće auto, uvedeni telefoni, voda i drugi električni uređaji. Složni su mještani, kad skoli zima, ili kada se manje radi na imanju oni dolaze kod svoga slikara i gledaju šta on to radi. Njegov atelje je pun započetih slika, boja, portreta, zavičajnih pejzaža.
Razgovaramo sa slikarom Marsenićem, u njegovom smo domu, kaže da je najviše svoje slike poklanjao prijateljima. Ovo je kraj, ističe Marsenić gdje se dosta poklanja pažnja umjetnosti. Odavde je poniklo dosta slikara, književnika, među njima su Radovan Zogović, Veljko Mijović, Dragomir Ćulafić, Miladin Ćulafić, Vlajko Ćulafić, Milosava Mijović, Jezdo Radenović, Lidija Radenović, Tomislav Rajković. Dao je ovaj kraj znatan broj naučnika, akademika, profesora, iznjedrio ih je ovaj prostor ispod Čakora, Komova i Visitora.
Ovaj kraj je bogomdan za slikara i pjesnika, kaže Marsenić. Ja samo prenosim prirodu na platno, ona je dio mojeg života, duše. Saživio sam se sa ovim prostorom, sa okolinom, ovim dobrim ljudima koji me podržavaju u mom stvaralaštvu. Bez njih bi bio siromašniji za jednu ljepotu življenja i viđenja.
Dok Vuk Marsenić tako priča, tu su njegovi prijatelji, komšije, piju šljivovicu, razgovaraju o proljećnim radovima, bodre slikara u svojim namjerama. Gledam naspram Visitor, Goleš planina i Zeletin, a ovamo dolje Komovi, koje slikar Marsenić prenosi na platno.
Zavolio je zavičaj od djetinjstva i nije ga napuštao. Ostao je da živi i stvara u svom kraju. Opredijelio se zbog motiva kojih rijetko gdje ima. Ovih dana intenzivno radi, priprema se za novu izložbu. Želja mu je da završi do kraja proljeća nekoliko pejzaža i portreta kako bi otvorio na primorju samostalnu izložbu.
Tako živi i stvara slikar Vuk Marsenić, koji je sav svoj život posvetio literaturi, slikarstvu, učenicima, svom zavičaju. Voli planinu, često je sa svojim mještanima na saborima, pogotovu ljeti na izuzetno lijepoj planini Mokroj, Čakoru, a često odlazi predjelima Zeletina i Visitora, traži svojoj slikarskoj duši prostor za nove motive.
Ovaj neumorni stvaralac afirmisao je svoj kraj, pogotovu kada je bio profeosor u školi u Murini, dječji radovi škole u kojoj je radio bili su izloženi u Čehoslovačkoj, Makedoniji, Mađarskoj, Kini, Poljskoj u gradovima Crne Gore i Srbije.

Izložbe
Imao je ovaj ugledni stvaralac više zajedničkih i samostalnih izložbi ne samo u svom kraju, nego i u Andrijevici, Beranama, Nikšiću, Podgorici, Budvi, Herceg Novom, Beogradu. Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore. Za svoje stvaralaštvo dobitnik je značajnih nagrada i priznanja. Najdraža mu je nagrada njegovih mještana i kada vidi svoju sliku u nečijem domu.
DAN

Nadaju se pomoći priložnika

Manastir Šudikova nalazi se na desnoj obali Lima, na samom početku Tifranske klisure, među stoljetnim hrastovima kod Berana. Posljednjih nekoliko godina uz pomoć Mitropolije crnogorsko-primorske, episkopa budimljansko-nikšićkog Joanikija, i uz pomoć naroda i privatnih donatora ovo sveto zdanje je obnovljeno. Naime, urađeni su konaci i druge manastirske zgrade za sestrinstvo.
- Potrbno je urediti još krov na manastiru, kao i prostorije unutar njega - kaže igumanija Rada Marjanović.
Premda nedostaju materijalna sredstva, u manastiru se nadaju pomoći dobrotvora koja bi omogućila da radovi ovog proljeća budu nastavljeni.
Manastir Šudikova nekada je bio poznat po bogatom kulturnom životu, o čemu svjedoče sačuvane rukopisne knjige. Razasute po evropskim bibliotekama, za istoriju i kulturu našeg naroda znače mnogo. Zna se da jedan od najstarijih pisanih spomenika nastao u Šudikovi, jeste zbornik, prozvan “Svetootački zbornik”, koji se nalazi u manastiru u Pljevljima. Prvi prepis “Krmčije Svetog Save”, čuvenu “Moračku krmčiju”, prepisao je 1251-1252 godine veliki episkop budimljanski Teofilo Budimljanin, čiji predgovor je docnije prenijet u Ilovačku krmčiju. Godine 1573. mitropolit budimski Gerasim napisao je poznati “Milenij” koji se čuva u Narodnoj biblioteci u Beogradu. Jermonah Danilo 1592. godine napisao je “Psaltir” koji se danas čuva u Beču, a đakon Mihailo napisao je “Molebnik” koji se čuva u biblioteci u Moskvi.
DAN

Šrafcigerom na nastavnika

Incident u Osnovnoj školi ''Radomir Mitrović'' i sukob učenika s nastavnikom, odveo je juče pred sudiju za prekršaje i đaka i nastavnika. Slučaj se dogodio u prijepodnevnim satima, u međupauzi između četvrtog i petog časa, a prethodila mu je tuča dvije grupe dječaka u holu škole.
Nastavnik fizičkog vaspitanja Tomislav Knežević je pokušao da interveniše i zavede red. On ne krije da je đaka M.M. kada je pokušao da pobjegne, ''vaspitno'' blago udario po vratu, na šta je dječak uzvratio salvom psovki, a potom i pesnicama.
- Pokušao sam da zaštitim dežurnog učenika koji je bio pretučen. Ne krijem da sam M.M. kada je pokušao da pobjegne blago udario. Dječak se odjednom zaletio i udario me pesnicom u lice. Odnekuda je izvadio šrafciger. Priskočile su kolege i sve se završilo na tome - ispričao je Knežević za Republiku nakon incidenta.
Policija je, međutim, po dolasku na mjesto događaja i uzimanja izjava od učesnika i svjedoka, prijavu podnijela protiv dva učenika, ali i protiv nastavnika.
Prekršajni sudija Branka Pantović nam je kazala da je već u popodnevnim satima održano suđenje, ali nije mogla ništa konkretnije da saopšti. Ona je samo potvrdila da se prijava odnosila i na učenike i na nastavnika.
- Suđenje je završeno odmah, ali vam ne mogu reći kakvu sam presudu donijela - kazala je Pantovićeva.
Među zaposlenima u školi ''Radomir Mitrović'', najvećoj po broju učenika u gradu i veoma zapaženoj po nastavnim dostignućima, juče je vladalo ogorčenje i nevjerica. Za profesora Kneževića, čovjeka pred penzijom, niko nije imao ružnu riječ, i njegov postupak tumačen je impulsivnim reagovanjem, što ga, kako izgleda, nije opravdalo pred policijom i sudom.
Kako se, pak, može saznati učenik M.M. je na polugodištu izbačen iz Osnovne škole ''Vuk Karadžić'' sa šest jedinica i neprimjernim vladanjem. U školi ''Radomir Mitrović'' odmah je počeo da pravi probleme i poslije samo nekoliko mjeseci je zbog lošeg vladanja promijenio dva odjeljenja. Profesori su, ističu, tolerisali jednu grupu ''nesnošljivih polumaturanata'', računajući da će za njih kraj školske godine brzo doći.
Nesvakidašnji incident koji se juče dogodio u ovoj školi dobiće epilog danas kada u Sudu za prekršaje budu ''obznanjene'' sankcije po službenim policijskim prijavama. Očekuje se i da se sastane nastavničko vijeće. U odsustvu direktora, pedagog u školi nije bio spreman da daje izjave, a jedan od pomoćnika direktora s ogorčenjem je pričao o grupi učenika koja remeti red u školi, među kojima je i M.M.

Tuče u školama veoma česte
U policiji se može čuti da su slučajevi tuča u beranskim školama veoma česti i da se nerijetko dešava da učenici nasrnu na nastavnika, mada je ovo prvi put da se nešto slično dogodilo u osnovnoj školi. Neke od srednjih škola dobile su zbog toga takozvanog školskog policajca. - Imali smo prošle godine dojavu iz jedne srednje škole da je učenik bukvalno šamarao profesora. Kako je taj učenik bio registrovan kao uživalac droge, pokušali smo da zaštitimo profesora, ali, nećete vjerovati, on nije bio spreman da posvjedoči i podnese prijavu protiv učenika - priča jedan inspektor.
REPUBLIKA

''Korzo'' na sudu

Manjinski akcionari beranskog Hotelsko-turističkog preduzeća, njih više od 200, podnijeće tužbu protiv većinskih vlasnika i zatražiti da se poništi odluka o prodaji kafane ''Korzo'' u centru grada.
Predsjednik kluba manjinskih akcionara Mijo Ćorac kazao je da nije bilo zakonskih osnova za prodaju tog atraktivnog objekta i da neko mora za to snositi odgovornost.
- Većinski vlasnici su morali kod donošenja te odluke da imaju dvotrećinsku većinu. A u vrijeme kada su donijeli odluku o prodaji kafane ne samo da nijesu imali dvotrećinsku većinu, već nijesu bili ni samostalno vlasnici. Tada su upravljali preduzećem uz podršku 16 odsto akcija Fonda za razvoj - rekao je Ćorac.
On je dodao da je na sastanku održanom u srijedu u Podgorici, u vezi sa rješavanjem problema ovog preduzeća, iz Fonda za razvoj saopšteno da nijesu dali ''Euroturistu GMBH'' saglasnost na odluku o prodaji kafane ''Korzo''.
REPUBLIKA

Radnicima ŠIK-a danas dio plata

Radnicima Šumskog industrijskog kombinata "Polimlje" iz Berana biće danas isplaćeno 70 odsto duga za zaostale zarade. To je dogovoreno juče na sastanku predstavnika radnika, stečajnog upravnika i ministra ekonomije Predraga Boškovića.
Plate, koje im se duguju od prije privatizacije, biće isplaćene od prodaje "Polimlja" preduzeću "Boj komerc" iz Andrijevice, koje je sadašnji vlasnika ŠIK-a.
Iz perioda prije privatizacije radnicima se duguje oko 215 hiljada eura, kao i uplata radnog staža za 22 mjeseca.
VIJESTI

Podrška privrednicima

U Beranama je juče prezentovan “Ekonomski forum - podrška preduzetništvu”, a o njemu su govorili potpredsjednik Vlade Branimir Gvozdenović, ministar ekonomije Predrag Bošković, direktor Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća Zoran Vukčević, šef TAM/BAS projekta Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj Fleming Fišer i šef Uprave carina Crne Gore Miodrag Radusinović.
Oni su obišli i preduzeća "Lavista", "Polimlje" i "Ekolsir".
Gvozdenović je kazao da su sagledane mogućnosti u pogledu podrške Vlade privrednim subjektima na području beranske opštine, u saradnji sa Evropskom agencijom za rekonstrukciju. - Urađene su detaljne analize po svim elementima koji treba da stvore uslove za podršku preduzetništvu, razvoju infrastrukure, novom zapošljavanju i stvaranju boljih uslova za kvalitet života na ovom području. Vlada je programima podrške drvopreradi, poljoprivredi i preradi, stvorila uslove da preduzetnici razviju svoj biznis. Obezbijedili smo kreditnu podršku na dug rok i sa niskim kamatama - kazao je Gvozdenović ističući da je na području beranske opštine uloženo preko dva miliona eura.
Fišer je kazao da TAM/BAS program u Crnoj Gori, uz pomoć stranih konsultanata ima zadatak da pomogne u prestrukturiranju preduzeća.
- Smatramo da ima dosta privrednih potencijala koje ćemo podržati - kazao je Fišer.
VIJESTI

Priznanje najboljima

U organizaciji Centra za kulturu, u Beranama je održana jedanaesta opštinska smotra recitatora na kojoj su se predstavili najbolji iz osam beranskih osnovnih i srednjih škola.
U kategoriji najmlađeg uzrasta, prvo mjesto pripalo je Kristini Jašović iz OŠ "Vuk Karadžić", drugo Tamari Šćekić iz iste škole, a treće Adeli Ćeman, učenici OŠ "Vrbica" iz Petnjice. U kategoriji od V do VIII razreda, prvu nagradu je osvojila Tamara Stojanović iz OŠ "Vukašin Radunović", druga je bila Kristina Guberinić iz OŠ "Radomir Mitrović", a treća Tina Martić iz OŠ "Ržanica".
U kategoriji srednjih škola, najbolja je bila Dušica Maksimović, učenica prvog razreda Gimnazije "Panto Mališić", drugo mjesto osvojila je Larisa Kalić učenica SMŠ "dr Branko Zogović", a treća je bila učenici iste škole Maida Ćorović. Učenici koji su osvojili tri prva mjesta predstavljaće beransku opštinu na međuopštinskom takmičenju recitatora koje će se održati u Bijelom Polju tokom maja.
Centar za kulturu je obezbijedio vrijedne nagrade i priznanja za najbolje kao i za sve učesnike.
VIJESTI

“Koveks” hoće Energanu

Da li će doći do privatizacije Rudnika mrkog uglja “Ivangrad” iz Berana i dalje zavisi od mogućnosti preuzimanja Energane iz vlasništva Nove Beranke, zašta je zainteresovana firma iz Slovačke, OZ Koveks. Predstavnici te firme boravili su i tokom prošle nedjelje u Beranama, ali je njihova posjeta okončana kao i ranije, bez bilo kakvog konkretnog rješenja na vidiku.
Predstavnici OZ Koveksa su posjetili Rudnik i prije 15-ak dana, a nakon toga obavili razgovore i sa predstavnicima Agencije za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja u Podgorici, ali konačnog rješenja još uvijek nema.
Kako je “Danu” saopštio Dušan Bugarin, stečajni upravnik beranskog Rudnika, “proces privatizacije tog kolektiva ne napreduje i on nema informacija da se bilo šta novo desilo”.
Problem sa privatizacijom i dalje predstavlja postrojenje Energane, koje se nalazi i sklopu fabrike Nova Beranka. Kako su više puta naveli predstavnici OZ Koveksa, samo po uslovom da Energana pređe u njihovo vlasništvo, oni su zainteresovani da privatizuju beranski Rudnik.
Prije 15-ak dana održan je i sastanak između OZ Koveksa i Nove Beranke, kojem su prisustvovali i predstavnici stečajne uprave Rudnika, beranske lokalne samouprave i Agencije za prestruktuiranje privrede. Tada je dogovoreno da se čelnici OZ Koveksa i Nove Beranke dogovore o uslovima pod kojima bi Energana mogla biti ustupljena Slovacima, ali do dogovora još nije došlo.
Prema saznanjima “Dana”, Radoje Gomilanović, vlasnik Nove Beranke, ponudio je OZ Koveksu Energanu za jedan euro, a da struja neophodna za rad te fabrike bude prodavana po subvencijama. Gomilanović na takvu ponudu još nije dobio zvaničan odgovor od OZ Koveksa.
Na sedam raspisanih tendera za prodaju imovine beranskog Rudnika stigla je samo ponuda OZ Koveksa. Početkom juna prošle godine, ta firma je potpisala i kupoprodajni ugovor sa stečajnim upravnikom Rudnika Dušanom Bugarinom, kojim se obavezala da uplati 300.000 eura na žiro račun firme i investicije u visini od 4.700.000 eura. Ugovor nije sproveden, a krajem prošle godine raspisan je novi tender na koji se niko nije javio, nakon čega je 11 rudara štrajkovalo u jami zahtijevajući isplatu ličnih dohodaka. Nakon tri dana protesta, rudarima su isplaćene dužne plate, a dogovoreno je da se ubrzano radi na privatizaciji Rudnika.
DAN

Fantomi u akciji

Policija je potvrdila da su prije nekoliko dana sa sedam automobila u Beranama ukradene registarske oznake. Izvor iz policije Republici je rekao da su se svi slučajevi dogodili u jednoj noći, i da se sumnja da je ''operaciju'' izvela ista grupa kradljivaca.
- Sve registarske oznake nestale su u jednoj noći i sve ukazuje na to da su krađu izvele iste osobe - rekao je jedan službenik CB Berane.
On je objasnio da bi motivi krađe mogli biti prebacivanje tablica na teritoriju Kosova, gdje bi mogle da se koriste uz falsifikovanu dokumentaciju.
- Teško je povjerovati da će neko ukradene tablice koristiti u Crnoj Gori - rekao taj službenik.
Prema njegovim riječima, saobraćajne isprave u Crnoj Gori i Srbiji štampaju se na specifičnom papiru koji saobraćajni policajci u rutinskim kontrolama lako prepoznaju.
- Sve nas navodi na zaključak da su ukradene tablice završile na Kosovu, gdje su saobraćajni formulari drugačiji, i lako ih je falsifikovati - kazao je on.
Ukradene registarske tablice koriste se, kako je rekao, na Kosovu uz lažnu dokumentaciju, da bi vlasnici polovnih automobila iz inostranstva izbjegli plaćanje carinskih i drugih obaveza.
- Na jeftino dobavljene automobile stvljaju se ukradene tablice iz Crne Gore, i automobil se vozi s krivotvorenom saglasnošću i saobraćajnom dozvolom - rekao je taj službenik.
On je dodao da su svi vlasnci automobila koji su prijavili krađu tablica dobili uvjerenja koja mogu koristiti do izdavanja duplikata registarskih oznaka, a da je policija objavila potragu za ukradenim tablicama i da su za svaki slučaj pojačane saobraćajne kontrole.
Krađu registarskih oznaka u Beranama mogla je, vjeruje se, izvesti grupa kradljivaca koja je došla s Kosova, ali isto tako i neko odavde ko bi ih kasnije prodao na Kosovu. Krađa tablica prije te noći nije bilo više mjeseci, niti su se ponovile u proteklih dva-tri dana.
REPUBLIKA

Selo protkano istorijom

Ako umiješ da gledaš, dođi da vidiš Trepču, koja sve više liči na varoš. Kuće zbijene pored same rijeke, koja prolazi sredinom sela. A odozgo sa planina, krog maglu i studen probija se proljećno sunce, osvaja prostor.
Trepča se nalazi između Andrijevice i Berana. Bila je nekada opština, sada mjesna zajednica. Ovdje je nekada bio dom kulture, prodavnice, otkupne stanice, zgrade koje su sada napuštene. Selo se nalazi na zaravni opkoljeno sa svih strana planinama a dolje otvorena ravnica prema rijeci Limu. Zemlja je bogata, rodi dobro povrće, krompir, kukuruz, voće. Mjesto je nekada bilo gusto naseljeno. Svaka kuća je imala četiri do pet članova porodice. Bilo je puno naroda, da je milina gledati - kaže starina Milija Novović. Bogme se sada skoro ispraznilo selo. Mnogo je zatvorenih domova, razvalina i onih koji su davno napustili zavičaj. Sve je manje ženidbe i udadbe. Ne čuje se više da ko zapjeva, zovne. Mnogo je imanja zaraslo u korov, gora skoro ušla u kuće, pogotovu u gornjem kraju sela - priča Novović.
Trepča se pominje još u Dečanskoj hrisovulji 1220. godine. Odavde se odlazilo u svijet na školovanje i za zaradom. Mještani sa ponosom ističu da imaju školu koja je sagrađena 1923. godine. Zgrada je od kamena na dva sprata. Imala je biblioteku, bilo je nekada do 150 učenika. Sada nastavu pohađa svega 12 đaka. U ovoj školi učili su prva slova naši poznati književnici Mihailo Lalić, Miloš Vulević, Radoslav Stojanović, Čedo Vulević, Milivoje Mašović i drugi.
Trepča je nekada imala preko 100 domova i oko 200 domaćinstava, sad broji oko 70 kuća u kojima mahom žive stari.
Postoje priče i legende i o planini Lelejskoj gori, po kojoj nosi naslov roman Mihaila Lalića. I gledam tu planinu iznad Trepče. Nad njom magle i snijeg. Puna li je bila leleka i odjeka, a bogami i djevojačke i momačke pjesme, baš onako kako pisac Lalić kaže.
Trepča je bogata izvorima, ima planinu koja je bogomdana za uzgoj stočarstva, ima plodne njive, voćnjake, predustretljive ljude i dobre domaćine. Svako domaćinstvo ima vodu u kući, telefon, električne i druge uređaje. Ispred svake kuće može se vidjeti auto. Tu su i prodavnice, kafane, pošta i ambulanta, urađeni putevi kroz selo.
Polako se vraćaju oni koji su napuštali zavičaj, grade nove kuće - kaže nam domaćin Milija Petrić. Bilo je ovdje uzornih domaćina koji su imali preko 100 ovaca. Iznad sela su planine, praktično puste, nema stada ni čobana ljeti na njima kao nekada. Nema više djevojačke i momačke pjesme da se čuje odonud od Komova pa sve do Bjelasice i Jelovice. Zarasli su putevi kojima su mladići i djevojke prolazili i brali cvijeće, kretala se crnogorska kola, bili sabori.
Tako traje priča od iskona, ona naša, svakodnevna, a selo Trepča smješteno na zaravni pored Lima, na rijeci Trepči, ima svoju priču, svoje probleme vjerovanje u bolje sjutra.

Predanja
Ovo je inače, slobodarski kraj. Iz Trepče su čuveni junaci opjevani u narodnim pjesmama, o kojima Vuk Karadžić piše. Među njima je i čuveni Kostreš harambaša. I sada sa ponosom mještani govore o Kostrešovoj pećini u kojoj se skrivao od Turaka. O njegovom junaštvu postoje zapisane priče i legende. O ovom glasovitom harambaši piše i Mihailo Lalić u svojim djelima. Karadžić bilježi da je u gornjem toku Lima bio i Gavran harambaša i Limo i da su zajedno sa Kostrešom branili narod od turskog zuluma. Ovdje traje priča o Kuštrimu i Fatimi, dvoje zaljubljenih, čiju ljubav ni Turci nijesu mogli razdvojiti.
DAN

Otvoren centar za obuku nezaposlenih

U prisustvu ministra prosvjete Slobodana Backovića i Dimitrija Radulovića, pomoćnika direktora Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, u Beranama je danas otvorena rekonstruisana radionica za obuku učenika smjera drvoprerada i prekvalifikaciju nezaposlenih lica. Opremanje radionice omogućila je donacija od 40.000 eura Evropske agencije za rekonstrukciju, a beranski Centar za obuku je jedan od četiri u Crnoj Gori koji služe u te namjene.
Otvarajući radionicu, ministar Backović je naglasio da je Vlada odredila četiri pravca razvoja Crne Gore.
- Pored ove radionice biće otvoreni centri za obuku i u Baru, gdje će biti otvorena škola poljoprivrede, iz oblasti ugostiteljstva u Herceg-Novom, dok će u Podgorici biti otvoren centar za građevinarstvo. Otvaranje radionice u Beranama je dobar primjer saradnje škole i ZZZ CG u ozdravljenju privrede, istakao je ministar Backović, zahvaljujući se Evropskoj agenciji za opremanje radionica.
Dragutin Pajković, direktor ŠC "Vukadin Vukadinović", u sklopu koje je i otvorena radionica, naglasio je da je do realizacije tog projekta došlo zahvaljujući pomoći Evropske agencije kroz projekat VET 1 i 2. On je naglasio da se u njoj na kvalitetan način mogu edukovati kadrovi iz oblasti drvoprerade, koja je u Agendi Vlade CG, pored turizma, poljoprivrede i građevinarstva, označena kao strateška grana za budući razvoj Crne Gore.
- Ministarstvo prosvjete je odobrilo 10 stipendija i isto toliko mjesta u đačkom domu, što predstavlja dobre uslove za popularizaciju zanimanja koja su deficitarna na tržištu rada, a u cilju afirmacije ove struke, naglasio je Pajković.
POBJEDA

U nedjelju opet idu pred Vladu

Za oko 160 radnika ŠIK "Polimlje", koje je nastalo privatizacijom AD ŠIP "Berane", ni juče nije uplaćeno 15 zaostalih plata i radni staž za 24 mjeseca, iz perioda prije privatizacije, što im je prije četiri dana obećao ministar ekonomije Predrag Bošković. Radnici su sinoć najavili da će, ukoliko danas do 15 časova ne dobiju novac, u nedjelju 9. aprila započeti štrajk ispred zgrade Vlade. Oni su taj zahtjev proslijedili stečajnom sudiji, stečajnom upravniku, Vladi RCG i Ministarstvu ekonomije.
Radnici su od stečajnog sudije i upravnika zatražili da im kao povjeriocima dostave iznos novca koji se nalazi na računu ŠIP-a i spisak potraživanja pojedinačno za svakog radnika sa platama, kako bi znali koliko iznose njihova potraživanja.
Taj podatak im je potreban kako bi se radnici prioritetno namirili u stečajnom postupku, jer se Vlada odrekla svojih potraživanja, koja su bila svrstana u prioritetnu klasu, u korist radnika.
Oni traže i da sud obaveže stečajnog upravnika da podatke istakne na oglasnoj tabli preduzeća i da izda nalog za isplatu radničkih potraživanja, najkasnije do 7. aprila do 15 časova.
Prema njihovom mišljenju odgovornost za ispunjenje njihovih zahtjeva, nakon što je Vlada otpisala potraživanja, snose stečajni sudija i stečajni upravnik.
Stare dugove ŠIP-a još nijesu otpisali Opština Berane, Komunalno i Elektrodistribucija. Na bivšem računu te firme ima oko 450 hiljada eura stečajne mase, ali radnici nijesu mogli da ih koriste dok se ostali ne odreknu potraživanja.
VIJESTI

Trajno oštećeno 11 kuća

U klizištima na području beranske opštine trajno je oštećeno 11 useljenih kuća, na kojima je evidentna šteta u prosjeku 10 do 15 hiljada eura - saopštio je juče Šef opštinskog kriznog štaba za suzbijanje posljedica od elementarnih nepogoda Ilija Marković.
- Te kuće su toliko oštećene da se u njima ne može živjeti, iako vlasnici pojedinih kuća stanuju u njima na sopstveni rizik. Opština nije u mogućnosti da te porodice stambeno zbrine, zbog čega smo bili prinuđeni da, uz saglasnost predsjednika Opštine Relje Jovančevića, uputimo zahtjev za pomoć predsjedniku Vlade Milu Đukanoviću i predsjedniku Republičke komisije za elementarne nepogode Slavoljubu Stijepoviću - kazao je Marković.
On je kazao da su porodice Lazara Popovića, Mila Barjaktarovića, Branka Vujovića i Milanke Barjaktarović iselile iz kuća, uključujući Milovana Dedovića, kojem se prošle godine srušila kuća. Na sopstveni rizik i zbog nepostojanja rješenja da budu stambeno zbrinuti, u neuseljivim kućama žive porodice Reha Ajdarpašića, Žarka Popovića, Branka Vujovića, Živka Đuraškovića, Budimira Lutovca, Rajka Lutovca i Vučete Ćorca.
- Oštećene kuće nalaze se na područjima Petnjice, Police, Dapsića i Budimlje, kao i na području Petnjika i Lubnica, gdje su još prošle godine zabilježena oštećenja zbog klizišta koja su ove godine uslovila rušenja - kazao je Marković.
On je naglasio da je Opština Berane, od Republičke komisije za štete od elementarnih nepogoda, tražila da uviđaj napravi njihova komisija kako bi se utvrdilo da li se na tim mjestima uopšte može stanovati jer ima slučajeva da u jednom komadu klizi oko tri hektra zemlje na kojoj se nalaze tri domaćinstva. Marković je izrazio očekivanje da će republičke institucije kojima su se obratili za pomoć, brzo reagovati, kako bi se ugroženim građanima što prije pomoglo. On je rekao da su prošle godine štete na stambenim objektima procijenjene na oko 150.000 eura.
VIJESTI

Više nema prepreka za punu ažurnost

Osnovni sud u Beranama prošle godine nije postigao željenu ažurnost, iako su sve sudije ispunile normu, pojedini čak dva do tri puta više nego što je predviđeno - saopštio je Ratko Vukotić, predsjednik Vrhovnog suda Crne Gore.
On je nakon obavljene kontrole konstatovao da je beranski sud radio u otežanim uslovima - nekoliko mjeseci trajala je rekonstrukcija zgrade, a nije bio izabran i jedan sudija.
- Sada su ti nedostaci otklonjeni, sudijski sastav je kompletiran, završena je zgrada, a nadam se da će se uskoro i materijalni položaj sudija popraviti, ne samo u ovom već i u svim sudovima i Crnoj Gori. Zato očekujem da će ovaj sud, s obzirom na kvalitetan kadar, u ovoj godini postići potpunu ažurnost i efikasnost - rekao je predsjednik Vrhovnog suda.
On je istakao da su uočene greške i propusti u radu pojedinih sudija i njima je sugerisano da te propuste ne ponavljaju. Vukotić je dodao da su građani juče, kao i preko kancelarije Vrhovnog suda za pritužbe, iznijeli dosta pritužbi na rad beranskog suda i dodao da je jednom broju građana izašao u suret. On je konstatovao da je zadužio sudiju, ne navodeći kojeg, da riješi spor porodica Butrić i Raković, koji godinama čekaju sudski epilog u vezi sa srušenim stanovima. O problemu Beranca Petra Portića, koji od 1997. godine nije dobio presudu o saobraćajnom udesu u Podgorici u kojem je stradao kao pješak i ostao invalid, Vukotić je kazao da će u podgoričkom sudu provjeriti zašto je oštećeni toliko čekao. Andrijevičanin Milan Marić, koji takođe godinama ima neriješen predmet u Osnovnom sudu u Beranama, zahvalio je Vukotiću što je juče našao vremena za njegove probleme.
Govoreći o radu u 2005. godini, Dragan Dašić, predsjednik Osnovnog suda u Beranama, pored ostalog, kazao je da je iz 2004. i ranijih godina u 2005. prenešeno 2.484 predmeta, da je lani primljeno novih 4.456 predmeta. Riješeno je 4.525, dok je 2.415 ostalo neriješeno.
VIJESTI

Usmrtio sina u nužnoj odbrani

Beranac Bogdan R. Šćepović(70), iz Police kod Berana, oslobođen je juče optužbe za ubistvo sina Milana (45). Krivično vijeće sudije Vidomira Boškovića u Višem sudu u Bijelom Polju utvrdilo je da je Šćepović pucao u nužnoj odbrani, ali je on osuđen na četiri mjeseca zatvora zbog “nedozvoljenog držanja oružja ili eksplozivnih materija”. Vrijeme provedeno u pritvoru uračunava se u zatvorsku kaznu.
Prema optužnici Lepe Medenice, Šćepović je 6.decembra prošle godine, nakon kraće svađe, u sina ispalio dva metka iz pištolja za koji nije imao dozvolu. Milan je preminuo sjutradan u beranskoj bolnici.
Šćepoviću je nakon izrečene presude ukinut pritvor.
VIJESTI

Krijumčar papagaja i hrčaka

Istražni sudija Osnovnog suda u Beranama Hilmija Suljković odredio je pritvor od trideset dana Podgoričaninu Dejanu Popoviću, koji je pokušao da iz Srbije u Crnu Goru prošvercuje papagaje i hrčke. Suljković je za Republiku rekao da je istragu pokrenuo na zahtjev osnovnog tužioca i da se Popović za sada tereti za krijumčarenje.
- Osumnjičeni je već u pritvoru u Bijelom Polju. On je priznao da je pokušao da prošvercuje papagaje i hrčke, ali je rekao da je to radio za drugoga Podgoričanina, koji je ptice i životinje naručio - kazao je Suljković.
On je objasnio da je Popović po zanimanju vozač i da je te noći kada je otkriven s papagajima, bio za volanom autobusa kojim je obavljan šverc.
Beranska policija otkrila je prije tri noći u autobusu firme ''Božur'', koji je saobraćao na relaciji Novi Sad – Podgorica, 250 papagaja i 50 hrčaka. Autobus je prošao carinu na Dračenovu, ali ne i policiju kojoj nije promakao cvrkut ptica iz prtljažnika.
Papagaji i hrčci odmah su oduzeti. Policija i sud našli su se na muci šta sa zaplijenjenim pticama i životinjama i na kraju su završile u specijalnom izolatoru Veterinarske stanice u Beranama, gdje će biti do završetka istrage.
- Nijesam zaista papagaje i hrčke mogao da donesem u sud - kaže u šali sudija Suljković.
Za pedeset pagaja, koji su uginuli, utvrđeno da je razlog neadekvatan transport. Još nekoliko je naknadno uginulo u Veterinarskoj stanici, koja ima znatne troškove povodom pravljenja izolatora i održavanja ptica i životinja.
Novosađanin Milan Radović kod koga su ptice i životinje kupljene je van domašaja crnogorskih pravosudnih organa. Za sada se ne zna da li će tužilac uhapšenog vozača autobusa teretiti i za mnogo teže djelo od krijumčarenja, odnosno za ugrožavanje zdravlja ljudi.
REPUBLIKA

Novac čekaju još danas

Ukoliko radnicima Šumsko - industrijskog kombinata "Polimlje" iz Berana tokom današnjeg dana ne bude izmireno 15 zaostalih plata i radni staž za 24 mjeseca, iz perioda prije privatizacije, oni će sjutra ponovo štrajkovati pred zgradom Vlade u Podgorici - kazao je predsjednik IO Sindikata "Polimlje" Radojica Jelić.
On je podsjetio da je radnicima tokom štrajka u Podgorici u ponedjeljak obećano da će od spornih sredstava od oko 450.000 eura, koja su blokirana na žiro-računu ŠIP-a, kako se to preduzeće zvalo prije privatizacije, tokom sedmice biti izmirena potraživanja. Ministar ekonomije Predrag Bošković tada je obećao da se Vlada odrekla svojih potraživanja od tog preduzeća, iz perioda prije uvođenja stečaja, što je bio jedan od uslova za deblokadu računa.
- Isplatu čekamo danas do 15 časova. Ukoliko ne dobijemo novac održaćemo zbor, nakon kojeg ćemo otputovati za Podgoricu i započeti štrajk pred Vladom do konačnog ispunjenja zahtjeva - kazao je Jelić.
Na pitanje zašto štrajkuju izpred Vlade, ako je ispunila njihove zahtjeve, a ne ispred Opštine Berane i Komunalnog preduzeća, koji to nijesu učinili, Jelić je kazao da Vlada treba da izvrši pritisak na stečajnog sudiju i stečajnog upravnika koji treba da izvrše deblokadu računa i podijele novac radnicima.
Novac od ŠIP-a potražuju Opština, Komunalno preduzeće i Elektrodistribucija. Tokom nedavne posjete Beranama, ministar poljoprivrede Milutin Simović je kazao da je tokom susreta sa gradonačelnikom Reljom Jovančevićem, postigao dogovor da Opština i Komunalno otpišu dugove ŠIP-a kako bi na taj način dali doprinos da zaživi to tek privatizovano preduzeće.
Radnici su kazali da novi vlasnik "Boj - komerc" uredno izmiruje sve obaveze prema radnicima, te da im je jako žao što prekidaju proizvodnju da bi ostvarili svoja prava od prije privatizacije.
VIJESTI

Šaran u Malom jezeru

Društvo za očuvanje i zaštitu životne sredine "Trešnjevik" iz Berana, izvelo je juče eksperimentalno poribljavanje Malog jasikovačkog jezera nadomak Berana, sa određenom količinom šarana "matičnjaka", što predstavlja novinu kada je u pitanju sjeverni dio Republike.
Kako je kazao predsjednik Društva "Trešnjevik" Ljubiša Rajović, poribljavanje je obavljeno uz stručnu pomoć i u saradnji sa Društvom prijatelja Skadarskog jezera, a pod nadzorom Sportsko-ribolovnog društva "Lim" iz Berana.
Rajović je kazao da je sve troškove poribljavanja pokrio "Trešnjevika", a ukoliko se eksperiment pokaže uspješnim, u dogledno vrijeme pojačaće broj "matičnjaka" šarana, ne samo u tom jezeru već i u okolnim rijekama.
On je kazao da je to nastavak njihovih aktivnosti na očuvanju životne sredine, a prije dvadesetak dana o svom trošku su očistili Gradski park i Dječje igralište u njemu.
- Lokalna uprava se oglušila o zahtjev da finansijski pomogne čišćenje Dječjeg igrališta od velikih količina otpada - kazao je Rajović.
VIJESTI

Najbolji rad na poštanskoj markici

Na likovnom konkursu na temu “Integracija imigranata” koji je organizovala Pošta Crne Gore u saradnji sa Ministarstvom prosvjete i nauke juče su uručene nagrade učenicima autorima najboljih radova. Nagrade su pripale Janku Božoviću, O.Š.”Štampar Makarije”, Svetlani Đerković, O.Š.”Milić Keljanović” iz Andrijevice, Nataši Prodanović O.Š.”Vlado Milić”, Ilinki Šoškić i Milanki Joksimović, učenicama O.Š.”Vuk Karadžić” iz Berana. Prvoplasirani rad Pošta Crne Gore nagradila je sa 200 eura, drugoplasirani sa 150, a učenici koja je osvojila treće mjesto pripalo je 100 eura. Mladi slikari koji su osvojili četvrto i peto mjesto nagrađeni su sa 50 eura.
- Prvoplasirani rad predstavlja idejno rješenje za marku Pošte Crne Gore. Najviše radova, inače, stiglo je iz O.Š.”Vuk Karadžić” iz Berana- rekla je Branka Kankaraš, samostalni savjetnik za osnovno obrazovanje u Ministarstvu prosvjete.
Milan Martinović, izvršni direktor Pošte Crne Gore kaže da je poštanska markica najbolji ambasador jedne zemlje.
- Očekujem da će se učenici i dalje javljati na ostalim konkursima koje budemo organizovali. Ova markica biće predstavnik Pošte Crne Gore na izboru za najljepšu poštansku markicu Evrope- rekao je Martinović.
DAN

Praksa u proizvodnji

Današnjem svečanom puštanju u pogon radionice za obuku učenika i odraslih u oblasti drvoprerade, koju će pored Srednje škole “Vukadin Vukadinović” koristiti i Centar za obuku u Beranama, prisustvovaće ministar prosvjete Slobodan Backović, šef Evropske agencije za rekonstrukciju Rajner Freund i predstavnici Zavoda za zapošljavanje. Kompletnu opremu obezbijedila je Agencija kroz projekat “Podrška stručnom obrazovanju i obuci u Crnoj Gori”, koji se realizuje u saradnji sa Ministarstvom i Zavodom.
Istog dana u školi će biti predstavljena i analiza potreba za obukom i stručnim usavršavanjem radne snage u sektoru drvoprerade.
DAN

Nema optuženog, nema ni suđenja

Pred vijećem Višeg suda u Bijelom Polju, kojim je trebalo da predsjedava Arif Spahić, juče nije održano suđenje Željku Raičeviću (26), iz Berana, zbog preprodaje droge. Razlog za to je što se na suđenju nije pojavio optuženi kao ni jedan od svjedoka. Nastavak je zakazan za 13. april.
Prema optužnici zamjenika višeg državnog tužioca u Bijelom Polju Milosava Veličkovića, Raičević je prošle godine od nepoznatog lica u Podgorici nabavio 47,72 grama marihuane. Od te količine 31. januara ove godine u Beranama je prodao jednom svom sugrađaninu 2,51 gram za pet eura a ostatak je policija pronašla u njegovoj porodičnoj kući, kaže se u optužnici.
DAN

Ubio sina

Zamjenik višeg državnog tužioca u Bijelom Polju Lepa Medenica podigla je optužnicu protiv Bogdana Šćepovića (70), iz sela Zagrađe kod Berana, zbog krivičnog djela ubistva. U optužnici stoji da je Šćepović šestog decembra ove godine oko 15 i 30 sati u selu Zagrađe na Polici kod Berana, ispred porodične kući nakon svađe teško ranio sina Milana (45). Tom prilikom ispalio je dva hica iz pištolja koja su teško ranila Milana koji je operisan u beranskoj bolnici. Dan kasnije Milan je podlegao povredama.
Sudija Višeg suda u Bijelom Polju Milan J. Smolović prethodno je ispitao Bogdana Šćepovića i odredio mu jednomjesečni pritvor.
DAN

Dani frankofonije

Nakon učešća na Franko karaokama i Pozorišnom festivalu na francuskom jeziku u Podgorici, članovi Kluba "AMI" iz Berana su proslavili Dane frankofonije i na svom terenu. Naime, sinoć je beranska publika imala prilike da vidi predstavu najstarije pozorišne trupe Kluba "AMI", "Ludo veče" (La folle soirée) po tekstu Fernand Garnier-a, s kojom su ovi mladi glumci-amateri pozvani da predstavljaju svoju zemlju na Međunarodnom pozorišnom frankofonom festivalu za mlade u Barseloni od 2. do 6. aprila ove godine.
Kako je kazala Dušica Šćekić rukovodilac kluba AMI, sudeći po aplauzu malobrojne, ali privržene publike, beranski srednjoškolci imaju potencijala da svojom igrom i riječima opčine i špansku publiku. Klub AMI, centar za izučavanje stranih jezika u Beranama postoji šest godina sa preko sto polaznika uzrasta 5-18 godina.
POBJEDA

Petnjičani nezadovoljni

Sjednica lokalnog parlamenta u Beranama protekla je u znaku polemike oko prijedloga petogodišnjeg planiranja i uređenja prostora.
Odbornici DPS-a s područja Petnjice zamjerili su lokalnoj vlasti da je potpuno zanemarila taj kraj, naseljen bošnjačko-muslimanskim stanovništvom, iako on čini 30 odsto opštinske teritorije, kao i 30 odsto ukupnog stanovništva.
- Za petogodišnji period planom ste Petnjici predvidjeli 12 hiljada eura, odnosno 0,1 odsto. Kada bude usvojen Zakon o manjinama, nećete moći više tako da se ponašate prema stanovništvu koje čini 30 odsto beranske opštine - rekao je odbornik DPS-a Rešid Adrović.
U polemici koja je vođena oko privremenih objekata odbornici DPS-a su tvrdili da lokalna vlast pokušava da legalizuje jedan broj nelegalnih objekata, dok su iz resornog sekretarijata saopštili da je Odluka urađena u skladu sa zakonom i u ''dobroj saradnji s Ministarstvom uređenja prostora''.
Odbornici i vladajuće koalicije i opozicije bili su nezadovoljni informacijom o dodjeli sredstava nevladinim organizacijama za ovu godinu, tako da taj izvještaj nije usvojen. Lokalni parlament formirao je žiri za dodjelu najvišeg opštinskog priznanja, za čijeg predsjednika je izabran odbornik SNP-a Mićun Babović. Glasovima i vlasti i opozicije potvrđen je ponovni izbor istaknutog sportiste Gorana Zonjića za direktora Sportskog centra.
REPUBLIKA

Obnova Vakufske kuće

Na inicijativu brojnih građana Berana, nedavno je formiran Odbor za rekonstrukciju i sanaciju Vakufske kuće kod česama - Mesdžida u centru grada. Taj objekat islamske kulture i akhitekture potiče iz 1883. godine i do prije dvadesetak godina, predstavljao je jedinu javnu česmu u Beranama, ali je sada u veoma lošem stanju.
Odbor za rekonstrukciju tog drevnog objekta, održao je sastanak sa predsjednikom Opštine Reljom Jovančevićem, koji je, prema riječima predsjednika Odbora Hafiza Novalića, obezbijedio novac za izradu projektne dokumentacije, a pored toga, tokom izgradnje i nakon toga, pomenuti objekat će biti oslobođen plaćanja svih komunalnih dažbina. Novalić je kazao da se Odbor za rekonstrukciju Vakufske kuće obratio predsjedniku Vlade, predsjedniku Republike, svim ministarstvima u Vladi CG, svim predsjednicima opština u Crnoj Gori, svim privatnim i društvenim preduzećima u Republici, kao i gradonačelnicima susjednih opština u Srbiji Sjenice i Novog Pazara. Novalić je istakao da je, prema nekim predračunskim proračunima, za realizaciju pomenutog projekta potrebno oko 60.000 eura.
On je kazao da je izrada projektne dokumentacije u toku, a taj posao je povjeren preduzeću "Arhing", odnosno arhitekti Rifatu Alihodžiću iz Bijelog Polja. Novalić je napomenuo da Odbor za rekonstrukciju i izgradnju Vakufske kuće u Beranama ima sedam članova koji predano rade kako bi rekonstrukcija objekta započela u što kraćem roku.
FOTO
VIJESTI

Isplatila se šetnja do Vlade

Više od pedeset radnika Šumsko-industrijskog kombinata "Polimlje" iz Berana obustavilo je sinoć započeti štrajk ispred zgrade Vlade, zbog neisplaćenih plata i radnog staža za period prije uvođenja stečaja.
Nakon što im se obratio ministar ekonomije Predrag Bošković, radnici su krenuli nazad, za Berane, iako su bili riješeni da se ne razilaze dok im se ne ispune zahtjevi.
Predsjednik Izvršnog odbora Sindikata "Polimlja" Radojica Jelić kazao je da im je ministar Bošković saopštio da je Vlada u četvrtak donijela odluku da će se odreći svojih potraživanja prema "Polimlju" u korist radnika, te da isplata može početi danas.
- Ako bude sve kako nam je obećao, nakon prodaje firme dobićemo više novca - rekao je Jelić i dodao da će danas biti održan sastanak radnika.
On je kazao da će radnici, ukoliko ne bude ispunjeno obećanje ministra Boškovića, nastaviti štrajk ispred zgrade Vlade.
Prije Boškovića radnicima se sinoć obratio i potpredsjednik Vlade Branimir Gvozdenović koji ih je ubjeđivao da treba da se raziđu i obećao da će im se ubrzo obratiti neko od nadležnih.
Radnici tog preduzeća juče ujutru započeli su protest ispred zgrade Privrednog suda u Bijelom Polju, odakle su pješke krenuli za Podgoricu, a od Mojkovca nastavili autobusom koji je angažovalo predsjedništvo beranskog Sindikata.
Radnike je juče primio predsjednik Privrednog suda u Bijelom Polju Muzafer Hadžajlić, koji ih je obavijestio da novac iz stečajne mase nije moguće podići jer se nalaze na računu ŠIP-a Berane, kako se prije privatizacije zvalo to preduzeće, sve dok Vlada, Opština Berane, Elektrodistribucija i Komunalno preduzeće ne otpišu svoja potraživanja.
Jelić je izrazio žaljenje što je došlo do obustave rada u ŠIK-u jer novi vlasnik "Boj - komerc" iz Andrijevice, u potpunosti izmiruje sva potraživanja prema radnicima od privatizacije. Novac od kojeg bi trebalo da se izmire potraživanja, a koji je blokiran, prema riječima Jelića, iznosi oko 450.000 eura, od čega su na ime akontacije, krajem prošle godine, dobili ukupno 76.000 eura.

HADŽAJLIĆ: RADILI SMO U INTERESU RADNIKA
Predsjednik Privrednog suda Muzafer Hadžajlić, obraćajući se radnicima, kazao je, da je sve što je rađeno bilo u njihovom interesu. On je naveo da sud nije odgovoran što je firma dovedena do stečaja.
- Vlada je tokom stečaja dala kredit od 215.000 eura, Upravi za šume duguju 170.000, za struju 80.000, a prije stečaja postojao je kredit oko 100.000 eura. Nastojalo se prvenstveno obezbijediti primanje za radnike i sva njihova potraživanja prije stečaja i djelimično u toku su izmirena - kazao je Hadžajlić, navodeći da su svi koji su angažovani tokom stečaja, u vidu akontacije, primili oko 500 eura.
- Preostala je obaveza da se poveže staž prije stečaja, što za 14 mjeseci iznosi oko 40.000 eura, kao i za vrijeme stečaja - kazao je Hadžajlić dodajući da je neprimjereno da se na ovakav način vrši pritisak na sud, jer će u suprotnom biti prinuđen da se obrati nadležnim organima - kazao je Hadžajlić.
VIJESTI

O privatizaciji firme 25. aprila

Predsjednik Odbora direktora beranske "Polimke" zakazao je vanrednu Skupštinu akcionara te industrije kože za 25. april, na kojoj će se učesnici izjasniti o odluci o dokapitalizaciji preduzeća.
Skupština akcionara bi trebalo da da konačnu riječ u vezi sa ponudom kompanije "Koroški" iz Slovengradeca, koja se jedina javila na tender iz 2004. godine i ponudila uslov pod kojim bi privatizovala "Polimku".
U još aktuelnoj ponudi "Koroškog", pored ostalog, navodi se da će angažovati 60 radnika, bruto zarade bi iznosile 375 eura, a investiciona ulaganja u narednih nekoliko godina 6,2 miliona eura, dok bi pola godine nakon pokretanja proizvodnje dodatno bilo angažovano još tridesetak radnika. Pored toga, "Koroški" je ponudio spremnost da izmiri zaostale zarade radnicima za oko 30 mjeseci u minimalnom iznosu.
Na posljednjem zboru radnika "Polimke", uslovno je prihvaćena ponuda, a nakon toga, Odbor direktora je donio odluku o sazivanju vanredne Skupštine akcionara.
Inače, u tom preduzeću 2003. godine bilo je zaposleno više od 170 radnika, a sada ih ima oko 100 jer su neki uzeli 24 lična dohotka, a neki su uz dokup staža penzionisani.
VIJESTI

Ne cijepaj drva u stanu

Na prvom narednom zasjedanju lokalnog parlamenta u Beranama, koje je najavljeno za početak ovog mjeseca, biće donesena odluka kojom je ''strogo zabranjeno cijepanje drva u stanovima''.

Odlukom o kućnom redu u stambenim zgradama predviđeno je i više drugih zabrana i propisa koji od sada neće biti samo nepisana pravila kulturnog i civilizovanog ponašanja.

Zabrana ''cijepanja ogrijevnog materijala u stanovima i drugim mjestima koja za to nijesu određena, čime se ugrožava stabilnost zgrade ili oštećuju njeni dijelovi'', predviđena je članom 24 Odluke.
Nakon ove uredbe, koja predstavlja zakonsku obavezu, trebalo bi, konačno, da se stane na kraj i navici stanara stambenih zgrada da slažu drva na terasama i u nepreglednim 'kupama', gdje stignu – na zelenim površinama, na parkinzima, bez ikavog reda. Odluku o tome gdje će se, osim podrumskih prostorija, odlagati ogrijev, donosiće skupština stanara, a o provođenju će se starati upravnik stambene zgrade.
Da odlaganje drva predstavlja problem ne samo estetske prirode, govori i fotografija napravljena juče. Mnoge od ovih 'kupa' ogrijevnih drva, s obzirom na to da je već kraj marta, dočekaće tu gdje su i jesen, ružeći okolinu.
Lokalna uprava je prije nekoliko godina zbog nedostatka drvljanika odobrila izgradnju garaža pored Lima. Tada je napravljeno više od trideset objekata kojima, takođe, grad nije uljepšan, a 'kupe' kao prepoznatljivost sjevernih područja, ipak i dalje niču kao pečurke.
Najnovija Odluka o kućnom redu predviđa sankcije, kako za pojedine stanare, tako i za zgradu ''kao pravno lice''. Stambena zgrada će se, recimo, kazniti od desetostrukog do dvjestostrukog iznosa minimalne zarade u Republici, ako ''ne odredi mjesto i vrijeme za istresanje tepiha i posteljina''.
Radi zaštite od požara Odlukom je ''zabranjeno držati eksplozivna sredstva i druge lako zapaljive materijale'' u zgradama, a u slučaju da stanari nijesu sposobni da sami eventualno ugase požar - ''dužni su obavijestiti vatrogasnu službu''.
Ostaje da se vidi da li je Odluka o kućnom redu napravljena da bi se doista uveo red u zgradama i njihovom okruženju, ili za namicanje novca za lokalni budžet, s obzirom na stroge novčane kazne ''zbog prekršaja iz člana 5, 6, 10, 11, 13, 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 23, 24, 25, 26, 28'' ...
Doduše, stroge kazne bile su odavno predviđene i za nepropisno odlaganje smeća, ali nije poznato da li je u Beranama ikada naplaćena makar jedna.
REPUBLIKA

Registrovan umjeren zemljotres

Večeras u 21 čas i 50 minuta Seizmološki zavod u Podgorici registrovao je umjeren zemljotres sa epicentrom lociranim sedam kilometara sjeverno od Berana. Kako je saopšteno iz ovog Zavoda jačina u žarištu iznosila je 2,4 jedinice Rihterove skale, a epicentralni intenzitet četiri jedinice Merkalija. Zemljotres se osjetio na području Berana sa intenzitetom tri stepena Merkalijeve skale.

POBJEDA

Duhovno uzrastanje mladih

U Beranama je u januaru ove godine, sa blagoslovom episkopa budimljansko- nikšićkog Joanikija, osnovana Svetosavska omladinska zajednica “Teofil”. Za predsjednika zajednice izabran je Miroslav Raičević, a planirano je da se ona bavi radom sa djecom i mladim ljudima. Prema riječima Miroslava Raičevića, uloga Svetosavske omladinske zajednice je “da pruži podršku mladima u prepoznavanju i ostvarivanju različitih sposobnosti i službi u Crkvi”.
- Naša uloga je da se izađe u susret aktuelnim potrebama mladih i svih članova Crkve. Cilj Svetosavske omladinske zajednice je da pokaže svojim prijateljima da su Liturgija i Crkva središte i izvor života - ističe Raičević.
Govoreći o prvim akcijama Zajednice, Raičević kaže da je to organizacija koja je tek nedavno osnovana i da je dosad organizovala jedno predavanje, a da će sličnih akcija u narednom periodu biti više.
- Na Sretenje Gospodnje, 15. februara, Svetosavska omladinska organizacija je organizovala predavanje na temu “Susret Boga i čovjeka”. Predavanje je održao preosvećeni vladika Joanikije, a to je bila i naša prva akcija koju smo, po svemu, uspješno organizovali - navodi Raičević.
Prema njegovim riječima, članovi Svetosavske omladinske zajednice neće žaliti truda za ostvarivanje duhovnog i kulturnog uzrastanja, posebno kod mlađih naraštaja, što su i osnovni ciljevi zajednice. Raičević kaže da je za takvo uzrastanje beranske omladine bila neophodna upravo takva organizacija, dodajući da će Svetosavska omladinska zajednica svojim radom i doprinosom u produhovljavanju omladine dati svoj puni doprinos.
DAN

Policajac primio mito

Viši državni tužilac u Bijelom Polju podnio je juče Višem sudu u tom gradu optužnicu protiv policajca iz Berana Vladana V. (22) zbog primanja mita.
Ista optužnica tereti i Enisa Š. (31), iz Novog Pazara, za davanja mita.
Prema optužnici Vladan V. je krajem februara ove godine kao policajac zadužen za kontrolu unošenja robe na carinskom punktu Dračenovac kod Rožaja, po prethodnom dogovoru, bez kontrole propustio kombi natovaren tekstilnom robom da uđe u Crnu Goru.
Tom prilikom, kako se navodi, on je od vozača kombija Adema Mekića primio 200 eura, da ne bi pregledao robu u vozilu koja je bila vlasništvo optuženog Enisa Š.
Vladan V., koji je u pritvoru od 25. februara je u istrazi negirao da je primio novac, dok je Enis Š. koji nije hapšen, priznao navode optužnice.
DAN

Ukradene ljuljaške

Mobilijar postavljen u dječjem parku iza Atlasmont banke u Beranama je oštećen, a ukradene su i dvije dječje ljuljaške.
Djelovi koji su oštećeni postavljeni su prošle jeseni u tom kao i u dječjem parku pored Lima i pored Dječjeg vrtića. Izgradnju dječjeg parka i kupovinu neophodnih elemenata finansirala je kancelarija Austrijsko-crnogorskog partnerstva iz Kolašina.
VIJESTI

Pale brda zbog pečurki

Vatrogasci iz Berana uputili su apel beračima pečurki da ne pale vatre, jer se nerijetko požari proširuju bez kontrole. Prvi lijepi dani, vatra i dim na brdima oko Berana, najavili su sezonu branja pačurki, ali i požara. Berači iz navike pale rastinje, vjerujući da to doprinosi boljem rodu gljiva.
Mi upozoravamo da će biti strogo kažnjeni svi koji podmeću požare - rekao je komandir vatrogasnog voda Milosav Korać.
On je ukazao da takvi požari često izmiču kontroli, kada ih je veoma teško lokalizovati i ugasiti.
- sImali smo slučajeva ranijih godina da su najvjerovatnije berači pečurki podmetnuli nekoliko požara koji su se proširili i zahvatili četinarsku šumu, kada je pričinjena znatna šteta. Jedan takav požar u okolini Andrijevice prijetio je prošle godine da zahvati i neka sela u blizini grada. Da se to ne bi ponavljalo sprovešćemo rigorozne kontrole i svaki uhvaćeni piroman biće prijavljen - upozorio je Korać.
Poljoprivredni inženjer Ilija Marković, načelnik resornog opštinskog sekretarijata, naglašava da vatra ne može doprinijeti boljem rodu pečurke.
- To je obična glupost. Ali neko je pronio takvu priču da navodno iza požara gljive bolje rađaju, i sada je ljude teško od toga odvići. Mi svake godine upućujemo upozorenja i ukazujemo na to koliko šume bespotrebno strada u takvim požarima. Nažalost, dok neko ne bude uhvaćen i kažnjen za primjer ostalima, to neće prestati - vjeruje Marković.
Neki iskusni berači pečurki takođe ukazuju da je pogrešno uvjerenje da vatra i pepeo doprinose boljem rodu.
- Ne samo da ne doprinose, već na terenu koji je vatrom spržen, teško da može bilo šta roditi. Ali one koji su tek počeli da se bave tim poslom teško je u to ubijediti - kaže jedan od njih.
Za značajan broj domaćinstava na sjeveru Republike branje pečurki predstavlja osnovni izvor zarade, nekada i veoma dobre, u zavisnosti od godine i roda gljiva. Sezona branja počinje odmah nakon otapanja snijega.
REPUBLIKA