Uhapšeni maloljetnici

Službenici Centra bezbjednosti Berane, zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo razbojništvo, uhapsili su juče maloljetnike L.R. i B.V., oba iz Berana, saopšteno je juče iz Uprave policije.
Oni se sumnjiče da su 27. novembra, sat poslije ponoći na putu u selu Buče presreli maloljetnog M.P. (17) iz Berana.
- M.P. je 27. novembra ove godine, u prisustvu svog oca Dragoljuba, Centru bezbjednosti Berane prijavio, da su ga toga dana napale dvije osobe, maskirane ''fantomkama'', kojom prilikom su mu oduzeli mobilni telefon ''Simens MC 60'', kao i da je u napadu zadobio i jedan udarac šakom u predjelu vrata- saopšteno je juče.
Dodaje se da je u toku kriminalističke obrade, uz poštovanje zakonskih odredbi i postupka koji se odnosi na maloljetnike, kod jednog od od njih pronađen predmetni mobilni telefon, kao i dvije fantomke.
Shodno nalogu Osnovnog državnog tužioca u Beranama, L.R i B.V. će danas, uz prijavu biti privedeni sudiji za maloljetnike.
REPUBLIKA

Dug put od suda do pisarnice

U Akcionarskom društvu ŠIP »Berane« juče je pojačana nervoza i neizvjesnost, nakon saznanja da je Apelacioni sud donio odluku povodom prigovora na privatizaciju te kompanije, ali je i dalje ne saopštava. Na jučerašnjem zboru stečajni upravnik je tu vijest radnicima saopštio putem telefona. Na koji način je Apelacioni sud razriješio to vrzino kolo u vezi sa prodajom beranskog ŠIP-a znaće se se najvjerovatnije početkom sljedeće sedmice, do kada bi odluka sudskog Vijeća konačno trebalo da bude dostavljena Pisarnici.

Pošto stečajni upravnik ovog puta nije došao, pozvali smo ga telefonom i on nam je rekao da je Apelacioni sud donio odluku, ali da još nije provedena kroz »papire« - rekao je predsjednik sindikata ŠIP-a Radojica Jelić.
U Apelacionom sudu je Republici potvrđeno da je sudsko Vijeće još prošle subote izvijećalo predmete u vezi sa ŠIP »Berane« i najvjerovatnije donijelo odluku, ali da ta odluka još nije punosnažna, dok se ne dostavi pisarnici, a u sudu nijesu mogli reći kada će to biti učinjeno i zašto se odlaže već osam dana.
Na koji način je Apelacioni sud razriješio to vrzino kolo u vezi sa prodajom beranskog ŠIP-a znaće se se najvjerovatnije početkom sljedeće sedmice, do kada bi odluka sudskog vijeća konačno trebalo da bude dostavljena pisarnici.
Kod Apelacionog suda u Podgorici nalaze se četiri pritužbe na proces privatizacije ŠIP »Berane«. Žalbu je najprije uložilo privatno preduzeće »Elektrotehna« iz Berana, koje je učestvovalo na prvoj licitaciji kada je ŠIP iz stečaja prodat slovenačkom »Mabolesu« za euro. Vlasnik Eletrotehne« Aco Vuković je tvrdi da je prodaja bila fingirana i da »Maboles« nije imao pravo da učestvuje na licitaciji, jer nije položio depozit. Vukovićeva žalba je na Vrhovnom sudu Crne Gore prihvaćena, nakon čega je on zatražio da ŠIP bude prodat njemu kao drugom i jedinom kupcu u tom trenutku i da nema zakonskog osnova za nove licitacije. Privredni sud u Bijelom Polju je to odbio i odobrio stečajnom upravniku da oglašava nove licitacije, na kojima Vuković više nije želio da učestvuje. Druga licitacija je propala jer nije bilo zainteresovanih kupaca, a na trećoj ŠIP je prodat preduzeću »Katel« iz Podgorice. Potpisan je i ugovor, ali stečajni upravnik nije prihvatio uplatu kupoprodajne cijene sa zakašnjenjem od jednog dana i poništio je prodaju. »Katel« je takođe uložio žalbu na takvu odluku stečajnog upravnika.
Stečajni upravnik je nakon toga pokušao da ŠIP proda preduzeću »Boj komerc« iz Andrijevice putem slobodne pogodbe. Njegov oglas za tu prodaju poništio je Privredni sud »zbog kršenja više zakonskih odredbi«. Na tu odluku žalio se »Boj komerc«.
Na petoj licitaciji preduzeće je prodato »Boj komercu« za 314,5 hiljada eura, samo tri i po hiljade više od početne cijene. »Boj komerc« je odmah uplatio sredstva, ali je Privredni sud u Bijelom Polju obustavio sve radnje prodaje na žalbu drugog zainteresovanog kupca, kompanije »Daut i Daut« iz Rožaja, kojem stečajni upravnik nije dozvolio da učestvuju na licitaciji, jer, prema njegovom mišljenju, nijesu imali valjane bankarske garancije. Predstavnici »Daut i Dauta« tvrdili su da je prodaja namještena i da im zbog toga nije dozvoljeno da licitiraju, iako su, kako su tvrdili, bili spremni da cijenu podignu do milion eura.
Stvari u ŠIP »Berane« su se dodatno iskomplikovale kada su radnici saznali da preduzeće posjeduje, osim imovine, i hartije od vrijednosti, koje nijesu bile oglašene na prodaju. Vrijednost njihovih akcija samo kod »Atlasmont banke« u jednom trenutku je, zbog “eksplozije” na berzi, dostigla vrijednost od 500 hiljada eura, mnogo više nego je prodata samo imovina preduzeća. Oni su zatražili od stečajnog upravnika da proda te akcije i da novac uđe u stečajnu masu, odnosno da se te akcije ne poklanjaju »Boj komercu«, jer mu je i imovina prodata, kako radnici tvrde, mnogo ispod realne vrijednosti.
Stečajni upravnik je prošle sedmice tvrdio da to ne smije da uradi iz zakonskih razloga i da te akcije pripadaju kupcu. Za prodaju akcija, on je inače imao saglasnost i odluku stečajnog sudije, ali tu saglasnost nije prihvatio i Apelacionom sudu se žalio na odluku stečajnog sudije, koji je istovremeno i predsjednik Privrednog suda u Bijelom Polju.
AD ŠIP »Berane« nastalo je integracijom drvoprerade i šumarstva u ovom gradu, u junu 2003. godine. samo dva mjeseca kasnije uveden je stečaj zbog dugovanja prema povjeriocima koja su se kretala oko 800 hiljada eura. U ŠIP je, kao se saznaje, Vlada Crne Gore tokom trajanja stečaja kroz opremu i finansijsku podršku uložila najmanje 500 hiljada eura. Ta sredstva ne samo da nijesu opravdana i ozdravila preduzeće, već su napravljena i nova enormna dugovanja. Prema programu reorganizacije, stečaj je trebalo da traje 105 dana i da kompanija do tada bude privatizovana.
REPUBLIKA

Sanacija mosta na Rijeci Marsenića

Dogovorom o projektnim zadacima i izradi projektne dokumentacije koja se tiče sanacije limskog mosta na Rijeci Marsenića i zaključkom da se naredni sastanak održi u prostorijama SO Berane, preksinoć je u Andrijevici završen sastanak predstavnika SO Andrijevica i Berane, šumskih uprava iz tih opština i mjesnih zajednica Šekular i Rijeka Marsenića. Inicijator sastanka je bio Veselin Bakić, predsjednik SO Andrijevica, a prisutni su bili i Ilija Marković, sekretar Sekretarijata za poljoprivredu u SO Berane, Goran Đalović i Ljubiša Fatić, direktori šumskih uprava u Beranama i Andrijevici, i predstavnici MZ Šekular.
Komisija je predložila hitne mjere sanacije lijevog rječnog stuba i njegovog temelja. Tehničko rješenje sanacije bi se sastojalo u ojačanju stuba dodatnom konstrukcijom, kao i ojačanje temelja izradom dva bunara sa obje strane stuba. Kao hitna mjera predložena je sanacija pukotina na glavnim nosačima mosta, kao i zaštita armature od korozije. Navedeno je i da treba ograničiti težinu vozila koja prelaze most.
DAN

Češke privrednike zanima crnogorski sjever

Ambasador Republike Češke Ivan Jestrab boravio je juče u Beranama gdje se, u razgovoru sa čelnicima lokalne samouprave, upoznao sa glavnim problemima opštine. Kako je saopšteno, razgovarano je i o viđenju budućnosti Berana i Crne Gore. U posjeti Beranama, sa ambasadorom Jestrabom je boravio i Momčilo Radulović, koordinator Škole za evropske integracije, u čijoj je organizaciji i došlo do posjete češkog ambasadora opštini Berane. Nakon razgovora sa čelnim ljudima SO Berane, Jestrab se sreo i sa privrednicima grada.
Obraćajući se novinarima, ambasador Jestrab je naveo da je želio da se upozna sa glavnim problemima beranske opštine. On je naglasio da je sjever Crne Gore atraktivan za turizam i da je ovom posjetom želio da čuje mišljenja privrednika ovog kraja koja će prenijeti svojoj državi. Prema njegovim riječima, Češka snažno podržava evropske integracije SCG.
- Češka ima veliki interes za saradnju sa SCG. Nedavno je u Srbiji i Crnoj Gori boravio naš premijer, a više privrednika Češke je zainteresovano za ulaganje u SCG - zaključio je Jestrab.
Prema riječima Relje Jovančevića, predsjednika SO Berane, razgovori su vođeni o radu i problemima lokalne samouprave, a neformalno se razgovaralo i o najavljenom referendumu u Crnoj Gori i rješenju problema Kosova i Metohije.
- S obzirom na definitivnu valorizaciju potencijala Bjelasice, Komova i Prokletija, nadam se da ćemo imati šta da ponudimo češkim turistima. Takođe, postoji šansa da se neka češka firma zainteresuje za privatizaciju beranskog Rudnika - naglasio je Jovančević.
DAN

Nema pisanih tragova

Zaposleni u HTP »Berane« koji su tužili poslovodstvo za nesavjesno poslovanje i zloupotrebu službenih položaja, proširili su krivičnu prijavu i posebno zatražili da se preispitaju transakcije povodom kupovine radničkih akcija.
Zaposleni u HTP »Berane« su ranije podnijeli široku prijavu, ali im je iz Osnovnog suda sugerisano da je rašlčane na više krivičnih djela. Sud je već procesuirao jedan dio njihovih zahtjeva iz te prijave, ali se na prvom ročištu koje je održano početkom ovog mjeseca poslodavci nijesu pojavili.
-Sindikalni advokat iz Bijelog Polja napisao je sada prijavu u vezi sa prodajom, odnosno kupovinom radničkih akcija, uz pomoć kojih je 'Euroturist GMBH' postao većinski vlasnik. Advokat smatra da je taj proces tekao potpuno nezakonito. Mi smo prijavu juče predali - rekla je predsjednik sindikata HTP-a Radmila Osmajlić.
Prema njenim riječima, akcije od radnika kupovane su mimo banke i plaćane 'kešom' iz blagajne preduzeća.
-Radnici su davali akcije, a novac su dobijali kada ima pazara u kasi. Mi nijesmo išli u banku i ne znamo šta su oni dalje radili sa njima, kao i da li su ih knjižili. O tome nemamo pisanih tragova, ali ćemo pozvati za svjedoke sve radnike koji su prodali akcije da potvrde na koji način je to rađeno. Neka sud dalje vidi da li je to bilo zakonski - kazala je Osmajlićeva.
Preduzeće »Euroturist GMBH«, većinski vlasnik je postalo upravo zahvaljujući kupovini jednog broja radničkih akcija u prvoj godini privatizacije. Kada je nedavno Osnovni sud u Podgorici podnio krivične prijave protiv četiri osobe koje su učestovale u privatizaciji HTP »Brskovo« iz Bijelog Polja, rečeno je da su preduzeća »Slomont« i »Euroturist GMBH« fiktivna i da nemaju poslovanje u 2003. i 2004. godini, kada je obavljena privatizacija i otkupljivane akcije ta dva HTP-a.
HTP »Berane« je prije privatizacije bilo solventno, da bi dvije godine nakon toga bilo dovedeno do prezaduženja, i zaplijene imovine od strane banaka kod kojih su novi vlasnici podizali kredite.
Tako je ova kompanija ostala bez najatraktivnijeg objekta, hotela »Berane«, koji je po osnovu fiducije odavno postao vlasništvo »Atlasmont banke«. Budući da ni jedan drugi objekat nije u funkciji, zaposleni u HTP-u su uz saglasnost banke, nekoliko mjeseci, dok su to dozvoljavale vremenske prilike, u njemu organizovali posao, čak i bez struje. Hotel je sa prvim hladnim danima zaključan.
-Sigurno bismo imali posla i radili bi smo kako-tako, ali nemamo struje, nema ni grijanja. Plašimo se samo da zbog vode koja je ostala u sistemu za grijanje ne dođe do neke ozbiljnije havarije na hladnoćama. A banka još uvijek nije donije nikakvu odluku šta da radi sa tim objektom – rekla je predsjednik sindikata kompanije.
Ona je podsjetila da je na sastanku tripartitne grupe sa beranskim privrednicima, prije više do mjesec dana, bilo rečeno da će se u roku od petnaestak dana preduzeti neki konkretni koraci.
- Čekaćemo do ponedjeljka, a zatim ćemo zatražiti prijem kod ministra turizma. Pokušaćemo najprije da mi iz sindikata obavimo razgovor i da vidimo kakve su namjere resornog ministarstva. Ako to ne uspijemo, ne preostaje nam ništa drugo nego da svi pođemo za Podgoricu. Pritisak radnika je veliki da se nešto konačno rješava, pa bilo kako - rekla je Osmajlićeva.
Za hotel »Lokve« na planini Cmiljevici zaposleni tvrde da je u takvom stanju da bez velikih ulaganja nije moguće da proradi čak i restoran koji je radio prethodnih sezona. Uspinjača i ski liftovi nijesu remontovani. Dok snijega već na kraju novembra skoro da ne nedostaje, situacija u HTP »Berane«, na pragu zimske turističke sezone, takva je da je sezona, na žalost, unaprijed propala.
REPUBLIKA

Proširiti ekonomsku saradnju

Češki privrednici imaju interes da prošire ekonomsku saradnju sa Crnom Gorom i Srbijom– rekao je juče u Beranama ambasador Republike Češke u državnoj zajednici Ivan Jestrab.
On je kazao da sjever Crne Gore posjeduje mogućnosti za razvoj ne samo industrije i poljoprivrede, već posebno i turizma.
Jestrab je podsjetio na nedavni boravak visoke delagacije te države Crnoj Gori, što je, prema njegovim riječima, predstavljalo značajan korak u unapređenju saradnje Češke i SCG.
Predsjednik SO Berane Relja Jovančević je, nakon razgovora sa češkim ambasadorom, rekao da najveće šanse za ekonomsku saradnju, kada je Berane u pitanju, postoje povodom Rudnika mrkog uglja, za čiju prodaju je licitacija u toku.
- Smatram da bi se tu mogao ponajprije pronaći interes Češke za ulaganja na ovim prostorima - rekao je Jovančević.
On je kazao da je razgovarano i o turističkoj valorizaciji Bjelasice, Komova i Prokletija, mogućnosti za aktiviranje beranskog aerodroma, i zaineresovanosti nekih čeških firmi za te poslove.
-U razgovorima smo otvoreno istakli i brojne probleme sa kojima se susreće lokalna uprava, posebno kada se radi o finansiranju - rekao je Jovančević.
Predsjednik SO Berane je dodao i da je bilo riječi »o procesima koji tek treba da uslijede, kao što je referendum i budući status Crne Gore, te pitanje Kosova«.
Ambasador Republike Češke Ivan Jestrab se susreo i sa jednim brojem beranskih privrednika, a popodne je održao predavanje u Školi za integracije u Bijelom Polju.
REPUBLIKA

Projekat vrijedan 30.000 eura

Sportsko-ribolovna društva iz pet opština sjeveroistočne Crne Gore potpisala su ugovor sa kancelarijom Austrijsko-crnogorskog prijateljstva iz Kolašina o sprovođenju projekta vrijednog 30.000 eura. Ugovor su potpisala ribolovna društva iz Andrijevice, Berana, Bijelog Polja, Mojkovca i Kolašina, a projekat će biti realizovan pod imenom “Čišćenje olupina vozila i uređenje parking prostora pored magistralnih puteva”. Za koordinatora projekta izabran je Željko Obadović, predsjednik SRD “Lim” iz Berana.
Obadović je istakao da je projektom predviđeno da se iz rijeka Tare i Lima, kao i njihovih pritoka, te sa lokacija pored magistralnog puta koji vodi od Andrijevice do Kolašina ukloni oko 1.200 odbačenih olupina vozila.
- Potrebno je očistiti rijeke oko prirodnih bisera, planina Komovi i Bjelasica, kao i magistralnog puta. Takođe, zamišljeno je da se očiste i urede 20 parking prostora, po četiri za svaku opštinu od Andrijevice do Kolašina, na kojima će biti postavljeno 20 klupa sa istim brojem korpi za smeće. Postavićemo i propagandne table sa ekološkim porukama, što će doprinijeti još boljem, ljepšem i kvalitetnijem prilazu, kako rijekama, tako i pomenutim planinama - rekao je Obadović.
SRD “Lim” je tokom prošle godine završilo sličan projekat, pod imenom “Očistimo vrata Berana”. Tada su beranski ribolovci izvadili veliki broj olupina iz Lima i njegovih pritoka, a uredili su i nekoliko parking prostora na ulazima u Berane, iz pravca Andrijevice, Rožaja i Bijelog Polja.
DAN

U bolnici završili i povrijeđeni i napadač

Oba učesnika preksinoćnje tuče u Beranama, u kojoj je teške tjelesne povrede zadobio maloljetni B.V. (17) iz tog grada, nalaze se u beranskoj opštoj bolnici. Povrijeđeni B.V. je preksinoć operisan i nalazi se u jedinici Intenzivne njege Hirurškog odjeljenja, dok je maloljetni M.M. (17), koji mu je povrede i nanio, zadržan na pregledu i liječenju na Internom odjeljenju beranske bolnice.
Kako je saopštio dr Veselin Stanišić, direktor beranske bolnice, u prekjučerašnjem sukobu maloljetnika B.V. je zadobio povredu bubrega, zbog koje je preksinoć operisan.
- Povrijeđeni se nalazi u postoperativnom toku. Pacijent je stabilan i nalazi se u jedinici Intenzivne njege, bilo je sve što je saopštio dr Stanišić.
Drugi učesnik prekjučerašnjeg sukoba, maloljetni M.M. preksinoć je prebačen iz beranskog CB-a na Interno odjeljenje beranske bolnice. On je od ranije poznat kao srčani bolesnik, a nakon prekjučerašnjeg sukoba mu je pozlilo zbog čega je i prevezen u bolnicu. Ispred vrata njegove sobe nalaze se službenici beranske policije.
Prema riječima Atifa Adrovića, istražnog sudije Višeg suda u Bijelom Polju, on je juče upoznao sa predmetom Milana Smolovića, sudiju za maloljetnike u istom sudu, kojem je predao spise.
- Nakon datog medicinskog mišljenja ljekara o sposobnosti osumnjičenog, on će biti priveden sudiji Smoloviću kako bi dao izjavu - istakao je Adrović.
Maloljetnici su se sukobili prekjuče poslije podne, kada je osumnjičeni M.M. potegao nož, nanijevši tom prilikom B.V. teške tjelesne povrede. Prekjučerašnji sukob se desio na raskrsnici Ulice Dušana Vujoševića i regionalnog puta Berane- Andrijevica, koja se nalazi na putu od njihovih kuća prema centru grada. Prema nezvaničnim informacijama, taj sukob je nastavak svađa i tuča njih dvojice. Prvi sukob se, prema toj verziji, desio prije više od godinu dana a od tada je ponovljen više puta, kako na ulici i školi, tako i u blizini porodičnih kuća, koje se nalaze u beranskom prigradskom naselju Dolac. Prema istim saznanjima, prekjučerašnjem sukobu i povređivanju B.V. prethodila je svađa.
Neki od onih koji poznaju obje porodice, juče su isključivali kao mogućnost za sukob maloljetnika netrpeljivosti njihovih porodica. Radi se o komšijama, koji se, takoreći, graniče, ali bez bilo kakvih sporova. Upravo iz tih razloga, mada su sukobi maloljetnika bili česti, smatrani su dječjim hirom, koji umalo da rezultira tragičnim epilogom.
DAN

Maloljetnik nožem izbo vršnjaka

Maloljetni B.V. (17), iz Berana, zadobio je teške tjelesne povrede u tuči sa takođe maloljetnim sugrađaninom M.M. (17). Maloljetni B.V. je povrijeđen nožem, a njegovo zdravstveno stanje je teško. Do sukoba je došlo juče oko 13 časova na raskrsnici Ulice Dušana Vujoševića i regionalnog puta Andrijevica- Berane, udaljenoj nekoliko stotina metara od zgrade beranske policije. O sukobu i nanošenju povreda maloljetnom B.V. obaviješteni su Atif Adrović, istražni sudija Višeg suda u Bijelom Polju, i viši državni tužilac Milosav Veličković. Po odobrenju sudije Adrovića, uviđaj na licu mjesta izvršili su ovlašćeni službenici beranskog centra bezbjednosti.
Kako je “ Danu” saopštio sudija Adrović, u tuči maloljetnika došlo je do upotrebe noža od strane M.M. prilikom čega je B.V. zadobio ubodne rane.
- Dalja istraga će pokazati šta su razlozi sukoba maloljetnika - bilo je sve što je saopštio sudija Adrović.
Maloljetni B.V. je dopremljen na Hirurško odjeljenje beranske Opšte bolnice odmah nakon sukoba, gdje mu je ukazana hitna ljekarska pomoć.
- Maloljetnik je zadobio dvije ubodne rane sječivom u predjelu leđa i donjeg dijela trbuha, sa lijeve strane. Pacijent je pri prijemu stabilan, a dijagnostički postupak je u toku - saopštio je juče dežurni ljekar na Hirurškom odjeljenju beranske bolnice dr Hamdija Kolašinac.
Prema nezvaničnim informacijama, maloljetnici su komšije iz beranskog prigradskog naselja Dolac, a razloge jučerašnjeg sukoba treba tražiti u svađi od prije više od godinu dana.
Prema istim saznanjima, povrijeđeni B.V. je sinoć operisan u beranskoj Opštoj bolnici.
DAN

Potrebna finansijska injekcija

Građevinsko preduzeće »Izgradnja« učiniće sve da u sljedećih desetak dana završi pokrivanje zgrade za prosvjetne radnike, kako bi tokom zime bila zaštićena od propadanja – saopštio je stečajni upravnik Aco Vuković.
On je rekao da će »Izgradnja« napraviti maksimalan napor uprkos značajnim novčanim sredstvima koje investitor ima prema izvođaču radova.
-Mi nećemo dozvoliti da propada ono što smo do sada uradili i nadam se da ćemo iznaći načina da zgradu pokrijemo u sljedećih desetak dana. Onda ćemo vidjeti sa investitorom šta i kada dalje - rekao je Vuković.
Stečajni upravnik »Izgradnje« je podsjetio da je zgrada »Park 7« za prosvjetne radnike u Beranama počela je da se gradi krajem 2003. godine i da je prema ugovoru trebalo je da bude završena i useljiva do kraja prošle godine. U njoj će stambeno pitanje riješiti 30 porodica prosvjetnih radnika. Stambeno-prosvjetna zadruga »Solidarno« potpisala je sa građevinskom preduzećem »Izgradnja« posao u vrijednosti od blizu milion eura.
-Da nas je investitor 'pratio' mi smo imali takvu dinamiku radova da bi zgrada odavno bila završena. Ovako, nadam se da bi to moglo biti završeno do kraja sljedeće godine - rekao je Vuković.
On je objasnio da izvođač bez dodatnih sredstava ne može raditi više od pokrivanja i da će ostali radovi, najvjerovatnije, čekati proljeće.
-Ima, ustvari, radova koji bi i tokom zime mogli da se izvode, kao što je fasadna stolarija i elektroinstalacije. Ako investitor isplati to što smo do sada uradili i eventualno obezbijedi još nešto sredstava, mogli bismo da tokom zime završimo mnogo toga prije malterisanja. U svakom slučaju, bez finansijske injekcije mi ne možemo dalje da radimo - rekao je Vuković.
Prosvjetnim radnicima stanovi u ovoj zgradi dodijeljeni su kreditno na period otplate od 10 do 15 godina. U Beranama ima oko 850 prosvjetnih radnika, od kojih stambeno nije zbrinuto više od 50 odsto. Već skoro 20 godina niko od njih nije dobio stan. Plac za izgradnju zgrade na veoma atraktivnoj lokaciji besplatno je dodijelila Opština, koja je, takođe, izvođača oslobodila svih komunalnih taksi i drugih obaveza prema njoj.
REPUBLIKA

Najmlađi proslavili svoj dan

U organizaciji Fondacije za djecu “Dječji osmijeh” iz Berana, juče je u tom gradu proslavljen Svjetski dan djeteta. Manifestacija je održana u Poslovnom centru “Evropa”, a glavni učesnici su bili članovi novinarske i košarkaške sekcije fondacije, koji su, između ostalog, prisutnim mališanima pokazali osnovne korake u tom sportu. Pored Fondacije “Dječji osmijeh”, pokrovitelj manifestacije bila je i beranska Mljekara “Zora”, a njeno održavanje pomogli su i Lovćen osiguranje - filijala Berane, kao i Centralna banka. Iznenađenje proslave bila je nagradna igra, gdje su učesnici bila djeca do šest godina starosti, koja su za svaki pogođen koš dobijala proizvode “Zore”.
DAN

Tunel “Lokve” u mraku

Na magistralnom putu Berane - Rožaje nekoliko mjeseci je trajala rekonstrukcija tunela “Lokve”. Oštećenja su prouzrokovana prodiranjem voda. Nakon što je tunel dužine 1.117 metara adaptiran vozači su odahnuli. Ipak, svima koji prolaze tunelom ovih dana velike teškoće stvara nepostojanje adekvatnog osvjetljenja. Sijalica skoro da nema, a na početku i kraju tunela jedva radi njih desetak.
Vrijeme je, s obzirom na to da ovakvo stanje poprilično traje, da nadležni koji brinu o bezbjednosti učesnika u saobraćaju povedu malo računa i o signalizaciji i osvjetljenju tunelu kako bi se na vrijeme izbjegle moguće negativne posljedice.

DAN

Neuramljena platna i Cimbaljevićeva skulptura

U organizaciji JU “Polimski muzej” i pod pokroviteljstvom SO Berane, u Galeriji “Šudikova” otvorena je izložba slika Stevana Cimbaljevića. Izloženo je 40-ak radova iz novog Cimbaljevićevog ciklusa, a izložba će biti otvorena do 21. novembra.

Otvarajući izložbu, Slobodan Obradović, direktor Polimskog muzeja kazao je da izloženi radovi odišu bogatstvom tehnika koje slikar bez veće razlike primjenjuje u svojim djelima. Pored slika, naveo je Obradović, ni vajarstvo mu nije strano, pa je izložena i jedna njegova skulptura.
- Slikar se u svojim aktovima bavi predstavljanjem ženskog tijela koja je nezaobilazna inspiracija velikih slikara. Jakom i snažnom linijom, Stevan akt dovodi do perfekcije, na kojem bi mu pozavidjeli i afirmisaniji umjetnici - istakao je Obradović.
Cimbaljevićeve slike urađene su u tehnici akvarel, mozaik, ulje na platnu i pastel, kojima je predstavio motive iz svakodnevnog života. Cimbaljević se bavi i istorijskim motivima, pa je na izložbi predstavljen i slikom “Kosovski boj” iz svog ranijeg ciklusa. Inače, slike nijesu opremljene ramovima, a komentar njihovog autora na to, je da “ko hoće da gleda ramove neka ide kod stakloresca, a ko hoće da gleda slike, neka dođe na izložbu”.
Na otvaranju izložbe prisutnima se obratio i sam autor.
http://stevancimbaljevic.blogspot.com
DAN

Prvi snijeg ubio nadu

Umjesto za 105 dana, kako je bilo predviđeno planom reorganizacije, stečaj u Akcionarskom društvu ŠIP »Berane« nije okončan ni poslije više od dvije godine, niti je kompanija privatizovana. Prvi snijeg, koji je juče počeo da prekriva planine i šume, kod radnika je 'ubio' nadu da će ove sezone početi da rade i dobiti nešto više od, kako tvrde, ko zna kako iskalkulisanih tridesetak eura mjesečno. Posljednja plata u stečaju bila je u novembru prošle godine.
Predsjednik Sindikata Radojica Jelić vjeruje da će neko zbog te kompanije, načina vođenja stečaja i neuspjelih privatizacija, morati kad-tad da odgovara.
-Akcije kod Atlasmont banke koje imamo u jednom trenutku su vrijedjele 500 hiljada eura, a kompanija je Boj-komercu prodata za 314 hiljada. Samo još miraz da im damo - kazao je Jelić na jučerašnjem zboru.
I on i drugi radnici zatražili su odgovor od stečajnog upravnika zašto odbija da ih proda, iako ima saglasnost i odluku stečajnog sudije Muzafera Hadžajlića, koji je istovremeno i predsjednik Privrednog suda u Bijelom Polju.
-Stečajni upravnik ovako ostavlja sumnju. Žalio se čak Apelacionom sudu na odluku stečajnog sudije - dodao je Jelić.
Stečajni upravnika tvrdi s druge strane da je bila oglašena prodaje cjelokupne imovine, i da, dok Apelacioni sud ne odluči po prigovorima, ne smije izdvajati ništa »jer ne želi da pravi krivično djelo«.
-Ja sam se samo držao zakona, i šta god da odluči Apelacioni sud, tako ćemo postupiti, i u zavisnosti od toga vidjeti šta dalje sa stečajem - rekao je Marjanović.
Pravnici u preduzeću, ističu međutim, da akcije kod Atlasmon banke i drugih banaka i institucija nijesu oglašene na prodaju, »jer je u pozivu za licitaciju moralo, kao što je taksativno nabrojano sve drugo, stajati i hartije od vrijednosti - a nije stajalo«.
AD ŠIP »Berane« nastalo je u junu 2003. godine integracijom drvoprerade i šumarstva. Samo mjesec kasnije uveden je programirani stečaj. Stečaj je uveden zbog dugova prema povjeriocima koji su se kretali oko 800 hiljada eura. Programom reorganizacije, koji je, ne besplatno, uradio jedan član Vlade, preduzeće ne samo da nije 'ozdravilo', već je, i pored pomoći u opremi i novcu u vrijednosti od oko 500 hiljada eura, napravilo nova enormna dugovanja.
Nekoliko puta je licitirano - tri puta prodato. I sve prodaje se nalaze pred Apelacionim sudom, koji je, kako su radnici očekivali, trebalo do juče da donese odluku u vezi sa tim prigovorima. Posljednji put, u septembru, prodato je preduzeću »Boj komerc« iz Andrijevice za 314,5 hiljada eura. Žalbu na tu licitaciju uložilo je rožajsko preduzeće 'Daut i Daut', kojima stečajni upravnik nije dozvolio da učestvuju na licitaciji, jer, kako je tvrdio, nijesu imali valjane bankerske garancije. Iz te kompanije su rekli da su bili spremni da cijenu podignu i do milion eura.
Predsjednik Sindikata Radojica Jelić, javno je, zato, pred tripartitnom grupom koja je nedavno boravila u Beranama, rekao da je kupac unaprijed zacrtan.
-Ne pada snijeg da pokrije brijeg...- kaže više za sebe jedan od radnika nakon zbora, vjerujući da se uskoro moraju stvari u vezi sa situacijom u ovoj kompaniji raščistiti i otkriti tragovi onih koji su je do toga doveli.

Iz Suda nema vijesti
Iz Apelacionog suda radnicima juče ujutru u telefonskom razgovoru, kako tvrde, nije ništa saopšteno osim da će se vrlo brzo sud oglasiti. Dok su se pronosile priče da je odbijena žalba 'Daut i Dauta', neki drugi izvori nezvanično govore da je posljednja licitacija i prodaja ŠIP-a »Boj komercu« poništena.
REPUBLIKA

Kutak za najmlađe

Najmlađa populacija u Beranama dobila je novi kutak za igranje, izgradnjom zabavnog parka čije montiranje se danas završava.
Izgradnju parkića za djecu, na atraktivnoj lokaciji pored gradskog mosta, Skupština Opštine je realizovala uz finansijsku podršku Vlade Austrije, posredstvom kancelarije Društva crnogorsko-austrijskog prijateljstva u Kolašinu.
-Našem gradu je nedostajalo jedno tako mjesto za najmlađe. Park će biti osvijetljen, a osim toga klackalice i ljuljaške postavićemo još na tri lokacije: u dvorištu Vrtića, kao i u dvorištima dva stambena bloka- rekao je savjetnik u Sekretarijatu za ekologiju Danko Orović.
On je objasnio da je u okviru istog projekta prvi put Berane nedavno dobilo i jedinstvenu turističku signalizaciju, kao i da predstoji izrada internet prezentacije i štampanje turističkog vodiča.
-Mape su postavljene na prilazima Beranama iz svih susjednih gradova, zatim na važnijim raskrsnicama u samom gradu, kao i u selu Lubnice. Prema njegovim riječima, projekti takvog tipa realizuju se u okviru šireg projekta »Razvoj eko-turizma na području Bjelasice i Komova«, koji podržava austrijska Vlada u pet opština koje okružuju ove planine.
-Svi projekti realizuju se posredstvom Kancelarije Društva austrijsko-crnogorskog prijateljstva« čije je sjedište u Kolašinu. Opštinama je ostavljena mogućnost da kandiduju manje projekte, vrijednosti do 30 hiljada eura - kazao je Orović.
Predstavnici pet opština sa sjevera Crne Gore: Berana, Andrijevice, Bijelog Polja, Kolašina i Mojkovca, kao i resorna ministarstva austrijske i crnogorske vlade, polovinom prošle godine potpisali su Memorandum o saradnji u cilju razvoja poljoprivrede, malih i srednjih preduzeća, infrastrukture, a posebno eko-turizma i razvoja turističkih potencijala Bjelasice i Komova. Memorandumom je predviđeno da Austrija uloži 900 hiljada eura u te svrhe, od čega bi 530 hiljada bilo uloženo direktno u projekte, a preostali dio u edukaciju i organizovanje seminara.
Početkom ove godine predstavnici ovih opština boravili su u Austriji gdje su posjetili tamošnje nacionalne parkove i upoznali se sa načinima valorizacije turističkih resursa u toj zemlji.
Projekat podrške austrijeke Vlade gradovima u reginu Crne Gore koji gravitiraju planinama Bjelasica i Komovi planirano je da se okonča u junu naredne godine, sa izgledima da bude produžen.
REPUBLIKA

Propao i peti tender

Na petom tenderu za prodaju cjelokupne imovine beranskog preduzeća „Jugoprevoz” do danas, za kada je bilo predviđeno otvaranje ponuda, nije se javio ni jedan kupac. Početna cijena bila je milion i eura. Kako je kazao Momo Jokić, stečajni upravnik „Jugoprevoza”, o tome obavijestiti privredni sud u Bijelom Polju i, u konsultaciji sa sudijom, odlučiti šta dalje.
POBJEDA

Mali grad, a velike brige

Sekretar Organizacije slijepih za četiri opštine na sjeveroistoku Republike Branko Raičević apelovao je da se ubrza proces konstituisanja savjeta za rješavanja pitanja osoba sa invaliditetom u Beranama i održi prva sjednica tog tijela, za čije formiranje je donijeta odluka u lokalnom parlamentu.
Kada je već odluka o formiranju savjeta donijeta, nema razloga da se odugovlači sa konstituisanjem i početkom rada na rješavanju konkretnih problema sa kojima se osobe sa invaliditetom susreću u svakodnevnom životu - rekao je Raičević.
On je podsjetio da je građanska inicijativa o formiranju savjeta, koju je podržalo 700 stanovnika Berana, u lokalnom parlamentu usvojena još u prvom kvartalu ove godine.
-Inicijativu smo Skupštini Opštine uputili polovinom decembra prošle godine. Već na prvoj narednoj sjednici, u martu ove godine, ona je jednoglasno podržana od svih odbornika. Preostalo je da se savjet formira -navodi Raičević.
Prema prijedlogu, savjet treba da čine predsjednik ili potpredsjednik opštine, sekretari za društvene djelatnosti, privredu i finansije i uređenje prostora, kao i predstavnici saveza i udruženja osoba sa invaliditetom.
-Savjet za pitanja invalidnih osoba pri Skupštini Opštine ima za cilj da se dugoročno unaprijedi ukupni položaj ove kategorije građana u Beranama - kazao je Raičević.
On je objasnio da je zadatak savjeta da obezbjeđuje uslove za zaštitu i unapređenje prava osoba sa invaliditetom u oblastima komunalne djelatnosti, stanovanja, lokalnog prevoza, socijalne i zdravstvene zaštite, vaspitanja i obrazovanja, radnog osposobljavanja i zapošljavanja, unapređivanja propisa za razvoj prava osoba sa invaliditetom, predlaganja mjera za poboljšanje kvaliteta života invalida, kao i informisanja javnosti o pravima, mogućnostima i potrebama invalidnih osoba u cilju uklanjanja barijera i predrasuda.
-Mi čekamo samo da se savjet formira pa da predložimo neke mjere za poboljšanje standarda invalidnih osoba. Konkretno, treba da damo inicijativu za dobijanje povlastice kod komunalnih usluga, kod plaćanja struje. To treba da učinimo upravo preko tog savjeta- rekao je Raičević.
Uz Organizaciju slijepih, podnosioci inicijative bile su još četiri organizacije koje okupljaju invalidne osobe – udruženja gluvih i nagluvih, paraplegičara, invalida rada i invalida rata. Savjeti za pitanja osoba sa invaliditetom formirani su još u Podgorici i Herceg Novom.
-U Podgorici je Savjet uveliko zaživio. Preko njega se vode brojne inicijative. Biće tako i u Beranama. Zato je važno da se on što prije konstituiše i da počne da radi, jer mnogo je problema koje treba rješavati da bi se olakšao živod invalidnih osoba- kazao je Raičević.

Obnoviti dopis
Sekretar za društvene djelatnosti u SO Berane Živko Bjelanović rekao je da je odavno uputio Odluku o formiranju savjeta organizacijama koje okupljaju osobe sa invalidetom, koje između sebe treba da kandiduju dva člana. -Mislim da je kod njih, kao inicijatora, zatajilo, jer još nijesmo dobili nikakav odgovor od tih organizacija, da bi smo mogli da pristupimo formiranju i pripremimo prijedlog za usvajanje u lokalnom parlamentu - rekao je Bjelanović. On je rekao da će obnoviti dopise organizacijama koje okupljaju invalidne osobe. -Potrudićemo se da se ubrzaju aktivnosti i da se prijedlog za članove savjeta pripremi do narednog zasjedanja Skupštine, jer to tijelo mora da verifikuje parlament - kazao je Bjelanović.

Kako preći stepenike
Jedan od paraplegičara, odnosno osoba koje su vezane za invalidska kolica, Boško Vulić, vjeruje da savjet može i treba da učini nešto na uređenju prelaza na trotoarima i prilaza raznim ustanovama. -Ni na jednom trotoaru u Beranama nema prelaza za invalide u kolicima. Ispred ustanova su rijetki prilazi za te svrhe, i to urađeni dosta loše, tako da invalid sam, bez nečije pomoći ne može da ih pređe. Nemam ni ispred svoje stambene zgrade takav prilaz, iako je potrebno da se premoste samo dva stepenika. Čim se formira savjet uputiću zahtjev za materijalnu pomoć da se to učini. Da ne čekam kada će da naiđe neko od komšija da mi pomogne da uđem i izađem iz zgrade - rekao je Vulić.
REPUBLIKA

Pronađeni ostaci crkve nepoznate starosti

Vršeći sondažna istraživanja terena, radnici Polimskog muzeja iz Berana su na lokalitetu Namastir, na imanju Spasoja Đerkovića, zvanom Kršine, uočili ostatke zida crkve dimenzije 8,50 dž 5,20 metara i debljinom zidova od 60 centimetara. Južna strana zida crkve dostiže visinu od 1,20 metara, dok su sjeverni djelovi sačuvani u visini od 70 centimetara. Prilikom sondiranja lokaliteta nijesu pronađeni bitniji pokazatelji koji bi sa preciznošću mogli ukazati na starost crkve.
Kako je naveo Slobodan Obradović, direktor Polimskog muzeja, sonda iskopana u unutrašnjosti crkve otkrila je ostatke maltera, koji nije bio freskopisan.
- Prema navodima arheologa Predraga Lutovca postoji mogućnost da je samo freskooslikana apsida crkve i da otkriveni gabariti ukazuju da je bila vlastelinska crkva. Međutim, ništa se sa sigurnošću ne može reći, sve dok se ne obave sistematska arheološka istraživanja - istakao je Obradović.
On je naveo da je zadatak muzeja bio da se utvrdi postojanje crkve na ovom lokalitetu, te da su prikupljeni osnovni parametri, koji su uslov za sačinjavanje projektne dokumentacije i pravljenja elaborata za arheološka istraživanja i konzerviranje ostataka zida crkve. Prema njegovim riječima, o nalazištu će biti obaviješten Republički Zavod za zaštitu spomenika kulture kako bi bio uvršten u registar arheoloških nalaza. Obradović je iznio očekivanja da će muzej istraživanje
pomenutog lokaliteta uvrstiti u aktivnosti za 2006. godinu, a obim radova će zavisiti od budžetskih sredstava SO Berane, kao i pomoći Opštine Andrijevica, na čijoj teritoriji će se vršiti istraživanja i realizovati projekat.
DAN

Most za četiri sela

U Mjesnoj zajednici Budimlja, u zaseoku Batuni, juče je na svečan način mještanima predat na upotrebu novi, betonski most. Most je izgrađen na rijeci Brnjici, dužine je 6,5 metara, a njegovom izgradnjom skraćen je put prema gradu za stanovnike četiri sela.
Obraćajući se prisutnima, Relja Jovančević, predsjednik SO Berane, je naveo da je Opština u ovoj godini, pored ostalog, završila mostove u selima Budimlja, Kaludra i Buče, a da će do kraja godine završiti i most u Kurikućama.
- Ovaj, kao i ostali mostovi, pomoći će mještanima da kvalitetnije žive. To posebno mislim za ovaj most, koji veže mještane sela: Budimlja, Petnjik, Dapsiće i Tmušiće - naglasio je Jovančević.
Navodeći da je Opština, preko Agencije za uređenje grada, završila još jedan projekat, Sveto Mitrović, direktor Agencije, je naveo da se nada da će ovakvih svečanih prilika biti još.
- Ovo je još jedan dokaz da se radi o ozbiljnoj opštinskoj vlasti, koja zna šta su problemi građana i u granicama svojih mogućnosti ih rješava - naglasio je Mitrović.
Lavo Pavićević se u ime mještana zahvalio na izgrađenom mostu.
- Zahvalni smo izvođaču radova na kvalitetno izgrađenom mostu, a posebno Opštini i predsjedniku Jovančeviću na ovom humanom poslu za stanovnike četiri sela - istakao je Pavićević.
Izgradnja mosta koštala je 8.350 eura, a u potpunosti je finansirana od lokalane uprave, izvođač radova bilo je preduzeće GP “Izgradnja”.
DAN

I mrtvi glasali za reorganizaciju

Rješnjem Privrednog suda u Bijelom Polju, koje je doneseno 24. avgusta ove godine, i koje je potpisao sudija Zoran Ašanin, odobren je plan reorganizacije preduzeća AD “Jugoprevoz” iz Berana. U obrazloženju rješenja se navodi da je prihvaćen Predlog za pokretanje stečajnog postupka, jer je tako glasala većina onih koji se vode kao povjerioci. Kako je navedeno, u prioritetne povjerioce, koji su glasali za prihvatanje plana reorganizacije, stoji 100 imena, među kojima i ime Draga Simonovića, a njihova ukupna potraživanja iznose 435.201 euro. Inače, plan reorganizacije AD “Jugoprevoz” podrazumijeva prodaju imovine kolektiva i dosad su obavljena tri bezuspješna pokušaja.
Međutim, Danka Babić - Simonović, navodi da o planu reorganizacije Drago Simonović nije mogao glasati, jer je umro godinu i po dana prije nego što se izjašnjavalo o tome.
- U Rješenju Privrednog suda stoji da su povjerioci prihvatili plan reorganizacije 25. jula, među ostalim imenima nalazi se i ime mog supruga, Draga. To nikako nije moguće, jer je pokojni Drago umro godinu i po dana prije reorganizacije, tačnije 23. januara 2004. godine. Uz to, ja nijesam glasala, a niko nije imao ni ovlašćenja da glasa u njegovo ime. Iz tog razloga, neko će morati da odgovara i dokaže da je pokojnik glasao za reorganizaciju - navodi Danka Babić - Simonović.
Ona navodi da je do rješenja došla 27. oktobra i da se iznenadila kada je u njemu vidjela ime svog pokojnog supruga. Prema njenim riječima, iznenađenje je još veće jer je već tužila AD “Jugoprevoz”, upravo zbog smrti pokojnog supruga.
- Privrednom sudu u Bijelom Polju tužila sam “Jugoprevoz” za otpremninu i osiguranje pokojnog Draga i taj spor je dobijen, a čekam isplatu novca. Nakon toga, ime mog supruga pojavljuje se među ostalim povjeriocima koji su glasali za prihvatanje plana reorganizacije. Prosto neshvatljivo - ogorčena je Danka.

Jokić: Spisak ne govori o glasanju već o potražiocima
Navodeći da ne isključuje eventualnu zloupotrebu glasanja, stečajni upravnik AD “Jugoprevoz”, Momo Jokić tvrdi da spisak ne govori o glasanju, već navodi imena ljudi koja imaju potraživanja od tog preduzeća. On kaže da su glasački listići u Privrednom sudu u Bijelom Polju i da su se mogli provjeriti.
- Svi su dobili rješenja sa pravom da u roku od osam dana ulože prigovor na njega i to je trebalo iskoristiti. Ako bi okrenuli priču sa druge strane, postavilo bi se pitanje kako je pokojnik mogao da ima svoja potraživanja. U ovom slučaju, u njegovo ime glasao je rođeni brat, koji radi u “Jugoprevozu” - naglašava Jokić.
DAN

Smijenjeni Tomčić i Babić

Novoimenovani načelnik beranskog CB-a Novo Veljić u petak je smijenio Milosava Tomčića sa dužnosti pomoćnika načelnika za kriminal i Ljubišu Babića, dosadašnjeg načelnika Odjeljenja za opšti kriminalitet.
Novi pomoćnik načelnika CB-a za kriminal je Željko Nedović, dosadašnji šefa Odjeljenja za privredni kriminal, dok je novi načelnik Odjeljenja za opšti kriminal Vlado Delević, dosadašnji inspektor za privredni kriminal beranskog CB-a.
Na mjesto šefa Odjeljenja za privredni kriminal, na kojem se dosad nalazio Nedović, Veljić je postavio inspektora Ivana Bojovića.
Prije manje od mjesec dana sa mjesta načelnika CB-a Berane smijenjen je Dragan Mazić, koji se na tom mjestu nalazio sedam godina, a na njegovo mjesto imenovan Novo Veljić, koji je od 1994-1998. godine obavljao funkciju načelnika.
Nakon promjene načelnika i najnovijih pomjeranja na mjestima pomoćnika i šefova pojedinih odjeljenja, u tom Centru je zasad na istom mjestu ostao samo Mića Božović, pomoćnik načelnika za javnu bezbjednost.
DAN

Autobus udario u konjsku zapregu

U mjestu Zaton na putu Ribarevine-Berane sinoć oko 18.30 dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj su akteri bili autobus preduzeća “Šućo” iz Podgorice i konjska zaprega kojom je rukovao Radoman Gurešić (36), iz Ivanja kod Bijelog Polja. Kako smo saznali od Gurešića, do udesa je došlo tako što je autobus udario u konjsku zapregu.
- Kako je bila velika magla, osjetio sam udarac u zadnju stranu zaprege i povukao sam konje u obližnji jarak - kazao je Gurešić. Autobus koji je saobraćao na relaciji Podgorica - Novi Pazar kojim je upravljao Muharem Zeković, iz Podgorice, u kojem je bilo desetak putnika skrenuo je na suprotnu stranu i završio u obližnjem jarku.
Uviđaj je obavila policija. Materijalna šteta je velika, a povrijeđenih nema.
DAN

Dječji park pored Lima

U narednih nekoliko dana biće završena izgradnja dječjeg parka u Beranama. Park će biti lociran pored Lima. Projekat je vrijedan 15.000 eura, a realizuju ga kancelarija Austrijsko-crnogorskog prijateljstva iz Kolašina i SO Berane.
Prema riječima Vlatka Pekovića, sekretara Sekretarijata za finansije, radovi na pripremi terena za dječji park su u toku, a podrazumijevaju nasipanje podloge šljunkom. Do kraja nedelje biće postavljeni i elementi, koje treba da dopremi i postavi preduzeće “Đepeto” iz Beograda. Dječji park je nešto što je falilo gradu, a posebno djeci.
- Osim u parku, manji dio elemenata za igru djece biće postavljen kod Dječjeg vrtića, u parku u Ulici 29. novembra i iza stambenih zgrada u glavnoj beranskoj ulici. Obaveza lokalne samouprave je izvođenje radova na postavljanju podloge i ograda dječjeg parka, a kancelarija Austrijsko- crnogorskog prijateljstva je finansirala kupovinu elemenata za igru djece. Ime parka daće djeca, a na lokalnom radiju biće otvorena anketa za njihove predloge - rekao je Peković.
On je podsjetio da je ovo, nakon opreme za internet prezentaciju i postavljanja turističke signalizacije, treći projekat u Beranama koji se realizuje u saradnji lokalne samouprave i kancelarije Austrijsko-crnogorskog prijateljstva.
DAN

Čampar: Falsifikuju rješenja pa progone vlasnike

Vlasnik Poljoprivredne apoteke u Beranama DOO “Braća Čampar” Relja Čampar optužio je juče sekretarijate u SO Berane da su mu oduzeli izdato rješenje o dozvoli izlaganja robe ispred lokala i najavio krivičnu prijavu i privatnu tužbu. Zbog vrijeđanja njegove supruge Marine, Čampar je najavio privatnu tužbu protiv Mijaila Saičića, sekretara Sekretarijata za inspekcijske poslove, dok je zbog oduzimanja i falsifikovanja rješenja najavio podnošenje krivične prijave protiv Milovana Gudovića, sekretara Sekretarijata za uređenje prostora.
Čampar tvrdi da je juče dobio poziv od Sekretarijata za uređenje prostora da donese rješenje o dozvoli izlaganja robe ispred objekta, kako bi ga službenici pogledali.
- Supruga Marina odnijela je rješenje kod Milovana Gudovića, koji joj ga je oteo iz ruke, dajući ga jednom službeniku i rekavši mu “nosi ga”. Tome je prisustvovao i sekretar za inspekcije poslove Mijailo Saičić, a kada ga je Marina pitala šta imaju protiv naše porodice i zašto svakodnevno šalje službenike u naš lokal, Saičić je odgovorio “sa uličarkama neću da razgovaram” - ističe Čampar.
Prema njegovim riječima, kada je advokat Duško Labudović, koji nije imao ovlašćenja, pošao u Opštinu da vidi u čemu je problem, dato mu je drugo rješenje.
- Iz tog razloga krivična prijava će biti podnesena i zbog falsifikovanja dokumenata - naveo je Čampar.
On kaže da mu je rješenje o dozvoli izlaganja robe ispred prodavnice izdato 3. novembra i da mu je jasno zbog čega je ono sada sporno.
- Sve je ovo zbog aktivnosti Udruženja privatnih preduzetnika, kojim smo se bavili na razotkrivanju opštinskih pljačkaških radnji na divljoj deponiji - zaključio je Čampar.

Saičić: Netačne tvrdnje
Mijailo Saičić je naveo da nije tačno da je Čamparu oduzeto rješenje.
- On ima rješenje br.05-687/1 za odobrenih četiri kvadrata, a koristi više od 15, što znaju svi građani koji tuda prolaze. Komunalni inspektor je u više navrata upozoravao da krši rješenje, a ukoliko se to nastavi, ono će mu stvarno biti oduzeto - istakao je Saičić.
On je dodao da su kvalifikacije koje je iznio Čampar netačne, a za, kako je naveo, nevaspitano i nedolično ponašanje njegove supruge i njega i nasilno ulaženje u službene prostorije, ako se ponovi, ubuduće će se tražiti zaštita odgovarajućih službi.
- Apsolutno nam je jasno da je počela predizborna kampanja za lokalne izbore i da se sve ovo radi pod kišobranom DPS-a, ali će građani sami procijeniti koliko je ova lokalna samouprava uradila za njih i grad - zaključio je Saičić.
DAN

Gimnazija proslavila 92. rođendan

Beranska gimnazija “Panto Mališić” obilježila je juče 92 godine postojanja. Svečanost povodom tog jubileja uveličao je kulturno-zabavni program, koji su izveli učenici te škole, članovi dramske, recitatorske sekcije i debatnog kluba. Pored ostalih, svečanosti su prisustvovali Relja Jovančević, predsjednik SO Berane, prof. dr Miloš Cimbaljević, dekan Medicinskog fakulteta u Podgorici, i prof. dr Milorad Bakić, koordinator Visoke medicinske škole u Beranama.
Govoreći o vrijednom jubileju, Drago Čantrić, direktor Gimnazije, podsjetio je na neka od brojnih dostignuća u razvoju te škole.
- Sjećajući se godina koje su prošle, osjećamo ponos što pripadamo instituciji koja toliko dugo traje. Uvijek je bila privilegija pripadati Gimnaziji u Beranama, kao učenik ili profesor. Ona je bila i ostala najveća kulturna ustanova u Beranama - zaključio je Čantrić.
U kulturnom dijelu programa promovisana je knjiga poezije “Zvonke smelosti”, autora Rebeke Čilović, učenice trećeg razreda te škole.
Gimnazija u Beranama otvorena je ukazom kralja Nikole 1913. godine. U svojoj bogatoj tradiciji dala je veliki broj naučnika i akademika, a po postignutim rezultatzma jedna je od najprestižnijih srednjih škola u Crnoj Gori.
DAN

Vodovod za tri sela

Vodovodni sistem za zajednice Buč, Lužac i Dolac u opštini Berane, kojim će biti obezbijeđeno sigurno vodosnabdijevanje stanovnika, privatnih preduzeća i javnih ustanova biće otvoren danas, saopštenpo je iz organizacije CHF. Kako je najavljeno, svječanosti će prisustvovati Relja Jovančević, predsjednik SO Berane, Natan Košel, direktor organizacije CHF-a, i Vladan Ražnatović, pomoćnik direktora kancelarije USAID-a za opšti razvoj.
Vodovod je dug 5.566 metara, a projekat njegove izgradnje koštao je oko 312.000 eura, od čega je USAID uložio 132.000 eura, a ostala sredstva je obezbijedila SO Berane, javna preduzeća Komunalno i Vodovod, opštinska Direkcija za uređenje prostora i investicije, kao i privatna preduzeća.
DAN

Otvoren Studentski dom u Beranama

Nakon dvomjesečnih radova, juče je u Beranama svečano otvoren Studentski dom za učenike Visoke medicinske škole u tom gradu. Dom čini osam četvorokrevetnih i šestokrevetnih soba, sa sanitarnim čvorovima. Izgrađena je jedna soba za koordinatora, kao i dvije prostorije za profesore na visokoj školi. Otvaranju doma, pored ostalih, prisustvovali su prof. dr Miloš Cimbaljević, dekan Medicinskog fakulteta i prof. dr Milorad Bakić, koordinator Visoke medicinske škole u Beranama.

Otvarajući Studentski dom, Relja Jovančević, predsjednik SO Berane, naveo je da kada se ima vizija, lako je doći do cilja.
- U aprilu, kada smo ulazili u završnicu formiranja Visoke medicinske škole, izražavao sam skepsu da ćemo u ovoj godini imati fakultet. Međutim, kada svi činioci koji su bili uključeni u taj proces pokažu maksimalnu zainteresovanost, kao što je bilo u ovom slučaju, došli smo do rezultata. U avgustu smo započeli sa radovima na izgradnji doma i evo završili smo ga - zaključio je Jovančević, poželjevši studentima uspješan rad i boravak u Beranama.
Navodeći da se privode kraju započeti radovi, prof. dr Miloš Cimbaljević je zahvalio rektoru i Senatu crnogorskog Univerziteta na podršci koju su dali otvaranju Visoke medicinske škole u Beranama.
- Iskrenu zahvalnost dugujem lokalnoj samoupravi na čelu sa Reljom Jovančevićem, jer se bez njih ne bi mogao uraditi ovaj projekat. Takođe, veliku zahvalnost odajem i mr. dr Miodragu Radunoviću, koji nas je svojom podrškom i pomoći od početka pratio. Ovo je vaša kuća i nadam se da će te je se sjećati do kraja života - istakao je Cimbaljević.
Studentski dom u Beranama podijeljen je na muški i ženski dio. Radove na uređenju prostora finansirala je SO Berane, a pomogao je i Boj komerc iz Andrijevice. Izvođač radova bilo je preduzeće MB komerc iz Berana.
DAN

Jeftinije za penzionere

Na inicijativu penzionera opština Berane i Rožaje, danas je u Mljekari „Zora” održan sastanak direktora Mljekare, Emina Sinanovića sa saradnicima, i predstavnika penzionerskih udruženja iz ovih opština. Dogovoreno je da će svi penzioneri sa područja Berana i Rožaja moći da kupuju sve „Zorine” proizvode jeftinije 10 do 20 odsto. Narednih dana biće potpisan ugovor u vezi sa tim, gdje će biti precizirano da su udruženja obavezna da obezbijede prostor i spisak korisnika, a „Zora” se obavezala za blagovremenu dostavu i besplatan prevoz do odredišta. Mljekara ima trenutno 900 kooperanata, a u narednoj godini očekuje se da taj broj poraste na 2.000 sa čitavog sjeveroistoka Crne Gore, kazao je Sinanović, i naglasio da će ove povoljnosti moći da koriste svi penzioneri beranske i rožajske opštine, bez obzira kojem udruženju pripadaju.
POBJEDA