Hristos Vaskrse

Uskrs je praznik nad svim praznicima. On je središte čitave liturgijske godine. On je i prvi praznik, koji se slavi od apostolskih vremena. Koliko su apostoli i njihovi učenici smatrali važnim Isusovo uskrsnuće za hrišćansku vjeru, najbolje dokazuje činjenica, da su uspomenu na to djelo počeli slaviti ne samo na taj dan, nego i svakog prvog dana u nedelji, nazvavši ga "danom Gospodnjim".
Isusovo uskrsnuće apostoli uzimaju kao temelj hrišćanske vjere, jer ono je najočiglednije svjedočanstvo Hristova Božanstva, a ujedno je i potvrd našeg uskrsnuća u vječni život.
Kao središnji praznik crkvene godine on se u liturgiji slavi punih pedeset dana, tj. do Duhova. Uskrs mogu pravo slaviti i razumjeti samo oni, koji su uistinu po pokornoj ispovijesti umrli u grijehu i uskrsnuli na život u milosti. Stoga poslušajmo opomenu svetog Pavla: "Braćo, očistite stari kvasac da, kad ste već beskvasni, postanete novo testo, jer je žrtvovan Hrist, naše vječno janje. Zato slavimo praznik, ali ne sa starim kvascem, s kvascem zlobe i grijeha, nego s beskvasnim hljebom iskrenosti i istine." (1 Kor 5, 7 - 8).
Hristos Vaskrse svima koji slave i neka sa vama ostanu Božije riječi: "... Sad pak ostaje vjera, nada, ljubav, ovo troje: a ljubav je među njima najveća... "
I Korinćanima 13,14

Crna hronika: Prodavali marihuanu

Inspektori Centra bezbjednosti Berane uhapsili su Bojana Karadžića (22) i Edina Kuča (26) zbog osnovane sumnje da su trgovali marihuanom, odnosno omogućavali uživanje droge. Izvor iz policije saopštio je da je u koordiniranoj akciji u Pljevljima nakon toga uhapšen K.C.
Prema riječima policijskog službenika, u akciji je najprije 'pao' Pljevljak Edin Kuč, koji je kao radnik građevinskog preduzeća »Obnova« boravio privremeno u Beranama, gdje je njegova firma izvodila radove u jednoj srednjoj školi. Kod njega je na radnom mjestu nađeno 10 grama marihuane. On se tereti da je jednoj osobi iz Berana omogućavao uživanje droge.
Prilikom saslušanja, Kuč je priznao da je boraveći u Beranama drogu u više navrata kupovao kod Bojana Karadžića (22), raseljenika sa Kosova, dok ga je u Pljevljima drogom snabdijevao K.C.
Policija u Pljevljima je po dojavi kolega iz Berana pretresla kuću K.C. gdje je pronašla i zaplijenila 300 grama marihuane.
Karadžić i Kuč danas će biti privedeni istražnom sudiji Višeg suda u Bijelom Polju.

Društvo: Udruženje raseljenih Zora

Dok se ne ispune svi uslovi iz Rezolucije 1244 Ujedinjenih nacija svaka priča o našem povratku na Kosovo je u najmanju ruku neozbiljna, bolje rečeno, besmislena, kaže se u saopštenju Udruženja raseljenih lica ”Zora” iz Berana, izdatom danas povodom nedavne posjete zvanične delegacije UNMIK-a i Vlade Kosova Beranama i Crnoj Gori. U saopštenju, koje je potpisao predsjednik Slobodan Zečević, se upućuju ozbiljne primjedbe na račun ministra za povratak raseljenih lica, gospodina Petkovića. Izražava se, prije svega, sumnja u vjerodostojnost podataka da se nakon njegove posjete Crnoj Gori za povratak na rodna ognjišta javilo 11.400 raseljenih lica. Udruženje raseljenih lica ”Zora” lansiranje takvih podataka smatra manipulacijom i zloupotrebom sudbine raseljenih lica.
- Gospodin Petković nije stupio u kontakt ni sa jednim raseljenim licem u Beranama sa izuzetkom posjete izbjegličkom naselju ”Riversajd” u kome živi 28 porodica egipatske nacionalnosti a i tamo nije našao nikog ko bi se pod ovim uslovima vratio na Kosovo i Metohiju - kaže se u saopštenju.

Tenderi: Katel kupio i ciglanu

Stečajni upravnik najstarijeg beranskog preduzeća AD Ciglana ”Rudeš” Vuk Božović, od dvije ponude koje su prispjele na raspisani tender za prodaju imovine ovog preduzeća kao najpovoljnije odabrao ponudu DOO ”Katel” iz Podgorice. Ovo preduzeće, kako je saopštio Božović, ponudilo je 254.000 eura, zaposlenje 54 stalna i 30 sezonskih radnika, kao i investicije u visini od 715.000 eura u roku od dvije godine. Prema odluci stečajnog upravnika, najpovoljniji ponuđač obavezan je da do 5. maja potpiše ugovor o kupovini ovog preduzeća. Na tender se još javili beranska firma ”Nacional”.

Tenderi: Katel kupio ŠIP Berane

Stečajni upravnik ŠIP Berane obavijestio je učesnike na tenderu za prodaju te kompanije da je prihvatio ponudu DOO »Katel« iz Podgorice. Na trećem tenderu za prodaju ŠIP »Berane« ponude su još dali »Elektrotehna« iz Berana, konzorcijum četiri drvoprerađivačke firme iz Berana, kao i »Boj komerc« iz Andrijevice. Ponuda beranske »Elektrotehne« osvojila je najviše najviše bodova na osnovu ponuđene cijene koja je bila najveća, ali je »Katel« dobio najviše bodova, kako je objašnjeno, »po metodu Rajfajzen banke i uslovima iz oglasa«. Vlasnik »Elektrotehne« Aco Vuković, čije se preduzeće sa najvećom ponuđenom cijenom po takvom sistemu bodovanja našlo na četvrtom mjestu, rekao je da je već priložio žalbu Privrednom sudu u Bijelom Polju. On tvrdi da nema zakonskog osnova za prodaju na takav način. - Ovo nije privatizacija posredstvom Agencije za prestrukturiranje privrede, već klasična licitacija iz stečaja. Stečajni upravnik nema pravo da propisuje druge uslove i da traži reference. Zahtijevao sam zato od Privrednog suda da preispita odluku stečajnog upravnika - saopštio je juče Vuković. Akcionarsko društvo ŠIP »Berane« nastalo je početkom juna 2003. godine integracijom drvoprerađivačkog i šumarskog preduzeća. Samo mjesec kasnije uveden je stečaj. Na prvoj licitaciji održanoj prošle godine u ovo vrijeme ŠIP »Berane« je bio prodat slovenačkom »Mabolesu«. Vrhovni sud je poništio tu odluku na žalbu vlasnika beranske »Elektrotehne« Aca Vukovića, koji je tvrdio da je konkurs bio fingiran te da je stečajna uprava favorizovala »Maboles« iako nije imao depozit, odnosno bankarske garancije za učešće na licitaciji. Vuković je nakon druge licitacije, na kojoj nije bilo zainteresovanih kupaca, uložio novi prigovor Vrhovnom sudu, smatrajući da je ŠIP »Berane« trebalo tada da se dodijeli njemu kao drugom zainteresovanom kupcu, i da nije bilo zakonskih osnova za raspisivanje novih licitacija. On još nije dobio odgovor Vrhovnog suda, ali je rekao da se smatra vlasnikom ŠIP »Berane«, te da se na trećoj licitaciji pojavio »da bi bio bliže zbivanjima u vezi sa njegovom imovinom«. Podgorički DOO »Katel« prekjuče je u Beranama učestvovao i na licitaciji za prodaju AD Ciglana »Rudeš« gdje je početna cijena bila 250 hiljada eura. Kako se nezvanično saznaje imao je veću ponudu od beranske firme »Nacional«, a odluka o prodaji Ciglane očekuje se danas ili sjutra.

Sport: Berane - Devetka 23:20

Berane, 25. april - Sportska hala. Gledalaca: 100. Sudije: Bailović i Crnogorac (obojica iz Pljevalja). Sedmerci: Berane 2 (1), Devetka 5 (3). Isključenja: Berane 14 minuta.
BERANE: Firujlija, Savović, Pavićević 3, Bogavac, Pačariz 1, Dabetić, M. Selmanović 2, Kenjić 5,Đuričanin, Laban 8, A. Selmanović 3, Martić, Savić 1, Šekularac.
DEVETKA: Dragović, Globarević, Gazivoda 3, Kraljević 8, Laković 2, M. Brnović, Stijepović, Vukčević, Piletić, Milena Brnović, Kruščić, Cicmil 5, Vranić 2.
Sve do pred kraj prvog poluvremena gošće iz Podgorice bile su ravnopravan rival iskusnijem beranskom sastavu. Međutim, u posljednjih deset minuta pred odlazak na odmor domaće rukometašice, serijom 5:0, došle su do odlučujuće prednosti koju su, u nastavku susreta, bez problema pretvorile u pobjedu.

Tenderi: Četiri koverte za "Berane"

Stečajni upravnik AD ŠIP "Berane" Velibor Marjanović danas bi trebalo da saopšti ime kupca imovine tog kolektiva. Rok za podnošenje ponuda bio je 18. april, koverte su otvarane tri dana kasnije a, prema nezvaničnim informacijama "Dana", najpovoljniju finansijsku ponudu dalo je preduzeće DOO Elektrotehna iz Berana, koje je ponudilo 312.000 eura. Prema istim saznanjima, pored ponude tog kolektiva, za kupovinu ŠIP-a konkurisale su još tri firme.
Prema nezvaničnim informacijama, na oglas su se javili i Katel iz Podgorice, sa ponudom od 311.000 eura, Konzorcijum udruženih proizvođača iz Berana, koji su ponudili oko 302.000 eura, i preduzeće Boj komerc iz Andrijevice, sa ponudom od 220.000 eura za kupovinu imovine ŠIP-a Berane.
Aco Vuković, direktor Elektrotehne, "Danu" je u telefonskom razgovoru potvrdio da su pristigle četiri ponude, kao i visinu ponude svoje firme. On je saopštio da su ostali uslovi svih ponuđača, kako je kazao, "generalno gledajući, isti i podrazumijevaju zapošljavanje 160 radnika", koliko trenutno broji ŠIP Berane. On je odbio da komentariše da li će odluka o prodaji biti saopštena danas, dodajući da je, "za razliku od prethodnog pokušaja, ovog puta u proceduri prodaje ŠIP-a sve bilo u redu".
Prema raspisanom oglasu, početna cijena imovine tog kolektiva iznosila je 200.000 eura, a odluku o najpovoljnijoj ponudi donijeće stečajni upravnik, tri dana nakon otvaranja koverti. Prema uslovima kupovine, kupac je dužan da u roku od pet dana od donošenja odluke zaključi ugovor o kupoprodaji, a ponuđenu cijenu plati u roku od 30 dana.
Podsjećanja radi, ovo je treći pokušaj prodaje imovine AD ŠIP-a iz Berana. Interesantno je da je i na prvom oglasu učestvovala Elektrotehna iz Berana, čija je finansijska ponuda bila bolja od slovenačke firme DOO Maboles, ali je taj oglas poništen.
AD ŠIP Berane nastao je spajanjem bivših Omorika komerc i Šumarstva, u okviru Plana Vlade Crne Gore o revitalizaciji šumsko-industrijskih preduzeća u Republici. Od svog osnivanja kolektiv se nalazi u stečaju, a u oživljavanje proizvodnje Vlada je uložila više od 700.000 eura. Radnici ŠIP-a plate nijesu primili za pet mjeseci.

Link: Savjet mladih

Masa rokera i metalaca (i narodnjak) + nešto genijalaca i otkačenih gimnazijalaca u beranama počela je da sprovodi utopijske ideje o boljem, zanimljivijem i zdravijem životu mladih... pridružite im se... web strana

Sport: Berane-Železničar 35:34

Berane, 23. aprila - Hala sportova. Gledalaca oko 200. Sudije: Ražnatović, Pavićević (Cetinje). Sedmerci: Berane 3 (3), Železničar 3 (3). Isključenja: Berane 8, Železničar 6 minuta.

BERANE: Rajković, Đonović (11 odbrana), Skenderović (10 odbrana), Đurković 5, Đuković, Stanić, Vukadinović, Obradović 10, Spalević 3, Sekulović 1, Jovetić 6, Anđić 8, Fatić 1, Stojanović 1.
ŽELEZNIČAR: Mulabdić (7 odbrana), Kostić (11 odbrana), Denić 5, Stanojević, Đurić 13, Mladenović 5, Pribak 6, Milosavljević 3, Stanković, Stevanović 2.
Rukometaši Berana pobjedom su okončali takmičenje u Super ligi. U nezanimljivoj rukometnoj predstavi domaći sastav savladao je Železničara iz Niša, minimalnim rezultatom 35:34.
Početak utakmice, koju su Nišlije praktično igrale sa drugim timom, bio je neizvjestan, a od 10. minuta kod vođstva 9:7, ekipa Berana igra bolje i sa prednošću od dva gola odlazi na odmor.
U nastavku "plavi" dobrim dijelom zahvaljujući intervencijama Skenderovića prave veću razliku, koja u 38. minutu iznosi 5 golova (26:21). Gosti iz Niša nijesu uspjeli da iskoriste pad u igri domaćina u finišu, pa je slavio večeras bolji tim. U domaćoj ekipi sa 10 pogodaka istakao se Obradović, a kod gostiju Đurić sa 13 golova. Železničar će igrati u plej-ofu, a Beranama ostaje da kao posljednja ekipa na tabeli čekaju rasplet oko nove takmičarske organizacije za narednu sezonu.

Crna hronika: Bojović oslobođen

Apelacioni sud Crne Gore na čijem je čelu dr Vukoman Golubović juče je Višem sudu u Bijelom Polju dostavilo rješenje o ukidanju pritvora Draženu Bojoviću (28), iz Berana, koji se od 13. januara ove godine nalazi u Istražnom zatvoru u Bijelom Polju. On se teretio da je izvršio krivično djelo protiv zdravlja ljudi. Prema riječima v.d. predsjednika bjelopoljskog suda Milana J. Smolovića, optuženi Bojović se od juče nalazi na slobodi iako mu je nedavno vanraspravno vijeće tog suda produžilo pritvor za dva mjeseca.
U optužnici stoji da je Martini Šćekić, desetogodišnjoj učenici četvrtog razreda osnovne škole u selu Polica kod Berana, 13. januara ove godine, dok je Bojović obavljao liječenje zuba, zbog nestručno ukazane pomoći pozlilo i djevojčica umrla. Tog dana je Martina u ordinaciju stigla u pratnji svoje sestre bliznakinje. Iako ju je, kad joj je pozlilo, Bojović prevezao u hitnu službu beranske opšte bolnice, ljekari nijesu uspjeli da joj spasu život.
Prema optužnici, Bojović je bez odgovarajuće stručne spreme i odobrenja za rad, kao student treće godine Stomatološkog fakulteta u Prištini, u beranskoj ulici Crvenog krsta otvorio zubarsku ordinaciju i bavio se liječenjem i popravkom zuba.
Na saslušanju kod istražnog sudije u Bijelom Polju Bojović je negirao djelo koje mu je optužnicom stavljeno na teret. Tom prilikom istakao je da je pružao usluge u svojoj ordinaciji jedino svojim rođacima i poznanicima, bez dobijanja nadoknade.
- Nijesam Martini tog dana davao bilo kakav lijek ili anesteziju - izjavio je Bojović.
Višem sudu u Bijelom Polju stigao je nalaz komisije vještaka sudsko-medicinskog odbora Medicinskog fakulteta u Beogradu, koja je konstatovala da je kod Martine nastupila prirodna smrt, potvrđujući tako raniji nalaz koji je uradio dr Miodrag Šoć iz Podgorice.
"Na osnovu nalaza, sa sigurnošću tvrdimo da se radi o prirodnoj smrti koja je nastupila usljed iznenadnog i naglog pogoršanja već postojećeg oboljenja u vidu zapaljenja srčanog mišića, praćenog naglim poremećajem električne provodljivosti. Svaki drugi uzrok smrti je isključen", piše u nalazu iz Beograda.

Društvo: Imenovan žiri

SO Berane imenovao je juče Žiri za dodjelu najvišeg opštinskog priznanja- Nagrade 21. jul, za čijeg predsjednika je izabran Raslav Babović.
Na sjednici je usvojeno više odluka i informacija, među kojima i prijedlog jednogodišnjeg programa uređenja gradskog građevinskog zemljišta, programa rada SO za tekuću godinu, izvještaji o radu pojedinih javnih preduzeća i dr.
Odluka o prenosu vlasništva na gradskom građevinskom zemljištu Budimljansko-nikšićkoj eparhiji, zbog koje je prije mjesec dana sjednica prekinuta, kada je došlo i do incidenta i ulaska jednog od vlasnika koji polaže pravo na to zemljište u skupštinsku salu, ovog puta je odložena do, kako je rečeno, postizanja dogovora između SO, eparhije i porodice Ralević i donošenja odluke Komisije za povraćaj imovinskih prava i obeštećenja.
Odbornik DPS-a Vinka Babić zatražila je da se za sljedeću sjednicu pripremi odgovor na pitanje na čije ime glasi lokal koji se gradi u zoni takozvanog cvjetnog parka.

Politika: Sjednica SO Berane

Odložena rasprava o spornom zemljištu
Pošto je postignut dogovor predstavnika Opštine u Budimljansko-nikšićke eparhije, da se donošenje odluke o prenosu prava na korišćenje gradsko-građevinskog zemljišta, na kojem su udareni temelji hrama Sv. Simeona Mirotočivog, odloži, odbornici SO Berane, na današnjem zasjedanju, složili su se da se ta tačka skine sa dnevnog reda. Govoreći u ime kluba odbornika DPS-a Vinka Babić, je kazala da su odbornici DPS-a zadovoljni što je predlog povučen sa dnevnog reda, i dodali da su oni to isto predlagali i na prošloj, prekinutoj sjednici, ali da odbornici SNP-a i NS njihove dobre predloge ne prihvataju, već uzaludno troše novac i vrijeme odlaganjem sjednica. Na to je reagovao predsjednik Opštine Relja Jovančević, koji je kazao da je predlog odbornika DPS-a bio drugačiji, i da je motivisan isključivo jeftinim politikantstvom.
U nastavku sjednice odbornici su, bez bitnije rasprave, usvojili nekoliko odluka i informacija.

Turizam: Caffe Evropa

Na mjestu gdje se nekada nalazio stari hotel Evropa, u samom centru glavne ulice, evropsko ime ponovo je zasijalo savremenim sjajem.
Tržni centar i caffe bar EVROPA, svojom eksluzivnošću, enterijerom, uslugom i popularnim cijenama, danas je jedno od najkvalitetnih i najpopularnijih mjesta za izlazak u našem gradu.

Turisti, poslovni ljudi ili oni koji su na proputovanju kroz Berane, u tržnom centru mogu po povoljnim cijenama šopingovati a nakon toga se u caffe baru opustiti i odmoriti uz neko pićence i najkvaliteniji italijanski espreso.

Avantura: Splavarenje Limom

Evo kako su dva momka, Vlada i Goran, prošli na splavarenju Limom od Plava do Berana. Pogledajte slike sa ove avanture i pročitajte njihove utiske.

Prvi put u čamcu. Mnogi od nas.
A vreme ko pokvareno. Sunca nigde, ali zato oblaka i ledene sitne kiše za "pun kolesnik". I više. Al' šta ćeš. Doduše, možeš da odustaneš i da autobusom pratiš splavare. Ha-ha-ha. Kako to primamljivo zvuči - suvo i toplo u autobusu, a napolju dosadna hladna kiša i izmaglica, i još neprospavana noć iza tebe.
No, verovali ili ne, niko ne odustaje. Svih četrdeset osmoro kao jedan. Isto tako i skiperi, ali to im je valjda posao.
Plav. Ko li mu dade ime? Da smo mi mogli da ga krstimo, sigurno bi bio Siv. Barem tog 07. 06. 2002. rano izjutra. Dobro sad, oko devet sati.
Trebala nam je cela noć da doputujemo od Novog Sada do početka Lima. Tu, ispod mrgodnih Prokletija i Visitora, ugnezdilo se Plavsko jezero, a iz njega, na oko 900 m nv, ističe Lim, reka koju ne poznajemo, ali tu smo da bi je upoznali.
I probali smo razne džidža-midže. I u jezeru, i na reci, tom njenom početku. I ništa. Uglavnom su bile varalice, i još po nešto... Ali - ništa.
A sad u čamac. Nas osmoro neiskusnih, i skiper - vrlo iskusan. Iz ostalih pet čamaca podsmešljivo gledaju na nas. Nema veze, isto tako i mi gledamo njih. To je sportski duh. Mada, obeshrabrujuće deluje činjenica da mi plovimo "Titanikom". Kažu da se prevrnuo u prošloj turi, pre osam dana. A to se zaista retko dešava.
Malo smo vežbali, tu gde je ova, kažu divlja reka mirna. I onda niz vodu. U nepoznato.
Pa, i to je moralo jednom da se desi. Blago podrhtavanje, postepeno ubrzanje. Tako teku minuti, pa prođe i sat-dva. Na nekim mestima Lim je strahovito brz i mi se radujemo, ali to još uvek nije ono pravo, kažu skiperi. Usput pijemo sok :-). Pravimo pauzu – duvamo čamce. Iako je tek početak juna, Lim je na mnogim mestima u tom svom gornjem toku plitak, zato često moramo da gazimo ledenu vodu i prenosimo čamce preko sprudova. No, želja nam je bila da upoznamo reku. To se bukvalno i desilo, mimo svih želja i očekivanja. Nedaleko od Andrijevice, naše poslednje stanice tog prvog dana, mnogi su potpuno upoznali Lim, među njima (odabranima) i ja. Mislili smo da najveću opasnost predstavlja reka, njeni brzaci i kaskade. ali, opasnost vreba i iz okruženja. Stablo topole, koje je palo poprečno u odnosu na reku i u tom položaju, na nekih pola metra od nivoa vode, sačekuje splavare u zasedi. Baš u zasedi jer se pojavljuje odmah iza velike i nepregledne krivine Lima, dok matica protiče ispod samog stabla. Eskivaža – nemoguća! Prvi red pada u čamac, drugi u vodu. No, to je doživljaj, adrenalin. A kakav je? F e n o m e n a l a n !
Od Andrijevice do Berana – autobusom. Prija nam suva sredina, tek malo za promenu.
Kamp-mesto Luge kod Berana. Kiša i dalje pada, ali u šatoru nije tako strašno kao u čamcu. Budimo se sa novim elanom. A i sunce nam daje volju za druženjem sa, od svih već prihvaćenom, rekom. Popravljamo opremu, spremamo najneophodnije i ukrcavamo se u čamce.
E, tog dana, smo pošteno svi izgoreli. Vedar i sunčan dan, a mi na vodi – čistoj. Čekaju nas i dva najopasnija buka na reci – Tifran I i Tifran II, ali mi smo spremni. Prvi, strašan i zbog samog izgleda, ali relativno lako smo ga prošli. Drugi... Tu je bilo i ispadanja, i ranjavanja, ali nije bilo preturanja i – mi smo uspeli!
Najvažnije u celoj ovoj priči je da se čamac na prevrne. Sve ostalo je podnošljivo.
Splavarenje završavamo kod mesta Poda. Odatle idemo u (kafanu, pa) Bijelo Polje, gde se opremamo neophodnim namirnicama i drugim potrepštinama za dalje putovanje. Između ostalog, nabavljamo i mušice, pa i improvizovane plovkove (hvala ljubaznoj gospođi iz apoteke u centru grada).
E, sad kad izađemo na reku...
Noćenje ispod Bijelog Polja. Tu smo, skoro Srbija. Naše putovanje bliži se kraju. A je li to kraj ili samo najava za nove početke?
Što se tiče ove priče?
Pa, mišljenja smo da nijedna priča ne treba biti ispričana do kraja, a ako baš neko želi, može sam da doživi svoju priču.
Što se tiče nas – ponovo na Lim?

Link: OŠ Vuk Karadžić

Govoriti o školi "Vuk Karadžić" u Beranama, a ne otvoriti stranicu njene tradicije, zančilo bi govoriti o tijelu kome je otrgnuta duša. Iznikla iz temelja i kulture Manastira "Šudikova" i "Djurdjevi Stupovi", zaslužnih za trajanje i održavanje kulta knjige, njeno osnivanje se veže za 1869. - tu godinu i Gavra Saičića, njenog prvog učitelja, učenika manastirske škole za obrazovanje svješteničkog kadra, prve prosvjetiteljske ustanove u Polimlju, koji je iguman Mojsije Zečević utemeljio 1836. godine.... web strana

Link: Beranska gimnazija

Gimnazija u Beranama osnovana je Ukazom vlade KRALJEVINE CRNE GORE 1913. godine. Međutim, klica njenog začetka datira od balkanskih ratova, od onog dana kada je nestalo tuđinske vlasti, a Crna Gora se i teritorijalno obogatila. Oslobođeni živalj je, pored osnovnih, za život neophodnih uslova, tražio novi duh vremena i civilizacije, nove forme prosvijećenosti i kulture. U Gornjem Polimlju tada je postojalo 11 osnovnih škola koje su uspješno obavaljale svoju prosvetiteljsku misiju... web strana

Skandal: Božica Malević

Voditeljku emisije "Svijet Renomea", našu bivšu sugrađanku, Božicu Malević šokiralo je saznanje da umjesto suparnice ima - suparnika.
Atraktivna voditeljka muzičke emisije "Svijet Renomea" Božica Malević ovih dana imala je zaista nesvakidašnje iskustvo. Ova atraktivna Novosađanka (Beranka) donedavno je mislila da je u srećnoj vezi sa poznatim novosadskim biznismenom Milanom, a onda joj se dogodilo nešto što je do sada viđala samo na filmovima.
Kako smo saznali, Božica je tri godine bila u vezi Milanom, i sudeći po harmoničnoj vezi, mnogi su mislili da će ovo dvoje mladih i uspješnih ljudi uskoro i pred matičara. Njenu idilu, međutim, prekinulo je šokantno otkriće - zatekla je svog dragog u krevetu sa muškarcem!
Još uvijek u šoku, vidno uzbuđena i bijesna, Božica nije željela mnogo da priča o tome što joj se dogodilo, jer ju kako kaže, sramota i od sebe same a kamoli od drugih ljudi.
"Bila sam luda i slijepa. Ne znam šta da vam kažem, ovo je bruka. Ni sama ne znam zašto ovo pričam ali kad već znate...", kroz suze kaže Božica.
Naime, tog dana Božica je ručala sa Milanom u jednom restoranu, a poslije je svako nastavio svojim putem. On je otišao u njihov zajednički stan, a ona u Bijeljinu, na snimanje emisije 'Svijet Renomea'. Milan je imao običaj da, ponekad, kada nije bio previše zauzet, krene sa Božicom u Bijeljinu, ali tog dana je, iako su planirali da putuju zajedno, odustao od toga uz obrazloženje da je umoran.
"Pitao me je da li ću se naljutiti ako otputujem sama. Naravno, rekla sam mu da neću, spakovala se i otišla. Kada sam prešla nekoliko kilometara, sjetila sam se da sam u stanu zaboravila rokovnik u kojem mi je košuljica emisije, a s obzirom na to da nisam odmakla daleko i da sam imala vremena, odlučila sam da se vratim do stana".
Ono što je tamo zatekla, kako sama kaže, sledilo ju je. Božici je prvo bilo mi je neobično što su ulazna vrata otključana, ali je odlučila da prepadnem Milana i ušla na prstima. Međutim kada je otvorila vrata od spavaće sobe, prepao je on nju. Svojim očima vidjela je i nije mogla da vjerujem - čovjek sa kojim je tri godine dijelila sve bio je u krevetu sa drugim muškarcem.
Vidno uzbuđena Božica kaže da tokom njihove vrze nijednog trenutka nije posumnja u tako nešto, jer joj Milan nije davao povoda za to. Voditeljku je najviše potreslo saznanje da njen dečko, u stvari, više voli svog momka nego nju i da je sa njim u vezi nešto više od godinu dana.
"Ne znam da li je za utjehu to što sam jedna od rijetkih žena koja je imala tu 'sreću' da ima suparnika, a ne suparnicu", povjerila nam se Božica.
Milan se ubrzo iselio iz stana a onda je, kako smo uspjeli da saznamo, zajedno sa svojim ljubavnikom otputovao u Grčku ostavivši svoju, sada bivšu, djevojku da se sama bori sa sramotom koju joj je "čovjek njenog života" priredio.

Popularna voditeljka Božica Malević utjehu pronašla u sedam godina mlađem muzičaru Denisu

PAPARAZZO! MELEM NA RANU!

Da neki ljudi lako prebole nedaće u svom životu, pokazuje i primjer popularne voditeljke Božice Malević.
Ova atraktivna plavuša, prije nešto više od petnaestak dana uhvatila je svog dečka u krevetu sa muškarcem, poslije čega ju je on, uz priznanje da više voli svog dečka od nje, ostavio. Da li zbog razočarenja, bijesa ili očaja, tek, Božica se prije nekoliko dana, poslije završene emisije "Svijet Renomea", provodila sa dosta mlađim muškarcem na jednoj privatnoj žurci.
Kako smo saznali, mladić po imenu Denis, mlađi je od voditeljke sedam godina i po profesiji je muzičar. Iako je na žurci bilo i mlađih djevojaka, Denis nije uspio da se izvuče iz Božičinih "kandži", pa je završio u njenom zagrljaju, razmenjujući cijelo veče nježnosti sa njom. Žurku su napustili među prvima i zajedno otišli u nepoznatom pravcu.
Šta se dalje dešavalo, nismo uspjeli da saznamo, ali se nadamo da će Božica, imati više sreće u ovoj vezi, jer se "piletina", ipak, lijepi za prste.

Sport: Radnički - Berane 25:21

Dvorana: “Dudova šuma”. Gledalaca: 500. Sudije: Gardinovački (Zrenjanin) i Marić (Pančevo). Sedmerc: Radnički 8 (8), Berane 4 (2). Isključenja: Radnički 4, Berane 4 minuta.
RADNIČKI: Stojiljković (10 odbrana, sermerac), Marjanac, Radojević, Simić, Tubić, Milićević 1, Pešić 5, Račeta, Popović 8 (5), Papić, Drobnjaković, Martinović 2, Mi. Ivanović 4, Ml. Ivanović 5 (3).
BERANE: Đonović (6 odbrana), Skenderović, Rajković, Đuković 5 (1), Danić, Vukadinović 1, Đurković 5, Sekulović 2, Jovetić 6 (1), Anđić, Fatić, Stojanović 1, Đokić.
Rukometaši Radničkog opravdali su ulogu favorita u duelu sa Beranama. Do bodova su došli bez problema, jer su od prvog do posljednjeg trenutka imali rezultatsku prednost, najveću u 53. minutu kada je bilo 23:16. Tek u finišu gosti su iskoristili opuštanje domaćina i izborili se za častan poraz.
Glavnu ulogu u domaćem timu odigrao je srednji bek Goran Popović, ujedno i najefikasniji igrač susreta, a istakao se i Mladen Ivanović koji je u igru ušao u drugom poluvremenu. Kod gostiju najbolji pojedinci bili su Jovetić, Đurković i Đuković.

Rezultati i tabela
17. KOLO: Vojvodina - Pljevlja 27:26 (14:13), Radnički - Berane 25:21 (11:9), Partizan - Metaloplastika 36:33 (22:17), Železničar - Crvena zvezda 36:34 (18:14). DANAS: Jugović - Lovćen (17).
1. Vojvodina 17 13 3 1 488:430 29
2. Partizan 17 11 2 4 521:480 24
3. Radnički 17 11 0 6 495:465 22
4. Železničar 17 9 1 7 534:523 19
5. Pljevlja 17 7 2 8 440:437 16
6. C. zvezda 17 6 3 8 521:536 15
7. Metaloplastika 17 7 0 10 496:518 14
8. Jugović 16 4 6 6 443:472 14
9. Lovćen 16 6 1 9 400:420 13
10.Berane 17 1 0 16 462:519 2
U 17. kolu (20. aprila) sastaće se:
Pljevlja - Radnički, Lovćen - Partizan, Berane - Železničar, Crvena zvezda - Jugović, Metaloplastika - Vojvodina.

Društvo: Najbolji „Vuk Karadžić”

Na 31. regionalnoj smotri znanja osnovnih škola iz Berana, Andrijevice, Plava i Rožaja, koje je održano u Osnovnoj školi „Vuk Karadžić” iz Berana, učestvovalo je 318 učenika iz 28 škola ove regije. Takmičenje je otvorio profesor Velimir Bućković, a takmičare su pozdravili direktor škole domaćina Živko Šekularac i potpredsjednik beranske opštine Radojica Živković.
Najbolje rezultate su postigli učenici Osnovne škole „Vuk Karadzić” iz Berana, koji su osvojili 13 prvih, drugih i trećih mjesta, zatim Osnovna škola „Vukašin Radunović” sa osam i Osnovna škola „Radomir Mitrović” sa pet osvojenih mjesta. Najbolji matematičari na ovom takmičenju bili su učenici škole „Vuk Karadzić” iz Berana, Dušica Maksimović, Marija Božović i Miro Bakić, iz fizike najbolje znanje pokazali su Lazar Dedović, Jelena Šoškić i Borislav Boljanić, iz OŠ „Vukašin Radunović” iz Berana. Najbolji hemičari su Katarina Lutovac, Ana Komatina, Ljiljana Golubović - učenici OŠ „Vuk Karadzić” i Milica Leković iz OŠ „Vukašin Radunović”. Među tkamičarima iz biologije najbolji su bili Ivana Supić i Tamara Đukić iz OŠ „Vuk Karadzić”, najbolji geograf je Dražen Cimbaljević iz Beranske OŠ „Radomir Mitrović”, engleski jezik najbolje poznaje Erdan Kunjić i Milena Novović iz OŠ „Vuk Karadzić”, a francuski Dragana Mojašević i Maja Ralević, učenici OŠ „Radomir Mitrović”. Najbolji mladi istoričari su Marko Ćorović i Sanja Obradović.
Svi osvajači prva tri mjesta dobili su po knjigu na poklon i stekli pravo učešća na republičkom takmičenju, koje će se održati narednog mjeseca na Cetinju.

www.pobjeda.co.yu

Crna hronika: Osam krađa

Zbog osnovane sumnje da je počinio više krivičnih djela teških krađa, službenici beranskog centra bezbjednosti lišili su slobode maloljetnog A.R. (17) iz Berana. On je u prisustvu roditelja, radnika Centra za socijalni rad i advokata priznao izvršenje krivičnih djela za koja se sumnjiči. Uz saglasnost osnovnog državnog tužioca i istražnog sudije Osnovnog suda u Beranama, određen mu je policijski pritvor. Maloljetni A.R. će u toku dana, uz poseban izvještaj, biti priveden istražnom sudiji.
Kako je juče saopšteno u CB-u Berane, radi se o višestrukom povratniku, koji je policiji poznat od ranije. On se sumnjiči da je pljačkao trgovinske radnje u Beranama, iz kojih je uzimao robu i novac, a počinio je i jedan slučaj provale privatne kuće. Otkriven je nakon pronalaska otisaka prstiju, za koje je nakon posljednje pljačke utvrđeno da pripadaju njemu.
- Maloljetni A.R. je osumnjičen za osam krivičnih djela teških krađa u 2005. godini. Posljednju pljačku je izvršio u prodavnici "Nama", kada je provalivši vrata otuđio robu vrijednu 300 eura, kao i manju metalnu kasu u kojoj je bilo 300 eura i 30 "Monet" vaučera. Ukradenu kasu iz " Name" bacio je u blizini Buvlje pijace, gdje je i pronađena. Protiv ovog lica je u toku 2004. godine podneseno više krivičnih prijava za 15 teških krađa i krađa, istakli su ovlašćeni službenici CB-a Berane.
Prema nezvaničnim informacijama, istražni sudija će maloljetniku odrediti pritvor od 30 dana. Prema istim saznanjima, osumnjičeni A.R. je opljačkani novac i dobijen prodajom kradene robe trošio na igre za zabavu i kocku.

www.dan.cg.yu

Skandal: Berane drhti zbog side

Udata Beranka i majka dvoje djece najnoviji je slučaj nosioca HIV virusa u tom gradu, saznaje "Dan" iz pouzdanih izvora. O tome se ovih dana, po kuloarima, doduše, priča po Beranama, ali zvanično još ništa nije potvrđeno.
Prema riječima sagovornika "Dana" koji je, zbog osjetljivosti teme, insistirao na anonimnosti, Beranku je sidom zarazio neko od kamiondžija iz bivših jugoslovenskih republika koji su tokom februara i marta zbog sniježnih padavina i po nekoliko dana bili "zarobljeni" na Rudešu, na putu ka Kosovu.
- Suprug ove gospođe je došao na ideju da dodatno zaradi dovodeći neke od tih vozača na prenoćište svojoj kući, a ona je, koristeći muževljevo odsustvo, sa nekima od njih imala ljubavnu avanturu - naveo je naš sagovornik.
Ova Beranka je, po njegovim riječima, po otkriću da je HIV pozitivna priznala mužu da je zaražena sidom i da je to, po svemu sudeći, "zaradila" od nekog od vozača iz Slovenije ili Hrvatske.
- Mužu je kazala da je avanturu imala sa po jednim vozačem iz pomenutih država, ali da nije sigurna od kojeg je dobila virus - kazao je izvor "Dana".
Neizvjesno je, međutim, da li je pomenuta gospođa, sem sa kamiondžijama na privremenom "radu" kroz Crnu Goru, imala ljubavne avanture i sa nekim od sugrađana. Ali, i sama sumnja da jeste dovoljan je razlog da ovih dana većina Beranaca (pogotovu Beranki) nema miran san.
Među zdravstvenim zvaničnicima potvrdu ove informacije nije bilo moguće dobiti.
Primarijus dr Goran Čukić sa epidemiološkog odjeljenja Opšte bolnice u Beranama tvrdi da mu slučaj nije poznat.
- O osobi o kojoj govorite apsolutno ne znam ništa. Niko od nas nije tražio savjet i nije rađen nikakav dijagnostički test, uključujući i definitivni, poslije koga se može sa sigurnošću ustvrditi ima li osoba HIV virus ili nema - kazao je dr Čukić "Danu".
On je ukazao na mogućnost da je pomenuta sugrađanka, radi zaštite identiteta, uradila test van Berana, što nije rijetkost u patrijarhalnim sredinama kao što je ta, ali i u većini opština u Crnoj Gori. Međutim, naglasio je dr Čukić, epidemiološka služba zasad nije dobila nikakav zvaničan podatak da postoji i jedna osoba više od utvrđenih nosilaca virusa, odbivši da kaže o kom se broju radi.
Sve lokalne epidemiološke službe su dužne da o svakoj promjeni obavijeste Centar za epidemiologiju Instituta za zdravlje u Podgorici, koji je dužan da registruje svaki slučaj HIV infekcije ili side, pa i onih koji se, radi anonimnosti, testiraju van Crne Gore.
Prema nezvaničnim informacijama, u Beranama je u posljednjih 15-ak godina registrovano više od deset slučajeva side. Iako je od prvog registrovanog slučaja u Crnoj Gori prošlo 26 godina, ta riječ i dalje "ledi krv u žilama". Prema podacima Instituta, u republici je od side dosad umrlo više od 20, oboljelo oko 40 osoba, dok se broj nosilaca virusa procjenjuje na više od 500 osoba.

www.dan.cg.yu

Manastir Đurđrvi Stupovi

Pravoslavni manastirski kompleks Djurdjevi Stupovi se nalazi nedaleko od Berana, na zaravnjenoj ivici blage, pitome padine, koja se neposredno uz istocnu stranu crkve okomito obrusava i u cijem podnozju izbija izvor Vrelo. Manastirsku crkvu Sv. Djordja podigao je zupan Prvoslav, rodjak Stefana Nemanje krajem XII vijeka. Pri crkvi je bilo sjediste Budimske mitropolije do XVII vijeka, kada je ukinuta od strane turske vlasti. Manastirski kompleks je cesto rusen i od njega je ostala samo crkva Sv. Djordja. Njena spomenicka vrijednost je u ljepoti arhitektonskog rjesenja. Gradjena je u tri vremenska perioda. Prvobitna crkva je bila jednobrodna gradjevina sa osmougaonom kupolom. Kasnije je izgradjena priprata sa dvije male i visokom kulom izmedju njih. Sredinom XIV vijeka je izgradjena i spoljna priprata sa rasclanjenom krovnom konstrukcijom.

Link: Put kojim se ređe ide

U zoru sam čuo kako muškarci odlaze svojim poslom, i kad smo posle sat-dva ustali bili smo opet sami sa domaćicom. Sačekali smo da se iza brda pojavi sunce i poliže slanu sa šatora, pa se spakovali, raspitali za dalji put, šutnuli pseto i krenuli. Trebalo je i dalje zapinjati uzbrdo, preko strme livade i kroz retku šumu, sve dok nekih pola sata kasnije nismo izašli na visoravan iznad farme i napipali našu stazu. Sledeći kilometri su bili poslastica: vozili smo kroz lavirint niskih brda, kroz divne zatravljene predele sa pegama šume tu i tamo, klatili se putićem koji su često činile samo dve svetle niti, ranim svetlom izbijene iz raskošnih zelenih tepiha. Negde usput smo prešli i granicu sa Crnom Gorom... web strana

Link: Spisak NVO iz Berana

• POMOĆ LJUDIMA U NEVOLJI
• DRUŠTVO PRIJATELJA I POŠTOVALACA BERANA
• DRUŠTVO ZA BORBU PROTIV ŠECERNE BOLESTI
  
• DRUŠTVO ZA POMOĆ MENTALNO NEDOVOLJNO RAZVIJENIM LICIMA
  
• KLUB TREZVENOSTI "URANAK"
  
• OMLADINSKI SAVIJET
  
• ORGANIZACIJA SLIJEPIH ZA BERANE, ANDRIJEVICU, PLAV I ROŽAJE
• UDRUŽENJE PRIJATELJA KNJIGE "KADRIJA ADROVIĆ"

Link: Srednja škola V. Vukadinović

Od svog osnivanja 1961. škola je prolazila kroz nekoliko transformacija. I pored teškoća u radu materijalnih, prostornih, škola ispunjava svoje zadatak. Izvedeno je 37 generacija od kojih su mnogi postali ugledni građani Berana i šire... web strana

Riverlim: Saradnja

Pozivamo vas na saradnju.
Ako imate neke zanimljive tekstove, priče iz starog i savremenog Berana, fotografije, informacije, bilo šta što može biti zanimljivo i drugima, a vezano je za Berane, pošaljite to na email riverlim@gmail.com i to će biti objavljeno ako bude zadovoljavalo kriterijume.

Sva pitanja u vezi sponzorstva takođe na email.

SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja

SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja – Berane
Telefon: 087 235 552 Fax: 087 235 552
E-mail: sos.berane@cg.yu
Kontakt osoba:
Olja Popović-Stojanović (067 583 475)
Nada Labudović-Softić (069 500 677)

SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja u Beranama je nevladina, neprofitna, volonterska, ženska organizacija koja se bavi pružanjem pomoći i podrške ženama i djeci žrtvama nasilja. Prošle smo edukaciju za rad na SOS telefonu koju su obavile članice SOS telefona Podgorica. Osnovane smo u septembru 2001. godine, a naš SOS telefon čine 8 članica, različite uzrasne dobi i nacionalnosti. Misija SOS telefona Berane je poboljšanje položaja žena i djece u društvu, prevencija i smanjenje nasilja nad ženama i djecom.

Ciljevi SOS telefona Berane:

• Unapređenje ženskih ljudskih prava,
• Upoznavanje javnosti o nasilju koje se dešava ženama i djeci,
• Organizovano djelovanje protiv nasilja nad ženama i djecom,
• Prikupljanje podataka o rasprostranjenosti i oblicima nasilja,
• Razvijanje različitih formi podrške za izlaženje iz nasilja,
• Pružanje pravne i psihološke pomoći ženama i djeci žrtvama nasilja.

Aktivnosti:

• Obavezna dežurstva svakog dana od 17 do 21h Naša osnovna aktivnost je pomoć žrtvama nasilja putem telefonskih razgovora. Tokom razgovora trudimo se da saslušamo ženu, da razumemo njen problem, da joj stavimo do znanja da smo na njenoj strani. Pomažemo joj da povrati poljuljano samopouzdanje i pronađe izlaz iz situacije nasilja u kojoj se nalazi. Radimo sa ženama žrtvama svih oblika nasilja: ekonomskog, psihičkog, seksualnog, fizičkog. Najzastupljeniji oblik nasilja u našoj sredini je fizičko nasilje. Za nepune dvije godine rada od svih poziva SOS telefonu Berane u 80% slučajeva je bilo fizičko nasilje.
• Posredovanje između Institucija i žrtava nasilja (MUP-a, SUD-a, Centra za socijalni rad, Zdravstva) U našem gradu žene nemaju mnogo povjerenja u institucije u kojima, do skoro, nije ni bilo zadovoljavajućih mehanizama za zaštitu žena žrtava nasilja, tako da je uloga našeg SOS telefona u tom slučaju veoma značajna jer se žena uz našu pomoć osjeća sigurnije.
• Organizovanje radio i TV emisija na temu nasilja U tim emisijama upoznajemo stanovništvo Berana o oblicima nasilja, o zakonskoj regulativi, upoznajemo žene o njihovim pravima, na koji način našim djelovanjem možemo da im pomognemo. Ovakve radio i TV emisije dale su odlične rezultate jer nam se nakon tih emisija javio zapažen broj žena da zatraži pomoć ili da nam da podršku.
• Organizovanje radionica i tribina na temu “Nasilje u porodici”, “Zašto žene trpe nasilje?”, “Mitovi i predrasude o nasilju”, itd. Tribine su radile članice SOS telefona i stručnjaci iz institucija.
• Učesnice smo mnogobrojnih seminara, kao i svih aktivnosti u okviru Mreže SOS telefona Crne Gore
• Učesnice smo kampanje “16 dana aktivizma i borbe protiv nasilja nad ženama”

Crna hronika: Narkomanija

Narkomanija kao pošast savremenog doba nije zaobišla ni Crnu Goru. Čak i sredine poput Berana nijesu imune na to. Čak na beranskim ulicama, praktično nema takozvanih lakih droga već preovladava »prljavi« heroin, kome beranski narkodileri dodaju i pomalo šećera u prahu. Za »gospodsku« klijentelu ima u Beranama se može naći i kokain. Evidencije narkomana nema, izuzev policijskog internog spiska, koji, naravno, nije potpun. Policija je nedavno uhvatila pet beranskih narkodilera, ali je, bez pomoći zdravstvenih ustanova i centara za socijalni rad, praktično, nemoćna da se sama suprostavi tom zlu.
U Beranama je za samo tri mjeseca »palo« pet narkodilera – saopšteno je u Odjeljenju za borbu protiv droge beranskog Centra bezbjednosti. Svi oni su, kako navodi policija, privedeni pravdi i čekaju na suđenje u Višem sudu u Bijelom Polju.
-Broj i narkodilera i narkomana ima tendenciju porasta, ali se mi trudimo da odgovorimo tom izazovu - kazao je jedan od službenika tog odjeljenja.
On je rekao da je borba protiv narkomanije posao u koji treba da se uključe i mnoge druge institucije, počevši od zdravstvenih ustanova i centara za socijalni rad.
-Niko od njih, osim nas, nema, vjerujte, evidenciju narkomana u gradu. Spisak koji mi imamo je samo za našu internu upotrebu. Ali, ako je Berane označeno kao sredina gdje je narkomanija u porastu, onda bi trebalo da se formira neki tim na nivou opštine koji bi se organizovano borio protiv tog zla, kako se ne bi sve svodilo na rad policije - ocijenio je taj službenik.
Prema njegovim mišljenju, »uživaoci« nijesu problem policije već čitavog društva.
-To je bolest i njima je mjesto u bolnicama i specijalizovanim ustanovama za liječenje, kojih, na žalost, u Crnoj Gori nema, a naše je da narkodilere smještamo tamo gdje treba – u zatvor, što i činimo - rekao je on.
Govoreći o teškoćama sa kojima se suočavaju inspektori za borbu protiv droge, on je naveo da narkodileri često na ulici, bježeći, gutaju paketiće, nakon čega, nerijetko, završavaju na infuziji.
- Narkodiler oči na oči jednostavno proguta paket s drogom radi uništavanja dokaza. Onda trči i uzima sredstva za čišćenje stomaka, a nerijetko, ako paket pukne, završi na infuziji. Samo je pitanje kada će neko od njih da na taj način stradati kada naleti na čistiju drogu - kazao je sagovornik Republike.
On je dodao da je na ulicama Berana u prometu najčešće prljavi heroin koji se prodaje u takozvanim »polutkama« (pola grama) po cijeni od 10 do 15 eura.
- Ako izuzmemo drogu koja je u tranzitu sa Kosova, heroin koji se prodaje na ulicama Berana najčešće stiže iz Podgorice i u posljednje vrijeme iz Beograda. Izuzetno je prljav. Neki od prepredovaca koje smo hapsili svjedočili su da su i na tako prljav heroin i sami dodavali određenu količinu šećera u prahu - ispričao je taj službenik.
Heroin se i dalje koristi ušmrkavanjem i policija nema podatke da neko od beranskih narkomana to radi intravenozno.
- O preciznom broju narkomana je nezahvalno govoriti i mi ne možemo saopštiti operativne podatke. Možemo reći da je procesuiranih oko 23 – 24 slučaja, ali se operativnim saznanjima i množenjem dolazi do neke mnogo 'tamnije' brojke, koja je za ovaj mali grad zaista prevelika. Sreća je samo da je ovo siromašna sredina, inače bi bilo i više - rekao je on.
Prema podacima koje Odjeljenje za borbu protiv droge CB Berane saopštava, prošle godine je zaplijenjeno 218,5 grama heroina i samo 21 jedan gram marihuane. Uprkos činjenici da se Beranci povezuju sa švercom kokaina, ta droga do sada nije zaplijenjena na beranskim ulicama.
-To ne znači da nema i onih koji je konzumiraju. Ali to je skuplja i ako bi se moglo reći 'gospodskija' droga. Ipak, zabrinjavajuće je da je heroin, kao takođe teška droga, odavno potpuno potisnuo lake droge - kazao je on.
Ne računajući posljednje slučajeve, beranska policija je u prošloj godini podnijela 14 krivičnih prijava protiv isto toliko osoba zbog preprodaje narkotika. U gradu na Limu neki od kafića odavno su prepoznati kao mjesta okupljanja narkomana i narkodilera, ali kako primjećuje naš sagovornik, do sada ni jednom od njih nije oduzeta dozvola za rad.

Ekonomija: Tenderi

Na tender za prodaju kompanije AD Ciglana »Rudeš« do sada se javilo samo privatno preduzeće »Nacional« iz Berana – saopštio je stečajni upravnik Vuk Božović. On je podsjetio da je juče istekao rok za direktno dostavljanje ponuda i da je preostalo da se sačeka da još neka ponuda ne pristigne poštom. - Ponudu je u roku direktno dostavilo samo preduzeće 'Nacional'. U proteklom periodu bilo je još nekih firmi koje su pokazivale interesovanje, jedna od njih je i 'Katel' iz Podgorice. Sačekaćemo još nekoliko dana da neko ponudu ne dostavi poštanskim putem - rekao je Božović. Na drugom tenderu za prodaju AD Ciglana »Rudeš« iz stečaja kompletna imovina kompanije ponuđena je po početnohj cijeni od 250 hiljada eura, što je prema riječima stečajnog upravnika, dovoljno da se namire obezbijeđeni i prioritetni povjerioci. Ukupna dugovanja fabrike prije uvođenja stečja iznosila su preko 700 hiljada eura, koliko je bila početna cijena na prvom tenderu na kojem nije bilo zainteresovanih kupaca. Prema oglasu kupac je dužan da, uz depozit od 25 hiljada eura, osim cijene ponudi kvalitetan biznis plan, zatim plan zapošljavanja i rasta standarda zapošljenih, kao i da ima reference u opekarskoj djelatnosti. Otvaranje ponuda stečajni upravnik je najavio za ponedjeljak 25. april. - Ponuda 'Nacionala' i eventualne druge koje bi prispjele poštom biće javno otvorene sljedećeg ponedjeljka - rekao je Božović. Oglasom je predviđeno i da se odluka o prodaji donosi tri dana nakon otvaranja ponuda. Ciglana «Rudeš» je najstariji beranski privredni kolektiv sa tradicijom od tridesetih godina prošlog vijeka. Njeni proizvodni kapaciteti trenutno su osam do deset miliona jedinica raznih opekarskih proizvoda godišnje. U procesu masovne vaučerske privatizacije vrijednost imovine kompanije procijenjena je na 1,7 muiliona eura. Kompanija je u stečaju od polovine decembra prošle godine. Tada je na biro rada upućeno oko 70 radnika kojima se duguje osam punih plata, kao i povezivanje staža za dvije i po godine. Stečajni upravnik je nedavno najavio da se Ciglana, u slučaju da tenderi ne uspiju, priprema da samostalno pokrene proizvodnju početkom maja i da je za potrebe remonta i pripreme proizvodnje odobren kredit Ministarstva finansija u iznosu od 50 hiljada eura.

Estrada: Anči

Andrijana Debetić Anči rođena je 15. 06. 1972. godine u Beranama, kao prvo dete u braku svojih roditelja. Od malena je pažena i mažena, ali je i sama brzo osetila šta znači obaveza vaspitavanja, jer su posle nje na svet došla dva brata, koje kako kaže, najviše na svetu voli. Rasla je u harmoničnoj porodici i zdravom okruženju. Počela je da peva sa šest godina na dečjim priredbama, koje su se u to vreme često održavale. Od malena je, kako više puta naglašava, naučila da se svet oko nje okreće. Ančine karakterne osobine su razmaženost, tvrdoglavost, osvetoljubivost, a i veliko je zlopamtilo. Već sa 15 godina imala je svoj prvi orkestar koji je radio pri KUD-u Berane. Redovno je išla u školu i uz put planirala svoj solo prvenac. Počela je da se takmiči na raznim izborima za MIS, što joj je bio izazov u kreiranju imidža fatalne devojke. Prvi album “Anđeo za umornu dušu” snimila je 1992. dodine, kada se i pojavila na “Pesmi mediterana” gde je kao anonimus zauzela visoko četvrto mesto. Te godine se preselila u Beograd, gde živi i dan danas. Godine 1994. izabrana je za MIS Jugoslavije. Međutim, zbog nepovoljne političke situacije nije bila učesnik ni jednog evropskog i svetskog takmičenja. Snimila je ukupno pet albuma i nekoliko veoma atraktivnih spotova, koji su uskomešali muški deo publiike. Trenutno prikuplja materijal za šesti album, kojim planira da napravi pravi haos na našoj folk estradnoj sceni. Krajem godine organizovaće gala promociju tog albuma. Ljubitelj je dobre tetovaže, a i sama ima jednu (možete videti na slici gde se nalazi). Misli da su svi snovi ostarivi, samo treba čvsto verovati u nih. Smatra da je vera u samoga sebe ključ svakog uspeha.

Crna hronika: Tuča u centru

U fizičkom obračunu koji se dogodio juče oko 13 časova u centru Berana teško je pretučen Miljan R. Zečević, koji je završio na hirurškom odjeljenju Opšte bolnice. Prema saopštenju iz Centra bezbjednosti, incident je počeo tučom između policajca Obrada Marsenića i Zečevića, da bi se kasnije umiješali braća Božović, Nikola i Vukadin, koji su Zečevića tukli palicom. Tokom fizičkog obračuna, ispaljen je i jedan hitac iz pištolja, koji je završio u haubi Zečevićevog automobila. Od Marsenića oduzet je službeni pištolj, a braća Božović su u bjekstvu i za njima se traga. Miljan R. Zečević osumnjičen je da je prije dvadesetak dana bio u društvu bliskog rođaka Srđana V. Đuraškovića, kada je u porodično dvorište braće Božović ubačen dinamit. Njemu je, kao i Đuraškoviću, tada određen pritvor u trajanju od 30 dana. Kako se juče našao na slobodi, nije rečeno. Iz Centra bezbjednosti je saopšteno da službenici rade na rasvjetljavanju jučerašnjeg događaja, radi procesuiranja krivičnih prijava. Na mjestu događaja je tokom uviđaja pronađena jedna čaura i metak kalibra 9 mm. Obračun se dogodio na najprometnijem mjestu i naočigled brojnih prolaznika. Neki od njih su ispričali da je tuča bila tako nemilosrdna i da je Zečević bio sav u krvi kada je ubačen u automobil i prevezen u bolnicu.

Turizam: Hotel Lokve

Zimski sportsko-rekreativni centar LOKVE udaljen od Berana 15 Km putem za Rožaje, nalazi se na planini Smiljevici, na 1335 do 1675 m/nv, neposredno uz magistralni put Podgorica - Skoplje - Beograd. Najbliža železnička stanica je Bijelo Polje na pruzi Beograd - Bar. Centar raspolaže sa raznovrsnim terenima koji mogu zadovoljiti sve zahteve skijaša, kako početnika tako i vrsnih skijaša.
Opremljen je žičarom dvosedežnicom koja se na vrhu nastavlja sa dva ski-lifta, ukupnog kapaciteta 1000 skijaša na sat. Dvosedežnica izvlači skijaše sa platoa ispred hotela Lokve na 1336 mnv do krajnje stanice koja se nalazi na 1560 mnv sa kapacitetom 960 skijaša na sat. Ski liftovi (Sidro i Beby) polaze se 1510 m i idu do 1630 mnv sa kapacitetom 900 polazaka na sat. Ukupan opseg dužine staza je 5 Km, a visinska razlika je 280m.
+ 381 (0)871 / 62 460

Turizam: Hotel Berane

Hotel BERANE nalazi se u Beranima na samoj obali reke Lim. Raspolaže smeštajnim kapacitetom od 70 kreveta u jednokrevetnim, dvokrevetnim i trokrevetnim sobama, restoranom, salonima, aperitiv barom, TV salom i kafanom.
- Tel: (087) 236 534
- Fax: (087) 236 531
- E-mail: htpberane@cg.yu

Jedrenje u Ivangradu 1979

Nešto stariji beranci vjerovatno se sjećaju jedrilica koje su u ljetnjim mjesecima jezdile nebom iznad našeg grada. Neke su i padale. Na žalost, njih više nema, uostalom kao i mnogo čega drugog, ali evo jedne male foto-priče da nas podsjeti na ta vremena.

Kultura

Razvoju kulture u ovom kraju, sve do novijih vremena, osnovni pecat davala je Srpska pravoslavna Crkva, odnosno ovdasnji manastiri, Sudikova, Djurdjevi stupovi i dr., kao nosioci ukupne duhovnosti u srpskom narodu, o cemu je nesto receno u prethodnom dijelu. Tu ulogu, kasnije, u izvjesnoj mjeri, preuzimaju skole i, sve vise, institucije koje se kulturom bave. Posebnu ulogu u tome imala je Beranska gimnazija, osnovana 1913. godine. Iz njenih klupa izisao je veliki broj istaknutih kulturnih poslenika i naucnika, u velikom broju oblasti ljudskog djelanja. Pomenimo, samo, velike pisce: Mihaila Lalica, Dusana Kostica, Radovana Zogovica, ili, recimo, slikare: Jovana Zonjica i Misa Popovica. Od institucija koje se u Beranama, danas, bave kulturom, postoje Centar za kulturu (sa bibliotekom) i Polimski muzej, sa veoma bogatom zbirkom dragocjenih eksponata, a obnovljena je, i kulturnom djelovanju namijenjena, kuca Vojvode Gavra (Vukovica), prvog diplomiranog pravnika iz Crne Gore i, dugogodisnjeg ministra inostranih djela Knjazevine Crne Gore, pisca znamenitih "Memoara". U Beranama postoji i skola za osnovno muzicko obrazovanje, a postoji i nekoliko amaterskih klubova i drustava koja se bave razlicitim oblicima kulturnog stvaralastva i okupljaju kulturne poslenike.

Istorija

Podrucje opstine Berane bilo je naseljeno jos u neolitskom dobu. O tome svjedoce ostaci materijalne kulture otkriveni na lokalitetima: Berankrs, Kremnostice, Rzanicki lugovi i dr. Nadjeni keramicki predmeti slicni su keramici Vince i Starcevacke glave i, po tvrdjenju arheologa, stari su 4000 godina prije nove ere. Pored predmeta od keramike pronadjena su kamena i kostana orudja: igle, sila, nozevi, testerice i sl.Na lokalitetima Gradac, Torovine i Rudes otkriveni su, ali jos nijesu ispitani, materijalni ostaci iz zivota Ilira na ovom podrucju, a u rusevinama manastira Sudikova nadjen je i zapis keltskog porijekla koji se cuva u Polimskom muzeju u Beranama.
Mnogo su brojniji, i bogatiji, tragovi rimske vladavine na ovom podrucju. U selu Luscu nalaze se rusevine rimske vojne naseobine u kojima su nadjene strijele, vrhovi kopalja, djelovi zemljanih cijevi i drugi materijali, a tragovi rimskih naselja ostali su i u selima: Dolac, Budimlja, Luge, Donja Rzanica, Zagradje, Dapsice, na Jasikovcu i drugdje.
U doba Nemanjica, ovo podrucje se zvalo zupa Budimlje i imalo je veoma veliki duhovni, politicki i ekonomski znacaj u zivotu Raske. Ovdje je Sveti Sava, 1219. godine, osnovao jednu od prvih srpskih episkopija (cetvrtu po redu) sa episkopskim tronom u manastiru Djurdjevi stupovi koji je, krajem 12. vijeka podigao Prvoslav, sin Nemanjinog brata zupana Tihomira. Budimljanska episkopija je, kasnije, uzdignuta na nivo mitropolije ali je ona ugasena 1648. godine, posto su Turci zivog odrali budimljanskog mitropolita Pajsija. O veoma razvijenom i bogatom duhovnom zivotu Srba na ovom podrucju, najbolje svjedoce brojni manastiri i crkve ciji se ostaci, odnosno rusevine, nalaze u Sudikovi, Kaludri (Manastir Celije sa crkvom sv. Luke - obnovljen je 2001. godine), Urosevici, Gorazdu, Lubnicama i drugdje. Zna se za imena sedam budimljanskih episkopa i devet mitropolita. Zna se, takodje, da su u manastiru Sudikova postojale slikarska i prepisivacka skola. Najpoznatiji njeni zografi bili su Strahinja i Jevstatije (Budimljani). U Sudikovi, crkvi Vavedenja Presvete Bogorodice, nastao je jedan od najstarijih pisanih spomenika iz ovih krajeva -– Svetotrojicki zbornik. Episkop Teofilo napisao je Pogovor i Moracku krmciju (1251.-52. godine), mitropolit Gerasim (1573.) poznati Minej, a 1592. godine, jeromonah Danilo - Molebnik. Tu je napisan i "Bozanstveni apostol Sudikove". Manastir Sudikovo Turci su spalili i razorili i svo njegovo blago unistili 1738. godine, pa je manastir Djurdjevi stupovi ostao jedini centar duhovnog, kulturnog i politickog zivota u ovom dijelu srpske zemlje. Arhijerejski tron u Djurdjevim stupovima bio je upraznjen punih 350 godina. Budimljanska (sada kao Budimljansko-niksicka) episkopija obnovljena je 2002. godine, kada je (4. avgusta) i ustolicen episkop Budimljansko-niksicki, Joanikije.
Podrucje danasnje opstine Berane, kao i njegova sira okolina, bilo je u sastavu nemanjicke drzave sve do 1455. godine, kada su Turci zauzeli grad Bihor i zupu Budimlje koja je postala carski has i koja se, kao takva, pominje, prvi put, 1597. godine. Ova kotlina bila je veoma gusto naseljena srpskim stanovnistvom sve do sredine 17. vijeka, ali je ono zestoko stradalo u otporima turskom zulumu i, dobrim dijelom, napustalo svoja ognjista seleci u druge krajeve, odlazeci, kao u velikim seobama Srba pod Carnojevicem i Jovanovicem (1690. i 1737.), do Save, Dunava i Juzne Ugarske. Napustenu zemlju Turci su dijelili poislamljenom srpskom stanovnistvu, cifcijskim sistemom koji se ovdje zadrzao sve do 1912. godine, do oslobodjenja od Turaka. Neposrednu vlast na ovom podrucju imale su porodice pavsko-gusinjskih aga i begova, Sabanagici i Rexepagici, a veoma uticajni su bili i bihorski Corovici i pecki Muhamedbegovici. Na opustjelu zemlju u Hasu doseljavali su Vasojevici, Kuci, Bratonozici, Piperi i druga srpska plemena iz crnogorskih brda koja su, zajedno sa ovdasnjim starim srpskim stanovnistvom, koje se najvise zadrzalo i ocuvalo u Sekularu, za ovo podrucje vodila teske borbe sa Klimentima i, na kraju, potisla ih. U vrijeme Prvog srpskog ustanka i Kradjordjevog pohoda na Novopazarski sanxak, narod ovoga kraja digao je masovni ustanak a ustanici su se, na Suvodolu, 1809. godine, sastali sa Karadjordjevim vojvodama Antom Bogicevicem i Haxi-Prodanom Gligorijevicem.
U to vrijeme, vodecu ulogu u srpskom narodu u oblasti Vasojevica zauzima, i na njoj ostaje pune cetiri decenije, Mojsije Zecevic, iguman Djurdjevih stupova, jedan od najbliskijih saradnika Petra Prvog (Cetinjskog) i Petra Drugog Petrovica NJegosa. Iguman Mojsej je 1824. godine osnovao manastirsku skolu (za svestenike), a 1836, takodje kod Djurdjevih stupova, otvorena je i prva skola za "obicne" djake. Za ovog igumana vezuje se nastanak "Vasojevickog zakona od dvanaest tacaka". Od vremena Prvog srpskog ustanka pa sve do oslobodjenja ovog kraja od Turaka, borbe sa Turcima su neprestane, pogotovo u drugoj polovini devetnaestog vijeka kad se na celu te borbe, poslije smrti igumana Mojseja, stavio vasojevicki vojvoda Miljan Vukov, uz podrsku junaka i prvaka iz tzv. Donjih Vasojevica. Poznate su srpske bune i bitke sa Turcima 1825, 1827, 1854, 1858, 1861, 1862. godine, kao i ucesce ovdasnjih ratnika u oslobodilackim ratovima od 1875. do 1878. godine. Od ovih bitaka posebno je znacajna, i poznata, Rudeska bitka, 7. aprila 1862. godine, koju su Turci izgubili i u kojoj je poginuo njihov Selim pasa sa sinom, miralajem, Ibrahim-begom. Poslije ove bitke Turci su ojacali vojna utvrdjenja i pojacali vojne snage u ovom kraju te je te godine i pocelo osnivanje grada Berane. U periodu od 1880. do 1912. godine u ovom kraju izbio je citav niz buna (1883, 1888, 1898, 1906, 1907, 1909, 1910, i 1911). U Prvom balkanskom ratu, poslije zestokih borbi, Berane je oslobodjeno od turske vlasti 16. oktobra 1912. godine. Istovremeno, ovaj kraj je prikljucen Kraljevini Crnoj Gori. U Prvom svjetskom ratu ovaj kraj je, poslije kapitulacije Crne Gore, prezivio teske dane pod austro-ugarskom vlascu, veliki broj ljudi je odveden u ropstvo, ali je bio veoma jak i komitski pokret.
Period izmedju dva svjetska rata, i u ovom kraju, karakterisu medjusobna trvenja gradjanskih partija, ali i pojava Komunisticke partije Jugoslavije. Sve je to, na izvjestan nacin, bio "uvod" u krvavi gradjanski rat u toku Drugog svjetskog rata kome je i ovaj kraj platio previsoku cijenu, izgubivsi, u medjusobnoj borbi partizana i cetnika, nauporedivo vise zivota nego u borbi protiv Italijana i NJemaca kao okupatora zemlje. Od 21. jula 1949. godine Berane se zvalo Ivangrad, po narodnom heroju Ivanu Milutinovicu, ali mu je 1992. godine vracen izvorni naziv.

Osnovne informacije

Beranska Opstina u Gornjem Polimlju lezi izmedju vrhova Bjelasice na zapadu, Cmiljevice na istoku, Tivranske klisure na sjeveru i Sutjeske i Previje na jugu. Kao sto se vidi ona je dobro prirodno ogranicena, sem na sjevero-istoku gdje je preko Police i Bihora niz manjih krecnjackih uzvisenja, uglavnom planinskim visovima. Beranska opstina prostire se na 647 km2. Od ukupne povrsine na plodno zemljiste otpada 91% ili nesto oko 62 hektara. Neplodnog zemljista je oko 5,5 hektara. Na ovoj teritoriji zivi oko 40 hiljada stanovnika. Područje Beranske opštine ima uglavnom umjerenu kontinentalnu klimu. U pojedinim mjestima Opštine temperatura moze dostici do 37 stepeni, a zimi i do -30 stepeni. U uzem dijelu opštine proljeće nastupa rano i ono se uglavnom poklapa sa kalendarskim sto je povoljno za rane proljećne poljoprivredne radove i za vegetacioni period koji u prosjeku traje 250 dana. Zime su duge i uglavnom oštre sa niskim temperaturama. Podrucje opstine bogato je vodom, sto je posljedica sastava zemljišta, biljnog pokrivaca, reljefa i klime. Lim je glavna rijeka koja odvodi 98% vode sa teritorije Opstine. Voda Lima nije iskoristena iako raspolaze znatnom snagom koja se moze za izgradnju hidrocentrale. Lim je bogat raznovrsnom ribom (11-15 vrsta). U opstini ima 27 mjesnih zajednica sa 51 naseljem. U samom gradu zivi oko 13 hiljada stanovnika a u citavoj opstini oko 40 hiljada. Opstina Berane je jedna od najsiromasnijih opstina u republici Crnoj Gori. Industrijska proizvodnja je veoma mala jer su mnoga preduzeca u zadnjih 10 godina prestala da rade zbog poznatih desavanja na ovim prostorima. U ranijem periodu mnoga poljoprivredna domacinstva su preseljena sa sela u grad zbog tzv. industrijalizacije, tako da je poljoprivreda zamrla, selo zapostavljeno a industrija ugasena tako da vecina stanovnika tesko zivi. U posljednje vrijeme otvoreno je mnogo privatnih preduzeca u glavnom na bazi trgovine i ugostiteljstva. Proizvodnih je veoma malo. U tim preduzecima zaposljavaju se uglavnom na crno, te nemaju neki drustveni znacaj. Ukupan broj zaposlenih je oko 3 hiljade.U Opstini Berane postoji jedan djecji vrtic, 13 osnovnih skola i 4 srednje skole. U Opstini postoji Opsta bolnica i dom zdravlja sa 61 ljekarom, 20 stomatologa i oko 350 zdravstvenih radnika srednjeg obrazovanja. Broj korisnika materijalnog obezbjedjenja krece se oko 1200.

Otvoren Regionalni Centar za reproduktivno Zdravlje

Crnogorski ministar zdravlja Miodrag Pavlicic i direktor USAID misije za Srbiju i Crnu Goru Keith Simmons, otvorili su u cetvrtak, 07. aprila, u 12:00 sati, Regionalni centar za reproduktivno zdravlje, u opštini Berane. Centar za reproduktivno zdravlje je prvi ovog tipa u Crnoj Gori i pružace usluge na nivou primarne zdravstvene zaštite koje nije moguce dobiti nigdje drugo u regionu, a to su usluge skrininga kancera, savjetovanje u vezi reproduktivnog zdravlja i hitna savjetovanja, tretman i dalje upucivanje žrtava porodicnog nasilja i trafikinga. Usluge ce se pružati razlicitim vrstama klijenata, adolescentima, starijoj populaciji i parovima koji planiraju roditeljstvo. Cilj ovog projekta jeste poboljšanje usluga u oblasti reproduktivnog zdravlja za stanovnike tog regiona kroz promovisanje pristupa prilagodenog pacijentu. Prva faza projekta reproduktivnog zdravlja -izgradnja novog objekta- je završena, pracena nabavkom opreme, obukama organizovanim za pružaoce usluga iz oblasti reproduktivnog zdravlja, i javnim obrazovnim kampanjama koje ce se nastaviti u narednom periodu. Svecanost je organizovana upravo na Svjetski dan zdravlja, 07.april, koji se ove godine obilježava pod sloganom: “Svaka majka i dijete su važni”. Regionalni centar za reproduktivno zdravlje je najvece ulaganje americkog naroda u sektor zdravstva u Crnoj Gori, koje po kombinovanim vrijednostima cetiri projektne komponente prevazilazi iznos od 500,000 €. Do sada je USAID uložio € 334,200 (85.75 % vrijednosti projekta), dok je Ministarstvo zdravlja uložilo € 55,500 (14.25 % vrijednosti projekta), što cini ukupan iznos od € 389,700.