Najava radikalizacije štrajka

Radnici Hotelsko-turističkog preduzeća »Berane« upozorili su da će radikalizovati štrajk, ako ne bude nikakvih pomaka u pogledu njihovih zahtjeva. U generalni štrajk, koji su prethodno više puta odlagali, šezdeset i pet radnika HTP-a »Berane« stupilo je prije dvanaest dana tražeći isplatu dvije plate, razliku za šest plata za koje smatraju da su im nezakonito umanjene, obračunavanje zarada prema granskom kolektivnom ugovoru, povezivanje staža za godinu dana i obezbjeđivanje radne garderobe.
Radikalizovaćemo štrajk ovih dana i zatražiti da se, ako je to moguće, raskine ugovor o privatizaciji sa preduzećem »Euroturist GMBH« i insistirati na tome da se traži novi privatizacioni partner - saopštila je predsjednik Sindikata HTP-a »Berane« Radmila Osmajlić.
Oni tvrde da su od banaka dobili podatke da se i Hotel »Berane« u Beranama, kao i Hotel »Komovi« u Andrijevici, nalaze pod hipotekom i da su novi vlasnici za dvije godine napravili nenadoknadive gubitke.
-Smatramo, ukoliko su ti gubici oko milion eura, da oni to ne mogu da vrate i da su se stekli uslovi da se preispita njihovo finansijsko poslovanje za dvije godine. Naše plate se kreću u rasponu od 40 do 90 eura, što znači da je dobar dio plata ispod minimalne cijene rada - rekla je Osmajlićeva.
Prema njenim riječima, u toku ove sedmice radnici će se sastati sa predstavnicima granskog sindikata i resornog minitarstva.
-Iz Samostalnog sindikata turizma i ugostiteljstva obaviješteni smo da će sastanak sa Ministarstvom, koji smo mi tražili, biti organizovan ove sedmice - kazala je Osmajlićeva.
Ona je dodala da će se štrajkači obratiti i Evropskoj misiji za radna prava u Bijelom Polju.
Radnici HTP »Berane« proteklih dana upoznali su sa situacijom lokalnu upravu i republičke poslanike iz Berana. Oni štrajkuju u salonu Hotela »Berane«, kome je, kao i čitavom preduzeću, prije nekoliko dana isključena struja zbog duga od 35 hiljada eura, tako da je hotelski smještaj u Beranama moguć samo u Motelu »Buče« na periferiji grada, kao i novootvorenom Hotelu »S«, koji nemaju velike kapacitete.
HTP »Berane« privatizovano je prije dvije godine kada je rukovođenje uz podršku Fonda za razvoj preuzelo preduzeće »Euroturist GMBH«, koje je, kako tvrde, u međuvremenu kupovalo akcije i samostalno prešlo 50 procenata u vlasništvu. Radnici to dovode u pitanje, jer je jedan broj njih povukao odluku o prodaji zbog neisplaćivanja akcija.
-Zatražićemo od Centralne depozitarne agencije da nam da precizan spisak vlasnika akcija. Osim toga, mi mislimo da su oni radničke akcije kupovali neregularno - tvrdi predsjednik sindikata kompanije Radmila Osmajlić.
Tufik Softić
Izvor: Republika

Saobraćajka obrađena po propisu

Komandir stanice policije Berane Vučeta Radenović i njegov pomoćnik Marjan Račić saopštili su juče da nisu učinili propust u radu prilikom uviđaja saobraćajne nezgode u kojoj su život izgubila braća Nikola i Uglješa Popović. Oni su podsjetili da je na raskrsnici regionalnog puta Berane-Andrijevica 28. novembra 2004. godine došlo do saobraćajne nesreće, u kojoj su život izgubila braća Popović. Uviđaj na licu mjesta izvršili su Milovan Spasović, istražni sudija Osnovnog suda u Beranama, osnovni državni tužilac Gorica Golubović i policijski službenici CB-a Berane.
Protiv Radenovića i Račića je, da podsjetimo, po nalogu ministra policije Dragana Đurovića, pokrenut disciplinski postupak zbog navodnih propusta u vezi sa saobraćajnim udesom u kome su poginula braća Popović. Oni u reagovanju juče upućenom medijima, međutim, tvrde da su u tom slučaju postupili strogo po važećim propisima.
-Nakon pribavljenih dokaza i utvrđenog činjeničnog stanja protiv učesnika u saobraćajnoj nesreći, Slavka Filipovića i Luke Kastratovića, podnesena je krivična prijava višem državnom tužiocu. Prilikom kontrole Odjeljenja za unutrašnju kontrolu MUP-a RCG, utvrđeno je da nije bilo propusta u radu službenika CB-a. U vezi sa istim slučajom postupili su i službenici Specijalne komisije MUP-a, sa čijim izvještajem nijesmo upoznati - naveli su u reagovanju Radenović i Račić.
Oni ističu da nije istina da su "zataškavali pogibiju braće Popović", da su "svojim postupcima pokazali namjeru da amnestiraju od odgovornosti vinovnike ove teške saobraćajne nesreće" i da su "učinili mnogo nepravilnosti". Čelnici beranske policije su istakli da su konstatacije navedene u saopštenju objavljenom u medijima površne i netačne, što ih je, kao starješine uvrijedilo i nanijelo veliku moralnu i profesionalnu štetu, najavljujući i sudski postupak s tim u vezi.
Uz izvinjenje porodici nastradalih Nikole i Uglješe Popovića što svojim reagovanjem evociraju uspomene na taj tragičan događaj, Radenović i Račić su izrazili svoje saosjećanje s njima zbog onoga šta se desilo.
S.R.
Izvor: Dan

Mala snaga, velika pomoć

Na području Gornjeg Polimlja, odnosno tri opštine – Berane, Plav i Andrijevica, do početka pedesetih godina prošlog vijeka i masovne elektrifikacije, postojalo je čak 35 malih hidroelektrana, od kojih danas ni jedna nije sačuvana.
Za malim elektranama je prestala potreba izgradnjom hidroeletrane na Mušovića rijeci kod Kolašina i izgradnjom dalekovoda. One su ugašene, a trebalo ih je sačuvati, naravno usavršavajući ih, jer bi i sada mogle biti od koristi u smanjenju deficita električne energije - kaže inženjer Miodrag Barjaktarović, dugogodišnji republički vodoprivredni inspektor, koji je nedavno u knjizi »Prve hidroelektrane Gornjeg Polimlja« sabrao i sačuvao dokumentaciju o pionirima elektrifikacije na ovim prostorima.
On objašnjava da su te hodroelektrane iz sadašnjeg aspekta bile primitivne i veoma male, ali da su neke od njih u to vrijeme bile veoma značajne.
-To su bile centrale snage od od jednog do četrdeset kilovat sati. Od ukupno 35, šesnaest ih je bilo koje su snadbijevale strujom po jednu kuću, pet koje su snadbijevale po nekoliko kuća i 14 sa kojih su se strujom napajala čitava naselja - priča Barjaktarović, dodajući da su građene obično na mjestima gdje su postojale vodenice i da su pravljene od dinamomašina od kamiona i primitivnih drvenih turbina.
Prva je, prema njegovim riječima, sagrađena na Murinskoj rijeci 1926. godine.
-Njenu izgradnju finansirao je tadašnji kapitalista Gavrilo Đorđijević da bi sa nje strujom napajao svoj hotel u Murini, prodavnicu, pilanu, mlin i nekoliko kuća. Kostruisao je Slovenac Mihailo Kladnik, čija sestra i danas živi u Plavu. Taj Slovenac je 1938. godine napravio i plavsku hidroelektranu snage osam kilovat sati, na Đuričkoj rijeci - kaže Barjaktarović.
Ekspanzija izgradnje malih protočnih hidroelektrana u Gornjem Polimlju počela je poslije drugog svjetskog rata.
-Već krajem rata na manastirskom vrelu kod Đurđevih stupova kaluđer Milan Đurović je inicirao gradnju hidrocentrale za potrebe manastira, parohijske i još nekoliko kuća. U prvim poratnim godinama odmah do nje izgrađena je i hidrocentrala Sreskog odbora Ivangrada, sa koje su se strujom napajale zgrade Sreskog odbora, Pošte, Milicije, Apoteke i Bolnice. Prvu je konstruisao jedan inženjer, italijanski zarobljenik, dok je sresku, kao i mnoge druge u okolini Berana napravio inženjer elektrotehnike Tomo Dimić. Toma sam prije dvije godine pronašao u staračkom domu u Beogradu. Pričao mi je o tim centralama koje je gradio za potrebe ondašnje vlasti i zbog kojih nije imao vremena da završi fakultet - kaže Barjaktarović.
On podsjeća i na mnoge druge konstruktore i male hidroelektrane o kojima se danas ništa ne zna, kao o onoj u Petnjici na rijeci Popči, zatim u selima Lužac, Buče, Zabrđe, Šekular, Kaludra, Praćevac, Donje Zaostro, Vinicka, Kuti, Gračanica, Cecuni...
-Neke su bile veoma male i gradili su ih ljudi sami, i to za svoje potrebe. Najveća u to vrijeme, odnosno jedina koja je proizvodila industrijsku struju, sagrađena je 1946. godine na rijeci Zlorečici kod Andrijevice. Imala je snagu 40 kilovatsati i strujom je snabdijevala mašine za jedan stolarski pogon. Konstruisali su je Nijemaca Jozef Hocnekt i naš čovjek Drago Đorđijević... Volio bih da vam pomenem i onu na rijeci Dolji, u plavskoj opštini, koju sa napravili 1943. godine Nika i Đeljoš Nikač, na samoj granici sa Albanijom - priča Barjaktarović.
Njemu je, kaže, jasno, da su te hidrocentarale bile primitivne i male, ali bi se, dodaje, sa današnjom tehnologijom na njihovim, i mnogim drugim mjestima, mogle izgraditi mnogo jače.
- Smatram da je neke trebalo sačuvati kao raritete i primjere neimarstva, pregalaštva i požrtvovanja pojedinaca i ljudi iz tog doba - kaže on.
Barjaktarović je ubijeđen da će u budućnosti male hidroelektrane u Crnoj Gori biti značajan faktor smanjenja deficita za strujom.
-Danas pričamo o Sloveniji kao primjeru zemlje koja malih hidrocentrala ima na svakom koraku. Imala ih je i Crna Gora davno i imaće ih opet. Ja sam ubijeđen da će to vrijeme brzo doći - vjeruje Barjaktarović.
T. Softić
Izvor: Republika

Nastavljen štrajk

Radnici HTP »Berane« nastavili su generalni štrajk koji su započeli prije četiri dana zahtijevajući isplatu dvije zarade, razliku za šest plata za koje tvrde da su im umanjene nezakonito i povezivanje radnog staža za posljednjih godinu dana.
Oni su zatražili i da im se plate obračunavaju po granskom kolektivnom ugovoru, da im se isplati prekovremeni i noćni rad i da im poslovodstvo obezbijedi radna odijela što, kako tvrde, nije uradilo već dvije godine.
Predsjednik sindikata Rada Osmajlić rekla je da je štrajk regularno najavljen i organizovan i da neće biti prekidan zbog maturskih svečanosti.
-Nama je žao što se maturske večeri ne mogu održati u hotelima u Beranama i Andrijevici, ali mi smo poslovodstvo prije mjesec dana upozorili da ne ugovaraju ništa dok nama ne ispune zahtjeve. Izvršni direktor je dan prije štrajka otišao na godišnji odmor - kazala je Osmajlićeva.
Ona je rekla da su štrajkači u stalnom kontaktu sa granskim sindikatom i resornim ministarstvom, »koji su o svemu obaviješteni«.
Radnici Hotelsko turističkog preduzeća »Berane« upozoravali su već nekoliko mjeseci da će stupiti u generalni štrajk. Oni su to početkom aprila odložili i tada održali samo štrajk upozorenja čekajući ishod razgovora poslovodstva sa granskim sindikatom i ministrom turizma.
-Bilo je obećano da će svi zahtjevi biti ispunjeni za nekoliko dana. Kao što vidite prošlo je mjesec i po a zahtjevi nijesu ispunjeni - rekla je Osmajlićeva.
HTP »Berane« privatizovano je prije dvije godine. Tada je rukovođenje, uz podršku Fonda za razvoj, preuzelo preduzeće »Euroturist GMBH«. Poslovodstvo tvrdi da je, kupujući u međuvremenu akcije, samostalo prešlo pedeset procenata u vlasništvu, odnosno da posjeduje 50,08 odsto.
Zaposleni su na više protesta optuživali poslovodstvo za nezakonito poslovanje i da su akcije kupovali, kako tvrde, neregularno.
-Desetak radnika je odustalo od prodaje akcija, jer im do sada nijesu isplaćene, tako da je moguće da oni nemaju većinski paket - tvrdi Osmajlićeva.
Na vratima Hotela »Berane« gdje su radnici okupljeni, vidno je istaknut natpis »generalni štrajk«. U njemu trenutno boravi samo grupa nastavnika koji su ranije najavili dolazak i izvršili rezervaciju, a štrajkači ističu da neće vraćati samo neobaviještene goste koji su na proputovanju kroz Berane.
T. Softić
Izvor: Republika

Traže uređenje parka pored Lima

Savjet mladih Gimnazije "Panto Mališić" u Beranama organizovaće danas sa početkom u 9 časova na glavnoj gradskoj ulici potpisivanje peticije za uređenje parka pored Lima. Prema riječima predstavnika Društva za ravnopravnost i toleranciju Anđelke Janušević, potpisivanje peticije je dio kampanje "Aktiviraj se" koja se pored Berana sprovodi u još pet gradova Crne Gore.

Beranski Zoološki vrt

Mašo Nikšić, mesar iz Berana, na pragu je ostvarenja životnog sna.
Poslije osam godina rada i uloženih skoro 150.000 evra, vjerovatno ove godine, u prigradskom naselju Talum otvoriće prvi zoološki vrt u Crnoj Gori!
- Imam trenutno oko pedeset vrsta i 400 životinja - kaže Mašo, pokazujući evropskog jelena kojeg mu je poklonio Vuk Bojović, direktor Beogradskog zoo-vrta. - Tu je i jelen lopatar, naravno medvedi, vukovi, mufloni, alpske i patuljaste koze. U vrtu je i kolekcija od oko 250 peradi, egzotični zlatni, srebrni, platinasti fazani, pa patke mandarinke, karolinke, afričke divlje guske, američke divlje ćurke, golubovi - pedesetak vrsta, orlovi... Moram da izgradim još jedan veći bazen za ptice, nekoliko kaveza - priča Nikšić, kojeg ishrana životinja košta mesečno oko 1.000 evra. Pošto je vlasnik mesare, nekako se “krpi” za hranu.
- Životinje koje imam vrijede oko 40.000 evra - priča on, pogledajući u moćne šarplanince, od kojih je, veli, sve i počelo.
- Naslijedio sam ih od pokojnog oca, a počeli smo da ih uzgajamo davno. Imam ih više nego što ih ima u njihovoj postojbini, Šar-planini. Što je najvažnije, uspio sam da očuvam autohtonu vrstu! Tamo na Šar-planini su počeli da ih ukrštaju sa ruskim i kavkaskim ovčarima da bi dobili na veličini. Međutim, ovi originalni su dovoljno veliki, kaže Mašo, kod kojeg je baš stigao Hasan Ćoćaj, pekar, sa rođacima iz okoline Prizrena, koji su željeli da baš kod Maša kupe štene šarplaninca.
- Ovo su pravi šarplaninci. Tamo kod nas su ih nekako iskvarili - kaže Hasan, dok kupci izdvajaju po 100 evra za štene.
- Odrasli su od 1.000 do 5.000 evra, a neki jednostavno nemaju cijenu! Nema te sume za koju bih ih prodao - kaže Mašo, koji se vrijedno sprema za otvaranje prvog zoo-vrta u Crnoj Gori.
Izvor: Novosti

Riversajd broji posljednje dane

Egipćanima i Romima sa Kosova, nastanjenim u izbjegličkom centru Riversajd, naloženo je i sudski da moraju napustiti naselje i osloboditi kućice koje su prije dvije godine, prema ugovoru sa humanitarnom organizacijom Vorld Vižn, postale vlasništvo privatnika Rajka Markovića.
Boravak kosovskim raseljenicima u Riversajdu posljednje dvije godine produžavao je crnogorski Komesarijat za izbjeglice. Ove godine je saopšteno da za to nema finansijskih sredstava i da je najbolje rješenje za Egipćane i Rome da posjete svoje domove na Kosovu i razmisle o povratku. To im je predloženo i prilikom nedavne posjete visoke delegacije Vlade Kosova i UNMIK-a.
Raseljenici to uporno odbijaju uz obrazloženje da se nijesu stekli uslovi za povratak i traže od opštinskih i republičkih vlasti u Crnoj Gori, kao i međunarodnih organizacija da im omoguće da ostanu u Beranama. Do sada ih je posjetila samo misija nezavisnih posmatrača Evropske unije.
U naselju Riversajd utočište nalazi 30 porodica Egipćana i Roma koji su izbjegli sa Kosova, sa 200 članova domaćinstava. Skoro polovinu čine maloljetna djeca. Naselje Rivresajd jedini je izbjeglički centar u Crnoj Gori napravljen na privatnom posjedu.
Vlasnik kućica Rajko Marković zatražio je prije desetak dana da se raseljenici isele, »jer sa Komesarijatim niti bilo kojom drugom organiozacijom nije postigao dogovor o produženju njihovog boravka, koji je istekao krajem aprila«.
T. Softić
Izvor: Republika

Kaludrani šumarima zabranili sječu

Prije četiri dana, dio drvenog mosta u mjesnoj zajednici Kaludra, kod Berana, pao je, a mještani od tada ne dozvoljavaju konfesionaru, preduzeću AD „ŠIP”, da transportuje građu. Kako je danas saopštio Desimir Dejo Ralević, predsjednik te Mjesne zajednice, radnici ŠIP-a su, nakon pada mosta, pokušali da nešto improvizuju, a htjeli su i da dizalicom prebacuju odsječenu šumu sa jedne obale na drugu. Odmah nakon pada mosta, održali smo sastanak mjesne zajednice, na kojem smo odlučili da niko neće prevoziti građu ovim putem, dok se ne sagradi novi, betonski most. Od tada niko i ne tarnsportuje građu, a smatramo da bi koncesionari trebali da obezbijede oko 5000 eura, koliko bi njegova izgradnja koštala, i sav problem bio bi riješen, kaže Ralević.
Prema njegovim riječima, mještani su obaviješteni od strane „ŠIP”-a da su oni obavezni da plate koncesije, i da nemaju nikakve veze sa građenjem mosta, već da je on u nadležnosti opštine Berane i Uprave šuma Crne Gore.

Spriječiti kugu

Veterinarska stanica Berane će zbog pojave bolesti svinjska kuga do kraja sedmice započeti vakcinaciju svinja na području beranske i andrijevičke opštine – najavio je direktor Aleksandar Bulajić.
On je rekao da će svinje istovremeno biti vakcinisane i protiv bolesti poznate u narodu pod nazivom crveni vjetar.
-Moraćemo da podrvrgnemo vakcinaciji oko četiri hiljade životinja - rekao je Bulajić.
Bolest svinjska kuga dijaknostifikovana je prije nekoliko dana kod dvije uginule životinje u prigradskom naselju Dolac. Životinje su mjesec dana ranije kupljene na stočnoj pijaci u Beranama, sa kamiona šabačkih registracija, prije nego je uslijedila zabrana prodaje svinja iz tog regiona gdje je bolest uzela maha.
-U međuvremenu imamo još dva slučaja. Jedan u Andrijevici i jedan u selu Polica. Svi simptomi govore da je riječ o svinjskoj kugi. Nije isključeno ni to da su životinje kupljene u isto vrijeme i sa istog kamiona - rekao je Bulajić.
Bolesti svinjska kuga na području Berana i Andrijevice nije bilo već dvije-tri godine.
T. Softić
Izvor: Republika

Lažno uzbunjivanje vatrogasaca

Vatrogasci iz Berana otkrili su i identifikovali više osoba koje su ih uznemiravale telefonom i nerijetko lažno uzbunjivali.
Pojava je bila učestala do te mjere da je, prema riječima komadira Vatrogasnog voda Milosava Koraća, samo za posljednjih tri-četiri dana telefon lažno zvonio više stotina puta.
-Pozivi su obično stizali sa brojeva pripejd korisnika mobilnih mreža, ali smo uspjeli da uhvatimo desetak - rekao je Korać.
On je dodao da je zbog tih poziva telefon 93 u Beranama nekoliko dana skoro bio blokiran i izrazio uvjerenje da će otkrivanjem nekoliko izgrednika i podnošenjem prijava lažni pozivi i provakcije biti prekinute.
-Uglavnom je riječ od djeci svih uzrasta, do srednjoškolskog. Protiv nekih koji su punoljetni, ako je potrebno podnijećemo prijave. Za sada nećemo davati u javnost imena, ali ćemo i to učiniti nastavili se sa telefonskim provakacijama - rekao je Korać.
Vatrogasci su jednom prilikom čak nasjeli na lažnu dojavu o požaru i zaputili se prema Andrijevici, kada im je javljeno da je uzbuna bila lažna.
-Upravo u Andrijevici otkrili smo nekoliko srednjoškolaca koji su nas pozivali. Mi smo više puta apelovali na gradjane i roditelje da povedu računa koga njihova djeca zovu, ali do sada nije bilo efekata - kazao je Korać.
Beranski vatrogasci u šali pričaju da im posljednjih dana i bez požara nije bilo dosadno - jer je »gorio« telefon.
Izvor: Republika

Foto reportaža iz Gruzije

LINK

To nema ni Podgorica

Regionalni centar za reproduktivno zdravlje u Beranama prema savremenim aparatima koje posjeduje spada u sam vrh medicinskih ustanova te vrste ne samo na prostoru bivše Jugoslavije već i regiona uopšte. Prednost je i u tome što će pacijenti u njemu moći da obave brojne specijalističke preglede koji se, do sada, nijesu mogli završiti u Crnoj Gori. Vrhunski aparati su tu, sada slijedi obuka kadrova za rad na njima. Kada se obuka završi, sigurno je da će Berane postati jedan od najačih zdravstvenih centara u regionu.
Među opremom koja je dopremljena u Regionalni centar za reproduktivno zdravlje u Beranama je i ostodenzimetar, prvi u Crnoj Gori, tako da više neće biti potrebe da se zbog te vrste dijagnostike pacijenti šalju izvan Republike – saopštila je rukovodilac Centra dr Svetlana Balać.
Ona je objasnila da je riječ o aparatu kojim se utvrđuje gustina koštane mase, odnosno tkiva, i otkrivaju rana oboljenja kostiju.
-Takav aparat ne posjeduje niko u Crnoj Gori i omogućiće znatne uštede time što će pacijenti iz čitave Republike ubuduće za tu vrstu dijagnostike dolaziti u Berane i neće morati ići izvan Crne Gore - rekla je Balaćeva.
U Regionalni centar dopremljeni su, prema njenim riječima, i drugi aparati koji predstavljaju posljednju riječ tehnike.
-Mamograf, jedini na sjeveru Republike, bolji i od onog u Podgorici, jer je savršenstvo tehnike. Trodimenzionalni ultrazvuk takođe malo ko ima na širim prostorima i omogućava da se u stomaku trudnice uočavaju detalji na fetusu što je do sada izgledalo kao naučna fantastika - rekla je Balać.
Ona je dodala da je u toku obuka kadrova koji će raditi na tim najsavremenijim medicinskim pomagalima.
-Za veliki broj aparata obuka je već završena, dok će za one najsloženije morati da se ide u Podgoricu, Beograd i Ljubljanu. Vjerujem da ćemo vrlo brzo savladati tu složenu tehniku koja će Beranama dati poseban medicinski značaj - kazala je Balać.
Regionalni centar za reproduktivno zdravlje otvoren je početkom aprila čime je označen završetak prve dvije faze, izgradnja zgrade i opremanje. Naredne dvije faze podrazumijevaju obuku kadrova i rad sa zajednicom. Izgradnju Centra finansirala je Agencija SAD-a za međunarodni razvoj i, kako je rečeno, sa oko 500 hiljada eura, predstavlja, do sada, najveće ulaganje USAID-a u sektor zdravstvene zaštite u Crnoj Gori. U njemu se nalaze dva savjetovališta, dvije ordinacije, kabinet za ultrazvuk, citološka laboratorija i savremena biblioteka.
-Centar će omogućiti bolji rad na preventivnoj edukaciji žena, bržem otkrivanju malignih oboljenja, smanjenju smrtnosti novorođenčadi - kazala je Balaćeva.
Ona je dodala da poseban značaj ima edukacija mladih putem savjetovališta.
-Iskoristila bih priliku da pozovem mlade da dolaze sami, u društvu prijatelja ili roditelja. Anonimnost je zagarantovana - naglasila je Balaćeva.
Ona je uputila poziv i trudnicama da koriste savjetovališta i moderni ultrazvuk, kao i svim ženama, da na preglede dolaze onda kada nemaju problema jer su, upozorila je Balaćeva, maligna oboljenja u porastu, pri čemu su rak dojke i grlića materice na prvom mjestu.
Ranije je saopšteno da će se u Centru pružati usluge i žrtvama nasilja u porodici kao žrtvama trafikinga.
Prilikom otvaranja Regionalnog centra za reproduktivno zdravlje u Beranama naglašeno je da će iskustva stečena implementacijom tog projekta poslužiti kao osnova za novu strategiju reproduktivnog zdravlja na nivou primarne zdravstvene zaštite. Tada je obećano da će Ministarstvo zdravlja osigurati održivost Centra koji će, naglašeno je, promijeniti način usluga i poboljšati reproduktivno zdravlje žena u čitavom regionu.
Regionalni centar za reproduktivno zdravlje je, prema riječima donatora pilot- projekat, na takvom nivou da ne postoji na prostorima ne samo bivše Jugoslavije već i šireg regiona.
U njemu će, osim ginekologa sa sjeveroistoka Crne Gore, raditi i specijalisti drugih profila. Centar je otvorio svoja vrata za pacijente, ali se potpuna funkcionalnost i stavljanje u rad dijela najsloženije opreme očekuje da bude ostvareno do kraja ljeta.
T. Softić
Izvor: Republika

Svinjska kuga

Direktor veterinarske stanice Berane Aleksandar Bulajić potvrdio je da je na području mjesnog centra Dolac dijagnostifikovano prisustvo teške bolesti svinja poznate kao svinjska kuga.
On je rekao da je u jednom domaćinstvu u tom prigradskom naselju kod dvije životinje bolest svinjska kuga dijagnostifikovana, a zatim i potvrđena nakon institutskog ispitivanja uzoraka mesa.
-Analize su pokazale da su životinje bile bolesne i obje su uništene - rekao je Bulajić.
Prema njegovim riječima, svinje su mjesec dana prije toga kupljene na beranskoj stočnoj pijaci na kamionu šabaških registarskih tablica.
-To je bilo prije nego je uslijedila zabrana prodaje svinja iz tog područja, gdje je utvrđeno masovnije prisustvo bolesti - kazao je Bulajić.
On je objasnio da bolest svinjska kuga nije opasna po ljude, odnosno ne pripada grupi zoonoza, ali da je opasnost u tome što se lako prenosi sa životinje na životinju i da se u domaćinstvu u kojem se pronađe jedna oboljela životinja, moraju uništiti i sve ostale.
-Riječ je, dakle, o bolesti koja prije svega donosi velike ekonomske štete vlasnicima svinja - kazao je Bulajić.
Bolesti svinjska kuga, prije ovog slučaja, na području beranske opštine nije bilo poslednjih dvije-tri godine.
Izvor: Republika

Fleš: 55 godina vrtića

Vrtić proslavio 55 godina postojanja
Povodom 55 godina rada, kolektiv i polaznici vrtića “Radmila Nedić”, priredili su juče skromnu svečanost. Direktor vrtića Mirsad Mulić, je podsjetio da je danas vrtić moderna ustanova koja svoju djelatnost obavlja u skladu sa započetim reformama u obrazovanju.

Rekonstrukcija ulica

U toku prošle nedjelje humanitarna organizacija „Karitas” iz Luksemburga u Beranama sa predstavnicima Skupštine opštine Berane, potpisala je sporazum o saradnji na projektu rekonstrukcije dvije gradske ulice. Riječ je o ulici Voja Maslovarića u mjesnoj zajednici Hareme, kao i ulice Miloša Mališića, i dijela Ulice Dušana Vujoševića, kazao je Ervin Mandžugić, šef kancelarije „Karitasa” u Beranama. On je dodao da je ukupna vrijednost projekata 200.000 eura, od čega je „Karitas” obezbijedio 90.000 a ostatak će biti obezbijeđen od strane SO Berane. Mandžukić je rekao da će u toku ove nedjelje biti završena prva faza projekta „Adaptacija podova i mokrih čvorova” u šest školskih objekata u opštinama Berane, Rožaje i Plav. Prva faza projekta se sastojala u adaptaciji podova i mokrih čvorova u osnovnim školama: Osnovna škola „Polica” i Srednja Elektrohemijska škola u Beranama. Osnovna škola „25. maj” i Baltiće opština Rožaje kao i Osnovna Škola „Hajro Šahmanović” i Bećo Bašić u opštini Plav. Ukupna vrijednost prve faze je oko 190.000 eura a finansirana je 80 odsto od strane „Karitasa” a 20 odsto vrijednosti projekta je učešće Ministarstva za prosvjetu i nauku Crne Gore. Izvođač radova je bilo građevinsko preduzeće „Obnova” iz Pljevalja. Ukupno je adaptirano 3.635 metara kvadratnih podova i 125 metara kvadratnih mokrih čvorova a korist će imati oko 3.700 učenika ovih škola.
U toku sljedeće nedjelje pristupiće se implementaciji druge faze koja će se sastojati od adaptacije mokrih čvorova u još pet školskih objekata i to: OŠ V.R. „Korać” u Štitarima i OŠ „Vukajlo Kukalj” u opštini Berane, OŠ „Miroslav Đurović” i OŠ „Goduša” u rožajskoj opštini kao i OŠ „Krsto Radojević u opštini Bijelo Polje. Vrijednost radova druge faze je oko 80.000 eura kazao je šef kancelarije „Karitsa” u Beranama Ervin Mandžukić.

Fleš: Mole za šatore

Slijedi edukacija pacijenata

Savjetovanje za ljekare i dijabetičare organizovano povodom prevođenja 40 jediničnog insulina na stojedinični, održan je juče u Beranama. Predavači za Bijelo Polje i Berane su dr Miroslav Femić, dr Olivera Bošković i medicinska sestra Biljana Žižić.

Romi i Egipćani mole za šatore

Posmatračka misija Evropske unije sa sjedištem u Bijelom Polju, posjetila je juče raseljenike u izbjegličkom naselju Riversajd u Beranama, koji ovih dana moraju napustiti kućice u kojima su do sada živjeli.

Fleš: Domader stiže

Obnova dvije gradske ulice

Humanitarna organizacija "Karitas" sa predstavnicima SO Berane, potpisala je sporazum o saradnji na projektu obnove dvije gradske ulice. Kako je saopštio šef kancelarije "Karitas" u Beranama Ervin Mandžukić, riječ je o ulicama Voja Maslovarića u MZ Hareme i Miloša Mališića, kao i dijelu Ulice Dušana Vujoševića u MZ Stari grad. Ukupna vrijednost projekta je 200.000 eura, od čega je "Karitas" obezbijedio 90.000, a ostatak Opština.

Dromader stiže u pomoć vatrogascima

Veći požari od ove godine gasiće se iz vazduha, jer će vatrogascima na raspolaganju biti i avion "dromader M 118 B" - izjavio je juče u Beranama načelnik Inspektorata za zaštitu od požara, eksplozija, havarija i tehničku zaštitu objekata mr Zoran Begović.

Ako ne plati zakup neminovna selidba

Raseljeni Romi i Egipćani juče nijesu iseljeni iz naselja Riversajd, kako je najavljivano rješenjem suda, koje je izdato na inicijativu zakupca zemljišta i kućica, zbog neproduženja ugovora o njihovom daljem boravku u naselju. Kako su saopštili predstavnici raseljenika Bajram i Sadrija Šalja, niko iz nadležnih institucija kojima su se obratili za pomoć nije odgovorio na njihove zahtjeve da im se produži rok boravka još neko vrijeme.

Razvoj poljoprivrede

Predstavnici »Agrojunifud-a« posjetili su proteklog vikenda beransku Opštinu i razgovarali o mogućnostima razvoja poljoprivrede u regionu, posebno u oblasti voćarstva i stočarstva – saopšteno je iz resornog opštinskog sekretarijata.
»Agrojufinud« je, kao je objašnjeno, filijala za državnu zajednicu multinacionalne kompanije »Junifud grupe« čije sjedište je u Izraelu, a koja raspolaže američko- izraelskim kapitalom.
-Vodili smo razgovore o mogućnostima ulaganja i pomoći razvoja poljoprivrede na području pet opština sjevernog dijela Republike, naročito u pogledu razvoja voćarstva i stočarstva. Obišli smo neke poljoprivredne pogone u Beranama i Andrijevici čiji kapaciteti su sada neiskorišćeni - kazao je načelnik Sekretarijata za poljoprivredu SO Berane Ilija Marković.
On je rekao da je ovoj delegaciji prethodila prije nekoliko dana posjeta predstavnika prištinske kancelarije »FAO« Ujedinjenih nacija.
-Razgovori koje smo vodili su samo preliminarne prirode - dodao je Marković.
Predstavnici »Agrojunifud-a« u istakli da u startu pomažu samo sigurne projekte i da se pomoć ogleda u stručnom smislu, standardizaciji proizvoda i plasmanu, kroz kreditiranje i planiranje razvoja.
T. Softić
Izvor: Republika

Kultura: Stevan Cimbaljević

Stevan Cimbaljević je rođen u Dapsiću kod Berana 1934. godine. Završio školu primijenjenih umjetnosti u Herceg Novom, Pedagošku akademiju u Nikšiću i Filozofski fakultet (Istorija umjetnosti) u Beogradu. Bavio se pedagoškim radom 35 godina a pored toga slika, piše poeziju, likovne i književne kritike i aforizme (knjiga aforizama “Gorki humor“). Živi i radi u Bijelom Polju i Bioči kod Berana.
SAMOSTALNE IZLOŽBE: Bijelo Polje, Berane, Nikšić, Budva (Santa Marija), Podgorica (Dom JNA), Beograd (Kolarčev narodni univerzitet).
KOLEKTIVNE IZLOŽBE: U organizaciji Udruženja pedagoga Crne Gore izlagao više puta na teritoriji naše Republike.

Reprodukcije
Monografija [Život i djelo] pdf
Izložba

Proradila fabrika papira

Poslije više godina, juče su proizvedene prve tone papira u beranskoj fabrici »Nova Beranka« – saopštio je vlasnik Radoje Gomilanović. On je rekao da se 'u hodu' otklanjaju problemi koji se javljaju nakon toliko vremena u kojem su mašine stajale, ali da je zadovoljan kvalitetom papira koji se proizvodi.
- Sirovine, odnosno celuloze, obezbijedili smo za prvih mjesec i po. Već ugovaramo nove količine, tako da računam da će proizvodnja biti kontinuirana - rekao je Gomilanović.
Taj begradski biznismen Fabriku papira kupio je na licitaciji u oktobru prošle godine kao jedan od obezbijeđenih povjerilaca. Druga dva obezbijeđena povjerioca, Vlada CG i Lovćen osiguranje, omogućili su mu reprogram dugovanja u interesu skorijeg pokretanja proizvodnje.
Prije odlaska u stečaj Fabrika papira je zapošljavala 238 radnika. Novi vlasnik je za sada nagažovao oko 150, računajući da mu je taj broj dovoljan za odvijanje proizvodnje.
Fabrika papira formirana je 1997. segmentacijom bivšeg socijalističkog giganta fabrike celuloze i papira koja je ugašena 1989. godine, odnosno aktiviranjem papirnog bloka. Sredstva za pokretanje proizvodnje tada su obezbijeđena prodajom fabrike mediapan ploča. Od početka je, kako se govorilo, patila od nedostatka trajnih obrtnih sredstava, tako da su mašine više stajale nego što su radile. U to vrijeme je ipak usvojena nova tehnologija, pa je Nova Beranka danas jedina fabrika u državnoj zajednici koja proizvodi fine grafičke papire, odnosno papire male gramaže.
Većinski vlasnik do uvođenja stečaja bila je Skupština opštine. U stečaj je otišla sa dugovanjima od 6,5 miliona eura. Gomilanović je na licitaciji kupio za milion eura.
T. Softić
Izvor: Republika

Tenderi: Rudnik mrkog uglja

Predstavnici slovačke kompanije »Oz koveks« obavijestili su stečajnu upravu da bi poslije 9. maja mogli doći na potpisivanje kupoprodajnog ugovora za Rudnik mrkog uglja, ali će stečajna uprava prije toga obaviti konsultacije sa stručnjacima za međunarodno pravo – saopštio je stečajni upravnik Dušan Bugarin.
On je rekao da su Slovaci vršili izmjene ugovora koji je ranije bio preciziran i usaglašen, prilagođavajući ga, kako su objasnili, evropskim standardima i zakonima.
- Ovaj ugovor koji su nam poslali moraćemo da damo na tumačenje našim stručnjacima za međunarodno pravo. Bez njihovog mišljenja nijesam spreman da ga potpišem - kazao je Bugarin.
Prema njegovim riječima Slovaci su takođe tražili da se rok za potpisivanje ugovora i uplatu kupoprodajne cijene pomjeri na devedeset dana.
- Oni su bili dužni da 300 hiljada eura, za koliko im je rudnik prodat, uplate u roku od pet dana, a u narednih osam da potpišu ugovor. Sada traže da taj rok pomjerimo na 90 dana. Moraćemo i u tom pogledu da se konsultujemo sa stečajnim sudijom - rekao je Bugarin.
Beranski Rudnik uglja slovačkoj kompaniji »Oz koveks« prodat je na šestoj licitaciji od uvođenja stečaja koja je održana prvog marta. Odluka o prodaji donijeta je dva dana nakon toga.
Slovaci su ga kupili nakon što je početna cijena sa 1,6 miliona eura spuštena na 300 hiljada. Biznis planom koji su priližili oni su najavili investiciona ulaganja od blizu pet miliona eura i zapošljavanje 200 radnika. Rudnik je u stečaju od polovine januara 2004. godine, nakon prve neuspjele privatizacije. Tada je bio prodat mješovitom preduzeću »Gradeks HBP« ali je usljed nesuglasica među partnerima, Gradeksom iz Kule i HBP-om iz Slovačke, kao i neizmirivanja obaveza prema prodavcima akcija i radnicima, ugovor raskinut.
Ponovna prodaja probudila je optimizam nezadovoljnih rudara, kako onih koji su radno angažovani kroz stečaj, tako i onih koji se nalaze na birou. Odugovlačenje i u više navrata prolongiranje potpisivanja ugovora unijelo je, međutim, među njima zebnju da bi taj posao mogao propasti.
T. Softić
Izvor: Republika

Nauka: Besplatni kursevi

Stručni tim koji je predvodio savjetnik za njemački jezik za zemlje Balkana Erih Rabič obišao je juče tri škole na području Berana u kojima će od sljedeće školske godine startovati besplatni kursevi tog jezika za taletovanu djecu.
Kurseve za njemački jezik vodiće predavači iz te zemlje, a polaznicima će poslije nekoliko godina omogućiti sticanje prestižne diplome, koje izdaje Ministarska konferencija prosvjete i vjera u Vladi Njemačke.
Ta diploma, kako je objašnjeno, omogućava polaznicima da bez smetnje upisuju fakultete u zemljama njemačkog govornog područja, a đacima će takođe omogućiti i prioritet pri upisu na Filozofski fakultet u Nikšiću, na kome od ove godine radi i Katedra za njemački jezik i književnost.
Organizatori projekta su Centrala za obrazovanje u inostranstvu sa sjedištem u Kelnu, crnogorsko Ministarstvo prosvjete i Zavod za školstvo Crne Gore. Projekat će se u Beranama realizovati u osnovnim školama »Vukašin Radunović« i »Vuk Karadžić«, kao i Gimnaziji »Panto Mališić«. Predviđeno je da kurseve njemačkog jezika u osnovnim školama pohađaju talentovana djeca koja namjeravaju da upišu Gimnaziju, kako bi mogli da ih nastave i kroz srednje školovanje. U svakoj od tih škola u startu će, kako je rečeno, biti formirana po jedna grupa sa po dvadest i pet do trideset polaznika.

Hronika: Pilana u plamenu

U požaru koji je u ponedjeljak, u popodnevnim časovima, zahvatio privatnu pilanu SZR "Nikola" u Donjoj Ržanici, kod Berana, izgorjela je kompletna imovina pilane, a materijalna šteta je ogromna. Pilana je vlasništvo Beranca Milete Jelića. Povrijeđenih nije bilo. Nakon višesatne borbe sa vatrenom stihijom, beranski vatrogasci, komšije i vlasnici pilane uspjeli su samo da lokalizuju požar, ali ne i da spriječe ogromnu materijalnu štetu. Uviđaj na licu mjesta izvršili su ovlašćeni službenici CB-a Berane.

Kako je saopštio Milosav Korać, komandir Vatrogasne jedinice Berane, prekjuče oko 13 časova i 20 minuta mještanin Dragan Petrić obavijestio je Vatrogasnu jedinicu da gori pilana Jelića.
- Odmah nakon obavještenja upućena su tri vozila sa devet vatrogasaca, koji su zatekli požar koji se razbuktao. Plamen je zahvatio krov objekta, u kojem su smještene mašine, obod pilane, građu i pilotinu. Nakon pet časova borbe sa vatrenom stihijom uspjeli smo da spriječimo širenje požara, a pošto je on kasno bio prijavljen, na pilani je pričinjena ogromna šteta. Uzroke požara utvrdiće radnici beranske policije - naveo je Korać.
Prema riječima Predraga Jelića, oca vlasnika pilane, on je pet minuta prije požara obilazio objekat. Kako nije primijetio ništa sumnjivo, otišao je kući, da bi ga nakon nekoliko minuta jedan prolaznik obavijestio o požaru.
- Istrčao sam i pokušao da ugasim vatru, ali mi to nije uspjelo. Uključile su se i komšije, a nakon 20 minuta i vatrogasci, koji su bezuspješno, do pola jedan uveče, sa 11 cisterni uspjeli da požar ugase. Kompletna imovina pilane je uništena. Pored toga, stradali su i brenta, oštrilica, krajčer, cirkular, rezervni djelovi i kompletan alat. Takođe, uništeno je više od 40 metara kvadratnih a šteta je sigurno veća od 50.000 eura - istakao je Jelić.
Neki od komšija Jelića "Danu" su saopštili da je požar izbio u isto vrijeme na kompletnom krovu proizvodne hale, a da je bio tolikih razmjera da se nije moglo prići ni na 30 metara od mjesta vatrene stihije.
Izvor: DAN

Fleš: Izgorio pogon

Vatra progutala pogon i mašine

Pogon i oprema pilane Predraga i Milete Jelića u selu Donja Ržanica kod Berana, uništeni su u požaru koji je iz za sada neutvrđenih uzroka, izbio prekjuče popodne.

Romi i Egipćani najavili proteste
Pošto je vlasnik zemljišta na kojem je izgrađeno izbjegličko naselje Riversajd saopštio da 13. maja naselje mora biti oslobođeno, juče su se oglasili predstavnici raseljenika iz tog naselja apelujući na sve nevladine i humanitarne organizacije da pomognu.

Ekonomija: Stečaj u Jugoprevozu

Stečajna uprava beranskog autoprevoznog preduzeća »Jugoprevoz« dostaviće u sljedećih devedeset dana povjeriocima plan reorganizacije preduzeća na osnovu prijedloga koji je ranije podnijet Privrednom sudu – saopštio je stečajni upravnik Momo Jokić.
On nije mogao da precizira kolika su potraživanja povjerilaca, jer je proces utvrđivanja u toku.
-U suštini 'ugrubo' se zna, ali čekamo da povjerioci sami prijave potraživanja i da dobijemo preciznu brojku - kazao je Jokić.
Prema njegovim riječima, u ovom trenutku se zna, i to da postoje dva obezbijeđena povjerioca.
- Pod fiducijom je Autobuska stanica u Plavu, kojom je svoja potraživanja obezbijedila jedna italijanska firma koja je uvozila autobuse, i kafana na Autobuskoj stanici u Beranama. Nju je pod fiduciju stavilo privatno preduzeće »Albino petrol«, koje ima benzinsku pumpu u Beranama - rekao je Jokić.
On je objasnio da radnici spadaju u drugu grupu povjerilaca – prioritetnih, odmah poslije obezbijeđenih.
Stečaj u AD »Jugoprevoz« uveden je prije desetak dana. Svi radnici upućeni su na biro rada, ali se autobuski saobraćaj odvija uobičajeno.
-Mi smo sve radnike uputili na biro, ali pošto je ovo djelatnost od posebnog javnog interesa obezbijedićemo da se posao obavlja nesmetano - rekao je Jokić.
Jugoprevoz« je formiran prije šest decenija i dugo je bio jedno od najjačih autoprevoznih preduzeća u bivšoj Jugoslaviji. Od nekadašnjeg bogatog voznog parka danas nije ostalo mnogo. Pored upravnih zgrada i garaža u priovrednoj zoni »Rudeš«, preduzeće posjeduje još autobuske stanice u Beranama i Plavu. Radnicima se plate duguju za više od dvije godine.
Izvor: Republika

Male hidroelektrane na Limu

Rijeka Lim sa pritokama je veliki potencijal za izgradnju malih hidroelektrana, pa poznati beranski privrednik, inžinjer Danilo Dlabač već 16 godina pokušava da zaokruži projekat za izgradnju male protočne hidroelektrane, koja bi proizvodila oko milion kilovat sati godišnje. Izabrao je lokacije na pritoci Lima Kudskaja, u opštini Andrijevica.
Poslije Drugog svjetskog rata njemački zarobljenici su u Gornjem Polimlju napravili 35 malih protočnih hidroelektrana. Najveća je bila u Petnjici i osvjetljavala je cijelo područje te mjesne zajednice i jedan broj okolnih sela. One su prestale da rade kada je struja u Berane dovedena sa Hidrocentrale Mušovića rijeka kod Kolašina.
- Proučio sam mnogo literature, obišao proizvođača opreme, koju na prostoru bivše Jugoslavije jedino ima Slovenija. Bio sam i u Češkoj, jer oni su jedan od najpoznatijih proizvođača takve opreme, uradio svu projektnu dokumentaciju, kaže inženjer Danijel Dlabač. Kredit za samozapošljavanje za taj projekat tražio sam još 1992. godine, ali mi do danas zvanično nije odgovoreno. Inženjer Dlabač nastavio je rad na tom projektu za koji se zainteresovao predstavnik Zanatske privredne komore Njemačke Markus Eksenbenger. Oni su izrazili spremnost da budu finansijeri.
- Procijenjeno je da je uz moj rad i dio preme koju već posjedujem potrebno osamdeset hiljada eura, objašnjava Dlabač. Sam sam napravio generator i započeo izgradnju turbine. Obišao sam fondove, čija je to nadležnost, resorno ministarstvo, Elektroprivredu, Agenciju za razvoj, Centar za preduzetništvo itd. Svi, u načelu podržavaju projekat, ocjenjuju ga interesantnim i korisnim. Ali, neregulisani propisi u ovoj oblasti sada su glavna prepreka. Jer, bez njih, ne može se utvrditi ekonomska opravdanost projekta ističe Dlabač.
U Srbiji je, na primjer, prvu takvu Hidroelektranu napravio iguman u Bajinoj Bašti za potrebe manastira, a višak ide u mrežu. U Sloveniji je prva takva hidroelektrana bila djelo radnika, a danas ih ima oko 400.

Crna hronika: Vukoviću šest mjeseci zatvora

Krivično vijeće Višeg suda u Bijelom Polju osudilo je Igora Vukovića (29) iz Berana na šest mjeseci zatvora, zbog teškog djela protiv bezbjednosti saobraćaja.
Vuković je optužen da je 27. avgusta 2003. vozeći automobil „Jugo”, na putu Donja Ržanica-Berane, brzinom neprilagođenom uslovima saobraćaja i u pijanom stanju sa 1,99 promila alkohola u krvi, sletio sa puta i vozilom udario u potporni zid puta.
Tom prilikom, kako se navodi u optužnici, vozilo se zapalilo, njegovi saputnici Borko Đukić i Srđan Dašić zadobili su teške tjelesne povrede, nakon kojih je Đukić istog dana podlegao povredama u beranskoj Opštoj bolnici.
Vukoviću je u izrečenu kaznu, rekao predsjedavajući vijeća sudija Vidomir Bošković, uračunato vrijeme provedeno u pritvoru od 28. avgusta do 28. oktobra 2003. godine.