Na teritoriji beranske opštine postoji najmanje 30 izvora pitke vode koji zadovoljavaju sve potrebne kriterijume da bi mogli da se koriste u komercijalne svrhe, ali do sada ni jedan nije za to upotrijebljen, ne računajući one koji se koriste za snabdijevanje naselja. Ni jedan od tih izvora nije obuhvaćen ni nedavnim vladinim međunarodnim tenderom za dobijanje koncesija, zbog čega su u resornom opštinskom Sekretarijatu u ovom gradu nezadovoljni.
Ne znam koji su kriterijumi bili pri odabiru izvora koje je Vlada ponudila za koncesije, ali je neshvatljivo da su od ukupno devet ponuđenih, tri izvora u šavničkoj opštini, a u Beranama ni jedan. Mislim u najmanju ruku da smo zaobiđeni - smatra načelnik Sekretarijata za ekologiju i zaštitu životne sredine Ilija Marković.
On kaže da beranska Opština posjeduje elaborat o pitkim vodama kakav rijetko ko ima i da su mogli ponuditi precizne podatke za čak 300 izvorišta.
-Naravno, od tih 300 izvora nijesu svi za komercijalne svrhe. Ali više od 30 ima kapacitet od 5 do 50 litara u sekundi. Među njima bi se sigurno našlo nekoliko koji zadovoljavaju sve kriterijume da bi mogli biti ponuđeni za koncesije. Mi znamo šta to znači. Ako bi se neko pojavio i izgradio makar jednu fabriku za flaširanje, to bi za ovu siromašnu sredinu bio i te kakav dobitak - kaže Marković.
Katastar izvorišnih voda svojevremeno je izradio Zavod za urbanizam i projektovanje i kao veoma vrijedan dokument, čuva se u resornom sekretarijatu više od dvije decenije.
-U tom obimnom dokumentu, koji je očigledno nastao kao plod dvogodišnjeg terenskog rada, dati su podaci za 300 izvora - o kapacitetu, nadmorskoj visini, načinu prilaza, široj i užoj lokaciji, geološkom sastavu okoline, mogućnosti kaptiranja, kao i mogućnosti eventualnog zagađivanja - navodi Marković.
On dodaje da su sva izvorišta veoma precizno locirana i da je, uz te podatke, priložena skica i topološka karta na kojoj su ucrtani.
To su izuzetno vrijedni podaci. Svako izvorište je, prema tom dokumentu, čak ispitano u pogledu fizičke, hemijske i bakteriološke ispravnosti vode. To je već nešto što je promjenljivo i što bi trebalo ponoviti, ali svi ostali podaci ostaju - kaže Marković.
Činjenici da nijedan izvor u beranskoj i andrijevičkoj opštini nije obuhvaćen tenderom za koncesije, čudi se i dugogodišnji vodoprivredni inspektor Miodrag Barjaktarović.
-O razlozima ne želim da nagađam. Berane i Andrijevica imaju ogroman broj izvorišta, kako malih i srednjih, tako i većih koja bi mogla biti predmet koncesija, i neshvatljivo je da su u ovom regionu ponuđeni samo Alipašini izvori u Gusinju- kaže Barjaktarović.
Prema njegovom mišljenju, na području beranske opštine ima 32 atraktivna izvora većih kapaciteta i sedam na teritoriji opštine Andrijevica.
-Neki od tih izvora su zahvaćeni, kao što je slučaj sa Merića vrelom koji koristi gradski vodovod u Beranama. Izvorište vodovoda u Andrijevici je samo djelimično zahvaćeno. Ali tu je još mnogo pristupačnih izvora koji nijesu zahvaćeni, a neki predstavljaju i prirodne fenomene – napominje Barjaktarović.
On ističe Vodotres iznad sela Lubnice, rijeku Jezeršticu koja izvire iz Pešića jezera, Kraljev potok u selu Praćevac, izvorišta brojnih planinskih rijeka... i mnoga druga za čije nazive bi trebalo podosta papira.
-To su samo značajniji i veći. Ne pominjem manje izvore i česme, jer se ne mogu komercijalizovati. Ali od ovih većih, nekoliko bi se sigurno našlo da zadovolje sve kriterijume u pogledu pogodnosti za koncesije - smatra Barjaktarović.
Neki preduzetnici u Beranama su i bez tendera koji se nedavno pojavio imali planove za kaptiranje izvorišta i izgradnju pogona za flaširanje, ali za sada o tome nerado govore.
-Ta voda i onako otiče i šteta je da se već ne koristi u komercijalne svrhe. Makar toga imamo ovdje na sjeveru Crne Gore. To je blago, jer treba znati da nije daleko vrijeme kada će nezagađena i pitka voda biti skuplja i traženija od nafte. Moramo nekako stimulisati i domaće biznismene da se za to zainteresuju. Ja o tome razmišljam. Imam i razrađen projekat, ali o tom-potom - kaže jedan od njih.
Stečajni upravnik Rudnika uglja Dušan Bugarin, već skoro dvije godine bavi se idejom da komercijalizuje izvorište u selu Rujištu, ali to ne može učiniti bez pomoći.
-Radi se o velikoj, milionskoj investiciji, koja bi se, međutim, vratila već u prvoj godini. Već sam razgovarao s potencijalnim partnerima. Voda je dva puta ispitivana i pokazalo se da je izvanredna. Trebalo bi je samo dovesti niže, do sela Brzava, gdje bi se pravio pogon i zaposlila sva seoska mladež. Daleko sam od realizacije, ali ne odustajem od ideje - kaže Bugarin.
Sagovornici Republike uglavnom ističu pitku vodu kao prirodni resurs koji treba sačuvati od mogućeg zagađenja, podsjećajući na planove za izgradnju regionalne deponije tik iznad vrela Trpeške rijeke, zbog čega su prije godinu i po mještani Bihora i Rožaja organizovali proteste.
-Upravo zbog toga dokument koji mi imamo sa preciznim koordinatama i lokacijama za toliki broj izvora je značajan. Ako se nešto planira, treba imati na umu da je potrebno ne ugrožavati prirodno okruženje najznačajnijih izvorišta i napraviti veću štetu nego korist. Te podatke imamo i spremni smo da ih prezentiramo u svakom trenutku, ako nas neko kontaktira - ističe načelnik resornog sekretarijata u Beranama Ilija Marković.
REPUBLIKA
Ne znam koji su kriterijumi bili pri odabiru izvora koje je Vlada ponudila za koncesije, ali je neshvatljivo da su od ukupno devet ponuđenih, tri izvora u šavničkoj opštini, a u Beranama ni jedan. Mislim u najmanju ruku da smo zaobiđeni - smatra načelnik Sekretarijata za ekologiju i zaštitu životne sredine Ilija Marković.
On kaže da beranska Opština posjeduje elaborat o pitkim vodama kakav rijetko ko ima i da su mogli ponuditi precizne podatke za čak 300 izvorišta.
-Naravno, od tih 300 izvora nijesu svi za komercijalne svrhe. Ali više od 30 ima kapacitet od 5 do 50 litara u sekundi. Među njima bi se sigurno našlo nekoliko koji zadovoljavaju sve kriterijume da bi mogli biti ponuđeni za koncesije. Mi znamo šta to znači. Ako bi se neko pojavio i izgradio makar jednu fabriku za flaširanje, to bi za ovu siromašnu sredinu bio i te kakav dobitak - kaže Marković.
Katastar izvorišnih voda svojevremeno je izradio Zavod za urbanizam i projektovanje i kao veoma vrijedan dokument, čuva se u resornom sekretarijatu više od dvije decenije.
-U tom obimnom dokumentu, koji je očigledno nastao kao plod dvogodišnjeg terenskog rada, dati su podaci za 300 izvora - o kapacitetu, nadmorskoj visini, načinu prilaza, široj i užoj lokaciji, geološkom sastavu okoline, mogućnosti kaptiranja, kao i mogućnosti eventualnog zagađivanja - navodi Marković.
On dodaje da su sva izvorišta veoma precizno locirana i da je, uz te podatke, priložena skica i topološka karta na kojoj su ucrtani.
To su izuzetno vrijedni podaci. Svako izvorište je, prema tom dokumentu, čak ispitano u pogledu fizičke, hemijske i bakteriološke ispravnosti vode. To je već nešto što je promjenljivo i što bi trebalo ponoviti, ali svi ostali podaci ostaju - kaže Marković.
Činjenici da nijedan izvor u beranskoj i andrijevičkoj opštini nije obuhvaćen tenderom za koncesije, čudi se i dugogodišnji vodoprivredni inspektor Miodrag Barjaktarović.
-O razlozima ne želim da nagađam. Berane i Andrijevica imaju ogroman broj izvorišta, kako malih i srednjih, tako i većih koja bi mogla biti predmet koncesija, i neshvatljivo je da su u ovom regionu ponuđeni samo Alipašini izvori u Gusinju- kaže Barjaktarović.
Prema njegovom mišljenju, na području beranske opštine ima 32 atraktivna izvora većih kapaciteta i sedam na teritoriji opštine Andrijevica.
-Neki od tih izvora su zahvaćeni, kao što je slučaj sa Merića vrelom koji koristi gradski vodovod u Beranama. Izvorište vodovoda u Andrijevici je samo djelimično zahvaćeno. Ali tu je još mnogo pristupačnih izvora koji nijesu zahvaćeni, a neki predstavljaju i prirodne fenomene – napominje Barjaktarović.
On ističe Vodotres iznad sela Lubnice, rijeku Jezeršticu koja izvire iz Pešića jezera, Kraljev potok u selu Praćevac, izvorišta brojnih planinskih rijeka... i mnoga druga za čije nazive bi trebalo podosta papira.
-To su samo značajniji i veći. Ne pominjem manje izvore i česme, jer se ne mogu komercijalizovati. Ali od ovih većih, nekoliko bi se sigurno našlo da zadovolje sve kriterijume u pogledu pogodnosti za koncesije - smatra Barjaktarović.
Neki preduzetnici u Beranama su i bez tendera koji se nedavno pojavio imali planove za kaptiranje izvorišta i izgradnju pogona za flaširanje, ali za sada o tome nerado govore.
-Ta voda i onako otiče i šteta je da se već ne koristi u komercijalne svrhe. Makar toga imamo ovdje na sjeveru Crne Gore. To je blago, jer treba znati da nije daleko vrijeme kada će nezagađena i pitka voda biti skuplja i traženija od nafte. Moramo nekako stimulisati i domaće biznismene da se za to zainteresuju. Ja o tome razmišljam. Imam i razrađen projekat, ali o tom-potom - kaže jedan od njih.
Stečajni upravnik Rudnika uglja Dušan Bugarin, već skoro dvije godine bavi se idejom da komercijalizuje izvorište u selu Rujištu, ali to ne može učiniti bez pomoći.
-Radi se o velikoj, milionskoj investiciji, koja bi se, međutim, vratila već u prvoj godini. Već sam razgovarao s potencijalnim partnerima. Voda je dva puta ispitivana i pokazalo se da je izvanredna. Trebalo bi je samo dovesti niže, do sela Brzava, gdje bi se pravio pogon i zaposlila sva seoska mladež. Daleko sam od realizacije, ali ne odustajem od ideje - kaže Bugarin.
Sagovornici Republike uglavnom ističu pitku vodu kao prirodni resurs koji treba sačuvati od mogućeg zagađenja, podsjećajući na planove za izgradnju regionalne deponije tik iznad vrela Trpeške rijeke, zbog čega su prije godinu i po mještani Bihora i Rožaja organizovali proteste.
-Upravo zbog toga dokument koji mi imamo sa preciznim koordinatama i lokacijama za toliki broj izvora je značajan. Ako se nešto planira, treba imati na umu da je potrebno ne ugrožavati prirodno okruženje najznačajnijih izvorišta i napraviti veću štetu nego korist. Te podatke imamo i spremni smo da ih prezentiramo u svakom trenutku, ako nas neko kontaktira - ističe načelnik resornog sekretarijata u Beranama Ilija Marković.
REPUBLIKA
No comments:
Post a Comment