Malo životinjsko carstvo

Od oca naslijeđenu ljubav prema životinjama, Beranac Mašo Nikšić pretočio je u pravo malo životinjsko carstvo. Na Talumu, u beranskom prigradskom naselju, otkupio je dvadesetak ari zemlje i napravio svoj Zoo vrt. Počeo je skromno, sa desetak životinjskih vrsta. Iz dana u dan ih je uvećavao i stvorio zavidan fond.

Iako, zvanično, zološki vrt još nije otvoren, njegov "ranč" svakodnevno obilaze znatiželjni građani, ne samo iz Berana nego i iz okolnih mjesta. Sve je obezbijedio sopstvenim sredstvima, bez ikakve pomoći. Posjetioci su zadivljeni onim što se ovdje može vidjeti. Profesori često dovode đake da vide pojedine primjerke životinja, koje nigdje u Crnoj Gori na drugom mjestu ne mogu vidjeti.
Mašo Nikšić posjeduje bar po jedan primjerak skoro svih važnijih životinjskih vrsta koje žive u šumama Crne Gore i okoline. Trenutno, kako kaže, ima oko 400 životinja: ptica, biljojeda, mesoždera; vuka, lisicu, medvjeda, jelena, muflona ...
Posjetice posebno privlače razne egzotične patke, guske, fazani i životinje iz Azije i Afrike.
- Moj otac bio je zaljubljenik životinjskog carstva. Počeli smo sa uzgojem šarplaninaca, naše, autohene, rase. Sada imamo pedeset vrsta životinja, smještenih u 150 kaveza. Za održavanje životinja treba puno rada, ali i sredstava. To je zaista teško obezbijediti. Praktično sve što zaradim u svojoj mesarskoj radnji potrošim za prehranu i izdržavanje ovih "divnih stvorenja". Među njima ima i jedinstvenih primjeraka kojima bi zavidjeli i u mjestima gdje decenijama postoje zološki vrtovi, koje finansira država. I pored svega, planiram da proširim vrt, nabavim tigrove i pume i još neku od krupnijih životinja, priča Mašo.
- Sve ovo radim iz prevelike ljubavi, a podršku mi daju moji sugrađani koji su zadivljeni i prosto ne mogu da vjeruju da u gradu na Limu ima tako nešto. Vjerujem da ću i pored problema sa kojima se nosim više od decenije, svoju ljubav prema životinjama krunisati otvaranjem pravog ZOO vrta, koji će biti stalno otvoren za posjetice.
Nadam se da će u opštini i u Republici konačno neko od odgovornih shvatiti značaj ovog posla i pomoći da stanem na čvrste noge. Fond najraznovrsnijih životinjskih vrsta kojima već raspolažem garantuju da bi se i investicija u poboljšanje uslova u ovom ZOO vrtu brzo vratila. Na žalost, do sada izuzev divljenja građana i slučajnih posjetilaca nijesam naišao na odgovarajuće razumijevanje onih koji bi trebalo da ga imaju, i onih koji bi mogli da pomognu, kaže Mašo.
U ovoj maloj životinjskoj oazi vladaju zakoni, poštovanja, mira i ljubavi. Svi koji su nas do sad posjećivali odlazili su iznenađeni i zadivljeni. O životinjama pored mene brine i jedan radnik, naglašava Mašo.
Dok Mašovi planovi čekaju realizaciju, njegova zelena oaza pored Lima mami znatiželjne poglede Beranaca. Oni koji su jednom došli i vidjeli ovaj vrt, ne propuštaju priliku da ponovo svrate.
POBJEDA

“Zora” u albanskim radnjama

Crnogorski privrednici žele da svoje proizvode plasiraju na albansko tržište i očekuju da će im to omogućiti Sporazum o poslovno-tehničkoj saradnji privrednih komora Crne Gore i Albanije.
Sporazum je potpisan u subotu na međunarodnom jesenjem sajmu u Tirani, gdje je, prema riječima privrednika, crnogorski štand bio najposjećeniji, a interesovanje za proizvode iz Crne Gore bilo izuzetno veliko.
Albansko tržište je posebno interesantno beranskoj mljekari “Zora”, koja je blizu dogovora o saradnji sa snabdjevačem više od 1,6 hiljada marketa u toj zemlji. Vinko Purić iz mljekare Zora, nije želio da kaže o kojoj je kompaniji riječ, dok ne bude postignut dogovor.
- Dogovorena je njihova posjeta krajem mjeseca. Oni će tom prilikom pogledati fabriku i sa nama dogovoriti cijene - rekao je Purić novinarima na sajmu.
Prema njegovim riječima, u Albaniji nijedna mljekara ne proizvodi dugotrajne proizvode, takozvani UHT program, sa rokom trajanja od tri do četiri mjeseca, što je šansa za mljekaru “Zora”.
Mladen Fatić iz Pivare Trebjesa smatra da firme koje žele da budu uspješne i ostvare profit moraju biti izvozno orijentisane.
- Trebjesa je lider na crnogorskom tržištu, ali mora da nalazi i druga za izvoz, prije svega, zemlje regiona, uključujući i Albaniju - rekao je on.
VIJESTI

Dani domaće radinosti

Tradicionalna manifestacija “Dani poljoprivrednih proizvoda i domaće radinosti”, održaće se narednog petka u Petnjici, kod Berana, što će biti prilika da se predstave izlagači sa područja Bijelog Polja, Rožaja, Andrijevice, Plava i Berana.
Ova regionalna manifestaciji, koja se održava po peti put počeće u devet, a do 11 časova programom je predviđeno da izlagači predaju uzorke izloženih proizvoda. Tačno u podne biće okončano bodovno ocjenjivanje proizvoda, a pola sata kasnije biće biće proglašni pobjednici i podijeljene nagrade najboljim izlagačima.
Organizatori manifestacije su Udruženje domaće radinosti “Vrijedne ruke”, Udruženja stočara “Bihor”, Ekološko i Ribolovno društvo “ Popča” iz Petnjice, kao i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
DAN

Voda stiže do proljeća

Do polovine iduće godine stanovnici sela Bioča, koje se nalazi na granici između Bijelog Polja i Berana, dobiće moderan vodovod koji će doprinijeti lakšem životu. Prema riječima Dragutina Bogavca, člana Odbora, izgradnjom vodovoda dobija se kvalitetno vodonapajanje za oko 35 domaćinstava i muslimansko groblje.
- Izgradili smo kaptažu u mjestu Trnova luka, koja je udaljena nepun kilometar od sela na putu koji vodi prema Petnjici i Bihoru. Da se uradi ovaj objekat najviše je zaslužan Rifat Rastoder, donedavni potpredsjednik Skupštine Crne Gore, koji je inače porijeklom iz ovih krajeva - kaže Bogavac, dodajući da se izvor nalazi iznad kaptaže ispod velikih gromada stijena i da su analize urađene u Podgorici pokazale visok kvalitet vode.
Prema riječima Bogavca, veliku pomoć u realizaciji projekta mještani su imali i od SO Bijelo Polje, koja je kupila vodovodne cijevi koje su postavljene u dužini od 900 metara.
- Nadamo se da će, kako su i obećali, nastaviti sa pomaganjem u kupovini za nas neophodnog građevinskog materijala za izgradnju bazena i komora. Takođe, nadamo se pomoći od lokalne uprave u rekonstrukciji kanala za navodnjavanje koji su unazad nekoliko godina usljed elementarnih nepogoda izgubili svoju funkciju, a za nas su zbog bavljenja poljoprivredom neophodni - kaže Bogavac.
Kako ističe Zaim Islamović, takođe član Odbora, prvo su akcijom mještana iskopani kanali, prema kaptaži, pored puta za Petnjicu.
- Kaptaža ima kapacitet za 75 domaćinstava i kako smo planirali na proljeće iduće godine ćemo izgraditi bazene sa komorama, i tako će nam se do polovine iduće godine ostvariti višedecenijski san da dobijemo kvalitetan vodovod - ističe Islamović.
Žitelji Bioča ističu veliko zadovoljstvo što napokon dobijaju vodovod, uz želju da se ispuni još jedno obećanje Rifata Rastodera, i da se u blizini kaptaže u Trnovoj luci napravi fudbalsko igralište koje bi se koristilo i za održavanje narodnog sabora, a na izvoru za vodovod da se podigne spomen-česma.
DAN

Mališić neće da bude potpredsjednik

Mada je Vuka Golubović, gradonačelnik Berana, zvanično imenovao tri potpredsjednika Opštine, Mirsada Mulića(DPS), Darka Mališića (DPS) i Radivoja-Mikija Merdovića (SDP), još nije izvjesno da će nova lokalna uprava imati taj broj potpredsjednika.
Prema informacijama dobijenim od izvora iz OO DPS-a, Mališić je na sastanku Izvršnog odbora OO sa zadrškom primio imenovanje, navodeći da još nije donio konačnu odluku o tome da li će prihvatiti ponuđenu funkciju. Kako saznajemo, Mališić je, zahvaljujući se partiji i OO u Beranama na ukazanom povjerenju, svoju nedoumicu o prihvatanju ponuđene funkcije obrazložio privatnim razlozima, navodeći da će razmisliti i zvanično saopštiti da li prihvata ili ne funkciju na koju je već imenovan.
“Dan” je pokušao da i od Mališića dobije izjavu, ali se on nije javljao na nama poznate brojeve telefona.
Inače, pored imenovanja potpredsjednika opštine, na mjesto administratora izabrana je Vinka Babić, a ovih dana će zvanično preuzeti mjesto menadžera i Ranko Raičević.
Na mjesta načelnika Sekretarijata u beranskoj lokalnoj samoupravi i javnim ustanovama i preduzećima kojima je osnivač SO, dosad nije bilo ni jedno imenovanje. Neizvjesno je koliko će sekretarijata, preduzeća i ustanova u novoj lokalnoj upravi biti. Prema saznanjima “Dana”, razmišlja se o ukidanju Sekretarijata za poljoprivredu i njegovog pripajanja jednom od preostala četiri sekretarijata, a neizvjesno je i da li će javne ustanove Centar za kulturu i Polimski muzej biti i dalje odvojene ili spojene u jednu, kojoj bi bilo pripojeno i JP Sportski centar.
DAN

Kuća tuge

Stambena zgrada “Njemačka kuća tri” u Beranama. Dvadesetak stanova, koje je izgradila humanitarna organizacija “Help”, u kojima žive raseljenici sa Kosova i Metohije. Ispred zgrade nikog od stanara. Većinom bolesni, sjede u dodijeljenim stambenim jedinicama, očekujući pomoć, volontere i medicinske radnike koji brinu o njima.
Stanari zgrade su većinom ušli u treće doba. U čitavoj zgradi nema petoro djece. Iznemoglost, glad i bolest obilježje su hodnika i stanova zgrade.
Raseljenicima koji žive u “Njemačkoj kući”, to je treći ili četvrti smještaj od kako su napustili Kosovo i Metohiju, nakon NATO bombardovanja 1999. godine. S obzirom na zdravlje i uslove za život, kao i (ne)mogućnost povratka svojim domovima, neki od njih smatraju da će tu dočekati i svoje posljednje dane, a onda će, kako kažu, biti “prebačeni u neposredni komšiluk - na gradsko groblje”, koje je od zgrade udaljeno 50-ak metara. Kako navode pojedini, “za 15-ak godina skoro nikog od ovih stanara više neće biti u njoj, a zgrada će moći da se pretvori u starački dom, ili da posluži u druge svrhe”.
Skoro da nema jednog stana bez teško oboljele osobe, a radi se o bolestima nervnog sistema, karcinoma, srčanim oboljenjima, osobama koje su preživjele infarkte i izlive krvi na mozak...
Niko od njih nema posla. Žive od pomoći Centra za socijalni rad, Crvenog krsta, pojedinih inostranih humanitarnih organizacija, koje polako napuštaju Crnu Goru i Kola srpskih sestara, koje pomaže svoje štićenike. Hrane se onim što dobiju kao pomoć, a to su uglavnom makarone i hljeb. Ostalo, šta se ima.
- Bitno je da se obezbijede ljekovi i da imamo struje, koju, inače, teško možemo da platimo - naglašavaju raseljenici.
Kako kaže Verica Petrović, raseljeno lice iz Prištine, živi bez ijednog eura primanja. Jedva preživljava. Najveća pomoć bila bi joj, kako kaže, da dobije bilo kakav posao.
- Makar da čistim, perem ili čuvam starije osobe. Ali kome, kada znam da se u Beranama sve teže živi, a posao nemaju ni ljudi koji su rođeni ovdje - navodi Petrovićeva.
Ružna sudbina pogađa živote stanara lijepe zgrade “Njemačka kuća”. Raseljeni, gladni, bolesni, socijalno ugroženi - nalaze se na ivici. Ivici života.

Preživljavaju od pomoći
Stanarka zgrade Olga Lakić kaže da živi od pomoći koju dobija od Crvenog krsta i onoga što joj kupi kćerka, takođe raseljeno lice, koja sa svojom porodicom živi u drugoj raseljeničkoj zgradi u Beranama, od 40 eura primanja.
- Sad je problem kako ćemo se zimus grijati, ako ne dobijemo pomoć u drvima. Struja je skupa, ne možemo da je plaćamo ni kada je trošimo samo da spremimo obroke, pa ne dolazi u obzir da se na nju grijemo - zaključuje Lakićeva.
Teško bolesnoj stanarki ove zgrade Snežani Simić potrebna je pomoć za liječenje.
- Molim ljude da mi pomognu da dođem do Beograda kako bih na VMA mogla da uradim analize, nakon čega bi mi bilo omogućeno da se kvalitetno liječim u Kliničkom centru u Podgorici - apeluje Snežana Simić.
DAN

Rudanović poginuo, dvoje teže povrijeđeno

Beranac Milutin M. Rudanović (45) poginuo je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče oko 13.30 sati na magistralnom putu Kolašin–Mojkovac, u mjestu Trebaljevo. U udesu su teže povrijeđene Olga i Aleksandra R. Bubanja (21), iz Berana.
Prema riječima očevidaca, Rudanović je krećući se iz pravca Mojkovca prema Podgorici usljed klizavog kolovoza izgubio kontrolu nad vozilom i udario u autobus (KV 105-61).
Prema riječima dežurnog istražnog sudije kolašinskog Osnovnog suda Ljiljane Simonović, koja je obavila uviđaj na mjestu nesreće, do udesa je došlo kada je Rudanović, koji je upravljao “pasatom” (PG 84- 86) iz pravca Mojkovca, izgubio kontrolu nad vozilom i udario u autobus vlasništvo “Nokić kompany” iz Rožaja.
- Rudanović je dolazeći na mjestu nereće, gdje se nalazi nepregledna krivina, iz nepoznatih razloga izgubio kontrolu nad vozilom, prešao na suprotnu kolovoznu traku i prednjim dijelom vozila udario u prednji dio autobusa kojim je iz suprotnog smjera upravljao Jusuf A. Uković (58), iz Berana – kazala je sudija Simonović.
U vozilu stradalog Milutina Rudovića bile su Olga i Aleksandra R. Bubanja.
One su odmah nakon udesa hitno prebačene u Klinički centar Crne Gore i hospitalizovane na odjeljenju Intenzivne njege gdje im se ljekari bore za život.
Sudija kolašinskog suda Ljiljana Simonović, koja je zajedno sa pripadnicima Odjeljenja bezbjednosti Kolašin obavila uviđaj na licu mjesta, naložila je sudskim vještacima saobraćajne struke da sačine nalaz. Predviđeno je da se izvrši i tehnički pregled vozila, a kada bude gotov nalaz vještaka biće poznat tačan uzrok nesreće.
DAN

Student spriječio pljačku

Pripadnici beranskog centra bezbjednosti uhapsili su preksinoć maloljetnog I.Đ. (15) koji je 19. okotobra pokušao da opljačka 1.500 eura pazara od radnice sportske kladionice. On je, međutim, juče nakon saslušanja kod istražnog sudije, pušten iz pritvora.
Prema nezvaničnim informacijama I.Đ. je priznao i u policiji i pred istražnim sudijom teško krivično djelo koje mu se stavlja na teret, pa mu je ukinut pritvor jer nije bilo opasnosti od uticaja na svjedoke i bjekstva.
Maloljetnik je osumnjičen da je radnici sportske kladionice “Sport kafe” Svetlani Šćekić, po zatvaranju kladionice, pokušao je da otme torbu u kojoj je bilo oko 1,5 hiljada eura pazara.
I.Đ. je Šćekićevu sačekao oko 21 sat preko puta pošte, u strogom centru grada. Nakon otimanja oko tašne i zapomaganja, njoj je u pomoć priskočio student Marko Dabetić i fizički se obračunao sa napadačem, koji je prilikom tuče uspio da Dabetiću nanese teške povrede na glavi i da pobjegne u nepoznatom pravcu.
DAN

Naučnik sa srcem gorštaka

Jesen, mirišu jabuke, putem prođe lijepa djevojka i uljepša prostor koji je prekriven crveno-žutom pozlatom. Sve to stvara toplu sliku ovog kraja. Na sred sela, u jednoj udolini, među voćem, pored starog oraha nalazi se rodna kuća akademika Miomira Dašića. Našao sam ga u radnoj sobi, pored knjiga, pa opet knjige, zapisi, novi rukopisi i tako redom... Tu je šolja sa kafom, flaša rakije, domaće, šljivovice i dvije čaše. Kod akademika Dašića dolaze svakodnevno ljudi, navrate prolaznici, mještani. Cijelog ljeta kod njega je puna kuća. Tu su naučnici iz Podgorice, Beograda, Sarajeva, iz Rusije, Pariza, književnici, slikari, novinari... razgovaraju sa njim, on ih sluša, počasti kafom, domaćom šljivovicom, sa njima popije poneku. Njegova je kuća s proljeća, ljeta i jeseni pravi kulturni centar.
Gledam, soba prepuna knjiga. Tu su portreti naučnika, istoričara, umjetničke slike. Tu na stolu nalazi se i nedavno izašla knjiga akademika Dašića: “Šekular i Šekularci od pomena do 1941. godine”. Knjiga sadrži blizu 700 stranica, a objavila ju je Crnogorska akademija nauka i umjetnosti. Prostor ispunjen radnom atmosferom, toplinom koja ti pruža radost. Uz sve to, beskrajna tišina prekrila prostor. Grana jabuke puna roda natkrilila prozor kuće. Sunce se spušta na sto, prostire jesenju žuto-bakarnu boju, pa ti toplo u duši, što si ovdje, u kući akademika Dašića.
Obradovao se kad sam došao. Bio mi je direktor kada sam bio đak Gimnazije “Panto Mališić” u Beranama. Bila je to ugledna škola koja je afirmisala talentovane učenike, pomagala im da ostvare svoje želje. Sjećam se, svake godine direktor Dašić je slao profesore i znatan broj učenika na Međunarodni sajam knjiga u Beogradu. Neka vide đaci duhovni centar svijeta, govorio je direktor Dašić. Kupovao je knjige za školsku biblioteku. I zaista, bila je jedna od najbogatijih biblioteka naslovima i brojem u Crnoj Gori. Podsjećam ga na te dane, a on mahne rukom i kaže: “Šta je škola bez knjige. Ona ne postoji. Dobra biblioteka znači mnogo za učenika i profesora. Volim kad mladi čitaju, kad nešto rade, stvaraju. Želja mi je bila da ih pomognem u tome koliko sam mogao, raduje me ako sam uspio.”
Akademik Miomir Dašić je rođen u Rovcima koja su udaljena od Berana oko 20 kilometara. Sada se do ovog mjesta može doći asfaltnim putem. U njemu živi i stvara naš poznati naučnik koji je za svoj rad dobio značajna priznanja ne samo u bivšoj našoj domovini Jugoslaviji nego i u drugim zemljama od strane uglednih institucija za svoj rad i naučna djela. Pored svakodnevnog rada, Dašić ulaže truda i na razvoju svoga kraja. Zajedno sa svojim mještanima uradio je put kroz selo i priključke kroz zaseoke, uveli su vodu u svoje domove. Renovirali školu, uradili crkvu, zašta je, svakako, najviše zaslužan Miomir Dašić kome su Rovčani odali priznanje, a koje piše na ulazu u crkvu. Dašić je obezbijedio značajan dio sredstava za ovo sveto zdanje, poklonio je i zvono na kome piše: “Dr Miomir Dašić svome rodonačelniku vojvodi Daši i njegovim brojnim potomcima bratstva, roditeljima Svetislavu i Aleksandri, ljeta gospodnjeg 2005. godine”. Sve to podsjeća na svoje pretke i opominje da se ne zaboravi prošlost i duhovnost.
Sav život je posvetio nauci i dao značajna djela iz istorije Crne Gore, bivše Jugoslavije i šire. Dosad je objavio: “Vasojevići od pomena do 1878. godine” u dva toma, “Ogledi iz istorije Crne Gore”, “Nezaobilazno u istoriografiji Crne Gore”, a nedavno mu je izašla knjiga iz štampe “Šekular i Šekularci od pomena do 1941. godine”. Svoje radove, rasprave i studije iz istorije objavljuje u svim istorijskim i drugim časopisima širom bivše Jugoslavije i u inostranstvu. Tu je među knjigama, u zavičaju, usamljen, prekriven toplom tišinom zavičaja koji ga čuva kao u djetinjstvu majka. Dugo u noći gori svjetlo u njegovoj kući pod orahom. To naš akademik piše, stvara, kažu njegovi mještani. I zaista najbolje se osjeća u zavičaju. Tu napaja svoju dušu novim iskrama, rudari, istrajava, tragajući za pravim vrijednostima, za istinom koja je uvijek surova.
DAN

Devet sela i devet crkava

Dođeš li od Berana ili Andrijevice, svejedno “na onome lomnom Šekularu” kako narodna pjesma kaže, udaljenom od Berana 20 kilometara, vidjećeš da je ovdje bilo mnogo starina, građevina. Šekular je staro naselje koje se pominje u Dečanskoj hrisovulji 1220. godine i u Povelji Banjske. Šekular čini devet sela i devet crkava koje su ratovi razorili. Njime su upravljali knezovi, despoti, vojvode. Šekular je od turskog cara bio oslobođen plaćanja poreza. No, taj ferman nijesu mnogo poštovali veziri i begovi pa su često napadali Šekular. Da je ovaj kraj bio bogat, i da se živjelo u miru govori i narodna pjesma “Margita djevojka i Rajko Vojvoda”: “Na onome lomnom Šekularu/Ondje bješe Petar Šekularac/A na onoj na vodi Bojani/Ondje bješe Vukašine kralju”. Šekular se pominje i u drugim pjesmama i spisima. Istorija je zabilježila Komnen Barjaktara i Vuka Ljevaka, te vojvodu Dašu od koga su Dašići, koji je i najduže vladao Šekularom. Na mjestu Ulica imao je svoj dvor odakle je upravljao, donosio odluke zajedno sa narodom, kretao u bojeve. Tu se i danas pored obnovljenog manastira nalazi i Dašina kamena stolica, a čuva se njegov topuz i mač. Njegovi potomci i čitav Šekular podigli su mu i spomen-obilježje na Ulici.
Šekular je mjesto među prvim naseljeno u Limskoj dolini. Slobodarsko gnijezdo u kome žive mrki i puna srca ljudi. Šekular je dobio ime po muškom imenu Sekula. Na staroslovenskom jeziku Šekular znači svijet, narod. Pominje se u zapisima Sinđela Arsenija IV Jovanovića, prilikom prolaska kroz Peć i Rugovu na Has, u vrijeme druge seobe 1737. godine Vojvoa Petar Šekularac išao sa vojskom, noseći tain, da se priključi vojnom taboru Sibinjanin Janka, koji je 1449. godine vodio bobru protiv Turaka, o čemu postoje spisi.
U Šekularu je rođen i pjesnik Vukajlo Kukal koji je napisao poznatu poemu “Pismo mojim đacima”. Ovaj kraj je dao junake bez uzmaha koji su branili slobodu. Njegova prsa krase Obilića, Karađorđeva medalje, legije časti i druga odličja iz minulih ratova. Dao je Šekular veliki broj stvaralaca intelektualaca, prosvjetnih radnika, inženjera, dobrih domaćina, akademika svjetskog glasa. Danas je sve drugačije. Urađeni su putevi kroz sela i do planina. Obnovljene školske zgrade, ali je sve manje učenika. No, posljednjih godina mnogi se vraćaju svome kraju, ulažu u njegov razvoj. Složni su Šekularci pa im ide sve od ruke. Čuvaju svoju prošlost, a idu ukorak sa vremenom. Imaju mnogo toga da urade za zajedničko dobro, pogotovu na mjestu Ulici koja je i danas glavno sjedište devet sela Šekulara. Tradicija se ovdje ljubomorno čuva i pamti.
To je istorija ovog kraja, život ovih ljudi, njihovo trajanje. Od tih starina, priča, drumovanja, o carskom fermanu, o vojvodama, knezovima, ratnicima, narodnim herojima, borcima, mogli bismo zaključiti da je na ovim strminama, ubogim dolinama i šumskim tamninama oduvijek živio slobodan čovjek. I da ovo mjesto ima dušu - ona nije u šumama, vodama, planinama, niti u njihovim spomenicima i kamenim zidinama. U čovjeku je! Ovom tihom, staloženom, spokojnom

Ulica, šetalište...
Šekular ima Ulicu, ali je bez ulice. To je jedno selo koje je bilo glavno sjedište Šekulara kao i sada. Imalo je, kažu, svoje kule, bedeme, ulice, ali uske, kaldrmisane, imalo je šetalište. Ustvari, to je bio grad, koji su ratovi razorili, a najviše Turci. Ovdje se vide kameni ostaci tih građevina. Tu je bio i manastir kome su pripadale crkve sela Šekulara. U njemu je bila rezbarska škola, molitvenik, zublja slobodarska, svetionik. Danas su mještani obnovili svoju “prestonicu” podigli manastir, spomen-obilježje vojvodi Daši. Tu su i druga znamenja ovog kraja govore o prošlosti i sadašnjosti. Na Ulici je bilo zborno mjesto. Tu se zborilo i dogovaralo, vijećali nekad glavari, donosili važne odluke. Na ovom mjestu igralo se kolo. Sa ovog mjesta slati su glasnici kanzu Danilu na Cetinje, i prema Šumadiji. Nosili su poruke slobodari ovih krajeva, tražeći pomoć u oružju. Na ovom mjestu je i spomen-obilježje palim borcima i žrtvama u Prvom i Drugom svjetskom ratu. Ovdje je zapisana istorija ovog kraja, pjesma i sloboda.
DAN

Asfaltna baza u Donjoj Ržanici

Ukoliko preduzeće Integral inženjering ispoštuje urađeni elaborat o ekološkoj zaštiti, koji je uradilo Ministarstvo za zaštitu životne sredine, Asfaltna baza u beranskoj Mjesnoj zajednici Donja Ržanica ubrzo će početi sa radom. Takav dogovor je postignut na javnoj raspravi koja je krajem prošle nedjelje održana u SO Berane.
Pored građana MZ Donja Ržanica, rasparvi su prisustvovali predstavnici Ministarstva za zaštitu životne sredine, Milenko Ostojić, direktor preduzeća Integral inženjering, i Vuka Golubović, gradonačelnik.
Prema riječima Nastimira Ralevića, predsjednika MZ Donja Ržanica, usmeno je dogovoreno da će podgoričko preduzeće Integral inženjering nakon ispunjenja uslova zaštite životne sredine dobiti neophodne saglasnosti od Ministarstva za početak proizvodnje.
- Direktor preduzeća, Milenko Ostojić obavezao se da će svi zahtjevi iz Elaborata biti ispoštovani, tako da očekujemo da će asfaltna baza ubrzo početi sa radom - istakao je Ralević.
On je naveo da je iz podgoričkog preduzeća najavljeno da se neće baviti samo proizvodnjom asfaltne baze, već i izradom ivičnjaka i pragova za željeznicu, a da će biti uposleno oko 50 radnika.
Podsjećanja radi, proljetos je Integral pokušao obnovu proizvodnje u Asfaltnoj bazi ali su mještani Donje Ržanice to blokirali, navodeći “da strahuju od zagađenja životne sredine “. Mještani su isticali da se u neposrednoj blizini Asfaltne baze nalaze ogledna poljoprivredna dobra, koja je prošle godine posjećivao i bivši ambasador SAD u SCG, Majkl Polt, kao i da bi njenim radom bilo ugroženo nekoliko privatnih farmi krava kooperanata beranske Mljekare “Zora”. Nakon protesta mještana radovi su obustavljeni.
Asfaltnu bazu u Beranama je osnovalo i bilo njen vlasnik preduzeće Sarajevo put iz Sarajeva krajem 80-ih godina. Usljed ratnih dešavanja na prostoru bivše SFRJ, već početkom 90-ih godina proizvodnja je prekinuta.
DAN

Na zalihama trista tona mlijeka

Usljed slabije prodaje od otkupa u beranskoj Mljekari “Zora” posljednjih nekoliko mjeseci uvećavane su zalihe neprodatog mlijeka, saznaje “Dan”. Smanjen je i dnevni otkup mlijeka od kooperanata, a ni svo otkupljeno mlijeko se ne prerađuje istog dana. Trenutno stanje u Mljekari “ Zora” pokrenulo je strahovanja kod Beranaca, posebno onih koji su direktno vezani za poslovanje mljekare, da se ne ponovi priča od prije dvije godine kada je mlijeko, usljed ogromnih neprodatih količina, u nekoliko navrata prosipano. Vinko Purić, direktor “Zore”, kaže da su zalihe neprodatog mlijeka uvećane, ali “da situacija nije takva da može doći do prosipanja mlijeka”.
- Tačno je da se otkupljuje manje mlijeka, iz razloga što ga ima manje kod kooperanata, kojih je 948, kao i to da je smanjena proizvodnja. Tokom avgusta i septembra otkupljivali smo prosječno po 18.000 litara, a sad od 12 do 14. 000 litara. To je samo iz razloga što je i ponuda mlijeka manja. Trenutno proizvodimo po 10.500 litara, a prošlog mjeseca smo prodali 200.000 litara mlijeka - tvrdi Purić.
On očekuje da će krajem ove godine i u januaru naredne sve dnevno proizvedene količine, kao i trenutne zalihe, koje se nalaze u magacinima, biti prodate.
- Zalihe su nešto uvećane u odnosu na period od prije četiri mjeseca i trenutno iznose 296 tona. Slabija prodaja je uslijedila jer distributer sa Kosova nije povukao sve ugovorene količine, ali se nadamo da će do kraja oktobra preuzeti još 100 tona mlijeka. Takođe, firma Voli iz Podgorice, preuzela je 100 tona mlijeka manje od ugovorenog, i to je razlog ovih zaliha - ističe Purić.
Prema njegovim navodima, stanje nije alarmantno, jer je rok trajanja mlijeka četiri mjeseca, a Mljekara će, kako je naveo, proširiti tržište.
- Mlijeko već prodajemo u Pljevljima, Mojkovcu i Kolašinu u preko 36 objekata. U Bijelom Polju smo započeli prodaju u 15 objekata, a planiramo da do kraja godine proširimo prodaju na 50 objekata u tom gradu. Takođe, u sklopu delegacije Privredne komore, ove nedjelje putujem u Albaniju, gdje već imamo dogovorenu prodaju 50 tona mlijeka za tržište Tirane, a nadam se da ćemo sklopiti ugovor o prodaji 100 tona mlijeka u toj državi - navodi Purić planove kolektiva.
Podsjećanja radi, Mljekara “Zora” je otvorena prije četiri godine u sklopu “ Mednem” programa u Crnoj Gori. Njenu izgradnju, koja je prema riječima crnogorskih čelnika koštala sedam miliona eura, finansirale su vlade Luksemburga i Crne Gore.
Mljekara je kapaciteta 40.000 litara dnevne proizvodnje, ali u njenim postrojenjima nikad nije proizvedena ni polovina predviđenih kapaciteta.

Kooperantima redovne isplate
- Svi kooperanti su isplaćeni zaključno sa julom. Preuzete količine se redovno plaćaju od prvog do desetog u mjesecu, a za avgust smo isplatili polovinu njih, dok za ostale kasnimo pet- šest dana, ali ćemo i njima brzo isplatiti obavezu. Isplata pojedinim kooperantima kasni nekoliko dana, jer nam neki partneri od 2004. godine do danas ukupno duguju 210.000 eura - kaže Purić.
DAN

Nepušači u sivoj zoni

Rezultati ankete, koju je u okviru projekta “Tražite pravo na zdravo” i u saradnji sa američkom ambasadom početkom jula sprovelo Crnogorsko društvo za borbu protiv raka, pokazali su da u Beranama od 110 ispitanika 46 odsto puši, dok su 54 odsto nepušači.
Prema riječima sekretara Društva Domagoja Žarkovića, dosadašnji rezultati anketa sprovedenih u crnogorskim gradovima pokazali su da stanovnici sjevera puše manje od primoraca.
Anonimna anketa u Beranama obuhvatila je, kaže, 52 odsto muškaraca i 48 odsto žena, od kojih je 55 odsto starosti između 20 i 40 godina, dok je čak 70 odsto anketiranih imalo završenu srednju školu.
- Da je pušenje zadovoljstvo odgovorilo je 15 odsto ispitanika, dok je čak 43 odsto reklo da je zavisnost. Da pušenje treba ograničiti smatra 31 odsto anketiranih, potpuno zabraniti 38 odsto, dok 20 odsto smatra da niko nema pravo nikome da ograničava pravo na pušenje - kazao je Žarković.
Da nema nikakvih promjena od kada je donijet Zakon o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda smatra 38 odsto ispitanika, dok svega 2,5 odsto misli da je zakon dobar i da je nastupila potpuna promjena.
- Na pitanje koliko se zabrana pušenja poštuje u školama i zdravstvenim ustanovama dva odsto je odgovorilo da se potpuno poštuje, 33 odsto da se ne poštuje, a 42 odsto da se djelimično poštuje. Za primjenu zakona odgovorni su građani smatra čak 50 odsto anketiranih Beranaca, 25 odsto odgovornim smatra Ministarstvo zdravlja i Vladu, a svega pet odsto šefove i druga odgovorna lica u ustanovama i preduzećima - kazao je Žarković.
VIJESTI

Mladice od pet kilograma

Beranac Draško Fićo Filipović upecao je protekle nedjelje dva kapitalna primjerka pastrmke, mladice.
Filipović je obje ribe, u roku dva dana, ulovio u Limu, u mjestu Tifranska klisura. Kako je ispričao prva mladica se upecala na rapalu “hasni džeru”, koja je imitacija domaće pastrmke, dok se druga riba “prevarila” na “hasni džeru”, imitaciju klena.
- Težina prve upecane mladice je pet kilograma i 600 grama, dok je druga lakša za 100 grama - ponosno je istakao Filipović.
Inače, to nijesu i najveći Filipovićevi ulovi. Ovaj iskusni ribolovac je početkom juna, takođe u Tifranskoj klisuri, upecao ribu tešku sedam kilograma. Interesantno je da je sva tri vrijedna primjerka ulovio skoro na istom mjsetu u popodnevnim časovima.
DAN

Mališani sami pravili maske

Odjeveni u brižljivo odabrane kostime i maske, polaznici vrtića “Radmila Nedić”, održali su tradicionalnu manifestaciju “Jesenji maskenbal”, koju, u čast “Dječije nedjelje”, priređuju svakog oktobra. Defile pod maskama, na beranskom korzu, bio je propraćen burnim aplauzima velikog broja građana. Kako je kazao direktor vrtića Mirsad Mulić, u maskenbalu je učestvovalo oko 200 polaznika te ustanove.
- Kostime koje su nosili, pripremila su uglavnom djeca uz odobrenje roditelja i vaspitača. Do izražaja je došla njihova maštovitost, što govori o tome da se u našem vrtiću radi sa puno odgovornosti i profesionalizma - kazao je Mulić.
VIJESTI

Izložba stoke na aerodromu

Služba za selekciju stoke Biotehničkog instituta u subotu u Beranama organizuje jednodnevni seminar o unapređivanju govedarstva u Crnoj Gori, a izložba stoke biće održana u nedjelju na aerodromu Dolac.
Seminar će biti održan u velikoj sali Opštine Berane, sa početkom u 12 časova. Cilj seminara je da se izlože značajne teme kao što su ishrana i reprodukcija muznih krava i odgoj priplodnog podmlatka na farmerima prilagođen način.
Izložba stoke imaće regionalni karakter za opštine Berane, Bijelo Polje, Rožaje, Plav i Andrijevicu. Rad Komisije za ocjenu kvaliteta izloženih grla počinje u 10 sati, a svečano otvaranje izložbe je u 12 časova.
VIJESTI

Gradiće zdravstveni centar u Beranama

Ministar zdravlja Miodrag Pavličić i šef kancelarije fondacije Karitas iz Luksemburga za Crnu Goru Ervin Mandžukić potpisali su juče pismo o namjerama, koje predstavlja prvu fazu realizacije projekta za izgradnju Regionalnog zdravstvenog centra u Beranama.
Realizacijom projekta, koji je saglasan sa strateškim dokumentima Ministarstva zdravlja i Vlade Crne Gore za oblast zdravstva, stvoriće se mogućnost kvalitetnijeg obavljanja zdravstvene zaštite za građane sjevernog regiona Crne Gore, saopštili su iz Ministarstva.
Objekat budućeg centra pripada bolničkom kompleksu, a planiran je u dijelu čija je izgradnja počela prije 20 godina.
Rekonstrukcija i izgradnja objekta koji je izgrađen do nivoa grubih građevinskih radova, trebalo bi da obezbijedi potrebne uslove za rad budućeg Regionalnog zdravstvenog centra.
Procijenjena vrijednost projekta prema studiji opravdanosti izgradnje je 418 hiljada eura, u čemu će Ministarstvo zdravlja učestvovati sa 30 odsto vrijednosti projekta.
VIJESTI

Ne mogu prodati Celulozu

Radnici “Beranke” ponovo su juče održali protestni zbor na kojem je konstatovano da su još jednom izmanipulisani od Opštine Berane koja im je, tokom prošle sedmice, obećala ovlašćenje da prodaju imovinu pogona Celuloze, kako bi dobili novac za isplatu 16 zaostalih plata i doprinosa za 18 mjeseci.
Komisija za prodaju bivše fabričke imovine, u sastavu Blažo Piper, Radoje Babović i Milo Bojović, je u katastru saznala da se na Opštinu ne vodi imovina, od čije prodaje je trebalo radnici da namire svoja potraživanja.
Imovinu fabrike ranije je preuzela Opština da bi prodajom izmirila obaveze prema radnicima, na što se obavezela odlukom SO.
Radnici su juče potpisivali saglasnosti da se od javnog tužioca zatraži hitno preispitivanje, do sada prodate pokretne i nepokretne, imovine Celuloze.
- Novac od do sada prodate imovina morao je biti uplaćen na otvoreni žiro-račun za naplatu radničkih potraživanja - potvrdio je radnicima član komisije Piper, koji ima deponovan potpis na žiro-računu.
Na jučerašnjoj licitaciji, kako je kazao Piper, prodata je pokretna imovina pogona “kaustike” od koje bi imalo da se izmiri po jedna garantovana plata od 50 eura, što su radnici prihvatili, tako da ostaje dug od 15, na čemu će i dalje insistirati.
O konačnim odlukama, odmrzavanju štrajka i podnošenju prijave javnom tužiocu donijet će zaključke na zboru radnika koji je zakazan za danas, sa početkom u 9 časova.
Radnici smatraju da je vrijednost do sada prodate imovine mnogo veća od ukupnog duga prema radnicima.
Od carinske ispostave u Beranama, dobili su zvanične informacije o tome da je Opština za Srbiju izvezla plemenitih metala u vrijednosti od oko 35.000 eura, dok još nemaju informaciju o prodaji starog željeza Željezari u Nikšiću, ali radnici pretpostavljaju da je tamo otišlo oko 80 odsto ukupno prodatog materijala.
VIJESTI

Kilo meda sedam eura

U organizaciji Udruženja pčelara “Uljanik”, a pod pokroviteljstvom Skupštine opštine, Ministarstva poljoprivrede i Saveza pčelarskih organizacija Crne Gore, u Beranama je održana, peta po redu, manifestacija “Dani meda”. Med je izložilo oko tridesetak izlagača, a manifestaciju je otvorio gradonačelnik Berana Relja Jovančević.
U ime udruženja Velizar Cimbaljević, je naglastio da su proizvođači meda počastvovani zbog nagrade “21. jul”, koju su dobili od Opštine, ističući da je donesena jedinstvena odluka izlagača da cijena meda sa osam bude smanjena na sedam eura tokom izložbeno - prodajne manifestacije.
U ime Saveza pčelarskih organizacija Crne Gore, manifestaciji je prisustvovao predsjednik Radule Miljanić. Izveden je i bogat kulturno zabavni program, u okviru kojeg je nastupio KUD “Kolo” i održano stručno predavanje na kojem je govorio dr Dragan Ćirković, profesor iz Novog Sada.
VIJESTI

Dani meda

U organizaciji Udruženja pčelara “Uljanik”, a pod pokroviteljstvom SO Berane, Ministarstva poljoprivrede i Zadružnog saveza Crne Gore, u Beranama će se sjutra održati, peta po redu manifestacija “Dani meda Berana”, sa početkom u 10 časova u Ulici Mojsija Zečevića.

Kako su najavili rukovodioci tog Udruženja Velizar Cimbaljević, Mićun Babović i sekretar za poljoprivredu Ilija Marković, očekuje se učešće uzgajivača pčela ne samo iz Crne Gore već i šire, tako da je poželjno da potencijalni izlagači meda i prerađevina od njega, svoje učešće prijave na telefone 067 367 333 i 087 233 358, radi obezbjeđivanja štanda.
VIJESTI

Voda posvađala komšije

Na intervenciju rukovodstva MZ Lužac kod Berana, opštinske inspekcijske službe donijele su rješenje da se sa gradskog vodovoda isključi sedam domaćinstava u susjednoj MZ Dolac, iako posjeduju urednu dokumentaciju izdatu od JP “Vodovod” o priključku i o plaćenim dažbinama.
Oštećene porodice Rajka Došljaka, Peđe Veljića, Mirka i Marka Šćekića, Zorana i Gorana Dašića i Ljubiše Pakjovića iz Doca, uzaludu pokušavaju da dobiju zvanično objašnjenje od Opštine i Vodovoda zašto je donijeto rješenje o prekidu vode. Za pomoć su se obratili Ministarstvu uređenja prostora, a u proteklih nekoliko dana, kako su kazali, fizički se suprotstavljaju inspektorima i radnicima Vodovoda kako im ne bi odnijeli priključke i vodomijere.
Došljak i Veljić su kazali da su zahtjev za priključak na gradski vodovod podnijeli 23. 12. 2004.godine, kada im je rečeno da moraju sačekati rekonstrukciju vodovoda što je finansirao USAID, posredstvom CHF. Nakon završetka tih radova, od Vodovoda su dobili obavještenje da moraju svi pojedinačno da uplate po 145 eura, što su i učinili.
- Stručne ekipe tog preduzeća su napravile projekte naših priključaka, a zatim smo dobili rješenja i vodu. Međutim, 3. avgusta, bez najave, uručena su nam rješenja o isključenju sa vodovodne mreže, uz izgovor da se tome moralo pristupiti jer smetamo pojedincima u susjednoj MZ Lužac - kazao je Došljak i naglasio da jedino preostaje da Ministarstvo uređenja prostora da konačnu riječ u vezi sa problemom, a njihovo rješenje će poštovati, bez obzira na ishod.

MINISTARSTVO DA PRESUDI
Član Savjeta za koordonaciju sa CHF-om Milovoje Mališić i članovi Režijskog odbora za izgradnju vodovoda Blagoje Merdović i Zoran Spalević su kazali da mještani Lušca od Vodovoda traže da se striktno poštuje projektna dokumentacija prema kojoj su, njihove komšije, trebale da dobiju priključak u Docu, a ne u Lušcu, te da je zabunu napravio Vodovod, koju mora i da ispravi, kako bi se očuvali dobri međukomšijski odnosi i izbjegle bilo kakve posljedice.
Oni su kazali da neće dozvoliti da, mimo projeka, bilo ko bude korisnik vodovoda u susjednom Lušcu i izrazili žaljenje zbog nesporazuma sa komšijama. Sekretar za inspekcijske poslove Mijailo Saičić, koje je donio rješenje o isključenju, kazao je da postojeće stanje ostaje takvo kakvo jeste dok resorno Ministarstvo ne da konačnu riječ gdje će biti priključak za tih sedam porodica.
VIJESTI

Radnička komisija prodaje preduzeće

Predstavnici radnika “Beranke” i gradonačelnik Relja Jovančević, postigli su dogovor da se formira posebna komisija sastavljena od radnika koja će rukovoditi prodajom preostale imovine "Celuloze", a od tog novca biće isplaćeno 16 plata i doprinosi za 18 mjeseci.
Predsjednik sindikata "Beranke" Nebojša Babović je kazao da su radnici prihvatili taj kompromis s tim da komisija danas dobije punomoćje koje bi bilo ovjereno na sudu i da se te aktivnosti odvijaju u prisustvu Sefera Međedovića, pravnog zastupnika radnika u sporu sa Opštinom Berane.
Babović je kazao da su i na jučerašnjem protestu radnici izrazili negodovanje zbog toga što je njihov predstavnik Blažo Piper bio isključen iz komisije koja je trebala da nadgleda prodaju imovine "Celuloze" u protekle dvije godine, i da li se novac uplaćuje na žiro-račun radnika.
Predstavnik radnika Radoje Babović, kazao je da je Opština, između ostalog, prodala dva lužna kotla, uparivaonu, sjekaonu i kok - kran, prilikom čijeg demontiranja, a usljed jake detonacije, uništena je sva preostala imvina na kojoj je bio montiran.
- Na protestnim okupljanjima u proteklih nekoliko dana, za svaku izgovorenu riječ, Nebojša Babović je dobijao punu saglasnost 250 radnika “Beranke”, jer je na pravi način zastupao interese radnika - kazao je Radoje Babović, koji je na intervenciji Opštine, zamjenio Nebojšu Babovića, u jučerašnjim pregovoriam sa Jovančevićem.
Na carinskoj ispostavi u Beranama, juče su saopšteni podaci da je u protekle tri godine Opština Berane u Srbiji prodala 670 tona željeza u vrijednosti 34 hiljade eura.
O tome, koliko je gvožđa Opština prodala Željezari u Nikšiću, nema podataka, ali kako smatraju radnici, tamo su prodate glavne količine a u Srbiju su izvezeni samo plemeniti metali, koje nikšićka Željezara ne može da topi, kao što je prohrom i obojeni metali.
Novi zbor radnika “Beranke”, zakazan je za ponedjeljak u devet časova.
VIJESTI

Kvalitetnije saobraćajnice

Gradonačelnik Berana Relja Jovančević i predstavnici humanitarne organizacije “Karitas”, pustili su juče u saobraćaj rekonstruisane ulice Voja Maslovarića i Miloša Mališića. Kako je kazao Jovančević, Opština je u tom projektu učestvovala sa 141.000, a “Karitas” 95.000 eura.
- Ulica Voja Maslovarića je u potpunosti rekonstruisana, obaveza Opštine je bila da finansira asfaltnu podlogu a “Karitas” ostale radove, dok je u Ulici Miloša Mališića rekonstruisana atmosferska i fekalna kanalizacija, trotoari, zaštitni stubići, rasvjeta i asfalt u ukupnoj dužini od 1.000 metara - kazao je Jovančević. On je naglasio da je to samo nastavak modernizacije beranskih saobraćajnica jer su u prethodnom periodu rekonstruisane ulice Dušana Vujoševića i Miljana Tomičića, kao i Ulica Svetog Save u kojoj je izgrađena treća saobraćajna traka.
- Preostaje u narednom periodu, kada su u pitanju gradske saobraćajnice, da radimo rekonstrukciju Ulice 29. novembra sa izgradnjom još jedne trake kao i ulicu od Nišavića pekare do bolnice pored Auto-moto društva - kazao je Jovančević.
VIJESTI

Čekaju Relju

Sastanak delegacije radnika Beranke i čelnika SO Berane biće održan danas, sa početkom u osam časova, kod predsjednika Relje Jovančevića dogovoreno je juče, tokom protesta 30- tak radnika tog kolektiva. Radnici “Beranke” će o rezultatima sastanka biti informisani na novom Zboru koji je zakazan za takođe za danas, sa početkom u devet časova, u prostorijama “Nove Beranke”.
Za juče, predviđeni sastanak nije održan, jer su predstavnici lokalne samouprave odbili da razgovaraju sa delegacijom radnika u kojoj bi bio i Nebojša Babović, predsjednik Štrajkačkog odbora tog kolektiva. Osim toga, lokalna samouprava je protiv Babovića podnijela krivičnu prijavu zbog, kako je navedeno, “manipulisanja sa radnicima”.
Kako je na kraju protesta novinarima saopštio Babović, do dogovora za današnji sastanak je došlo nakon što je on, kako bi se odblokirao proces razgovora, pristao da umjesto njega u delegaciji bude drugi radnik.
- Radnici su se dogovorili da umjesto mene razgovorima prisustvuje Radoje Babović. Na sastanku sa predsjednikom Jovančevićem biće zahtijevano da se u što hitnijem roku izmiri 16 dužnih plata, a doprinosi za radni staž uplate do kraja godine. Mi ćemo se okupiti u prostorijama Nove Beranke i tu biti informisani o rezultatima sastanka, nakon čega ćemo odlučiti šta dalje - istakao je Babović, dodajući da radnici Beranke razmišljaju i o radikalizaciji protesta pred zgradom SO Berane i štrajkom glađu.
Prema riječima Vlatka Pekovića, sekretara Sekretarijata za finansije u SO Berane, lokalna samouprava ostaje pri zaključku da mješovita Komisija za prodaju imovine bivše Fabrike papira “Celuloza” nastavi rad.
- U petak se otvaraju ponude za pogon “Kaustike”. Pošto je većina radnika Beranke zaposlena u Novoj Beranki i, kako izjavljuju, redovno primaju plate, predložiću da se dugovanja prioritetno izmiruju radnicima koji su na Birou rada, naglasio je Peković, dodajući da su radnici već tužili Opštinu kod suda u Beranama i da na taj način pokušavaju da ostvare prava.
Protest radnika bivše Beranke nastao je zbog, kako navode radnici tog bivšeg kolektiva, neispunjenja Odluke lokalne Skupštine o isplati dužnih ličnih dohodaka i povezivanja radnog staža radnicima.
SO Berane je 10 maja formirala Komisiju sastavljenu od predstavnika lokalne samouprave u radnika Beranke, koja treba da isplati dug radnicima iz dijela prodate imovine bivše Celuloze. Od maja, kada je formirana Komisija, radnicima, kojima je dugovano 20 minimalnih ličnih dohodaka, isplaćene su četiri plate i povezan radni staž za šest mjeseci.
DAN

Kamenovan lokal “Egzit”

U noći između utorka i srijede nepoznati počinioci izlomili su stakla na izlogu kafe-bara “Egzit” u glavnoj beranskoj ulici. Vandali su nakon toga izlomili i stakla na tri kombi vozila udaljena desetak metara od pomenutog lokala, da bi nakon toga pobjegli sa lica mjesta.
Slučaj je prijavljen beranskom CB-u, a uviđaj na licu mjesta, po odobrenju Iska Jašarovića, istražnog sudije Osnovnog suda u Beranama, izvršili su juče ujutru službenici policije.
Lokal “Egzit”, koji se nalazi u glavnoj beranskog Ulici Mojsija Zečevića, vlasništvo je Đorđija Dragovića, a kombi vozila na kojima su izlomljene šoferšajbne i stakla vlasništvo su njegovog sina Predraga.
Kako je saopštio Đorđije Dragović, lokal je kamenovan juče ujutru oko tri sata i 15 minuta, nakon čega je Predrag obavijestio policiju o tom vandalskom činu.
- Prilikom uviđaja pronađene su četiri kamenice kojima su izlomljena stakla. Pored toga, na terasi je pronađena kesa u kojoj se nalazila još jedna kamenica. Kako me je obavijestio dežurni starješina CB-a, policija sumnja na nekoliko osoba koje još nijesu privedene. Od istog starješine sam dobio obavještenje da je slučaj prijavljen i tužilaštvu, odakle im je, prema njegovim riječima, saopšteno da osumnjičene ne privode do jutra - istakao je Dragović.
Prema njegovim navodima, procijenjena šteta na lokalu i kombi vozilima iznosi više od 5.000 eura. Dragović nije želio da govori da li sumnja na nekoga, ističući da će otkrivanje počinilaca prepustiti policiji.
DAN

Aktiviraću aerodrom

Koje su Vaše primarne obaveze ukoliko budete izabrani za gradonačelnika i koje su Vaše prednosti u odnosu na protivkandidate?
- Ne želim da koristim marketinške govore o povećanju proizvodnje, razvoju turizma i socijalnom stanju građana, čime se bave pojedini kandidati za predsjednike opština u Crnoj Gori, jer su to globalni problemi koji se moraju rješavati u saradnji republičke i lokalne vlasti. Ni novim Zakonom o lokalnoj samoupravi nema prostora da takve probleme rješava lokalna vlast, jer je to nadležnost do zla Boga centralizovane države. Ono čemu ću posvetiti pažnju jeste da olakšamo proceduru investicionih ulaganja u Beranama i nastavak radova na uređenju infrastrukturnih objekata - istakao je Relja Jovančević, aktuelni predsjednik i kandidat Koalicije SNP-SNS-DSS za gradonačelnika Berana.
On je naveo da je u prethodne četiri godine ostvaren izborni program vladajuće koalicije u Beranama, da urađenim ne želi da se hvali, navodeći da će istaći sud građana “da je revitalizovana kompletna gradska infrastruktura”.
- Usvojen je Strateški plan razvoja Berana, kojim je obuhvaćeno sve ono čime će se buduća lokalna vlast baviti. Za sve predviđene projekte biće neophodno nastaviti saradnju sa međunarodnim humanitarnim organizacijama, kao i veće učešće državnih organa u realizaciji zamišljenog. Njihovog učešća je bilo i u prethodnom periodu, ali u mnogo manjoj mjeri nego što je to rađeno u opštinama gdje je DPS bio na vlasti - kazao je Jovančević.
Govoreći o konkretnim projektima koje će realizovati u narednom periodu, ukoliko mu građani ukažu povjerenje, Jovančević je istakao “da treba razgraničiti nadležnosti lokalne i republičke vlasti”.
- Sve lokalne vlasti u Limskoj dolini trebalo bi da istraju u nastojanjima da se gradi auto put Beograd-Boljari-Berane-Andrijevica-Mateševo- Podgorica, što je uslov da čitav region uđe u proces dinamičnijeg razvoja i prekine se proces migracije stanovništva. Aktiviranje aerodroma više nije samo naša želja, već je realnost za koju je zainteresovano 400.000 građana ovog regiona. Što se tiče projekata iz domena lokalne vlasti, u narednom periodu intenzivnih aktivnosti na kapitalnim projektima radićemo na: izgradnji kolektora na kanalizacionom sistemu, novoj kanalizacionoj mreži, izgradnji sanitarne deponije. Radi stabilnog vodosnabdijevanja izvršićemo produžetak gradskog vodovoda u dužini od 4.000 metara. Ono što je davna želja Beranaca, izgradnja keja na lijevoj strani Lima, od GP Izgradnja do buvlje pijace, biće ispunjena ukoliko dobijem njihov mandat - istakao je Jovančević, napominjući da će biti izgrađena i nova višenamjenska pijaca, te da će biti nastavljena rekonstrukcija gradskih ulica.
- Moja prednost u odnosu na protivkandidata je što sam 2002. godine od DPS-a naslijedio vlast u katastrofalnom stanju što se tiče komunalne infrastrukture i dokazao da se sa dobro osmišljenim projektima grad može u potpunosti rekonstruisati i izgledati mnogo bolje. Ukoliko bi se nekim čudom desilo da moj protivkandidat pobijedi, njegova pozicija će biti mnogo bolja nego moja kada sam naslijedio njihovu vlast, i on ne bi imao šta drugo da radi sem da održava ovo što sam ja sa saradnicima u prethodnom periodu uradio i da mijenja sijalice na gradskoj rasvjeti - zaključio je Jovančević.
DAN

Prilažu građani svih vjera

Izgradnja Vakufske kuće u Beranama teče predviđenom dinamikom, tako da bi ovaj objekat trebalo da bude pokriven do kraja jeseni. Urađeni su prizemlje i sprat, a do zime će biti postavljen krov i stolarija na objektu.
Prema riječima Hafiza Novalića, predsjednika Odbora za obnovu Vakufske kuće, dosad nije bilo problema sa prikupljanjem novčanih sredstava.
- Stiže nam pomoć od dijaspore iz Njemačke i Luksemburga i nešto manje iz Švajcarske. Međutim, ono što nas je obradovalo jeste odziv građana iz čitave Crne Gore, koji su se bez obzira na vjeru i naciju odazvali našem poduhvatu i novčanim prilozima pomažu izgradnju Vakufske kuće. Posebno zbog činjenica da su se u velikom broju odazvali naši sugrađani pravoslavne vjeroispovijesti, koji su novčanim prilozima pomogli da se radovi odvijaju bez prekida - istakao je Novalić.
Pored građana i dijaspore, pomoć od 2.500 eura uplatila je Vlada Crne Gore, kao i jedan dio opština u Crnoj Gori. Kao svoj doprinos izgradnji Vakufske kuće, beranska lokalna samouprava platila je izradu Projektne dokumentacije i oslobodila Odbor plaćanja komunalnih i ostalih taksi u ukupnoj vrijednosti od 6.300 eura.
Predviđena vrijednost izgradnje Vakufske kuće je 60.000, a dosad je prikupljeno i utrošeno oko 20.000 eura. Radove izvode preduzeća iz Bijelog Polja i Prizrena, a kada bude završena Vakufska kuća, inače jedan od prvih izgrađenih objekata u Beranama, imaće isti izgled kao kuća koja je sagrađena sredinom 19. vijeka.
FOTO
DAN

Uređuju lovište

Lovačko udruženje iz Berana zabran lova iskoristilo je za uređenje lovišta i pojačanu kontrolu suzbijanja krivolova na području gazdovanja lovištem. Zabran lova na teritoriji ove opštine je na snazi od kraja januara i traje do prvog oktobra.
Prema riječima Milića Ojdanića, predsjednika Udruženja, pauza se koristi kao priprema za narednu sezonu, gdje je akcenat stavljen na uređenju lovišta.
- Uređenje lovišta podrazumijeva postavljanje tabli za lovne zabrane i pojačane kontrole suzbijanja krivolova. Pored lovočuvarske službe, na tom poslu imamo pomoć i granične policije, pošto se jedan dio lovišta nalazi na granici sa Kosovom - istakao je Ojdanić.
Kako je naveo Ojdanić, u toku lovne pauze u organizovano gađanje nepokretnih meta divlje svinje za lovce sa područja opština Plav, Andrijevica, Bijelo Polje i Berane.
- Organizator gađanja je Lovački savez Crne Gore, a naše Udruženje je bilo domaćin. Kao jedno od rijetkih društava u Crnoj Gori dobili smo na gazdovanje lovište, na čemu
zahvaljujemo Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Lovačkom savezu - istakao je Ojdanić.
Udruženje lovaca u Beranama broji oko 150 registrovanih članova, podijeljenih u pet sekcija.
DAN

Život protkan bolom

Da život piše najtužnije romane potvrđuje i sudbina Snežane Simić (57), raseljenog lica sa Kosova i Metohije, koja je teški bolesnik, a živi bez i jednog centa primanja. Najviše joj pomaže Kolo srpskih sestara iz Berana. Simićeva je do 1999. godine živjela u Vitini, da bi nakon NATO bombardovanja SRJ napustila rodni grad i kao raseljenik došla u Crnu Goru. Preživjela je moždani udar i tri operacije, a trenutno je na hemoterapiji zbog koje u Podgoricu mora da dolazi svakih dvadeset dana.
Prema riječima Simićeve, najveći problem joj je neuhranjenost i konstantno nizak hemoglobin, zbog čega ima teškoća za vrijeme hemoterapije. Kaže da to nije ni čudo, jer živi samo od onog što joj obezbijedi Kolo srpskih sestara.
- Dešavalo se da odem u Podgoricu kako bi primila hemo terapiju, a hemoglobin mi je 2,4. Kako se terapija ne može primiti ako je hemoglobin niži od 4, pronašla sam način kako da ga “vještački podignem”. Skuvam litar kakaoa i popijem, nakon čega se hemoglobin podigne i počnem da primam terapiju - kaže Simićeva.
Kao štićenik Kola srpskih sestara dobila je stan u zgradi “Njemačka kuća”, čiju je izgradnju finansirala Humanitarna organizacija “Help”.
Preživljava od pomoći koju dobija od iste organizacije, a s vremena na vrijeme obraća se i drugim humanitarnim organizacijama, kako nikom nebi dosadila.
- Osim Boga, nikog nemam. Bila sam jedinica, a roditelji su mi umrli. Nemam plate, ni penzije. Preživljavam od pomoći Kola srpskih sestara, koje mi obezbjeđuje brašno, ulje, makarone i higijenske pakete. To mi je i svakodnevna ishrana. Tijesto i makarone. U Crnoj Gori ne mogu da riješim svoj status, a Srbija za to prebacuje lopticu na Crnu Goru. Meni treba da imam samo 50 eura mjesečne pomoći, kako bih mogla da platim struju i pojačam ishranu pred primanje hemoterapije. Centar za socijalni rad mi pomaže u liječenju tako što mi obezbijede prevoz autom do Podgorice, ali kažu da ne mogu da mi pomognu oko regulisanja materijalnog obezbjeđenja - navodi Simićeva.
Ona je lice bez stalnog mjesta boravka, ličnih primanja. Kao raseljeno lice životarila je, jer se to nemože nazvati životom, kaže u Podgorici i Kolektivnom centru u Plavu, odakle je prebačena u Berane. U Plavu je preživjela moždani udar. Posljednja operacija obavljena joj je u aprilu, kada joj je odstranjena lijeva dojka. Prije toga, operacije od iste bolesti obavljene su joj na usnama i grlu.
DAN

Unučad plaču zbog praznih stomaka

Džibrani Redžep (75) poput svojih komšija Srba, morao je tokom svih dešavanja na Kosovu bježati glavom bez obzira kako bi spasio sebe i svoju porodicu. Kako kaže, ostavio je prelijepu dvospratnu kuću u rodnom selu Vitina kod Gnjilana i deset ari zemlje, gdje je imao sve što je bilo potrebno da prehrani svoju mnogočlanu porodicu.
- Porodičnu tradiciju pletenja korpi i sita za brašno od pruća sam nastavio i na taj način dolazio do dodatnih prihoda u izdržavanju svoje familije. Živjelo se solidno i nije bilo problema zato što smo Romi, ali đavo ne miruje tako da smo morali sjesti na jedan traktor i ostaviti sve kako bi živu glavu spasavali - kazuje Džibrani.
Prema njegovim riječima, stigli su do Rožaja, odakle su putem neizvjesnosti nastavili do Berana, koje je, ispostavilo se, bila njihova krajnja destinacija.
- Više ne želim ni da se sjetim kakve smo muke pretppjeli i kako smo skoro uvijek bili više gladni nego siti. Onda smo u romskom naselju Talum, u Beranama, pored Lima skelpali jednu “udžericu” od dasaka misleći da smo prebrodili najteže, navodi Džibrani, i sa suzama u očima pominje iznenadnu smrt sina Bejtuša ( 35), zbog izliva krvi na mozak.
- Pomagao mi je u pravljenju korpi i bio desna ruka. Tuga pritisla i rana na srcu velika, ali ostade da se brinem o snahi Hesmi i šestoro unučadi. Nije lako, ali šta da se radi. Djeca sve jedno drugom do uveta i traže da jedu, a ne znaju da nema - vidno brižan kazuje Džibrani, dodajući kako ima još tri sina i dvije kćerke.
- Drugi sin Femija je u Beogradu, treći Ekrem u Splitu, a četvrti Mustafa kod Tuzle. Jedna kćerka je zasnovala porodicu u Nišu, a druga, Aldiza, u Podujevu. Svi se nekako snađoše i samo ja sa snahom i unučadima jedva sastavljam kraj sa krajem. Dešava se danima da nemamo šta da jedemo osim što pijemo vodu - kaže Džibrani, dodajući kako više zbog oronulog zdravlja ne može da radi .
- Operisan sam i teško se krećem. Ipak, ponekad odem do Bijelog Polja ili Rožaja gdje dobijem po neki euro. Ne prosim ali se ljudi smiluju kad me vide i daju milostinju. Čekaju me da se vratim na Talum moja unučad da im makar hljeba donesem. Njihova ispružena ruka me tjera da sve ovo izdržim. Često me budi njihov plač zbog gladi ali nijesam u stanju da im pomognem - ističe Džibrani, dodajući kako očekuje neku pomoć makar za djecu ili da snaha Hesma dobije neki posao.
Na kraju Džibrani kaže da nikad u školu išao nije i da ne zna da piše i čita.
- Jedino umijem svoje ime i prezime da napišem - kaže Redžep Džibrani.
DAN