...

Malo životinjsko carstvo

2006-10-29T06:46:00.000+01:00

Od oca naslijeđenu ljubav prema životinjama, Beranac Mašo Nikšić pretočio je u pravo malo životinjsko carstvo. Na Talumu, u beranskom prigradskom naselju, otkupio je dvadesetak ari zemlje i napravio svoj Zoo vrt. Počeo je skromno, sa desetak životinjskih vrsta. Iz dana u dan ih je uvećavao i stvorio zavidan fond.

Iako, zvanično, zološki vrt još nije otvoren, njegov "ranč" svakodnevno obilaze znatiželjni građani, ne samo iz Berana nego i iz okolnih mjesta. Sve je obezbijedio sopstvenim sredstvima, bez ikakve pomoći. Posjetioci su zadivljeni onim što se ovdje može vidjeti. Profesori često dovode đake da vide pojedine primjerke životinja, koje nigdje u Crnoj Gori na drugom mjestu ne mogu vidjeti.
Mašo Nikšić posjeduje bar po jedan primjerak skoro svih važnijih životinjskih vrsta koje žive u šumama Crne Gore i okoline. Trenutno, kako kaže, ima oko 400 životinja: ptica, biljojeda, mesoždera; vuka, lisicu, medvjeda, jelena, muflona ...
Posjetice posebno privlače razne egzotične patke, guske, fazani i životinje iz Azije i Afrike.
- Moj otac bio je zaljubljenik životinjskog carstva. Počeli smo sa uzgojem šarplaninaca, naše, autohene, rase. Sada imamo pedeset vrsta životinja, smještenih u 150 kaveza. Za održavanje životinja treba puno rada, ali i sredstava. To je zaista teško obezbijediti. Praktično sve što zaradim u svojoj mesarskoj radnji potrošim za prehranu i izdržavanje ovih "divnih stvorenja". Među njima ima i jedinstvenih primjeraka kojima bi zavidjeli i u mjestima gdje decenijama postoje zološki vrtovi, koje finansira država. I pored svega, planiram da proširim vrt, nabavim tigrove i pume i još neku od krupnijih životinja, priča Mašo.
- Sve ovo radim iz prevelike ljubavi, a podršku mi daju moji sugrađani koji su zadivljeni i prosto ne mogu da vjeruju da u gradu na Limu ima tako nešto. Vjerujem da ću i pored problema sa kojima se nosim više od decenije, svoju ljubav prema životinjama krunisati otvaranjem pravog ZOO vrta, koji će biti stalno otvoren za posjetice.
Nadam se da će u opštini i u Republici konačno neko od odgovornih shvatiti značaj ovog posla i pomoći da stanem na čvrste noge. Fond najraznovrsnijih životinjskih vrsta kojima već raspolažem garantuju da bi se i investicija u poboljšanje uslova u ovom ZOO vrtu brzo vratila. Na žalost, do sada izuzev divljenja građana i slučajnih posjetilaca nijesam naišao na odgovarajuće razumijevanje onih koji bi trebalo da ga imaju, i onih koji bi mogli da pomognu, kaže Mašo.
U ovoj maloj životinjskoj oazi vladaju zakoni, poštovanja, mira i ljubavi. Svi koji su nas do sad posjećivali odlazili su iznenađeni i zadivljeni. O životinjama pored mene brine i jedan radnik, naglašava Mašo.
Dok Mašovi planovi čekaju realizaciju, njegova zelena oaza pored Lima mami znatiželjne poglede Beranaca. Oni koji su jednom došli i vidjeli ovaj vrt, ne propuštaju priliku da ponovo svrate.
POBJEDA

“Zora” u albanskim radnjama

2006-10-23T23:09:00.000+02:00

Crnogorski privrednici žele da svoje proizvode plasiraju na albansko tržište i očekuju da će im to omogućiti Sporazum o poslovno-tehničkoj saradnji privrednih komora Crne Gore i Albanije.
Sporazum je potpisan u subotu na međunarodnom jesenjem sajmu u Tirani, gdje je, prema riječima privrednika, crnogorski štand bio najposjećeniji, a interesovanje za proizvode iz Crne Gore bilo izuzetno veliko.
Albansko tržište je posebno interesantno beranskoj mljekari “Zora”, koja je blizu dogovora o saradnji sa snabdjevačem više od 1,6 hiljada marketa u toj zemlji. Vinko Purić iz mljekare Zora, nije želio da kaže o kojoj je kompaniji riječ, dok ne bude postignut dogovor.
- Dogovorena je njihova posjeta krajem mjeseca. Oni će tom prilikom pogledati fabriku i sa nama dogovoriti cijene - rekao je Purić novinarima na sajmu.
Prema njegovim riječima, u Albaniji nijedna mljekara ne proizvodi dugotrajne proizvode, takozvani UHT program, sa rokom trajanja od tri do četiri mjeseca, što je šansa za mljekaru “Zora”.
Mladen Fatić iz Pivare Trebjesa smatra da firme koje žele da budu uspješne i ostvare profit moraju biti izvozno orijentisane.
- Trebjesa je lider na crnogorskom tržištu, ali mora da nalazi i druga za izvoz, prije svega, zemlje regiona, uključujući i Albaniju - rekao je on.
VIJESTI

Dani domaće radinosti

2006-10-23T23:07:00.000+02:00

Tradicionalna manifestacija “Dani poljoprivrednih proizvoda i domaće radinosti”, održaće se narednog petka u Petnjici, kod Berana, što će biti prilika da se predstave izlagači sa područja Bijelog Polja, Rožaja, Andrijevice, Plava i Berana.
Ova regionalna manifestaciji, koja se održava po peti put počeće u devet, a do 11 časova programom je predviđeno da izlagači predaju uzorke izloženih proizvoda. Tačno u podne biće okončano bodovno ocjenjivanje proizvoda, a pola sata kasnije biće biće proglašni pobjednici i podijeljene nagrade najboljim izlagačima.
Organizatori manifestacije su Udruženje domaće radinosti “Vrijedne ruke”, Udruženja stočara “Bihor”, Ekološko i Ribolovno društvo “ Popča” iz Petnjice, kao i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
DAN

Voda stiže do proljeća

2006-10-23T23:05:00.000+02:00

Do polovine iduće godine stanovnici sela Bioča, koje se nalazi na granici između Bijelog Polja i Berana, dobiće moderan vodovod koji će doprinijeti lakšem životu. Prema riječima Dragutina Bogavca, člana Odbora, izgradnjom vodovoda dobija se kvalitetno vodonapajanje za oko 35 domaćinstava i muslimansko groblje.
- Izgradili smo kaptažu u mjestu Trnova luka, koja je udaljena nepun kilometar od sela na putu koji vodi prema Petnjici i Bihoru. Da se uradi ovaj objekat najviše je zaslužan Rifat Rastoder, donedavni potpredsjednik Skupštine Crne Gore, koji je inače porijeklom iz ovih krajeva - kaže Bogavac, dodajući da se izvor nalazi iznad kaptaže ispod velikih gromada stijena i da su analize urađene u Podgorici pokazale visok kvalitet vode.
Prema riječima Bogavca, veliku pomoć u realizaciji projekta mještani su imali i od SO Bijelo Polje, koja je kupila vodovodne cijevi koje su postavljene u dužini od 900 metara.
- Nadamo se da će, kako su i obećali, nastaviti sa pomaganjem u kupovini za nas neophodnog građevinskog materijala za izgradnju bazena i komora. Takođe, nadamo se pomoći od lokalne uprave u rekonstrukciji kanala za navodnjavanje koji su unazad nekoliko godina usljed elementarnih nepogoda izgubili svoju funkciju, a za nas su zbog bavljenja poljoprivredom neophodni - kaže Bogavac.
Kako ističe Zaim Islamović, takođe član Odbora, prvo su akcijom mještana iskopani kanali, prema kaptaži, pored puta za Petnjicu.
- Kaptaža ima kapacitet za 75 domaćinstava i kako smo planirali na proljeće iduće godine ćemo izgraditi bazene sa komorama, i tako će nam se do polovine iduće godine ostvariti višedecenijski san da dobijemo kvalitetan vodovod - ističe Islamović.
Žitelji Bioča ističu veliko zadovoljstvo što napokon dobijaju vodovod, uz želju da se ispuni još jedno obećanje Rifata Rastodera, i da se u blizini kaptaže u Trnovoj luci napravi fudbalsko igralište koje bi se koristilo i za održavanje narodnog sabora, a na izvoru za vodovod da se podigne spomen-česma.
DAN

Mališić neće da bude potpredsjednik

2006-10-23T23:04:00.000+02:00

Mada je Vuka Golubović, gradonačelnik Berana, zvanično imenovao tri potpredsjednika Opštine, Mirsada Mulića(DPS), Darka Mališića (DPS) i Radivoja-Mikija Merdovića (SDP), još nije izvjesno da će nova lokalna uprava imati taj broj potpredsjednika.
Prema informacijama dobijenim od izvora iz OO DPS-a, Mališić je na sastanku Izvršnog odbora OO sa zadrškom primio imenovanje, navodeći da još nije donio konačnu odluku o tome da li će prihvatiti ponuđenu funkciju. Kako saznajemo, Mališić je, zahvaljujući se partiji i OO u Beranama na ukazanom povjerenju, svoju nedoumicu o prihvatanju ponuđene funkcije obrazložio privatnim razlozima, navodeći da će razmisliti i zvanično saopštiti da li prihvata ili ne funkciju na koju je već imenovan.
“Dan” je pokušao da i od Mališića dobije izjavu, ali se on nije javljao na nama poznate brojeve telefona.
Inače, pored imenovanja potpredsjednika opštine, na mjesto administratora izabrana je Vinka Babić, a ovih dana će zvanično preuzeti mjesto menadžera i Ranko Raičević.
Na mjesta načelnika Sekretarijata u beranskoj lokalnoj samoupravi i javnim ustanovama i preduzećima kojima je osnivač SO, dosad nije bilo ni jedno imenovanje. Neizvjesno je koliko će sekretarijata, preduzeća i ustanova u novoj lokalnoj upravi biti. Prema saznanjima “Dana”, razmišlja se o ukidanju Sekretarijata za poljoprivredu i njegovog pripajanja jednom od preostala četiri sekretarijata, a neizvjesno je i da li će javne ustanove Centar za kulturu i Polimski muzej biti i dalje odvojene ili spojene u jednu, kojoj bi bilo pripojeno i JP Sportski centar.
DAN

Kuća tuge

2006-10-23T23:03:00.000+02:00

Stambena zgrada “Njemačka kuća tri” u Beranama. Dvadesetak stanova, koje je izgradila humanitarna organizacija “Help”, u kojima žive raseljenici sa Kosova i Metohije. Ispred zgrade nikog od stanara. Većinom bolesni, sjede u dodijeljenim stambenim jedinicama, očekujući pomoć, volontere i medicinske radnike koji brinu o njima.
Stanari zgrade su većinom ušli u treće doba. U čitavoj zgradi nema petoro djece. Iznemoglost, glad i bolest obilježje su hodnika i stanova zgrade.
Raseljenicima koji žive u “Njemačkoj kući”, to je treći ili četvrti smještaj od kako su napustili Kosovo i Metohiju, nakon NATO bombardovanja 1999. godine. S obzirom na zdravlje i uslove za život, kao i (ne)mogućnost povratka svojim domovima, neki od njih smatraju da će tu dočekati i svoje posljednje dane, a onda će, kako kažu, biti “prebačeni u neposredni komšiluk - na gradsko groblje”, koje je od zgrade udaljeno 50-ak metara. Kako navode pojedini, “za 15-ak godina skoro nikog od ovih stanara više neće biti u njoj, a zgrada će moći da se pretvori u starački dom, ili da posluži u druge svrhe”.
Skoro da nema jednog stana bez teško oboljele osobe, a radi se o bolestima nervnog sistema, karcinoma, srčanim oboljenjima, osobama koje su preživjele infarkte i izlive krvi na mozak...
Niko od njih nema posla. Žive od pomoći Centra za socijalni rad, Crvenog krsta, pojedinih inostranih humanitarnih organizacija, koje polako napuštaju Crnu Goru i Kola srpskih sestara, koje pomaže svoje štićenike. Hrane se onim što dobiju kao pomoć, a to su uglavnom makarone i hljeb. Ostalo, šta se ima.
- Bitno je da se obezbijede ljekovi i da imamo struje, koju, inače, teško možemo da platimo - naglašavaju raseljenici.
Kako kaže Verica Petrović, raseljeno lice iz Prištine, živi bez ijednog eura primanja. Jedva preživljava. Najveća pomoć bila bi joj, kako kaže, da dobije bilo kakav posao.
- Makar da čistim, perem ili čuvam starije osobe. Ali kome, kada znam da se u Beranama sve teže živi, a posao nemaju ni ljudi koji su rođeni ovdje - navodi Petrovićeva.
Ružna sudbina pogađa živote stanara lijepe zgrade “Njemačka kuća”. Raseljeni, gladni, bolesni, socijalno ugroženi - nalaze se na ivici. Ivici života.

Preživljavaju od pomoći
Stanarka zgrade Olga Lakić kaže da živi od pomoći koju dobija od Crvenog krsta i onoga što joj kupi kćerka, takođe raseljeno lice, koja sa svojom porodicom živi u drugoj raseljeničkoj zgradi u Beranama, od 40 eura primanja.
- Sad je problem kako ćemo se zimus grijati, ako ne dobijemo pomoć u drvima. Struja je skupa, ne možemo da je plaćamo ni kada je trošimo samo da spremimo obroke, pa ne dolazi u obzir da se na nju grijemo - zaključuje Lakićeva.
Teško bolesnoj stanarki ove zgrade Snežani Simić potrebna je pomoć za liječenje.
- Molim ljude da mi pomognu da dođem do Beograda kako bih na VMA mogla da uradim analize, nakon čega bi mi bilo omogućeno da se kvalitetno liječim u Kliničkom centru u Podgorici - apeluje Snežana Simić.
DAN

Rudanović poginuo, dvoje teže povrijeđeno

2006-10-23T23:01:00.000+02:00

Beranac Milutin M. Rudanović (45) poginuo je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče oko 13.30 sati na magistralnom putu Kolašin–Mojkovac, u mjestu Trebaljevo. U udesu su teže povrijeđene Olga i Aleksandra R. Bubanja (21), iz Berana.
Prema riječima očevidaca, Rudanović je krećući se iz pravca Mojkovca prema Podgorici usljed klizavog kolovoza izgubio kontrolu nad vozilom i udario u autobus (KV 105-61).
Prema riječima dežurnog istražnog sudije kolašinskog Osnovnog suda Ljiljane Simonović, koja je obavila uviđaj na mjestu nesreće, do udesa je došlo kada je Rudanović, koji je upravljao “pasatom” (PG 84- 86) iz pravca Mojkovca, izgubio kontrolu nad vozilom i udario u autobus vlasništvo “Nokić kompany” iz Rožaja.
- Rudanović je dolazeći na mjestu nereće, gdje se nalazi nepregledna krivina, iz nepoznatih razloga izgubio kontrolu nad vozilom, prešao na suprotnu kolovoznu traku i prednjim dijelom vozila udario u prednji dio autobusa kojim je iz suprotnog smjera upravljao Jusuf A. Uković (58), iz Berana – kazala je sudija Simonović.
U vozilu stradalog Milutina Rudovića bile su Olga i Aleksandra R. Bubanja.
One su odmah nakon udesa hitno prebačene u Klinički centar Crne Gore i hospitalizovane na odjeljenju Intenzivne njege gdje im se ljekari bore za život.
Sudija kolašinskog suda Ljiljana Simonović, koja je zajedno sa pripadnicima Odjeljenja bezbjednosti Kolašin obavila uviđaj na licu mjesta, naložila je sudskim vještacima saobraćajne struke da sačine nalaz. Predviđeno je da se izvrši i tehnički pregled vozila, a kada bude gotov nalaz vještaka biće poznat tačan uzrok nesreće.
DAN

Student spriječio pljačku

2006-10-23T22:59:00.000+02:00

Pripadnici beranskog centra bezbjednosti uhapsili su preksinoć maloljetnog I.Đ. (15) koji je 19. okotobra pokušao da opljačka 1.500 eura pazara od radnice sportske kladionice. On je, međutim, juče nakon saslušanja kod istražnog sudije, pušten iz pritvora.
Prema nezvaničnim informacijama I.Đ. je priznao i u policiji i pred istražnim sudijom teško krivično djelo koje mu se stavlja na teret, pa mu je ukinut pritvor jer nije bilo opasnosti od uticaja na svjedoke i bjekstva.
Maloljetnik je osumnjičen da je radnici sportske kladionice “Sport kafe” Svetlani Šćekić, po zatvaranju kladionice, pokušao je da otme torbu u kojoj je bilo oko 1,5 hiljada eura pazara.
I.Đ. je Šćekićevu sačekao oko 21 sat preko puta pošte, u strogom centru grada. Nakon otimanja oko tašne i zapomaganja, njoj je u pomoć priskočio student Marko Dabetić i fizički se obračunao sa napadačem, koji je prilikom tuče uspio da Dabetiću nanese teške povrede na glavi i da pobjegne u nepoznatom pravcu.
DAN

Naučnik sa srcem gorštaka

2006-10-19T07:01:00.000+02:00

Jesen, mirišu jabuke, putem prođe lijepa djevojka i uljepša prostor koji je prekriven crveno-žutom pozlatom. Sve to stvara toplu sliku ovog kraja. Na sred sela, u jednoj udolini, među voćem, pored starog oraha nalazi se rodna kuća akademika Miomira Dašića. Našao sam ga u radnoj sobi, pored knjiga, pa opet knjige, zapisi, novi rukopisi i tako redom... Tu je šolja sa kafom, flaša rakije, domaće, šljivovice i dvije čaše. Kod akademika Dašića dolaze svakodnevno ljudi, navrate prolaznici, mještani. Cijelog ljeta kod njega je puna kuća. Tu su naučnici iz Podgorice, Beograda, Sarajeva, iz Rusije, Pariza, književnici, slikari, novinari... razgovaraju sa njim, on ih sluša, počasti kafom, domaćom šljivovicom, sa njima popije poneku. Njegova je kuća s proljeća, ljeta i jeseni pravi kulturni centar.
Gledam, soba prepuna knjiga. Tu su portreti naučnika, istoričara, umjetničke slike. Tu na stolu nalazi se i nedavno izašla knjiga akademika Dašića: “Šekular i Šekularci od pomena do 1941. godine”. Knjiga sadrži blizu 700 stranica, a objavila ju je Crnogorska akademija nauka i umjetnosti. Prostor ispunjen radnom atmosferom, toplinom koja ti pruža radost. Uz sve to, beskrajna tišina prekrila prostor. Grana jabuke puna roda natkrilila prozor kuće. Sunce se spušta na sto, prostire jesenju žuto-bakarnu boju, pa ti toplo u duši, što si ovdje, u kući akademika Dašića.
Obradovao se kad sam došao. Bio mi je direktor kada sam bio đak Gimnazije “Panto Mališić” u Beranama. Bila je to ugledna škola koja je afirmisala talentovane učenike, pomagala im da ostvare svoje želje. Sjećam se, svake godine direktor Dašić je slao profesore i znatan broj učenika na Međunarodni sajam knjiga u Beogradu. Neka vide đaci duhovni centar svijeta, govorio je direktor Dašić. Kupovao je knjige za školsku biblioteku. I zaista, bila je jedna od najbogatijih biblioteka naslovima i brojem u Crnoj Gori. Podsjećam ga na te dane, a on mahne rukom i kaže: “Šta je škola bez knjige. Ona ne postoji. Dobra biblioteka znači mnogo za učenika i profesora. Volim kad mladi čitaju, kad nešto rade, stvaraju. Želja mi je bila da ih pomognem u tome koliko sam mogao, raduje me ako sam uspio.”
Akademik Miomir Dašić je rođen u Rovcima koja su udaljena od Berana oko 20 kilometara. Sada se do ovog mjesta može doći asfaltnim putem. U njemu živi i stvara naš poznati naučnik koji je za svoj rad dobio značajna priznanja ne samo u bivšoj našoj domovini Jugoslaviji nego i u drugim zemljama od strane uglednih institucija za svoj rad i naučna djela. Pored svakodnevnog rada, Dašić ulaže truda i na razvoju svoga kraja. Zajedno sa svojim mještanima uradio je put kroz selo i priključke kroz zaseoke, uveli su vodu u svoje domove. Renovirali školu, uradili crkvu, zašta je, svakako, najviše zaslužan Miomir Dašić kome su Rovčani odali priznanje, a koje piše na ulazu u crkvu. Dašić je obezbijedio značajan dio sredstava za ovo sveto zdanje, poklonio je i zvono na kome piše: “Dr Miomir Dašić svome rodonačelniku vojvodi Daši i njegovim brojnim potomcima bratstva, roditeljima Svetislavu i Aleksandri, ljeta gospodnjeg 2005. godine”. Sve to podsjeća na svoje pretke i opominje da se ne zaboravi prošlost i duhovnost.
Sav život je posvetio nauci i dao značajna djela iz istorije Crne Gore, bivše Jugoslavije i šire. Dosad je objavio: “Vasojevići od pomena do 1878. godine” u dva toma, “Ogledi iz istorije Crne Gore”, “Nezaobilazno u istoriografiji Crne Gore”, a nedavno mu je izašla knjiga iz štampe “Šekular i Šekularci od pomena do 1941. godine”. Svoje radove, rasprave i studije iz istorije objavljuje u svim istorijskim i drugim časopisima širom bivše Jugoslavije i u inostranstvu. Tu je među knjigama, u zavičaju, usamljen, prekriven toplom tišinom zavičaja koji ga čuva kao u djetinjstvu majka. Dugo u noći gori svjetlo u njegovoj kući pod orahom. To naš akademik piše, stvara, kažu njegovi mještani. I zaista najbolje se osjeća u zavičaju. Tu napaja svoju dušu novim iskrama, rudari, istrajava, tragajući za pravim vrijednostima, za istinom koja je uvijek surova.
DAN

Devet sela i devet crkava

2006-10-19T06:57:00.000+02:00

Dođeš li od Berana ili Andrijevice, svejedno “na onome lomnom Šekularu” kako narodna pjesma kaže, udaljenom od Berana 20 kilometara, vidjećeš da je ovdje bilo mnogo starina, građevina. Šekular je staro naselje koje se pominje u Dečanskoj hrisovulji 1220. godine i u Povelji Banjske. Šekular čini devet sela i devet crkava koje su ratovi razorili. Njime su upravljali knezovi, despoti, vojvode. Šekular je od turskog cara bio oslobođen plaćanja poreza. No, taj ferman nijesu mnogo poštovali veziri i begovi pa su često napadali Šekular. Da je ovaj kraj bio bogat, i da se živjelo u miru govori i narodna pjesma “Margita djevojka i Rajko Vojvoda”: “Na onome lomnom Šekularu/Ondje bješe Petar Šekularac/A na onoj na vodi Bojani/Ondje bješe Vukašine kralju”. Šekular se pominje i u drugim pjesmama i spisima. Istorija je zabilježila Komnen Barjaktara i Vuka Ljevaka, te vojvodu Dašu od koga su Dašići, koji je i najduže vladao Šekularom. Na mjestu Ulica imao je svoj dvor odakle je upravljao, donosio odluke zajedno sa narodom, kretao u bojeve. Tu se i danas pored obnovljenog manastira nalazi i Dašina kamena stolica, a čuva se njegov topuz i mač. Njegovi potomci i čitav Šekular podigli su mu i spomen-obilježje na Ulici.
Šekular je mjesto među prvim naseljeno u Limskoj dolini. Slobodarsko gnijezdo u kome žive mrki i puna srca ljudi. Šekular je dobio ime po muškom imenu Sekula. Na staroslovenskom jeziku Šekular znači svijet, narod. Pominje se u zapisima Sinđela Arsenija IV Jovanovića, prilikom prolaska kroz Peć i Rugovu na Has, u vrijeme druge seobe 1737. godine Vojvoa Petar Šekularac išao sa vojskom, noseći tain, da se priključi vojnom taboru Sibinjanin Janka, koji je 1449. godine vodio bobru protiv Turaka, o čemu postoje spisi.
U Šekularu je rođen i pjesnik Vukajlo Kukal koji je napisao poznatu poemu “Pismo mojim đacima”. Ovaj kraj je dao junake bez uzmaha koji su branili slobodu. Njegova prsa krase Obilića, Karađorđeva medalje, legije časti i druga odličja iz minulih ratova. Dao je Šekular veliki broj stvaralaca intelektualaca, prosvjetnih radnika, inženjera, dobrih domaćina, akademika svjetskog glasa. Danas je sve drugačije. Urađeni su putevi kroz sela i do planina. Obnovljene školske zgrade, ali je sve manje učenika. No, posljednjih godina mnogi se vraćaju svome kraju, ulažu u njegov razvoj. Složni su Šekularci pa im ide sve od ruke. Čuvaju svoju prošlost, a idu ukorak sa vremenom. Imaju mnogo toga da urade za zajedničko dobro, pogotovu na mjestu Ulici koja je i danas glavno sjedište devet sela Šekulara. Tradicija se ovdje ljubomorno čuva i pamti.
To je istorija ovog kraja, život ovih ljudi, njihovo trajanje. Od tih starina, priča, drumovanja, o carskom fermanu, o vojvodama, knezovima, ratnicima, narodnim herojima, borcima, mogli bismo zaključiti da je na ovim strminama, ubogim dolinama i šumskim tamninama oduvijek živio slobodan čovjek. I da ovo mjesto ima dušu - ona nije u šumama, vodama, planinama, niti u njihovim spomenicima i kamenim zidinama. U čovjeku je! Ovom tihom, staloženom, spokojnom

Ulica, šetalište...
Šekular ima Ulicu, ali je bez ulice. To je jedno selo koje je bilo glavno sjedište Šekulara kao i sada. Imalo je, kažu, svoje kule, bedeme, ulice, ali uske, kaldrmisane, imalo je šetalište. Ustvari, to je bio grad, koji su ratovi razorili, a najviše Turci. Ovdje se vide kameni ostaci tih građevina. Tu je bio i manastir kome su pripadale crkve sela Šekulara. U njemu je bila rezbarska škola, molitvenik, zublja slobodarska, svetionik. Danas su mještani obnovili svoju “prestonicu” podigli manastir, spomen-obilježje vojvodi Daši. Tu su i druga znamenja ovog kraja govore o prošlosti i sadašnjosti. Na Ulici je bilo zborno mjesto. Tu se zborilo i dogovaralo, vijećali nekad glavari, donosili važne odluke. Na ovom mjestu igralo se kolo. Sa ovog mjesta slati su glasnici kanzu Danilu na Cetinje, i prema Šumadiji. Nosili su poruke slobodari ovih krajeva, tražeći pomoć u oružju. Na ovom mjestu je i spomen-obilježje palim borcima i žrtvama u Prvom i Drugom svjetskom ratu. Ovdje je zapisana istorija ovog kraja, pjesma i sloboda.
DAN

Asfaltna baza u Donjoj Ržanici

2006-10-19T06:55:00.000+02:00

Ukoliko preduzeće Integral inženjering ispoštuje urađeni elaborat o ekološkoj zaštiti, koji je uradilo Ministarstvo za zaštitu životne sredine, Asfaltna baza u beranskoj Mjesnoj zajednici Donja Ržanica ubrzo će početi sa radom. Takav dogovor je postignut na javnoj raspravi koja je krajem prošle nedjelje održana u SO Berane.
Pored građana MZ Donja Ržanica, rasparvi su prisustvovali predstavnici Ministarstva za zaštitu životne sredine, Milenko Ostojić, direktor preduzeća Integral inženjering, i Vuka Golubović, gradonačelnik.
Prema riječima Nastimira Ralevića, predsjednika MZ Donja Ržanica, usmeno je dogovoreno da će podgoričko preduzeće Integral inženjering nakon ispunjenja uslova zaštite životne sredine dobiti neophodne saglasnosti od Ministarstva za početak proizvodnje.
- Direktor preduzeća, Milenko Ostojić obavezao se da će svi zahtjevi iz Elaborata biti ispoštovani, tako da očekujemo da će asfaltna baza ubrzo početi sa radom - istakao je Ralević.
On je naveo da je iz podgoričkog preduzeća najavljeno da se neće baviti samo proizvodnjom asfaltne baze, već i izradom ivičnjaka i pragova za željeznicu, a da će biti uposleno oko 50 radnika.
Podsjećanja radi, proljetos je Integral pokušao obnovu proizvodnje u Asfaltnoj bazi ali su mještani Donje Ržanice to blokirali, navodeći “da strahuju od zagađenja životne sredine “. Mještani su isticali da se u neposrednoj blizini Asfaltne baze nalaze ogledna poljoprivredna dobra, koja je prošle godine posjećivao i bivši ambasador SAD u SCG, Majkl Polt, kao i da bi njenim radom bilo ugroženo nekoliko privatnih farmi krava kooperanata beranske Mljekare “Zora”. Nakon protesta mještana radovi su obustavljeni.
Asfaltnu bazu u Beranama je osnovalo i bilo njen vlasnik preduzeće Sarajevo put iz Sarajeva krajem 80-ih godina. Usljed ratnih dešavanja na prostoru bivše SFRJ, već početkom 90-ih godina proizvodnja je prekinuta.
DAN

Na zalihama trista tona mlijeka

2006-10-19T06:53:00.000+02:00

Usljed slabije prodaje od otkupa u beranskoj Mljekari “Zora” posljednjih nekoliko mjeseci uvećavane su zalihe neprodatog mlijeka, saznaje “Dan”. Smanjen je i dnevni otkup mlijeka od kooperanata, a ni svo otkupljeno mlijeko se ne prerađuje istog dana. Trenutno stanje u Mljekari “ Zora” pokrenulo je strahovanja kod Beranaca, posebno onih koji su direktno vezani za poslovanje mljekare, da se ne ponovi priča od prije dvije godine kada je mlijeko, usljed ogromnih neprodatih količina, u nekoliko navrata prosipano. Vinko Purić, direktor “Zore”, kaže da su zalihe neprodatog mlijeka uvećane, ali “da situacija nije takva da može doći do prosipanja mlijeka”.
- Tačno je da se otkupljuje manje mlijeka, iz razloga što ga ima manje kod kooperanata, kojih je 948, kao i to da je smanjena proizvodnja. Tokom avgusta i septembra otkupljivali smo prosječno po 18.000 litara, a sad od 12 do 14. 000 litara. To je samo iz razloga što je i ponuda mlijeka manja. Trenutno proizvodimo po 10.500 litara, a prošlog mjeseca smo prodali 200.000 litara mlijeka - tvrdi Purić.
On očekuje da će krajem ove godine i u januaru naredne sve dnevno proizvedene količine, kao i trenutne zalihe, koje se nalaze u magacinima, biti prodate.
- Zalihe su nešto uvećane u odnosu na period od prije četiri mjeseca i trenutno iznose 296 tona. Slabija prodaja je uslijedila jer distributer sa Kosova nije povukao sve ugovorene količine, ali se nadamo da će do kraja oktobra preuzeti još 100 tona mlijeka. Takođe, firma Voli iz Podgorice, preuzela je 100 tona mlijeka manje od ugovorenog, i to je razlog ovih zaliha - ističe Purić.
Prema njegovim navodima, stanje nije alarmantno, jer je rok trajanja mlijeka četiri mjeseca, a Mljekara će, kako je naveo, proširiti tržište.
- Mlijeko već prodajemo u Pljevljima, Mojkovcu i Kolašinu u preko 36 objekata. U Bijelom Polju smo započeli prodaju u 15 objekata, a planiramo da do kraja godine proširimo prodaju na 50 objekata u tom gradu. Takođe, u sklopu delegacije Privredne komore, ove nedjelje putujem u Albaniju, gdje već imamo dogovorenu prodaju 50 tona mlijeka za tržište Tirane, a nadam se da ćemo sklopiti ugovor o prodaji 100 tona mlijeka u toj državi - navodi Purić planove kolektiva.
Podsjećanja radi, Mljekara “Zora” je otvorena prije četiri godine u sklopu “ Mednem” programa u Crnoj Gori. Njenu izgradnju, koja je prema riječima crnogorskih čelnika koštala sedam miliona eura, finansirale su vlade Luksemburga i Crne Gore.
Mljekara je kapaciteta 40.000 litara dnevne proizvodnje, ali u njenim postrojenjima nikad nije proizvedena ni polovina predviđenih kapaciteta.

Kooperantima redovne isplate
- Svi kooperanti su isplaćeni zaključno sa julom. Preuzete količine se redovno plaćaju od prvog do desetog u mjesecu, a za avgust smo isplatili polovinu njih, dok za ostale kasnimo pet- šest dana, ali ćemo i njima brzo isplatiti obavezu. Isplata pojedinim kooperantima kasni nekoliko dana, jer nam neki partneri od 2004. godine do danas ukupno duguju 210.000 eura - kaže Purić.
DAN

Nepušači u sivoj zoni

2006-10-19T06:44:00.000+02:00

Rezultati ankete, koju je u okviru projekta “Tražite pravo na zdravo” i u saradnji sa američkom ambasadom početkom jula sprovelo Crnogorsko društvo za borbu protiv raka, pokazali su da u Beranama od 110 ispitanika 46 odsto puši, dok su 54 odsto nepušači.
Prema riječima sekretara Društva Domagoja Žarkovića, dosadašnji rezultati anketa sprovedenih u crnogorskim gradovima pokazali su da stanovnici sjevera puše manje od primoraca.
Anonimna anketa u Beranama obuhvatila je, kaže, 52 odsto muškaraca i 48 odsto žena, od kojih je 55 odsto starosti između 20 i 40 godina, dok je čak 70 odsto anketiranih imalo završenu srednju školu.
- Da je pušenje zadovoljstvo odgovorilo je 15 odsto ispitanika, dok je čak 43 odsto reklo da je zavisnost. Da pušenje treba ograničiti smatra 31 odsto anketiranih, potpuno zabraniti 38 odsto, dok 20 odsto smatra da niko nema pravo nikome da ograničava pravo na pušenje - kazao je Žarković.
Da nema nikakvih promjena od kada je donijet Zakon o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda smatra 38 odsto ispitanika, dok svega 2,5 odsto misli da je zakon dobar i da je nastupila potpuna promjena.
- Na pitanje koliko se zabrana pušenja poštuje u školama i zdravstvenim ustanovama dva odsto je odgovorilo da se potpuno poštuje, 33 odsto da se ne poštuje, a 42 odsto da se djelimično poštuje. Za primjenu zakona odgovorni su građani smatra čak 50 odsto anketiranih Beranaca, 25 odsto odgovornim smatra Ministarstvo zdravlja i Vladu, a svega pet odsto šefove i druga odgovorna lica u ustanovama i preduzećima - kazao je Žarković.
VIJESTI

Mladice od pet kilograma

2006-10-17T06:59:00.000+02:00

Beranac Draško Fićo Filipović upecao je protekle nedjelje dva kapitalna primjerka pastrmke, mladice.
Filipović je obje ribe, u roku dva dana, ulovio u Limu, u mjestu Tifranska klisura. Kako je ispričao prva mladica se upecala na rapalu “hasni džeru”, koja je imitacija domaće pastrmke, dok se druga riba “prevarila” na “hasni džeru”, imitaciju klena.
- Težina prve upecane mladice je pet kilograma i 600 grama, dok je druga lakša za 100 grama - ponosno je istakao Filipović.
Inače, to nijesu i najveći Filipovićevi ulovi. Ovaj iskusni ribolovac je početkom juna, takođe u Tifranskoj klisuri, upecao ribu tešku sedam kilograma. Interesantno je da je sva tri vrijedna primjerka ulovio skoro na istom mjsetu u popodnevnim časovima.
DAN

Mališani sami pravili maske

2006-10-10T07:15:00.000+02:00

Odjeveni u brižljivo odabrane kostime i maske, polaznici vrtića “Radmila Nedić”, održali su tradicionalnu manifestaciju “Jesenji maskenbal”, koju, u čast “Dječije nedjelje”, priređuju svakog oktobra. Defile pod maskama, na beranskom korzu, bio je propraćen burnim aplauzima velikog broja građana. Kako je kazao direktor vrtića Mirsad Mulić, u maskenbalu je učestvovalo oko 200 polaznika te ustanove.
- Kostime koje su nosili, pripremila su uglavnom djeca uz odobrenje roditelja i vaspitača. Do izražaja je došla njihova maštovitost, što govori o tome da se u našem vrtiću radi sa puno odgovornosti i profesionalizma - kazao je Mulić.
VIJESTI

Izložba stoke na aerodromu

2006-10-05T03:21:00.000+02:00

Služba za selekciju stoke Biotehničkog instituta u subotu u Beranama organizuje jednodnevni seminar o unapređivanju govedarstva u Crnoj Gori, a izložba stoke biće održana u nedjelju na aerodromu Dolac.
Seminar će biti održan u velikoj sali Opštine Berane, sa početkom u 12 časova. Cilj seminara je da se izlože značajne teme kao što su ishrana i reprodukcija muznih krava i odgoj priplodnog podmlatka na farmerima prilagođen način.
Izložba stoke imaće regionalni karakter za opštine Berane, Bijelo Polje, Rožaje, Plav i Andrijevicu. Rad Komisije za ocjenu kvaliteta izloženih grla počinje u 10 sati, a svečano otvaranje izložbe je u 12 časova.
VIJESTI

Gradiće zdravstveni centar u Beranama

2006-08-29T06:23:00.000+02:00

Ministar zdravlja Miodrag Pavličić i šef kancelarije fondacije Karitas iz Luksemburga za Crnu Goru Ervin Mandžukić potpisali su juče pismo o namjerama, koje predstavlja prvu fazu realizacije projekta za izgradnju Regionalnog zdravstvenog centra u Beranama.
Realizacijom projekta, koji je saglasan sa strateškim dokumentima Ministarstva zdravlja i Vlade Crne Gore za oblast zdravstva, stvoriće se mogućnost kvalitetnijeg obavljanja zdravstvene zaštite za građane sjevernog regiona Crne Gore, saopštili su iz Ministarstva.
Objekat budućeg centra pripada bolničkom kompleksu, a planiran je u dijelu čija je izgradnja počela prije 20 godina.
Rekonstrukcija i izgradnja objekta koji je izgrađen do nivoa grubih građevinskih radova, trebalo bi da obezbijedi potrebne uslove za rad budućeg Regionalnog zdravstvenog centra.
Procijenjena vrijednost projekta prema studiji opravdanosti izgradnje je 418 hiljada eura, u čemu će Ministarstvo zdravlja učestvovati sa 30 odsto vrijednosti projekta.
VIJESTI

Ne mogu prodati Celulozu

2006-08-29T06:22:00.000+02:00

Radnici “Beranke” ponovo su juče održali protestni zbor na kojem je konstatovano da su još jednom izmanipulisani od Opštine Berane koja im je, tokom prošle sedmice, obećala ovlašćenje da prodaju imovinu pogona Celuloze, kako bi dobili novac za isplatu 16 zaostalih plata i doprinosa za 18 mjeseci.
Komisija za prodaju bivše fabričke imovine, u sastavu Blažo Piper, Radoje Babović i Milo Bojović, je u katastru saznala da se na Opštinu ne vodi imovina, od čije prodaje je trebalo radnici da namire svoja potraživanja.
Imovinu fabrike ranije je preuzela Opština da bi prodajom izmirila obaveze prema radnicima, na što se obavezela odlukom SO.
Radnici su juče potpisivali saglasnosti da se od javnog tužioca zatraži hitno preispitivanje, do sada prodate pokretne i nepokretne, imovine Celuloze.
- Novac od do sada prodate imovina morao je biti uplaćen na otvoreni žiro-račun za naplatu radničkih potraživanja - potvrdio je radnicima član komisije Piper, koji ima deponovan potpis na žiro-računu.
Na jučerašnjoj licitaciji, kako je kazao Piper, prodata je pokretna imovina pogona “kaustike” od koje bi imalo da se izmiri po jedna garantovana plata od 50 eura, što su radnici prihvatili, tako da ostaje dug od 15, na čemu će i dalje insistirati.
O konačnim odlukama, odmrzavanju štrajka i podnošenju prijave javnom tužiocu donijet će zaključke na zboru radnika koji je zakazan za danas, sa početkom u 9 časova.
Radnici smatraju da je vrijednost do sada prodate imovine mnogo veća od ukupnog duga prema radnicima.
Od carinske ispostave u Beranama, dobili su zvanične informacije o tome da je Opština za Srbiju izvezla plemenitih metala u vrijednosti od oko 35.000 eura, dok još nemaju informaciju o prodaji starog željeza Željezari u Nikšiću, ali radnici pretpostavljaju da je tamo otišlo oko 80 odsto ukupno prodatog materijala.
VIJESTI

Kilo meda sedam eura

2006-08-29T06:20:00.000+02:00

U organizaciji Udruženja pčelara “Uljanik”, a pod pokroviteljstvom Skupštine opštine, Ministarstva poljoprivrede i Saveza pčelarskih organizacija Crne Gore, u Beranama je održana, peta po redu, manifestacija “Dani meda”. Med je izložilo oko tridesetak izlagača, a manifestaciju je otvorio gradonačelnik Berana Relja Jovančević.
U ime udruženja Velizar Cimbaljević, je naglastio da su proizvođači meda počastvovani zbog nagrade “21. jul”, koju su dobili od Opštine, ističući da je donesena jedinstvena odluka izlagača da cijena meda sa osam bude smanjena na sedam eura tokom izložbeno - prodajne manifestacije.
U ime Saveza pčelarskih organizacija Crne Gore, manifestaciji je prisustvovao predsjednik Radule Miljanić. Izveden je i bogat kulturno zabavni program, u okviru kojeg je nastupio KUD “Kolo” i održano stručno predavanje na kojem je govorio dr Dragan Ćirković, profesor iz Novog Sada.
VIJESTI

Dani meda

2006-08-25T10:58:00.000+02:00

U organizaciji Udruženja pčelara “Uljanik”, a pod pokroviteljstvom SO Berane, Ministarstva poljoprivrede i Zadružnog saveza Crne Gore, u Beranama će se sjutra održati, peta po redu manifestacija “Dani meda Berana”, sa početkom u 10 časova u Ulici Mojsija Zečevića.

Kako su najavili rukovodioci tog Udruženja Velizar Cimbaljević, Mićun Babović i sekretar za poljoprivredu Ilija Marković, očekuje se učešće uzgajivača pčela ne samo iz Crne Gore već i šire, tako da je poželjno da potencijalni izlagači meda i prerađevina od njega, svoje učešće prijave na telefone 067 367 333 i 087 233 358, radi obezbjeđivanja štanda.
VIJESTI

Voda posvađala komšije

2006-08-25T10:02:00.000+02:00

Na intervenciju rukovodstva MZ Lužac kod Berana, opštinske inspekcijske službe donijele su rješenje da se sa gradskog vodovoda isključi sedam domaćinstava u susjednoj MZ Dolac, iako posjeduju urednu dokumentaciju izdatu od JP “Vodovod” o priključku i o plaćenim dažbinama.
Oštećene porodice Rajka Došljaka, Peđe Veljića, Mirka i Marka Šćekića, Zorana i Gorana Dašića i Ljubiše Pakjovića iz Doca, uzaludu pokušavaju da dobiju zvanično objašnjenje od Opštine i Vodovoda zašto je donijeto rješenje o prekidu vode. Za pomoć su se obratili Ministarstvu uređenja prostora, a u proteklih nekoliko dana, kako su kazali, fizički se suprotstavljaju inspektorima i radnicima Vodovoda kako im ne bi odnijeli priključke i vodomijere.
Došljak i Veljić su kazali da su zahtjev za priključak na gradski vodovod podnijeli 23. 12. 2004.godine, kada im je rečeno da moraju sačekati rekonstrukciju vodovoda što je finansirao USAID, posredstvom CHF. Nakon završetka tih radova, od Vodovoda su dobili obavještenje da moraju svi pojedinačno da uplate po 145 eura, što su i učinili.
- Stručne ekipe tog preduzeća su napravile projekte naših priključaka, a zatim smo dobili rješenja i vodu. Međutim, 3. avgusta, bez najave, uručena su nam rješenja o isključenju sa vodovodne mreže, uz izgovor da se tome moralo pristupiti jer smetamo pojedincima u susjednoj MZ Lužac - kazao je Došljak i naglasio da jedino preostaje da Ministarstvo uređenja prostora da konačnu riječ u vezi sa problemom, a njihovo rješenje će poštovati, bez obzira na ishod.

MINISTARSTVO DA PRESUDI
Član Savjeta za koordonaciju sa CHF-om Milovoje Mališić i članovi Režijskog odbora za izgradnju vodovoda Blagoje Merdović i Zoran Spalević su kazali da mještani Lušca od Vodovoda traže da se striktno poštuje projektna dokumentacija prema kojoj su, njihove komšije, trebale da dobiju priključak u Docu, a ne u Lušcu, te da je zabunu napravio Vodovod, koju mora i da ispravi, kako bi se očuvali dobri međukomšijski odnosi i izbjegle bilo kakve posljedice.
Oni su kazali da neće dozvoliti da, mimo projeka, bilo ko bude korisnik vodovoda u susjednom Lušcu i izrazili žaljenje zbog nesporazuma sa komšijama. Sekretar za inspekcijske poslove Mijailo Saičić, koje je donio rješenje o isključenju, kazao je da postojeće stanje ostaje takvo kakvo jeste dok resorno Ministarstvo ne da konačnu riječ gdje će biti priključak za tih sedam porodica.
VIJESTI

Radnička komisija prodaje preduzeće

2006-08-25T10:01:00.000+02:00

Predstavnici radnika “Beranke” i gradonačelnik Relja Jovančević, postigli su dogovor da se formira posebna komisija sastavljena od radnika koja će rukovoditi prodajom preostale imovine "Celuloze", a od tog novca biće isplaćeno 16 plata i doprinosi za 18 mjeseci.
Predsjednik sindikata "Beranke" Nebojša Babović je kazao da su radnici prihvatili taj kompromis s tim da komisija danas dobije punomoćje koje bi bilo ovjereno na sudu i da se te aktivnosti odvijaju u prisustvu Sefera Međedovića, pravnog zastupnika radnika u sporu sa Opštinom Berane.
Babović je kazao da su i na jučerašnjem protestu radnici izrazili negodovanje zbog toga što je njihov predstavnik Blažo Piper bio isključen iz komisije koja je trebala da nadgleda prodaju imovine "Celuloze" u protekle dvije godine, i da li se novac uplaćuje na žiro-račun radnika.
Predstavnik radnika Radoje Babović, kazao je da je Opština, između ostalog, prodala dva lužna kotla, uparivaonu, sjekaonu i kok - kran, prilikom čijeg demontiranja, a usljed jake detonacije, uništena je sva preostala imvina na kojoj je bio montiran.
- Na protestnim okupljanjima u proteklih nekoliko dana, za svaku izgovorenu riječ, Nebojša Babović je dobijao punu saglasnost 250 radnika “Beranke”, jer je na pravi način zastupao interese radnika - kazao je Radoje Babović, koji je na intervenciji Opštine, zamjenio Nebojšu Babovića, u jučerašnjim pregovoriam sa Jovančevićem.
Na carinskoj ispostavi u Beranama, juče su saopšteni podaci da je u protekle tri godine Opština Berane u Srbiji prodala 670 tona željeza u vrijednosti 34 hiljade eura.
O tome, koliko je gvožđa Opština prodala Željezari u Nikšiću, nema podataka, ali kako smatraju radnici, tamo su prodate glavne količine a u Srbiju su izvezeni samo plemeniti metali, koje nikšićka Željezara ne može da topi, kao što je prohrom i obojeni metali.
Novi zbor radnika “Beranke”, zakazan je za ponedjeljak u devet časova.
VIJESTI

Kvalitetnije saobraćajnice

2006-08-25T10:00:00.000+02:00

Gradonačelnik Berana Relja Jovančević i predstavnici humanitarne organizacije “Karitas”, pustili su juče u saobraćaj rekonstruisane ulice Voja Maslovarića i Miloša Mališića. Kako je kazao Jovančević, Opština je u tom projektu učestvovala sa 141.000, a “Karitas” 95.000 eura.
- Ulica Voja Maslovarića je u potpunosti rekonstruisana, obaveza Opštine je bila da finansira asfaltnu podlogu a “Karitas” ostale radove, dok je u Ulici Miloša Mališića rekonstruisana atmosferska i fekalna kanalizacija, trotoari, zaštitni stubići, rasvjeta i asfalt u ukupnoj dužini od 1.000 metara - kazao je Jovančević. On je naglasio da je to samo nastavak modernizacije beranskih saobraćajnica jer su u prethodnom periodu rekonstruisane ulice Dušana Vujoševića i Miljana Tomičića, kao i Ulica Svetog Save u kojoj je izgrađena treća saobraćajna traka.
- Preostaje u narednom periodu, kada su u pitanju gradske saobraćajnice, da radimo rekonstrukciju Ulice 29. novembra sa izgradnjom još jedne trake kao i ulicu od Nišavića pekare do bolnice pored Auto-moto društva - kazao je Jovančević.
VIJESTI

Čekaju Relju

2006-08-24T20:20:00.000+02:00

Sastanak delegacije radnika Beranke i čelnika SO Berane biće održan danas, sa početkom u osam časova, kod predsjednika Relje Jovančevića dogovoreno je juče, tokom protesta 30- tak radnika tog kolektiva. Radnici “Beranke” će o rezultatima sastanka biti informisani na novom Zboru koji je zakazan za takođe za danas, sa početkom u devet časova, u prostorijama “Nove Beranke”.
Za juče, predviđeni sastanak nije održan, jer su predstavnici lokalne samouprave odbili da razgovaraju sa delegacijom radnika u kojoj bi bio i Nebojša Babović, predsjednik Štrajkačkog odbora tog kolektiva. Osim toga, lokalna samouprava je protiv Babovića podnijela krivičnu prijavu zbog, kako je navedeno, “manipulisanja sa radnicima”.
Kako je na kraju protesta novinarima saopštio Babović, do dogovora za današnji sastanak je došlo nakon što je on, kako bi se odblokirao proces razgovora, pristao da umjesto njega u delegaciji bude drugi radnik.
- Radnici su se dogovorili da umjesto mene razgovorima prisustvuje Radoje Babović. Na sastanku sa predsjednikom Jovančevićem biće zahtijevano da se u što hitnijem roku izmiri 16 dužnih plata, a doprinosi za radni staž uplate do kraja godine. Mi ćemo se okupiti u prostorijama Nove Beranke i tu biti informisani o rezultatima sastanka, nakon čega ćemo odlučiti šta dalje - istakao je Babović, dodajući da radnici Beranke razmišljaju i o radikalizaciji protesta pred zgradom SO Berane i štrajkom glađu.
Prema riječima Vlatka Pekovića, sekretara Sekretarijata za finansije u SO Berane, lokalna samouprava ostaje pri zaključku da mješovita Komisija za prodaju imovine bivše Fabrike papira “Celuloza” nastavi rad.
- U petak se otvaraju ponude za pogon “Kaustike”. Pošto je većina radnika Beranke zaposlena u Novoj Beranki i, kako izjavljuju, redovno primaju plate, predložiću da se dugovanja prioritetno izmiruju radnicima koji su na Birou rada, naglasio je Peković, dodajući da su radnici već tužili Opštinu kod suda u Beranama i da na taj način pokušavaju da ostvare prava.
Protest radnika bivše Beranke nastao je zbog, kako navode radnici tog bivšeg kolektiva, neispunjenja Odluke lokalne Skupštine o isplati dužnih ličnih dohodaka i povezivanja radnog staža radnicima.
SO Berane je 10 maja formirala Komisiju sastavljenu od predstavnika lokalne samouprave u radnika Beranke, koja treba da isplati dug radnicima iz dijela prodate imovine bivše Celuloze. Od maja, kada je formirana Komisija, radnicima, kojima je dugovano 20 minimalnih ličnih dohodaka, isplaćene su četiri plate i povezan radni staž za šest mjeseci.
DAN

Kamenovan lokal “Egzit”

2006-08-24T20:19:00.000+02:00

U noći između utorka i srijede nepoznati počinioci izlomili su stakla na izlogu kafe-bara “Egzit” u glavnoj beranskoj ulici. Vandali su nakon toga izlomili i stakla na tri kombi vozila udaljena desetak metara od pomenutog lokala, da bi nakon toga pobjegli sa lica mjesta.
Slučaj je prijavljen beranskom CB-u, a uviđaj na licu mjesta, po odobrenju Iska Jašarovića, istražnog sudije Osnovnog suda u Beranama, izvršili su juče ujutru službenici policije.
Lokal “Egzit”, koji se nalazi u glavnoj beranskog Ulici Mojsija Zečevića, vlasništvo je Đorđija Dragovića, a kombi vozila na kojima su izlomljene šoferšajbne i stakla vlasništvo su njegovog sina Predraga.
Kako je saopštio Đorđije Dragović, lokal je kamenovan juče ujutru oko tri sata i 15 minuta, nakon čega je Predrag obavijestio policiju o tom vandalskom činu.
- Prilikom uviđaja pronađene su četiri kamenice kojima su izlomljena stakla. Pored toga, na terasi je pronađena kesa u kojoj se nalazila još jedna kamenica. Kako me je obavijestio dežurni starješina CB-a, policija sumnja na nekoliko osoba koje još nijesu privedene. Od istog starješine sam dobio obavještenje da je slučaj prijavljen i tužilaštvu, odakle im je, prema njegovim riječima, saopšteno da osumnjičene ne privode do jutra - istakao je Dragović.
Prema njegovim navodima, procijenjena šteta na lokalu i kombi vozilima iznosi više od 5.000 eura. Dragović nije želio da govori da li sumnja na nekoga, ističući da će otkrivanje počinilaca prepustiti policiji.
DAN

Aktiviraću aerodrom

2006-08-24T20:15:00.000+02:00

Koje su Vaše primarne obaveze ukoliko budete izabrani za gradonačelnika i koje su Vaše prednosti u odnosu na protivkandidate?
- Ne želim da koristim marketinške govore o povećanju proizvodnje, razvoju turizma i socijalnom stanju građana, čime se bave pojedini kandidati za predsjednike opština u Crnoj Gori, jer su to globalni problemi koji se moraju rješavati u saradnji republičke i lokalne vlasti. Ni novim Zakonom o lokalnoj samoupravi nema prostora da takve probleme rješava lokalna vlast, jer je to nadležnost do zla Boga centralizovane države. Ono čemu ću posvetiti pažnju jeste da olakšamo proceduru investicionih ulaganja u Beranama i nastavak radova na uređenju infrastrukturnih objekata - istakao je Relja Jovančević, aktuelni predsjednik i kandidat Koalicije SNP-SNS-DSS za gradonačelnika Berana.
On je naveo da je u prethodne četiri godine ostvaren izborni program vladajuće koalicije u Beranama, da urađenim ne želi da se hvali, navodeći da će istaći sud građana “da je revitalizovana kompletna gradska infrastruktura”.
- Usvojen je Strateški plan razvoja Berana, kojim je obuhvaćeno sve ono čime će se buduća lokalna vlast baviti. Za sve predviđene projekte biće neophodno nastaviti saradnju sa međunarodnim humanitarnim organizacijama, kao i veće učešće državnih organa u realizaciji zamišljenog. Njihovog učešća je bilo i u prethodnom periodu, ali u mnogo manjoj mjeri nego što je to rađeno u opštinama gdje je DPS bio na vlasti - kazao je Jovančević.
Govoreći o konkretnim projektima koje će realizovati u narednom periodu, ukoliko mu građani ukažu povjerenje, Jovančević je istakao “da treba razgraničiti nadležnosti lokalne i republičke vlasti”.
- Sve lokalne vlasti u Limskoj dolini trebalo bi da istraju u nastojanjima da se gradi auto put Beograd-Boljari-Berane-Andrijevica-Mateševo- Podgorica, što je uslov da čitav region uđe u proces dinamičnijeg razvoja i prekine se proces migracije stanovništva. Aktiviranje aerodroma više nije samo naša želja, već je realnost za koju je zainteresovano 400.000 građana ovog regiona. Što se tiče projekata iz domena lokalne vlasti, u narednom periodu intenzivnih aktivnosti na kapitalnim projektima radićemo na: izgradnji kolektora na kanalizacionom sistemu, novoj kanalizacionoj mreži, izgradnji sanitarne deponije. Radi stabilnog vodosnabdijevanja izvršićemo produžetak gradskog vodovoda u dužini od 4.000 metara. Ono što je davna želja Beranaca, izgradnja keja na lijevoj strani Lima, od GP Izgradnja do buvlje pijace, biće ispunjena ukoliko dobijem njihov mandat - istakao je Jovančević, napominjući da će biti izgrađena i nova višenamjenska pijaca, te da će biti nastavljena rekonstrukcija gradskih ulica.
- Moja prednost u odnosu na protivkandidata je što sam 2002. godine od DPS-a naslijedio vlast u katastrofalnom stanju što se tiče komunalne infrastrukture i dokazao da se sa dobro osmišljenim projektima grad može u potpunosti rekonstruisati i izgledati mnogo bolje. Ukoliko bi se nekim čudom desilo da moj protivkandidat pobijedi, njegova pozicija će biti mnogo bolja nego moja kada sam naslijedio njihovu vlast, i on ne bi imao šta drugo da radi sem da održava ovo što sam ja sa saradnicima u prethodnom periodu uradio i da mijenja sijalice na gradskoj rasvjeti - zaključio je Jovančević.
DAN

Prilažu građani svih vjera

2006-08-07T11:49:00.000+02:00

Izgradnja Vakufske kuće u Beranama teče predviđenom dinamikom, tako da bi ovaj objekat trebalo da bude pokriven do kraja jeseni. Urađeni su prizemlje i sprat, a do zime će biti postavljen krov i stolarija na objektu.
Prema riječima Hafiza Novalića, predsjednika Odbora za obnovu Vakufske kuće, dosad nije bilo problema sa prikupljanjem novčanih sredstava.
- Stiže nam pomoć od dijaspore iz Njemačke i Luksemburga i nešto manje iz Švajcarske. Međutim, ono što nas je obradovalo jeste odziv građana iz čitave Crne Gore, koji su se bez obzira na vjeru i naciju odazvali našem poduhvatu i novčanim prilozima pomažu izgradnju Vakufske kuće. Posebno zbog činjenica da su se u velikom broju odazvali naši sugrađani pravoslavne vjeroispovijesti, koji su novčanim prilozima pomogli da se radovi odvijaju bez prekida - istakao je Novalić.
Pored građana i dijaspore, pomoć od 2.500 eura uplatila je Vlada Crne Gore, kao i jedan dio opština u Crnoj Gori. Kao svoj doprinos izgradnji Vakufske kuće, beranska lokalna samouprava platila je izradu Projektne dokumentacije i oslobodila Odbor plaćanja komunalnih i ostalih taksi u ukupnoj vrijednosti od 6.300 eura.
Predviđena vrijednost izgradnje Vakufske kuće je 60.000, a dosad je prikupljeno i utrošeno oko 20.000 eura. Radove izvode preduzeća iz Bijelog Polja i Prizrena, a kada bude završena Vakufska kuća, inače jedan od prvih izgrađenih objekata u Beranama, imaće isti izgled kao kuća koja je sagrađena sredinom 19. vijeka.
FOTO
DAN

Uređuju lovište

2006-08-07T11:48:00.000+02:00

Lovačko udruženje iz Berana zabran lova iskoristilo je za uređenje lovišta i pojačanu kontrolu suzbijanja krivolova na području gazdovanja lovištem. Zabran lova na teritoriji ove opštine je na snazi od kraja januara i traje do prvog oktobra.
Prema riječima Milića Ojdanića, predsjednika Udruženja, pauza se koristi kao priprema za narednu sezonu, gdje je akcenat stavljen na uređenju lovišta.
- Uređenje lovišta podrazumijeva postavljanje tabli za lovne zabrane i pojačane kontrole suzbijanja krivolova. Pored lovočuvarske službe, na tom poslu imamo pomoć i granične policije, pošto se jedan dio lovišta nalazi na granici sa Kosovom - istakao je Ojdanić.
Kako je naveo Ojdanić, u toku lovne pauze u organizovano gađanje nepokretnih meta divlje svinje za lovce sa područja opština Plav, Andrijevica, Bijelo Polje i Berane.
- Organizator gađanja je Lovački savez Crne Gore, a naše Udruženje je bilo domaćin. Kao jedno od rijetkih društava u Crnoj Gori dobili smo na gazdovanje lovište, na čemu
zahvaljujemo Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Lovačkom savezu - istakao je Ojdanić.
Udruženje lovaca u Beranama broji oko 150 registrovanih članova, podijeljenih u pet sekcija.
DAN

Život protkan bolom

2006-08-07T11:47:00.000+02:00

Da život piše najtužnije romane potvrđuje i sudbina Snežane Simić (57), raseljenog lica sa Kosova i Metohije, koja je teški bolesnik, a živi bez i jednog centa primanja. Najviše joj pomaže Kolo srpskih sestara iz Berana. Simićeva je do 1999. godine živjela u Vitini, da bi nakon NATO bombardovanja SRJ napustila rodni grad i kao raseljenik došla u Crnu Goru. Preživjela je moždani udar i tri operacije, a trenutno je na hemoterapiji zbog koje u Podgoricu mora da dolazi svakih dvadeset dana.
Prema riječima Simićeve, najveći problem joj je neuhranjenost i konstantno nizak hemoglobin, zbog čega ima teškoća za vrijeme hemoterapije. Kaže da to nije ni čudo, jer živi samo od onog što joj obezbijedi Kolo srpskih sestara.
- Dešavalo se da odem u Podgoricu kako bi primila hemo terapiju, a hemoglobin mi je 2,4. Kako se terapija ne može primiti ako je hemoglobin niži od 4, pronašla sam način kako da ga “vještački podignem”. Skuvam litar kakaoa i popijem, nakon čega se hemoglobin podigne i počnem da primam terapiju - kaže Simićeva.
Kao štićenik Kola srpskih sestara dobila je stan u zgradi “Njemačka kuća”, čiju je izgradnju finansirala Humanitarna organizacija “Help”.
Preživljava od pomoći koju dobija od iste organizacije, a s vremena na vrijeme obraća se i drugim humanitarnim organizacijama, kako nikom nebi dosadila.
- Osim Boga, nikog nemam. Bila sam jedinica, a roditelji su mi umrli. Nemam plate, ni penzije. Preživljavam od pomoći Kola srpskih sestara, koje mi obezbjeđuje brašno, ulje, makarone i higijenske pakete. To mi je i svakodnevna ishrana. Tijesto i makarone. U Crnoj Gori ne mogu da riješim svoj status, a Srbija za to prebacuje lopticu na Crnu Goru. Meni treba da imam samo 50 eura mjesečne pomoći, kako bih mogla da platim struju i pojačam ishranu pred primanje hemoterapije. Centar za socijalni rad mi pomaže u liječenju tako što mi obezbijede prevoz autom do Podgorice, ali kažu da ne mogu da mi pomognu oko regulisanja materijalnog obezbjeđenja - navodi Simićeva.
Ona je lice bez stalnog mjesta boravka, ličnih primanja. Kao raseljeno lice životarila je, jer se to nemože nazvati životom, kaže u Podgorici i Kolektivnom centru u Plavu, odakle je prebačena u Berane. U Plavu je preživjela moždani udar. Posljednja operacija obavljena joj je u aprilu, kada joj je odstranjena lijeva dojka. Prije toga, operacije od iste bolesti obavljene su joj na usnama i grlu.
DAN

Unučad plaču zbog praznih stomaka

2006-08-07T11:45:00.000+02:00

Džibrani Redžep (75) poput svojih komšija Srba, morao je tokom svih dešavanja na Kosovu bježati glavom bez obzira kako bi spasio sebe i svoju porodicu. Kako kaže, ostavio je prelijepu dvospratnu kuću u rodnom selu Vitina kod Gnjilana i deset ari zemlje, gdje je imao sve što je bilo potrebno da prehrani svoju mnogočlanu porodicu.
- Porodičnu tradiciju pletenja korpi i sita za brašno od pruća sam nastavio i na taj način dolazio do dodatnih prihoda u izdržavanju svoje familije. Živjelo se solidno i nije bilo problema zato što smo Romi, ali đavo ne miruje tako da smo morali sjesti na jedan traktor i ostaviti sve kako bi živu glavu spasavali - kazuje Džibrani.
Prema njegovim riječima, stigli su do Rožaja, odakle su putem neizvjesnosti nastavili do Berana, koje je, ispostavilo se, bila njihova krajnja destinacija.
- Više ne želim ni da se sjetim kakve smo muke pretppjeli i kako smo skoro uvijek bili više gladni nego siti. Onda smo u romskom naselju Talum, u Beranama, pored Lima skelpali jednu “udžericu” od dasaka misleći da smo prebrodili najteže, navodi Džibrani, i sa suzama u očima pominje iznenadnu smrt sina Bejtuša ( 35), zbog izliva krvi na mozak.
- Pomagao mi je u pravljenju korpi i bio desna ruka. Tuga pritisla i rana na srcu velika, ali ostade da se brinem o snahi Hesmi i šestoro unučadi. Nije lako, ali šta da se radi. Djeca sve jedno drugom do uveta i traže da jedu, a ne znaju da nema - vidno brižan kazuje Džibrani, dodajući kako ima još tri sina i dvije kćerke.
- Drugi sin Femija je u Beogradu, treći Ekrem u Splitu, a četvrti Mustafa kod Tuzle. Jedna kćerka je zasnovala porodicu u Nišu, a druga, Aldiza, u Podujevu. Svi se nekako snađoše i samo ja sa snahom i unučadima jedva sastavljam kraj sa krajem. Dešava se danima da nemamo šta da jedemo osim što pijemo vodu - kaže Džibrani, dodajući kako više zbog oronulog zdravlja ne može da radi .
- Operisan sam i teško se krećem. Ipak, ponekad odem do Bijelog Polja ili Rožaja gdje dobijem po neki euro. Ne prosim ali se ljudi smiluju kad me vide i daju milostinju. Čekaju me da se vratim na Talum moja unučad da im makar hljeba donesem. Njihova ispružena ruka me tjera da sve ovo izdržim. Često me budi njihov plač zbog gladi ali nijesam u stanju da im pomognem - ističe Džibrani, dodajući kako očekuje neku pomoć makar za djecu ili da snaha Hesma dobije neki posao.
Na kraju Džibrani kaže da nikad u školu išao nije i da ne zna da piše i čita.
- Jedino umijem svoje ime i prezime da napišem - kaže Redžep Džibrani.
DAN

Teško povrijeđen bračni par Anđić

2006-08-07T11:44:00.000+02:00

U saobraćajnoj nesreći koja se juče ujutru dogodila u mjestu Beranselo, na magistralnom putu Berane-Bijelo Polje, teške tjelesne povrede zadobili su Milivoje Anđić i njegova supruga Rosa iz Priboja. Do nesreće je došlo prilikom sudara tri putnička vozila, nakon čega su povrijeđeni Anđići prebačeni u beransku Opštu bolnicu. Uviđaj na licu mjesta izvršili su Milovan Spasović, istražni sudija Osnovnog suda u Beranama, Jadranka Mićović, zamjenik osnovnog državnog tužioca, i službenici beranskog CB-a.
Kako je saopštio sudija Spasović, u nesreći su učestvovalo vozilo “zastava 128”, registarskih tablica PB 112-23, koje se kretalo iz pravca Bijelog Polja prema Beranama, za čijim je upravljačem bio Milivoje Anđić iz Priboja, koji je zadobio teške tjelesne povrede, kao i njegova supruga Rosa, koja je takođe u bolnici. Iz suprotnog pravca kretalo se vozilo “pasat”, registarskih tablica BA 829-27, kojim je upravljao Safet Kujević, iz Rožaja, kao i putničko vozilo “florida”, registarskih oznaka KG 832-91, koje je vozio Nebojša Bogdanović.
Kako je saopštio dr Milorad Bakić, dežurni hirurg u beranskoj bolnici, povrijeđenom Milivoju Anđiću je slomljena noga, dok je njegova supruga Rosa zadobila kontuzije. On je naveo da je kod povrijeđene Rose neophodan dodatni pregled, ističući da povrede supružnika Anđića nijesu opasne po život.
Prema nezvaničnim informacijama, nesreća se desila kada je “došlo do češanja” vozila “zastava 128” i “pasata”, nakon čega je “zastava” prešla u suprotnu traku i čeono se sudarila sa vozilom “florida”. Povrijeđeni vozač “zastave”, Milivoje Anđić, je iz Berana, a živi i radi u Priboju, odakle je pošao u rodni grad na godišnji odmor. Nebojša Bogdanović, vozač “floride”, sa suprugom i dvoje djece krenuo je iz Kragujevca na more, gdje je namjeravao da provede godišnji odmor.
DAN

Povrijeđena djevojka

2006-08-07T11:41:00.000+02:00

Beranka Dragana M. Piter (33) teže je povrijeđena u saobraćajnom udesu juče oko 10.30 sati koji se dogodio u mjestu Hareme, kod Berana.
Prema riječima dežurnog istražnog sudije beranskog Osnovnog suda Milovana Spasovića, u nezgodi je učestvovalo vozilo ''vento'' (BA 437-53), kojim je upravljao Beranac Dalibor D. Bajraktarović (28), koji živi i radi u Beogradu, i Piter, koja je vozila biciklo.
Sudija Spasović juče nije mogao da komentariše kako je došlo do nezgode u kojoj je povrijeđena Dragana Piter, ističući da će više podataka moći da saopšti tek kada mu bude dostavljen nalaz vještaka saobraćajne struke.
On je dodao da je Bajraktarović išao iz pravca Berana prema Rožajama, dok je Piter vozila biciklo iz suprotnog smjera.
Nakon udesa, prema riječima sudije Spasovića, djevoka je prebačena u Medicinski centar Berane, gdje su ljekari konstatovali teže povrede, ali joj život, na sreću, nije ugrožen.
Uviđaj na mjestu nezgode obavio je sudija Spasović zajedno sa zamjenikom osnovnog državnog tužioca Jadrankom Mićović i ekipom za uviđaje beranskog Centra bezbjednosti.
REPUBLIKA

Ukraden računar

2006-08-07T11:40:00.000+02:00

U noći između subote i nedjelje nepoznati počinioci obili su kancelariju Opštinskog odbora Srpske narodne stranke u Beranama, koja se nalazi u Polimskoj ulici u strogom centru grada.
Kako je saopštio sekretar Opštinskog odbora te stranke Ilija Marković, odnesena je kompletna računarska oprema dok je dokumentacija rasturena. On je kazao da je materijalna šteta ogromna i da je o svemu obavijestio policiju koja je napravila uviđaj. Iz Beranske policije su saopštili da je u toku potraga za počiniocima.
VIJESTI

U igri Rusi, Ameri i Francuzi

2006-08-05T07:47:00.000+02:00

Prema pouzdanim saznanjima Republike, za rekonstrukciju beranskog aerodroma su zainteresovane kompanije iz Sjedinjenih američkih država, Francuske i Rusije, a Vlada je čvrsta u namjeri da realizuje taj projekat.
Pomoćnik ministra pomorstva i saobraćaja Radoš Šućur je objasnio da su relevantne fizibiliti studije stavljanja u funkciju beranskog aerodroma pokazale da su u pitanju ekonomski isplative investicije.
- Području beranskog aerodroma figuriralo bi oko 700. 000 ljudi sa područja sjevera Crne Gore i graničnog pojasa sa Srbijom. U pitanju je veoma jako migraciono područje u kome se dobar dio stanovnika nalazi u inostranstvu – objasnio je Šućur.
Prema procjenama demografa, oko 30 procenata stanovništva tog područja je raseljeno u zemljama zapadne Evrope naročito u Danskoj, Švedskoj i Luksemburgu, a očekuje se da bi ti stanovnici koristili usluge beranskog aerodroma.
Prema dokumentima Ministarstva pomorstva i saobraćaja, koji su dostavljeni Republici, projekat rekonstrukcije bio bi gotov za 30 mjeseci, a vrijednost neophodnih ulaganja je 22 miliona eura.
Kao osnovne prednosti stavljanja u funkciju beranskog aerodroma, u dokumentu Ministarstva pomorstva, navode se povezivanje sjeverne Crne Gore i centralnog Balkana vazdušnim saobraćajem sa okruženjem kao i valorizacija turističkih potencijala sjevera Crne Gore. Na mjestu postojećeg aerodroma neophodno je izvršiti rekonstrukciju i povećanje sletnih staza, opremiti uređajima kontrolu leta i izgraditi putnički terminal kao i sve prateće elemente. Prema procjenama iz Ministarstva pomorstva i saobraćaja, aerodrom bi mogao opslužiti 30.000 putnika u prvoj godini poslovanja.
Aerodrom ima poletno sletnu stazu, dimenzija 1900 metara puta 45 metara, sa asfaltnim kolovoznim zastorom koja je izgrađena 1974. godine. Investicija bi obuhvatala rekonstrukciju poletno sletne staze, aerodromske opreme pristanišnog kompleksa, organizovanje i opremanje funkcije kontrole leta, formiranje neophodnih službi i nabavku opreme, te aktiviranje vatrogasne i spasilačke službe, hitne pomoći i snabdijevanje vazduhoplova.
Aerodrom u Beranama, koji postoji još od Drugog svjetskog rata, dograđen je šezdesetih godina kada je napravljena pristanišna zgrada, i sedamdesetih kada je vojska uradila modernu pistu dugu dva kilometra. Desetak godina funkcionisao je za civilni saobraćaj na relacijama za Podgoricu i Beograd. Već skoro dvije decenije prepušten je zubu vremena, i koriste ga samo sportski avioni i jedriličari Aero kluba Berane.
REPUBLIKA

Pokazivao djevojčici porno slike

2006-08-05T07:44:00.000+02:00

Nepoznati muškarac juče oko 11 časova u gradskom parku, u strogom centru Berana, seksualno je uznemiravao maloljetnu I.N. Neznanac je presreo I.N. i počeo da joj pokazuje porno fotografije sa svog mobilnog telefona. Incident je brzo okončan, jer su to primijetili brojni prolaznici, koji su se zatekli u parku gdje je u obližnjoj crkvi služena liturgija povodom Ognjene Marije. Među vjernicima je bio i stric maloljetnice koji je odmah prijavio incident policiji.
U beranskom CB-u je saopšteno da je organizovana potraga za neznancem.
Jučerašnji incident izazvao je uznemirenje u Beranama, posebno među roditeljima mališana koji se svakoga dana u velikom broju zabavljaju na obližnjem dječjem igralištu.
VIJESTI

Remi sa Rusima

2006-08-01T00:14:00.000+02:00

Višečlana delegacija Konstromske oblasti, koju su sačinjavali predstavnici privrednog, sportskog i kulturnog života tog ruskog područja, na čelu sa gubernatorom Viktorom Šeršunovim, boravila je u dvodnevnoj, uzvratnoj, posjeti Beranama, a čiji je domaćin bio gradonačelnik Relja Jovnačević. Visoka delegacija Konstroma, posjetu Beranama započela je obilaskom kuće Gavra Vukovića.
Delegacija iz Konstroma, je iskazala spremnost privredne saradnje iz domena drvoprerade, izrade namještaja, prerade kože i papira, kulturne i razmjene u dijelu obrazovanja i prosvjete. Konstromci su obišli i preduzeća "Polimka" , "Nova beranka", ŠIK "Polimlje" i "Dom".
Jovančević je kazao da se radi o uzvratnoj posjeti nakon posjete predstavnika lokalne uprave oblasti Konstrom u novembru prošle godine, kojom prilikom je potpisana povelja o bratimljenju i saradnji u svim oblastima.
Gosti iz Rusije posjetu Beranama završili su juče popodne obilaskom Polimskog muzeja i Manastira Đurđevi stupovi, a odigrana je i prijateljska utakmica fudbalera iz Konstroma i Berana, na kojoj je postignut rezultat 2:2.
VIJESTI

Gavrilo najbolji

2006-08-01T00:12:00.000+02:00

U Beranama je juče održana tradicionalna manifestacija skokovi sa limskog mosta, u okviru "Beranskog kulturnog ljeta", koje se priprema svakog ljeta povodom dana te opštine. Pored skokova sa limskog mosta, takmičenje je održano u ronjenju, ribolovu i trci šlaufa na destinaciji od Buča do limskog mosta.
U skokovima sa limskog mosta učestvovalo je šest takmičara, a najbolji je bio Gavrilo Spalević. U disciplini ronjenje, nastupilo je 5 takmičara među kojima je najbolji bio Rade Orašević, dok je u ribolovu prvo mjesto zauzeo Šerbo Cikotić u kategoriji seniora i Denis Agović u kategoriji omladinaca.
U disciplini trka šlaufa učestvovali su omladinci sa četiri posade od kojih je bila najbolja ona koju je predvodio Danilo Vulić, dok je u kategoriji maratonaca, prema odluci "žirija", najbolja bila posada pod nazivom "Srbija".
Svi učesnici pomenutih takmičenja dobili su pehare, medalje i novčane nagrade.
Na manifestaciji su učestvovali i takmičari iz Britanije, Slovačke i Austrije, kojima je, pored priznanja, uručena i specijalna nagrada od Turističke organizacije i Obuće "Minja".
Takmičenje je održano pod pokroviteljstvom Skupštine opštine Berane, a u organizaciji Sportskog centra i Turističke organizacije.
VIJESTI

Policajci mjerkaju fotelju gradonačelnika

2006-07-31T23:41:00.000+02:00

Opštinski odbor DPS-a Berane utvrdio je listu kandidata za gradonačelnika u toj opštini, a potvrdili su i koaliciju na lokalnom nivou sa SDP-om. Prema saznanjima “Dana” dobijenim od izvora iz vrha OO DPS-a Berane, na prekjučerašnjem sastanku pročitana su imena 26 predloženih članova za mjesto gradonačelnika koje su nominovali mjesni odbori. Na svim listama, saznajemo, bilo je ime dr Miodraga-Boba Radunovića, predsjednika IO DPS-a, ali on neće biti kandidat za gradonačelnika, kao ni Drago Čantrić, predsjednik OO DPS-a koji, prema istim saznanjima, ne želi tu funkciju, pa nije potpisao kandidaturu.

Od preostalih kandidata za mjesto gradonačelnika, prema riječima našeg izvora, najviše šansi imaju Vuka Golubović, šef Finansijske policije i Novo Veljić, načelnik Centra bezbjednosti u Beranama. Konačan predlog kandidata te partije, daće predsjedništvo DPS-a.
Koalicija opštinskih odbora SNP-NS-DSS, trebalo je da se sinoć sastanu sa predstavnicima Srpske liste o mogućoj koaliciji na lokalnom nivou, a u srijedu, 2. avgusta, kada je zakazan sastanak OO SNP-a, odlučiće da li će biti ili ne, koalicije sa Srpskom listom.
Srpska lista će večeras konačnu riječ dati o koalicionom nastupu sa tri opozicione partije iz bivšeg Bloka za zajedničku državu.
Prema nezvaničnim informacijama dobijenim iz najjače opozicione partije na sastanku OO SNP-a tajnim glasanjem odlučivaće se o kandidatu te partije za gradonačelnika Berana, kao i o mogućoj koaliciji sa Srpskom listom.
Srpska lista je potvrdila da će se sastati sa predstavnicima Koalicije SNP-NS-DSS, uz opasku “da su šanse za predizbornu koaliciju minimalne”.
Prema nezvaničnim informacijama, Srpska lista će na današnjem sastanku odlučiti o samostalnom ili koalicionom nastupu, kao i o mogućnosti da ima sopstvenog kandidata za mjesto gradonačelnika.
Kako je saopštio izvor iz Srpske liste, “kako god da večeras odluče, od subote počinjemo sa predizbornom kampanjom”.

Pokret za promjene miruje
Najveća nepoznanica u gradu na Limu je novoformirani Pokret za promjene. Koordinator Pokreta u Beranama je dr Zoran Marsenić, istaknuti kardiolog iz Berana. Snaga ove partije trenutno nije poznata, kao ni podatak o razvijenosti partijske infrastrukture, odnosno da li će imati vremena da se ozbiljno pripremi za lokalne izbore u Beranama. Trenutno nije poznato ni da li će Pokret imati svog kandidata za mjesto gradonačelnika.
DAN

Ukradeno 2.300 detonatora

2006-07-31T23:40:00.000+02:00

Iz beranske fabrike eksploziva Polieks zasad nepoznata lica opljačkala su 2.300 detonatora eksplozivnih naprava, potvrđeno je “Danu” u beranskoj policiji.
Zbog nesavjesnog obavljanja poslova na obezbjeđenju, poslovodstvo Polieksa suspendovalo je dva radnika, a policija između ostalih vrši provjere i među radnicima tog preduzeća kako bi rasvijetlila ovaj slučaj.
Iz policije je saopšteno da istraga ide u dobrom pravcu, a postoje indicije da će pljačkaši biti brzo otkriveni.
Prema riječima Pera Trifunovića, direktora Polieksa, vrijednost 2.300 opljačkanih detonatora nije velika i na slobodnom tržištu iznosi oko 1.900 eura, ali je, kako je kazao, velika opasnost sam nestanak.
- Postoji opasnost da tolika količina ukradenih detonatora napravi ogromnu štetu, da ne govorimo o mogućnosti smrtnih slučajeva. Suspendovali smo dva radnika, a nadamo se da će policija brzo otkriti pljačkaše, a samim tim i njihove namjere o tome šta su željeli da urade sa toliko ukradenih detonatora - kazao je Trifunović.
Pored pomenute pljačke, u Polieksu se desilo i nekoliko incidenata u kojima je, nažalost, jedna osoba izgubila život. Fabrika je 1986. godine doživjela potpunu havariju, kada je eksplodirala mašina “gnjetalica”, sa 350 kilograma eksploziva. Tada je u potpunosti uništen objekat E13, ali su zbog pravilne grudobranske zaštite očuvani svi ostali objekti.
Najveća nesreća, u kojoj je život izgubio radnik Ranko Đukić desila se 20. januara 1998. godine, kada je došlo do eksplozije u objektu E11. Tokom 1994. godine, radeći na inicijalnim eksplozivima, povrijeđen je Dositej Mišković, a godinu dana kasnije, radeći sa detonatorima, povrede je zadobio Borislav Anđić.
DAN

Novi vlasnik premašio očekivanja

2006-07-30T02:04:00.000+02:00

Preduzeću ŠIK "Berane" koje je privatizovano prije pola godine predstoji dobra budućnost zahvaljujući odabiru pravog partnera - saopštili su predstavnici Agencije za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja Branko Vujović i Slobodan Perović, tokom jučerašnje posjete preduzeću ŠIK "Berane".
Tokom razgovora sa vlasnikom Draganom Bojovićem i rukovodiocom proizvodnje Radovanom Kastratovićem, konstatovano je da je kompanija "Boj komerc" u potpunosti poštovala stavke iz kupoprodajnog ugovora, a milion eura investicionih ulaganja, planiranih za naredne tri, uloženo je za pola godine, što je premašilo sva očekivanja.
Vujović je kazao da su u cjelini poštovani i svi ostali uslovi iz kupoprodajnog ugovora, u prvom redu u dijelu angažovanja radnika, pa je od planiranih 150 angažovano 176 radnika, sa prosječnom zaradom od 250 eura.
- I kapaciteti ŠIK-a se koriste u obimu od 80 odsto od projektovanog - kazao je Vujović napominjući da je u narednoj godini planirano da se ostvari dobit od četiri do pet miliona eura od izvoza.
On je izrazio očekivanje da će takav trend u drvnoj industriji uskoro zaživjeti u Nikšiću, Pljevljima i Rožajama.
Kada je riječ o privatizaciji Rudnika mrkog ugla "Ivangrad", Vujović je kazao da je “veoma razočaran jer je upravo bezuspješno okončan osmi tender na kojem nije bilo zainteresovanih kupaca niti u naznakama postoji mogućnost da bi taj Rudnik mogao biti privatizovan u jednom paketu sa pljevaljskim”.
- Postoje najave stečajne uprave da se nakon završenog tendera javio neki potencijalni zainteresovani partner koji će obići to preduzeće. Gotovo identična situacija je u preduzeću “Nova Beranka” koje je privatizovano, ali zbog neriješenih imovinskih odnosa, više od sedam mjeseci 250 radnika je u velikoj neizvjesnosti - kazao je Vujović i dodao da do 15.avgusta očekuje potpisivanje kupoprodajnog ugovora u vezi sa privatizacijom beranske "Polimke" sa kompanijom “Koroški” iz Slovenije.
VIJESTI

Danas “Šlaufijada”

2006-07-29T02:07:00.000+02:00

Na talasima Lima danas se održava tradicionalna trka šlaufima, popularna ''Šlaufijada'' koja je kao tada jedintvena manifestacija, ustanovljena još prije skoro tri decenije.
Osim trke šlaufima, u kategoriji omladinaca i maratonaca, planirano je i niz drugih disciplina i sportsko rekreativnih akcija.
Šlaufijadu je 1977. godine osmislila grupa tadašnjih omladinaca, da bi kasnije po uzoru na Berane trke šlaufima bile organozovane i u drugim gradovima bivše SFRJ - Mostaru, Banja Luci, Vrbasu... Uz nekoliko prekida, ovo je osamnaesta ''Šlaufijada'' u Beranama.
Trka šlaufa, uz obavezne skokove sa gradskog mosta i takmičenje u ronjenju, svake godine privuče veliki broj učesnika i posmatrača. Organizaciju je ove godine preuzela opštinska Turistička organizacija, uz podršku sponzora, i najavu da bi već sljedeće godine trebalo da preraste u regionalnu manifestaciju.
REPUBLIKA

Kraljevski grob na obali Lima

2006-07-23T13:33:00.000+02:00

Kreneš li od Berana preko Police razrovanim putem oko 30 kilometara stići ćeš u Azane. Staro je naselje u gornjem toku Lima. Pominje se u 12. vijeku. Okruženo je planinskim vijencima između sela Crniša, Goduše i Radmanca. Ovdje većinom žive Petrovići, Lukovići, Ivezići, Popovići i druga bratstva. Ovaj kraj ima bogatu onomstiku i toponime o kojima su pisali strani i naši naučnici, među njima Pavle Rovinski i Igor Kovaljevski, te akademici Milisav Lutovac, Mirko Barjaktarević, Miomir Dašić, dr Draško Došljak, književnik Miloš Ostojić i drugi. Ovaj kraj je bogat i mikro-toponimima: Crkvica, Podcrkva, Podcrkvenica, Selište, Vidin Do. Dobilo je ime Azane po božanskom svetilištu, idolu, piše Miloš Ostojić u knjizi “Vasojevići u svijetu onomastike”.
U Azanima su drevni grobovi, ćirilični natpisi. Na jednoj ogromnoj ploči dugoj dva metra, a širokoj 35 santimetara piše “vjeruj Hristu”. Zatim tri duga reda ispisana slova: “Kralj, i “reč”...” I ne postradah” a dalje se ne vide slova. Kamena nadgrobna ploča, koga kralja? Odakle je ovdje donesen i sahranjen. Čije su ruke urezale ova slova na kamenoj ploči. Nijesmo mogli znati. Tu su i drugi krstovi, i priča o vojvodi Petru Azancu, manastiru i boru starom više od 600 godina, kako je ovdje zasađen i kako su ga čuvali mještani da ga Turci ne posijeku. Ima priča, a koju su zabilježili i hroničari kako je vojvoda Petar okovao bor plehom i ekserima od zemlje u visini od 30 metara i tako ga sačuvao da ne bude posječen. Kod bora je i grob vojvode Petra Petrocića Azanca. Traje bor, priča i selo Azane. Istorija jednog kraja, zapisi, slovo, krstovi, drevni grobovi koje treba, zaštiti od propadanja.
Urađena je na starom zdanju nova crkva. Oformljeno je i Kolo srpskih sestara na čelu sa Slobodankom Luković. Crkvu svakodnevno posjećuju mještani, ima i mladih, pogotovu subotom i nedjeljom, kada dođu iz Berana oni koji tamo rade a nijesu zaboravili svoj zavičaj. Ulažu, skupljaju sredstva da rekonstruišu put kroz selo. Složni su pa će planovi koji su zamislili biti na vrijeme završeni. Ima i novih kuća, čini se da se zavičajci vraćaju svome kraju i da sopstvenim sredstvima stvaraju uslove za bolji zajednički život.
U Azane treba doći i vidjeti šta je sve šta je sve ovdje nekada bilo. A bio je manastir i u njemu ikone i knjige, sveštenici koji su, kažu ovdje, pisali molitvenike, psalme, o kojima postoje zapisi. Ovo je kraj gdje su dolazili kraljevi, velmoži, Nemanjići, jer je to prostor između Budimlja, manastira Sudikova, Đurđevih Stupova i Bijelog Polja. Kraj na kome je bilo mnogo manastira i crkava. Nije putopisac bez razloga zapisao da je dolina Lima novi Jerusalim. I zaista je to tako, ali uvjeriće se ona koji dođe ovdje i vidi sve to. Uvjeriće se i da je bila monaška škola u Azanima i da su tu stjecište nalazili učeni monasi i drugi spisatelji, pisali crkvene knjige. Ali vrijeme je učinilo svoje, baš kako zapisa Igor Kovaljevski: “Duša ovog naroda vezana je za obalu Lima, šumu, manastirske zidine i gdje god dođete pokazaće vam crkvu, ruševinu, prazni mermerni sarkofag”.
Tako kazuje i starica Gorica Ivezić o ovom kraju, o prošlosti, o sjaju i bogatstvu manastira.
- Sada se okupljamo oko crkve. Ona nam je sve, dom kulture, škola, biblioteka, zborište. Tu se i dogovaramo, sjedimo ispod bora, nadamo se boljim danima, sjutrašnjici. Tužno je što je ovaj kraj skoro napušten, što niko nije zaštitio ove spomenike, ove drevne grobove. Istina, mještani ih čuvaju ali nemamo sredstava da to saniramo kako treba - kažu nam u ovom kraju.
DAN

Humani ljudi zacjeljuju životne rane

2006-07-23T13:31:00.000+02:00

Kada je 13. oktobra 2004. godine u požaru koji je zahvatio baraku u Raseljeničkom naselju na Rudešu kod Berana život izgubio trogodišnji Aleksandar Mališić, čitav život njegove porodice nestao je u plamenu. Samohrana majka Rajka i djeca Miloš ( 18), Željko (11) i Željka (11) ostali su bez sina i brata, krova nad glavom i oskudnog pokućstva. Postali su socijalni slučajevi, kao i prije tragedije, ali sa ranom za čitav život i slabom nadom da će im neko pomoći da se opet skuće.

Nepune dvije godine nakon tragedije, četvoročlana Rajkina porodica ima dvosoban stan, koji je, kao socijalni slučaj dobila u stambenoj zgradi “Njemačka kuća” koju je finansirala Humanitarna organizacija “ Help”. Rajka radi u Osnovnoj školi “Radomir Mitrović” kao čistačica. Najstariji sin Miloš, ove godine je završio srednju školu, dok su blizanci Željko i Željka učenici osnovne škole.
Stan im je skromno opremljen. Komšije su im raseljenici sa Kosova i Metohije. Većinom starije osobe, pa se glasovi Željka i Željke čuju hodnicima zgrade razbijajući na taj način raseljeničku tugu i tragediju svoje porodice.
Rajka kaže da se u stan, koji joj je dodijelila SO Berane, preselila 9. januara, a da ga je opremila zahvaljujući pomoći humanih ljudi, humanitarnih organizacija, Crvenog krsta, Centra za socijalni rad, škole u kojoj radi, lokalne samouprave.
- Sada nam je već dobro. Radim i primam platu od 95 eura. Sa njom ne možemo da preživimo, ali sam do prije tri mjeseca honorarno radila u jednoj pekari i tako dopunjala porodični budžet. Tada sam slomila ruku i trenutno ne mogu da na taj način dodatno zarađujem, ali sam, nakon svega, ipak, zadovoljna kako živimo nakon svega što smo preživjeli - kaže Rajka.
Ona navodi da im je najbitnije da imaju krov nad glavom, a za ostalo će, kako kaže, lako. Ranije je dobijala i humanitarnu pomoć od organizacije “ Help”, koja je sada ukinuta zbog nedostatka novca i preusmjeravanja sve oskudnije pomoći prema onima kojima je potrebnija. Kaže da se nada da će završetkom školovanja i sin Miloš moći da nađe neki posao i da će porodica tada imati još bolje uslove za život. O trenutnim uslovima navodi da nijesu laki, posebno kada se primakne početak školske godine.
- Knjige, sveske, obuću i odjeću djeci kupujem na kredit. Na taj način ih opremim za školu, a onda tokom godine to otplatim. Jelovnik nam nije problem. Hranimo se onim što je najeftinije, a ne što je neophodno. Voće ne kupujemo, jer tako moramo. Osim duga od 100 eura za struju, nikome ne dugujem ništa, a čim mi se ruka oporavi i ponovo počnem da radim u pekari i to ću razdužiti. Prije mjesec dana Centar za socijalni rad me je pomogao sa 100 eura, a i jedno od djece će preko Centra na more. Kada se osvrnem na period od prije dvije godine, kada sam izgubila sina Aleksandra, obilježen je skoro izgubljenim osjećajem humanosti dobrih ljudi, koji su meni i djeci pomogli da prevaziđemo tragediju koja nas je zadesila - ističe Rajka.
Ona kaže da je period od tragičnog požara i gubitka djeteta obilježila rana koju neće preboljeti, ali i humanost ljudi, znanih i neznanih, učenika beranskih osnovnih škola koji su svojim prilozima pomagali svoje vršnjake, njenu maloljetnu djecu, koja će, takođe, ostati urezana u pamćenje tokom čitavog života. Zato se i ne žali i kaže “da je sada dobro i sa mjesečnom platom od 95 eura”. Brzo će joj se oporaviti polomljena ruka i ponovo će honorarno zarađivati u pekari.
DAN

Vjetar obrao voće

2006-07-23T13:30:00.000+02:00

Prema podacima Opštinskog sekretarijata za poljoprivredu, opštinu Berane su, u periodu od 18. juna do 16. jula, u tri navrata zahvatile elementarne nepogode praćene gradom i olujnim vjetrom. Prema globalnim procjenama, štete na voću i ratarskim kulturama iznose više od 500.000 eura.
Kako je saopštio Ranko Šćekić, savjetnik u ovoj instituciji, Opštinska komisija je procijenila samo štete nanijete 18. juna, kada je nevrijeme zahvatilo područja Gornjeg i Donjeg Zaostra, Rujišta, Zagrada, Police i Dapsića.
- Na tom području živi oko 1.800 domaćinstava, sa velikim brojem zasađenih ratarskih kultura i sadnica voća. Štete na usjevima i voću teško je tačno izračunati, ali je globalna procjena da one iznose oko 350.000 eura. O njima smo pismenim putem obavijestili Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede - istakao je Šćekić.
Prema Šćekićevim riječima, drugi i treći udar grada i olujnog vjetra, nas području beranske opštine desio se 10. i 16.jula, u reonu sela Šekular, a štete su izazvane na istim kulturama.
- Vjetar i grad na području ovog sela bili su toliko jaki i razorni da su, pored uništenog voća i povrća, pričinjene i velike materijalne štete na domaćinstvima i pomoćnim objektima mještana. Ove štete još nijesu nijesu procijenjene, ali će iznositi više od 500.000 eura gubitka za mještane pojedinih mjesnih zajednica u Beranama - procijenio je Šćekić.
DAN

Bez državnih obilježja

2006-07-23T13:25:00.000+02:00

Godinu između dva opštinska praznika obilježile su investicione aktivnosti, uprkos siromaštvu i teškoj privrednoj situaciji – ocijenio je predsjednik Skupštine Opštine Berane Relja Jovančević. On je na svečanoj sjednici povodom Dana opštine ukazao na niz značajnih infrastrukturnih projekata koji su realizovani u proteklih 12 mjeseci ili je njihova realizacija u toku.
- Skupština Opštine donijela je potrebna normativna akta, čime je skoro u potpunosti implementiran Zakon o lokalnoj samoupravi. Te značajne odluke izglasane su jednoglasno u lokalnom parlamentu. Time je stvorena infrastruktura za predstojeće lokalne izbore - rekao je Jovančević.
Predsjednik SO je dodao da je u vremenu za nama ''mnogo energije trošeno na političkom planu''.
- Ne znam da li je zrelo vrijeme, ali bi bilo vrijeme da se okrenemo radu i da u zemlji koja ima velike potencijale za pristojan život ne gledamo sa zavišću kako drugi žive - kazao je Jovančević.
Komentarišući odsustvo odborničkog kluba Demokrastke partije socijalista sa svečane sjednice, on je rekao da mu nijesu poznati razlozi i dodao da je to za njega neočekivan potez DPS-a.
Iz Opštinskog odbora DPS- a odmah nakon sjednice saopšteno je da je Klub odbornika te partije odlučio da ne prisustvuje svečanoj sjednici ''zbog krajnje ignorantskog odnosa lokalne vlasti prema državnim organima i simbolima države Crne Gore''.
Na zgradi opštine i u skupštinskoj sali, ni juče, kao ni za Dan državnosti, osim zastave grada, nije bila istaknuta državna zastava Crne Gore.
Predsjedniku opštine i građanima Berana, telegramom, praznik su čestitali predsjednik države Filip Vujanović, predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić, predsjednik Vlade Milo Đukanović, kao predsjednik Socijalističke narodne partije Predrag Bulatović.

Priznanja
Ovogodišnjim dobitnicima nagrade 21. juli, na jučerašnjoj sjedici uručena su najviša opštinska priznanja. Nagrade su dobili Udruženje pčelara ''Uljanik'', jedno od najstarijih udruženja te vrste u Crnoj Gori, kao i istaknuti sportisti i sportski radnici Milija Pjaković, predsjednik Atletskog kluba i Vučić Dobrašinović, predsjednik Bokserskog kluba ''Radnički''.
REPUBLIKA

Tragedija na Limu

2006-07-23T13:24:00.000+02:00

Slavko V. Nišavić (28) iz sela Donje Zaostro kod Berana utopio se juče oko 15.30 sati u Limu, dok je pokušavao da spasi jedno dijete, koje se davilo. Očevici pričaju, da je Slavko, na kupalištu, Ključevi skočio sa stijene da izvuče iz vode dijete. Ono je spašeno, ali Slavko nije izronio.
Potraga u koju su bili uključeni vatrogasci i pripadnici MUP-a nije dala rezultate. Tijelo nerećnog mladića pronađeno je tek oko 19 sati, kada je stigla specijalna ronilačka ekipa iz Podgorice. Nađen je na mjestu gdje je uskočio u vodu, ali na velikoj dubini i u vrtlozima. Istražni sudija Višeg suda u Bijelom Polju Atif Adrović rekao je da su ljekari sinoć pregledali tijelo i zaključili da se radi o klasičnom utopljenju.
REPUBLIKA

Koliko smo samo sijalica postavili

2006-07-21T13:35:00.000+02:00

Gradonačelnik Berana Relja Jovančević juče je, povodom Dana opštine - 21. jula i predstoje-ćih izbora, poručio građanima da je aktuelna lokalna vlast u protekloj godini, uradila znatno više od planiranog i u odnosu na finansijske mogućnosti.
- Zahvaljujući donatorima i budžetu Opštine, urađeno je niz važnih infrastrukturnih objekata u gradu, kao što su kompletni sadržaji u Ulici M. Mališića, V. Maslovarića i Svetog Save, uključujući i izgradnju parka, gdje su radovi u toku. Kada smo preuzeli vlast prije četiri godine, zatekli smo svega stotinak sijalica na uličnoj rasvjeti. Danas možemo konstatovati da je za taj period postavljeno oko 10 kilometara ulične rasvjete na području opštine, u šta je uloženo 400.000 eura iz budžeta - kazao je Jovančević.
On je podsjetio i na izgradnju kanalizacione mreže, čime su u dobrom dijelu riješeni glavni problemi, zahvaljujući ulaganjima lokalne uprave, dok je za izgradnju Vakufske kuće, do sada izdvojeno 6.500 eura, kako bi taj vjerski objekat imao sve neophodne sadržaje.
- Uz veliku pomoć i podršku međunarodnih humanitarnih organizacija USAID-a, CHF-a i Karitasa, uz znatno ulaganje Opštine, izgrađena je kanalizaciona mreža. Obezbijeđena je oprema za Komunalno preduzeće, izgrađen vodovod Buče-Dolac-Lužac, uz pomoć CHF-a, dok je “Karitas” finansirao izgradnju glavne ulice - kazao je Jovančević.
On je rekao da će izgradnja 3.500 kvadrata pijačn-og kompleksa početi u avgustu, uključujući i izgradnju zelene i kamionske pijace, sa isto toliko prostora i šetališta od limskog mosta do buvlje, odnosno stočne pijace u Talumu.
- Tvrdim da ova vlast nije uništila gradski prostor, kako se to može čuti iz pojedinih krugova u Beranama. Naprotiv, sačuvali smo prostor u gradu - poručio je Jovančević.
Na pitanje hoće li se ponovo kandidovati za gradonačelnika na predstojećim lokalnim izborima, Jovančević je kazao da nije siguran, ali da će SNP predložiti sigurno kvalitetnog kandidata po mjeri građana Berana.

DIREKTOR “SEDME SILE” HOĆE NA ČELO OPŠTINE?
Kandidaturu za gradonačelnika Berana, juče je najavio direktor i načelnik detektivske agencije “Sedma sila” Mihailo - Milo Marković.
On je na jučerašnjoj konferenciji za štampu kazao da je odluka o njegovoj kandidaturi donijeta na sjednici NVO “Generalni savjet detektivske policije “Sedma sila” za Crnu Goru i međunarodne asocijacije detektiva”.
- Razmisliću o kandidaturi za gradonačelnika. Podjele u građanstvu su prešle svaku granicu, ljudi se još dijele na četnike i partizane, unioniste i suvereniste, a posljedice su nesagledive - kazao je Marković.
On je istakao “da je bilo dosta predsjednika i gradonačelnika koji su ustoličeni po partijskim linijama što je dovelo do odvajanja od Vlade i vlasti”.
Na pitanje hoće li mu eventualno zasmetati to što je nedavno protiv njega pokrenut istražni postupak zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo prevare, Marković je kazao da je nevin sve dok se ne dokaže da je kriv.
VIJESTI

Gorak hljeb zbog prevare

2006-07-20T07:47:00.000+02:00

Iz Norveške je u posljednjih nekoliko dana u Crnu Goru deportovano više porodica iz Berana - saznaje Republika. Izgledi da neko od mnogobrojnih, koji su prije dvije godine trbuhom za kruhom vođeni lažnim obećanjima agencija, ostane tamo, svedeni su na minimum.
Deportovanja su, kako kažu povratnici, intenzivirana nakon završetka referenduma i sticanja nezavisnosti Crne Gore.
- Norveženi su do sada čekali i mogle su prolaziti priče o političkoj nestabilnosti. Sada je sa tim gotovo i deportovanja su nastavljena. Ubrzo u toj zemlji neće biti nikoga iz ovih krajeva ko je otišao kao i mi vjerujući u bajke - ispričala je jedna povratnica iz beranskog kraja, koja je sa suprugom i djecom u Norveškoj provela više od godinu.
Talas onih koji su se odlučili na odlazak u Norvešku Berane je zahvatio u prvoj polovini 2004. godine. Koliko je tačno ''emigriralo'' ne zna se precizno, ali se sa sigurnošću brojka mjeri stotinama. Godinu ranije Norvešku kao obećanu zemlju otkrili su Bjelopoljci, i svi se vratili.
Ljude sa sjevera Crne Gore na put za krajnji sjever zemljine kugle odvodile su priče raznih agencija koje su posredovale u dobijanju viza za neku od zapadnoevropskih zemalja. Iz tih zemalja u Norvešku naši ljudi su stizali ilegalnim kanalima, gdje su odmah smještani u logore za azilante, u kojima su se rušili njihovi snovi o ''obećanoj zemlji'', ''poslu i parama na pretek''.
Neki od prvih koji su otišli i odmah se vratili upozoravali su da je sve prevara agencija koje u svemu jedine zarađuju, ali su ljudi sa sjevera Crne Gore ipak dugo odlazili, nerijetko prodajući svu imovinu da bi obezbijedili novac za vize i putovanje.
- Mi na sreću nijesmo ništa prodali da bi otišli i imamo gdje da se vratimo, za razliku od nekih nesrećnika koji su prodali kompletnu imovinu, pa čak i podizali kredite. Bio je to tek jedan malo duži izlet, na koji su nas odvele lažne priče - kazala je ova žena koja je s porodicom vraćena prije dva-tri dana, ne želeći da joj se pominje ime.
Prema pričama Beranaca koji su ovih dana vraćeni, definisanjem državnog statusa Crne Gore i u drugim zapadnoevropskim zemljama u kojima naši ljudi borave u statusu emigranata, situacija se promijenila i one koji nijesu ranije legalizovali boravak i dobili papire, čekaju deportovanja.
Na odlazak u te zemlje naše građane odvodili su ekonomski motivi, ali budući da nijesu mogli dobiti ekonomski azil, oni su obično bili prinuđeni da izmišljaju priče koje bi im omogućavale privremeni politički azil. Najgore u svemu prolazila su djeca školskog uzrasta koja su u tim putešestvijima za svojim roditeljima gubila vrijeme, zaostajući po povratku za svojim vršnjacima i po dvije školske godine.
REPUBLIKA

Ulovljena mladica teška 16 kg

2006-07-19T09:04:00.000+02:00

U Tifranskom kanjonu rijeke Lim kod Berana ulovljena je mladica težine 16 kilograma i dužine preko metar. Ribu je upecao Zarem Duraković, član sportsko-ribolovnog Društva "Lim" i to je kapitalni primjerak za ovu rijeku. Ovakvi primjerci mogu se naći u Drini i Plavskom jezeru. Ulovljena je u sumrak, na štap “falkon”, akcije 100 grama, na mamac "glavinjare" težine 45 grama. "Borba" sa mladicom trajala je pet minuta, ali sam uspio zahvaljujući ravnom terenu, kaže Duraković.
POBJEDA

Pilana pod zemljom

2006-07-12T15:07:00.000+02:00

Kratkotrajno nevrijeme koje je prekjuče zahvatilo pojedina područja beranske opštine nanijelo je velike štete na putnoj infrastrukturi i imanjima pojedinih poljoprivrednih proizvođača. Najteže stanje je na području Šekulara, gdje je snažna bujica naprosto zatrpala pilanu Milovana Brakočevića, a velike štete su pričinjene i na području Gornjeg Zaostra.
Krizni štab beranske opštine izašao je juče u selu Šekular, gdje je snimljeno stanje, a prema riječima Ilije Markovića, predsjednika štaba, šteta će naknadno biti procijenjena.
- Snažna bujica pristigla je sa planine i nanosima zatrpala objekat pilane. Angažovanjem mehanizacije veći dio opreme je spašen, dok je manji dio, kao i alat, još uvijek zatrpan muljem i zemljom - istakao je Marković.
On je kazao da je prekjučerašnje nevrijeme zahvatilo samo pojedine djelove beranske opštine, a da je najteže stanje na seoskom području. Prema njegovim riječima, ugroženo je više infrastrukturnih objekata, a takva situacija, pored Šekulara, posebno je izražena u selu Gornje Zaostro.
DAN

Za dvojno državljanstvo 4.000 potpisa

2006-07-12T15:05:00.000+02:00

Akciju prikupljanja potpisa za dvojno državljanstvo, koju je pokrenula Srpska narodna stranka, u Beranama je do juče podržalo više od 4.000 građana. Akcija je počela prije dvadeset dana i bilo je planirano da traje do 15. jula, ali će zbog velikog interesovanja biti produžena do 1. avgusta. Prema riječima Radojice Živkovića, predsjednika OO SNS-a, odziv građana je iznad očekivanja.
- Da bi građanima izašli u susret rok za potpisivanje zahtjeva smo produžili do kraja mjeseca. Očekujemo da će do kraja jula biti prikupljeno više od 6.000 potpisa, što je iznad svih očekivanja. Na Ilindan spiskove ćemo predati centrali stranke, koja će ih proslijediti Vladi i Skupštini Republike Srbije i patrijarhu Pavlu - istakao je Živković.
Prema njegovim navodima, pokrenuta akcija dala je još jedan rezultat, a to je masovno upisivanje novih članova u tu stranku. Živković je naglasio da je za prethodnih petnaest dana stranki pristupilo dvjesta novih članova.
Zahtjevi za dobijanje dvojnog državljanstva, u Beranama se popunjaju u prostorijama OO SNS-a, kao i mjesnim odborima partije.
DAN

Moguć stečaj

2006-07-12T08:47:00.000+02:00

Sindikalna organizacija Hotelsko-turističkog preduzeća "Berane" iz Berana, obaviještena je juče da će u tom kolektivu, koji zapošljava 67 radnika, uskoro biti uveden stečaj. Kako je saopštio predstavnik Sindikata Milisav Praščević, tu informaciju, usmenim putem, dobila je predsjednica Sindikata Radmila Osmajlić od pomoćnika ministra turizma Nebojše Popovića, uz obrazloženje da Ministarstvo nije uspjelo da proda akcije tog kolektiva.
Praščević je podsjetio da je to suprotno dogovoru postignutom na zajedničkom sastanku predstavnika Ministarstva i zaposlenih u HTP -u, održanom 18. maja u Podgorici, kada je formirana i komisija za aukcijsku prodaju koja je imala zadatak, pored ostalog, i da procijeni vrijednosti imovine.
- Na na drugi sastanak 23. maja, nijesu došli predstavnici većinskog vlasnika Eurotirist GMBH, što je "miniralo" dogovoreno - kazao je Praščević.
Radnici su kazali da stečajnoj upravi neće dozvoliti ulaz u prostorije bilo kojeg od objekata HTP-a. Oni su podsjetili da im preduzeće duguje 17 plata, 12 toplih obroka i uplatu doprinosa, kao i to, da su zbog nagomilanih problema u preduzeću stupili u generalni štrajk tokom maja 2005. godine.
U momentu izbijanja štrajka, u posjedu HTP, bio je hotel "Berane", hotel "Komovi" u Andrijevici i motel "Lokve" na Lokvama kod Berana. U međuvremenu, Atlasmont banka je stavila hipoteku na hotel "Berane", koji je prodat tokom prošle godine.
Sindikalci HTP-a, tvrde da je, u posljednjih nekoliko mjeseci, održano oko dvadesetak zajedničkih sastanaka u Ministarstvu turizma, ali je neko, kako smatraju radnici, sav taj trud odbacio i donio odluku o uvođenju stečaja koji će usloviti odlazak radnika na Biro rada, sa čime se niko od njih ne slaže.
VIJESTI

Bolji otkup mlijeka

2006-07-12T08:45:00.000+02:00

Predstavnici MEDNEM projekta, predali su juče na upotrebu Udruženju stočara "Berane" kombi vozilo, vrijednosti 6.000 eura, za transport svježeg mlijeka sa područja Mjesne zajednice Polica. Kako su saopštili Krsto Zečević i Miroljub Šćekić, predsjednik i sekretar, Udruženje stočara će zauzvrat obezbijediti maksimalno snabdijevanje mljekare "Zora", ističući da je MEDNEM u cjelosti finansirao kupovinu tog vozila.
- Udruženje stočara planira proširenje linije otkupa kojom će biti, po prvi put, obuhvaćena mjesta Kaludra, Ržanica, Budimlja, Petnjik i Dapsiće. U ovom momentu, "Zora" dnevno preuzima oko 14 tona svježeg mlijeka, dok bi novim otkupnim linijama, ta količina bila uvećana za najmanje tri tone dnevno - kazali su Zečević i Šćekić.
VIJESTI

Štete od nevremena

2006-07-12T08:41:00.000+02:00

Nevrijeme koje je prije tri dana zahvatilo beransku opštinu, odnosno pojedina područja, pričinilo je znatne štete na putevima i imanjima. U MZ Šekular bujice, sa planine gdje je nevrijeme bilo najveće, pričinjene su znatne materijalne štete, a oštećena je i pilana Milovana Brakočevića.
Spasen je dio opreme, a još dosta alata je zatrpano. Beranski krizni štab obišao je ugroženo područje, a naknadno će utvrditi materijalnu štetu. Šef kriznog štaba Ilija Marković je saopštio da je štete bilo i u drugim mjestima te opštine.
VIJESTI

Adekvatan smještaj iseljava Riversajd

2006-07-06T09:26:00.000+02:00

Postupajući po privatnoj tužbi Rajka Markovića, iz Berana, Dragan Šćepović, sudija Osnovnog suda u tom gradu, održao je ročište sa tuženim raseljenicima sa Kosova i Metohije, smještenim u naselju Riversajd. Rješenje o zahtjevu Markovića o iseljenju optuženih raseljenika sudija Šćepović će, kako je najavio, donijeti u roku od 10 dana.
- Dok nam se ne riješi pitanje odgovarajućeg privremenog smještaja, kućice nećemo napuštati. U maju prošle godine, po odluci suda, tri mjeseca smo boravili pod improvizovanim šatorima od najlona. U septembru prošle godine Željko Šofranac, komesar Komesarijata za raseljena lica, kazao nam je da je postignut dogovor sa vlasnicima montažnih baraka i zemljišta i da možemo da se vratimo u kućice bez bilo kakvih problema - istakao je Bajram Šalja, jedan od optuženih raseljenika.
On je naveo da su raseljenici prije nešto više od 20 dana dobili ponudu od Komesarijata da devet porodica pređe u Kolektivni centar u Petnjici, što su oni odbili. Prema navodima Šalje, ponuđeni smještaj je neadekvatan, jer je devet porodica trebalo da bude smješteno u četiri odjeljenja. Iz tog razloga, kazao je on, raseljenici neće izlaziti iz objekata u Riversajdu sve dok se pitanje njihovog smještaja ne riješi na adekvatan način.
Oštećeni Rajko Marković podnio je krivičnu prijavu protiv republičkog komesara, Željka Šofranca, zbog zloupotrebe položaja. Prijava je u fazi prikupljanja izjava a, kako se očekuje, uskoro će osnovno javno tužilaštvo u Beranama odlučiti o njenoj osnovanosti. Šofranac se prijavom sumnjiči da je dezinformisao raseljenike o potpisanom novom ugovoru o zakupu objekata u Riversajdu, sa njihovim vlasnicima.
Odmah nakon te izjave Marković ju je javno demantovao, navodeći da su vođeni razgovori, ali da nije postignut dogovor, niti je potpisan ugovor o zakupu, upozorivši raseljenike da ne ulaze u blombirane objekte, najavljujući krivične prijave i optužnice.

U naselju 200 članova
U raseljeničkom naselju Riversajd smješteno je 29 porodica, sa više od 200 članova raseljenih Roma i Egipćana, sa Kosova i Metohije, koji tu borave od 2000. godine. Naselje je sagrađeno na zemljištu porodice Premović, iz Berana, koja ima i četiri objekta, dok su ostale kućice vlasništvo Rajka Markovića.
DAN

Heroin ispod tepiha

2006-07-06T09:21:00.000+02:00

Istražni sudija Višeg suda u Bijelom Polju Milan J. Smolović ispitao je juče Milonju Marsenića (22) iz Berana i odredio mu jednomjesečni pritvor zbog sumnje da je izvršio preprodaju droge. U zahtjevu za sprovođenje istrage, koju je podnijela zamjenica višeg tužioca Lepa Medenica, stoji da je Marsenić 3. jula ove godine u svojoj kući u Beranama ispod tepiha u jednoj od soba sakriveno držao pola grama heroina. Policija je pronašla drogu i uhapsila Marsenića istog dana.
DAN

Više od 100 Roma u školi

2006-07-06T09:19:00.000+02:00

Za narednu školsku godinu na području beranske opštine upisano je 27 đaka prvaka romske nacionalnosti. Time će u Beranama broj djece koja redovno pohađaju osnovnu školu preći broj od 100 učenika.
Prema riječima Smaila Pepića, predsjednika NVO “ Enfants”, koja se bavi pitanjem obrazovanja romskih učenika, još dva učenika bi trebalo da budu upisana, dok se pohađanju škole za šestoro djece protive njihovi roditelji. On kaže da će ta NVO pokušati da ubijedi roditelje i te djece da dozvole upis i pohađanje nastave, tako da postoji mogućnost da ove godine školu pohađa novih 35 malih Roma.
- Najveći problem za upis romske djece u škole predstavlja nedostatak dokumentacije, koju u pojedinim slučajevima ne posjeduju ni njihovi roditelji. Inače, prema našoj evidenciji, romske djece od šest do 18 godina ima 306, a školskim obrazovanjem ih je obuhvaćeno nešto oko trećine pa, iako ima pomaka na bolje, rezultati nijesu impresivni - istakao je Pepić.
Kako je on rekao u Beranama je samo Mirsada Kabaši učenica trećeg razreda Srednje stručne škole. Ona je prošle godine bila stipendista Fonda za stipendiranje Roma, a drugi razred je završila sa dobrim uspjehom.
DAN

U zatvor zbog mita

2006-07-06T09:18:00.000+02:00

Pred krivičnim vijećem Višeg suda u Bijelom Polju kojim je predsjedavao Drago Konatar juče je završeno suđenje Vladanu Vujoviću (22), iz Berana, zbog uzimanja mita, kao i Enisu Škrijelju (32), iz Novog Pazara, zbog davanja mita. Vujović je osuđen na dvije godine, a Škrijelj na šest mjeseci zatvora. Nakon saopštavanja presude oni su pušteni iz pritvora.
U optužnici, koju zastupa zamjenik višeg državnog tužioca Hasan Lukač stoji da je Vujović, radeći kao policajac na punktu Dračenovac kod Rožaja, 24. februara u kasnim noćnim satima, propustio bez pregleda kombi auto, novopazarskih registarskih oznaka (NP 172-76), za čijim upravljačem se nalazio Adem Mekić, iz Novog Pazara. Vlasnik kombija u kojem se nalazila tekstilna roba vrijedna 5.000 eura bio je Škrijelj, koji je, kako stoji u zahtjevu, za prolazak bez plaćanja dažbina, policajcu Vujoviću dao 200 eura, kaže se u optužnici.
DAN

Kravama se broja ne zna

2006-07-06T09:16:00.000+02:00

Broj goveda na području beranske i andrijevičke opštine, kao i postojeće količine raspoloživog mlijeka za otkup na tom području, variraju od institucije do institucije. Dok u opštinskom Sekretarijatu za poljoprivredu imaju podatak o 7.158 grla goveda, od čega 30 odsto čine krave za mužu, u Službi za selekciju stoke raspolažu podatkom o 9.431 grlu krava i steonih junica, a u Andrijevici taj broj iznosi 2.703.
Prema podacima te službe, na području Berana, Andrijevice, Rožaja i Plava ima ukupno 21.971 grlo krava i steonih junica.
Međutim, ako bi taj broj bio tačan, to bi značilo da broj muznih krava čini polovinu stočnog fonda čitave Crne Gore, što je i matematički nemoguće. Naime, prema operativnim podacima Ministarstva poljoprivrede, objavljenim u Službenom listu od januara ove godine, 42.000 grla goveda biće podvrgnuto turetulinskom testu, koji je obavezan za sve muzne krave. Taj broj bi trebalo da bude i konačan, jer se na taj test obavezno stavljaju sve muzne krave.
Prema saznanjima “Dana”, u Beranama i Andrijevici ne može da ima više od šest do 7.000 goveda, od čega bi dvije trećine trebalo da predstavljaju muzna grla. Naime, prema obaveznoj vakcinaciji krava u te dvije opštine maksimalan broj iznosi 4.000, a kako je saopštio naš izvor “to je lako provjeriti, jer se vodi uredna evidencija i kontrola, a Ministarstvo plaća vakcinaciju”.
U prilog pomenutom ide i podatak o osjemenjivanju krava na području Berana i Andrijevice koje se kreće od 50 do 200 grla mjesečno, zavisno od perioda u kojem se osjemenjavanje radi, a o čemu se takođe vodi uredna evidencija.
Prema sananjima “Dana”, broj grla znaće se tek naredne godine, do kada će trajati obilježavanje svih vrsta goveda, koja će morati da imaju matični broj. Ta akcija sprovodi se zbog propisa Evropske Unije, koja i finansira taj posao u Crnoj Gori.
Ono što ostaje nepoznanica, jeste kako se tako drastično razlikuju cifre o broju grla goveda. Po kojim metodama rade pojedine institucije i koji su razlozi tolike razlike.

Oko 30 odsto pašnjaka ostalo nekošeno
O drastičnom padu broja goveda na području Berana govori i podatak da više od 30 odsto pašnjaka i livada ovog ljeta neće biti pokošeno. Takođe, zvaničan podatak da se u beranskoj klanici za period od aprila do kraja juna zaklalo svega 30 teladi govori o drastičnom padu goveda na području te opštine, kao i podatak da beranska Mljekara “Zora” na području četiri opštine nikada nije otkupila i preradila više od 15.000 litara mlijeka dnevno.
DAN

Uređenje gradskog parka

2006-06-28T07:35:00.000+02:00

Preduzeće “Art Beton”, iz Podgorice, započelo je uređenje parka u Ulici Svetog Save u Beranama, u neposrednoj blizini gradske plaže. Finansijer radova je SO Berane, preko Agencije za uređenje i izgradnju, a ukupna vrijednost radova je 70.540 eura. Projektnu dokumentaciju uređenja parka uradilo je beransko preduzeće “MD Momo”.
Kako je novinarima saopštio Miloš Raičević, inženjer u Agenciji za uređenje i izgradnju, preduzeće “Art Beton” je dostavilo najpovoljniju ponudu na raspisani tender za uređenje parka, nakon čega su radovi i počeli.
- Rok za izvođenje radova je 25 radnih dana. Projektom je predviđeno popločavanje pješačkih staza u dužini od 1.100 metara kvadratnih, koje će biti obavljeno sa betonskim dvoslojnim pločama. Uz prethodno izvedene zemljane radove, biće postavljeni i ivičnjaci u dužini od 600 metara, kao i radovi na pripadajućoj uličnoj rasvjeti - istakao je Raičević.
Kako se očekuje, rok od 25 radnih dana trebalo bi da se uklopi u vremenski interval do 21. jula, kada se proslavlja Dan opštine Berane.
DAN

Dva odjeljenja prekobrojnih

2006-06-28T07:33:00.000+02:00

Ukoliko Ministarstvo prosvjete izda odobrenje, u beranskoj Srednjoj medicinskoj školi biće za narednu školsku godinu formirano osam odjeljenja prvog razreda, dva više nego što je predviđeno.
Pomoćnik direktora u ovoj školi Žarko Raičević rekao je da se za upis prijavilo mnogo više kandidata nego što je planirano, tako da je od resornog Ministarstva zatražena dozvola za formiranje još dva odjeljenja.
- Za upis se prijavilo čak 253 kandidata. Nadam se da ćemo dobiti odobrenje - kazao je Raičević.
Od kako je obnovljena Srednja medicinska škola u Beranama za upis svake godine vlada veliko interesovanje, jer gravitira čitavom sjeveru Crne Gore, a učenika ima i iz nekih gradova iz Srbije. Pored opšteg smjera, ova škola obrazuje srednje medicinsko osoblje i na laboratorijskom, stomatološkom, sanitarno-ekološkom, kao i farmaceutskom smjeru. Osim redovnih, Srednja medicinska škola svake godine ima i veliki broj vanrednih polaznika, koji su zainteresovani za dobijanje diplome ove ustanove.
Za razliku od Srednje medicinske, u drugim srednjim školama u Beranama, kojih ukupno ima četiri, nakon prvog upisnog roka ostalo je dovoljno mjesta za naknadno prijavljivanje kandidata.
Od 180 slobodnih mjesta za prvi razred u Srednjoj stručnoj školi, koja se, do sada, zvala Elektro-hemijsko-tehnička, popunjeno je 110. Najviše interesovanje pokazano je za smjerove eletrotehničara računara i elektrotehničara telekomunikacija, kao i za zanimanje frizer, gdje je upisano po jedno odjeljenje. Mjesta i dalje ima na svim drugim zanimanjima trećeg i četvrtog stepena, a zainteresovani učenici za prijavljivanje ne moraju čekati drugi upisni rok, već to mogu učiniti i do kraja ovog mjeseca.
U beranskoj Gimnaziji je ostalo još samo 14 mjesta za drugi upisni rok. Od planiranih 150, u prvom roku je popunjeno 136 mjesta. Prema novom programu, Gimnazija opšteg smjera od ove godine učenicima, pored redovnih, nudi i pet izbornih predmeta – engleski, opštu lingvistiku, funkcije u fizici, ekologiju i sportske igre.
REPUBLIKA

Poginula djevojčica

2006-06-28T04:27:00.000+02:00

Petogodišnja Jovana Rakočević iz Kolašina poginula je, a njeni roditelji Božidar (26) i Aleksandra (24) teško su povrijeđeni u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče oko 18.30 u mjestu Poda, na putu Ribarevine - Berane. Djevojčica je umrla na putu za bjelopoljsku bolnicu, dok je njen otac u kritičnom stanju prebačen u podgorički Klinički centar gdje je sinoć oko ponoći bio u komi. Jovanina majka Aleksandra smještena je na Hirurško odjeljenje bjelopoljske Opšte bolnice i prema riječima hirurga Duška Miladinovića nalazi se van životne opasnosti.
Prema nezvaničnim informacijama na mjestu nesreće, do udesa je došlo kada je Božidar, vozeći automobil “alfa romeo” (PG 673-73) iz pravca Berana skrenuo sa desne kolovozne trake i udario u autobus “Euro Šuntić” iz Berana (BP 383-05) kojim je iz suprotnog pravca upravljao Adem Uković (26). Niko od 15 putnika koliko ih je bilo u autobusu nije povrijeđen, dok je “alfa” od siline udara sletjela u obližnju njivu.
Beranac Novica Đurišić koji je prvi pritekao u pomoć Rakočevićima ispričao je “Vijestima” dramatične trenutke nesreće.
- Nalazio sam se u kombiju iza autobusa kada je došlo do udesa. Odmah sam izletio vani, nogom sam izbio šoferšajbnu i počeo da izvlačim povrijeđene. U tom su pritrčali i drugi ljudi i pomogli da se izvuku iz smrskanog automobila - ispričao je Đurišić koga smo zatekli na Hirurškom odjeljenju bjelopoljske bolnice.
Sat nakon nesreće, ispred bjelopoljske bolnice, pored rodbine i prijatelja porodice Rakočević, okupio se veliki broj Kolašinaca.
Uviđaj je obavio istražni sudija bjelopoljskog Osnovnog suda Jokan Varagić sa ekipom policije.
Božidar i Aleksandra Rakočević bave se ugostiteljstvom i u Kolašinu drže kafić.
Dok je trajao uviđaj, saobraćaj je bio u prekidu više od sat i po.
VIJESTI

Zahtjevi obrađeni, isplata po golubu

2006-06-19T13:01:00.000+02:00

Opštinska Komisija za procjenu šteta u Beranama razmišlja da u potpunosti obustavi svoj rad. Prema riječima Ilije Markovića, šefa, razlozi za takvo razmišljanje članova komisije su višestruki i njihov rad, nažalost, je uzaludan.
- S obzirom na to da, po ponašanju odgovornih, nema nikakvih mogućnosti za isplatu nadoknada za štete koje su pretrpjeli naši sugrađani, ne vidimo svrhu našeg daljeg rada. Takođe, u nekim sredstvima informisanja pojedini predstavnici republičke vlasti su davali informacije da su štete u Beranama precijenjene, što apsolutno ne stoji. Pored toga, po Beranama se priča da se procijenjene štete selektivno isplaćuju, po partijskoj liniji, pa je dalje bespotreban naš rad - istakao je Marković.
On je podsjetio da se Komisija u posljednjih nekoliko mjeseci triput obraćala nadležnima i da još nije dobijen ni jedan odgovor. Marković kaže da se komisija 22.marta obratila Slavoljubu Stijepoviću, zatraživši podatke o isplaćenoj šteti od elementarni nepogoda za 2005. godinu i da odgovor još nije stigao.
- Od Stijepovića smo potom tražili da pošalje stručnu ekipu u Berane, kako bi zajedno obišli oštećene objekte, ali ni na taj zahtjev nijesmo dobili odgovor, kao ni od premijera Mila Đukanovića, kojeg smo zamolili da se založi kod ministra Stijepovića, kako bi štete od elementranih nepogoda bile sanirane. Međutim, svi naši zahtjevi ostali su bez odgovora sa druge strane - zaključio je Marković.
Inače, Opštinska komisija za procjenu šteta je za prošlu godinu obišla i procijenila štete po 370 zahtjeva građana Berana, a one su procijenjene na 340.000 eura, dok su procjene šteta za 2006. godinu još uvijek nepotpune, a komisija je obradila blizu 100 zahtjeva.
DAN

“Rode” prelijeću Berane

2006-06-19T13:00:00.000+02:00

Prema zvaničnim podacima matične službe natalitet u Beranama još se “dobro drži”, a stopa prirodnog priraštaja je velika. Prema zvaničnim podacima, za prvih pet mjeseci ove godine rođeno je 345 beba, dok je u istom periodu broj umrlih osoba bio 150.
Broj novorođenih građana u ovoj godini mogao bi da obraduje svakog Beranca, kada bi se ta brojka odnosila samo na one koji žive u gradu. Međutim, stvarnost je nešto drugačija i pokazuje da je realan broj novorođenačadi u Beranama znatno manji nego što to statistika pokazuje.
Kako saopštavaju u matičnoj službi, broj rođene djece se odnosi na sve koji su rođeni u beranskoj bolnici, a ne samo na stanovnike te opštine.
- Svako dijete koje se rodi u bolnici u Beranama mi smo dužni da upišemo u Matičnu knjigu rođenih, bez obzira na to da li je stanovnik Berana ili ne. Prema našim saznanjima, broj djece iz opština: Plav, Andrijevica i Rožaje, koja se rode u Beranama, kao i raseljenih lica koja privremeno borave na teritoriji naše opštine, iznosi najmanje jednu trećinu, pa broj novorođenčadi domicilnog stanovništva u Beranama nije ni približno tako dobar kako izgleda - tvrde u matičnoj službi.
Ako se pomenuti podaci imaju u vidu, onda Berane dijeli sudbinu opština ugroženih padom nataliteta, mada, ako je za utjehu, još uvijek nije u zoni onih koje su zahvaćene “bijelom kugom”. Da se, nažalost, približava toj zoni pokazuju uporedni podaci sa prvim godinama prethodne decenije.
Prema tim podacima, 1991. godine u Beranama je rođena 641 beba, godinu kasnije 593, a 1993. godine Berane je dobilo 602 nova stanovnika. Najmanje je beba rođeno 1994. svega 586, a godinu kasnije “ rode” su rekordno posjećivale bolnicu jer je rođeno 657 beba.
No, ako je u Beranama broj porođaja u stalnom opadanju, broj smrtnih slučajeva se povećava.
Prema Gradskoj knjizi umrlih, u kojoj nijesu evidentirani slučajevi umrlih osoba na seoskom području, u ovoj godini je do 1. juna umrlo 150 osoba. Kako kažu u Matičnoj službi, ako se tom broju doda i broj umrlih osoba sa seoskog područja, ispada da je za pet mjeseci ove godine umro skoro isti broj građana, koliko ih je umiralo za godinu dana početkom prošle decenije.
Podaci te službe govore, da je na početku poslednje decenije prošlog vijeka najmanje smrtnih slučajeva bilo 1991. godine- 206, 1992. godine broj umrlih u Beranama iznosio je 226, godinu dana kasnije brojka je “pala” na 214, da bi se 1994. ponovo vratila na 226. Najveći broj smrtnih slučajeva zabilježen je1995. godine, kada je umro 251 Beranac.
Kada se imaju u vidu pomenute brojke, nije teško zapaziti da će broj rođenih u Beranama teško dostići brojke sa početka prethodne decenije, dok se, nažalost, broj umrlih osoba za pet mjeseci skoro izjednačio sa godišnjim brojem umrlih osoba od prije desetak godina.

Odselilo 10.000 stanovnika
Pored sve rjeđe odluke Beranaca na rađanje djece, sumornim demografskim podacima u toj opštini sigurno doprinosi i stalna migracija stanovništva. U periodu od 1991. do 2003. godine, Berane je napustilo više od 10.000 stanovnika, pretežno mladih pa, ako se ima u vidu ta činjenica, pad nataliteta i ne treba da čudi. Prema podacima popisa stanovništva iz 2003. godine, Berane je imalo 42.000 građana, ali, prema popisu, u opštini je te godine živjelo “ jedva” 35.000 stanovnika.
DAN

Počelo suđenje Spaleviću

2006-06-19T12:58:00.000+02:00

Pred tročlanim vijećem Višeg suda u Bijelom Polju, kojim je predsjedavao sudija Arif Spahić, juče je počelo suđenje Srđanu Spaleviću (26), iz Berana, zbog teškog djela protiv bezbjednosti saobraćaja. Prema optužnici koju zastupa zamjenik višeg državnog tužioca Hasan Lukač, 15. januara ove godine oko 21.20 sati, Spalević je na raskrsnici regionalnog puta Berane-Andrijevica, i pristupnog puta za naselje Buče, u mjestu Pešca, ugrozio javni saobraćaj i doveo u opasnost živote ljudi. Upravljao je “volvoom” (PG 629-24), koji je bio tehnički neispravan i bez položenog vozačkog ispita. Vozio je većom brzinom od dozvoljene i nakon što je prešao na suprotnu traku udario pješaka Dragišu Asanovića, koji je od posljedica udara poginuo - kaže se u optužnici.
Spalević je priznao krivično djelo koje mu je stavljeno na teret i istakao kako je bio zaslijepljen od strane teretnog kamiona koji je vozio sa dugim svijetlima.
- Zbog te zaslijepljenosti prešao sam na suprotnu traku i u trenutku kad sam namjeravao da se vratim na desnu stranu primijetio sam na sredini puta dva pješaka. Jedan od njih, Asanović, krenuo je trčećim korakom da se vrati na početni svoj položaj nakon čega sam ga udario - saopštio je juče Spalević, dodajući kako je Asanovića odvezao do beranske bolnice.
Kao svjedoci su ispitani i Milan Korać i Predrag Vučeljić.
DAN

Medicinska oprema od 10.000 eura

2006-06-19T12:57:00.000+02:00

Potpisivanjem Sporazuma o donaciji juče je beranskom Domu zdravlja uručena medicinska oprema vrijedna 10.000 eura. Nabavku opreme finansirao je “Karitas” sa 6.000 eura, dok će Dom zdravlja uplatiti 4.000 eura. Sporazum su potpisali dr Mersudin Musić, direktor Doma zdravlja, i Ervin Mandžukić, šef kancelarija “Karitas” u Beranama.
Po Musićevim riječima, Dom zdravlja je sada bogatiji za Trokanalni EKG, električni mikroskop, Medio pul sar, komplet za malu hirurgiju i termostat sa vodenim omotačem.
- Nabavka opreme je samo nastavak uspješne saradnje sa “Karitasom”, koja je započeta prije nekoliko godina i, nadam se, biće uspješno nastavljena narednih godina - istakao je Musić, dodajući da je ta organizacija u prethodnih godinu i po uložila u beranski Dom zdravlja 34.620 eura.
Podsjećajući da je “Karitas” jedan od partnera u projektu “Podrška sistemu zdravstva na sjeveroistoku Crne Gore”, koji je otpočeo 1. januara 2005. godine i traje do kraja 2007. godine, Ervin Mandžukić je istakao da će ova organizacija uložiti još 460.000 eura.
- Prema tom projektu, u saradnji sa Crvenim krstom, Kolom srpskih sestara i Domom zdravlja, organizovali smo kućnu njegu za stare i hendikepirane osobe. Preuzeli smo opremanje Doma zdravlja nedostajućom opremom, kao i organizovanje različitih kampanja, u šta će biti i utrošen pomenuti novac - istakao je Mandžukić, dodajući da postoji vjerovatnoća da se projekat nastavi i nakon 2007. godine.
On je naveo da je u prethodnom periodu za rekonstrukciju i medicinsko opremanje Gerijatrijske službe, nabavku sanitetskog vozila, kao i plaćanje zarada i doprinosa za dvije medicinske sestre, “Karitas” uložio 34.620 eura. Za dosadašnje troškove partnerskih organizacija, nabavku prehrambenih i higijenskih proizvoda za 200 korisnika kućne njege, organizovanje seminara, kampanji protiv droge i kampanje o hipertenziji, kazao je Mandžukić, “Karitas” je uložio još 140.553 eura.
DAN

Sam svoj majstor

2006-06-19T12:55:00.000+02:00

U Andrijevici, pored magistralnog puta koji vodi prema Plavu, na obalama Zlorečice, živi i radi sa svojom šestočlanom porodicom jedan od najpoznatijih stolara u Vasojevićima, pa i šire, Božo Radivojević. Koga god pitate, svako će vam reći: “Božo je najbolji majstor kojeg znamo”. I zaista je tako. Trebalo bi mnogo, mnogo kamiona da bi se pretovarilo sve ono što je ovaj vrijedni čovjek napravio od drveta i metala, a da uz to nikada nije imao reklamacije za bilo koji od svojih proizvoda. Te njegove rukotvorine danas ispunjavaju mnoga domaćinstva, ne samo u andrijevičkoj opštini, nego širom Crne Gore i Srbije, pa i mnogo dalje.
Božo ne voli da se fotografiše za novine, ne voli takve reklame jer, kako kaže, “njegovi proizvodi su njegova najbolja reklama”. Htjeli su da pišu o njemu mnogi novinari, ali je on to uvijek odbijao. Ali, ipak, pristao je da malo porazgovaramo za “Dan” , jer ovaj list često kupuje i najviše ga čita.
- Rođen sam 1954. godine, u selu Gračanici kod Andrijevice. Moj otac, Miličko, bio je poznati stolar i inovator. Odrastao sam uz njega, pomagao mu u radu i tako zavolio mašine i drvo. Sjećam se, bio sam đak osnovne škole, kada sam napravio drvena kolica sa pravim drvenim točkom, sastavljenim od više djelova. U osmom razredu, po šemi iz knjige, napravio sam elektromotor, koji se i danas čuva u školi na Murini - istakao je Radivojević.
Božo je završio srednju mašinsku školu i zaposlio se u andrijevičkoj fabrici “Termovent”. Radio je nekoliko godina, ali zbog nesporazuma sa rukovodstvom fabrike i načina kako se u njoj poslovalo, odlučio je da napusti društveni sektor.
- Kupio sam plac u Andrijevici, počeo da gradim kuću, a usput da osposobljavam svoju radionicu. Sve sam radio sam, nabavljao sam metalne profile iz Peći, Priboja i Prijepolja, kupovao elektro motore, sam konstruisao, sklapao i stavljao u pogon svoje mašine. Napravio sam dihtaricu, koja obavlja više operacija, frezer, strug za drvo i strug za metal, stonu bušilicu i mnoštvo drugog sitnijeg alata, neophodnog da bi se mogao baviti ovim poslom. Kasnije sam napravio gater i sistem za odvođenje strugotine. Tu sam vremenski utrošio više od pola godine, jer sam radio sve, praktično, sam. U međuvremenu sam konstruisao i osposobio za rad desetine mlinova za žito. Mnogi od njih i danas uspješno rade, pretvarajući kukuruz u brašno - naglašava Radivojević.
Kada je opremio radionicu Božo je polako počeo da osvaja tržište.
- U početku sam uglavnom radio kace i stolariju, vrata, prozore, lamperiju i patose, a kasnije namještaj, kuhinjske elemente i stepeništa. U čitavom poslu jedino mi je pomogla supruga Nada. Ubrzo sam se pročuo, ljudi su čekali i po pola godine da dođu na red, jer nijesu htjeli da traže drugog majstora. Registrovao sam privatno preduzeće, koje je radilo punih deset godina, ali kada sam bio u najboljoj životnoj snazi, obolio sam od srca i morao sam otići u penziju, koja sada iznosi 70 eura - ističe Radivojević.
Ovom vrijednom čovjeku bolest je teško pala, ali je, ipak, nastavio da radi u onim granicama, u kojima mu to zdravstveno stanje dozvoljava, jer jednostavno ne može da podnese da bude beskoristan.
- Čovjek da bi se bavio ovim poslom mora da ima veliku volju, da poznaje drvo, da zaviri u svaku njegovu poru, jer i ono ima dušu i pruža otpor kada se sa njim postupa kako ne treba. Kad mu se prilagodite, ono postaje pitomo i toplo. Morate imati sluha da ga obradite, a uz sve to potreban je i dobar alat, a naročito oštar, čemu ja posvećuje veliku pažnju. Čovjek mora biti posebno skoncentrisan i priseban, jer rad na ovim mašinama je veoma opasan. Za čas možete ostati bez prstiju ili ruke, ako nijeste dovoljno pažljivi - pojašnjava najpoznatiji stolar u Vasojevićima, dodajući da nikada nije bio korisnik nikakvog kredita.
- Uvijek sam se oslanjao na samog sebe. Nuđeno mi je više puta da budem član ove ili one partije. Uvijek sam to odbijao. Mene je interesovao samo rad. To je najbolja stranka. Ne volim ucjene, podmićivanja. Volim slobodno mišljenje svakog pojedinca. Sa svojih deset prstiju uspio sam da napravim kuću, promijenim četiri auta, školujem četvoro djece i stvorim sve uslove za život, koji su potrebni jednom domaćinstvu - zaključuje Radivojević.
Inače, Božo radi i obradu metala na strugu, varilačke poslove, a najviše voli da inovira ili, kako kaže, da nauči mašinu da lakše obavlja određeni posao. On je zaista pravi univerzalac, jer nema skoro ni jednog posla da ga on istinski ne poznaje.

Očevim stopama
Božov sin, Željko, učenik je trećeg razreda Elektro škole u Beranama, a svoje slobodno vrijeme provodi uz oca.
- Volim mašine, sam sam napravio mini kombinirku za drvo i mali cirkular sa trofaznim motorom. Kopiram svog oca, ali ponekad ga prosto iznenadim nekom od mojih inovacija - naglašava Željko.
I zaista, sa puno divljenja gledali smo kako Željkove vješte ruke provlače drvene daščice kroz mašinu, koji su proizvod njegove mašte i sposobnosti. On je pravi primjer genetskog koda u porodici Radivojević.

Miličkova hidroelektrana
Miličko Radivojević, Božov otac, bio je čuveni majstor. Bavio se mnogim zanatima, a naročito stolarskim. Poslije Drugog svjetskog rata sagradio je u Gračanici, kraj svoje kuće, vodenicu i pilanu na vodeni pogon, u čijem se sastavu nalazila i stolarska radionica, a 1950. godine napravio je mini hidroelektranu. Koristio je vodu sa obližnjeg vrela, koju je akumulirao, a potom odvodio kanalom dužine 200 metara. Nabavio je dinamo mašinu od 24 volta, turbinu, a sve ostalo napravio od drveta. Prečnik turbina bio je 1.200 mm, pad vode iznosio je 20 metara. Napravio je konusnu kacu sa posebnom regulacijom lopatice, da se voda otvori i zatvori na turbini, odnosno da se centrala pusti u pogon ili zaustavi njen rad. Centrala je osvjetljavala dvije kuće, poslovni prostor pilane, stolarsku radionicu i vodenicu. Ugašena je 1963. godine, kada je Gračanica dobila struju.
DAN

Marković: Gladovaću do smrti

2006-06-19T12:52:00.000+02:00

Vlasnik detektivske policije "Sedma sila" iz Berana Mihailo - Milo Marković (78), poručio je iz bjelopoljskog zatvora da će od danas u šest časova stupiti u štrajk glađu jer su mu “ugrožena ljudska i građanska prava”.
Marković se već 12 dana nalazi u pritvoru koji mu je odredio istražni sudija Osnovnog suda u Rožajama zbog sumnje da je prevario Sadrija Tahirija iz Đakovice za 47.000 eura.
Tužilac u Rožajama tereti Markovića da je od Tahirija uzeo novac da bi mu pronašao sina Rustema kojeg je 27. aprila 1999. godine odvela srpska policija.
Marković je Tahiriju godinama podgrijavao nadu da će se kad-tad sresti sa sinom, uvjeravajući ga da ga je on već vidio te da "fino izgleda i da se popravio".
Protekle sedmice je i Cetinjanin Milorad Đukanović podnio tužilaštvu u Rožajama krivičnu prijavu protiv Markovića zbog prevare, tvrdeći da mu je u februaru 2002. godine dao 3.000 DEM kao avans da izvrši naplatu duga od od Užičanina Mirka Nikolića.
- Smješten sam u zatvor bez ikakvog zakonskog osnova i uprkos priloženim dokazima, istražni organi i ne pokušavaju da ubrzaju postupak. Prinuđen sam da štrajkujem glađu sve do iznemoglosti, odnosno do smrti uz odbijanje i medicinske pomoći - poručuje Marković.
VIJESTI

Pretučen sam ja, a ne Miloš

2006-06-18T10:57:00.000+02:00

Policajac Saša Šabotić iz Berana demantovao je juče optužbe sugrađanina Radovana Kastratovića koji je ustvrdio da je Šabotić pretukao njegovog maloljetnog sina Miloša, maltertirao njegovu porodicu, a da mira nije imao ni komšiluk.
- U dnevnom listu “Vijesti” od 17. juna 2006.godine pod naslovom “Policajac mi je pretukao sina” Radovan Kastratović iznio je niz neistina na moj račun, te ovim putem u obraćanju javnosti otvoreno i bez sitnih spletkarenja opisujem događaj koji se zbio te noći. Oko 1 sat sreo sam se sa Milošem Kastratović u noćnom klubu “Konekt”. U društvu sam bio sa prijateljem Samirom Kujovićem iz Berana. Nakon ulaska u lokal iz susjednog stola za kojim je sjedio Kastratović upućeno mi je niz uvredljivih riječi na nacionalnoj osnovi što je potrajalo par minuta. Nijesam reagovao, svjestan da radim kao policajac (te večeri nisam bio na dužnosti) već sam poslije izvjesnog vremena napustio lokal i uputio se prema centru grada gdje mi se nalazilo vozilo iza poslovnog centra "Evropa", a u blizini zgrade Kastratovića.
Dok sam prilazio vozilu zazvonio mi je mobilni telefon i dok sam obavljao razgovor iznenada su mi prišle dvije osobe, od kojih me jedna udarila sa leđa u glavu. U trenutku sam skoro pao od udarca da bih nakon nekoliko trenutaka uspio da uhvatim osobu koja me je udarila i u samoodbrani sam ga udario i odgurnuo od sebe nakon čega je pao na zemlju. Pretpostavljam da mi je udarac nanešen tupim predmetom jer je bol koji sam osjetio bio veliki. Nakon nekoliko minuta dotrčalo je više osoba koje su počele da me udaraju, a za koje sam kasnije saznao da su iz Kastratovićeve porodice.
Srećom, odmah su došle i moje kolege koje su me spasile linčovanja. Ne sjećam se više mnoštva uvreda i povika od Miloševe majke, a neke su bile “ubićemo te Turčine”, “zaklaćemo te”, da bi me u prisustvu mojih kolega ona pogodila kamenom u glavu, o čemu posjedujem urednu medicinsku dokumentaciju i fotografije. Vjerovatni razlog napada na mene je taj što sam u nekoliko navrata službeno izvršio pretres Miloša i njegovog brata, a o razlozima pretresa ne bih ovom prilikom, već se to može provjeriti kod inspektora CB Berane koji bi o tim osobama mogli reći nešto više.
Bolje bi bilo da je Milošev roditelj poveo računa o tome gdje je i u kakvom stanju njegov sin bio u 2.30 i kako provodi noći bez roditeljskog nadzora i da se kao roditelj zapita zašto je do toga došlo.
Napominjem, takođe, da mi je, usljed zadobijenih povreda, od ljekara određeno bolovanje - stoji u pisanom reagovanju Šabotića.

OTAC I BRAT RAZDVAJALI
Uprava policje saopštila je juče da je "zbog osnovane sumnje da su učestvovali u tuči 11. juna ove godine na Njegoševom trgu u Beranama, službenici Centra bezbjednosti Berana, uhapsili su Sašu Dž.Šabotića (29), policajca CB Berane, Miloša R. Kastratovića (18) i njegovu majku Dušanku V. Kastratović (53)".
- Na osnovu sprovedenih policijskih aktivnosti, sumnja se da su se oko 2.30 časova nakon ponoći, nakon kraće prepirke i svađe, te uz upotrebu predmeta, fizički obračunali Šabotić i Kastratović, a u obračun se umiješala i njegova majka Dušanka.
Otac i brat osumnjičenog Miloša Kastratovića, razdvajali su ih i sprečavali tuču do dolaska policije. Nakon kriminalističke obrade i ukazane ljekarske pomoći, osumnjičeni su pušteni, a policija utvrđuje relevatne činjenice, radi podnošenja krivične prijave. Protiv policajca Šabotića će biti pokrenut i postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti - navodi se u saopštenju.
VIJESTI

Pokušao da siluje staricu

2006-06-16T08:24:00.000+02:00

U Višem sudu u Bijelom Polju, pred krivičnom vijećem sudije Arifa Spahića, juče je završeno suđenje Dušanu Mimoviću zvanom Dule (40) iz Berana, optuženom za pokušaj silovanja sedamdesetosmogodišnje starice.
Prema optužnici, Mimović je 17. maja prošle godne u selu Sinožeta kod Andrijevice pokušao da uz upotrebu sile prinudi na obljubu P.V. (78). Optuženi je došao do kuće oštećene koja je spavala. On je ugasio sijalicu iznad ulaznih vrata, upao u njenu sobu, otkopčao kaiš na pantalonama, skinuo jorgan i ćebe sa starice a onda krenu i nju silom da svlači. Nesrećna žena se opirala i dozivala u pomoć. Mimović je udario pesnicom u glavu, a onda joj stavio i jastuk na glavu. Ona je zbacila jastuk koji je on ponovo pokušao da joj stavi na glavu.
Borba je trajala nekoliko minuta i pošto nije uspio da je siluje Mimović je pobjegao.
Zastupnik optužnice zamjenik višeg državnog tužioca Milosav Veličković smatra da je optuženi počinio djelo koje mu se stavlja na teret dok je odbrana zatražila oslobađajuću presudu jer nema ni jednog dokaza da je optuženi pokušao da siluje staricu, niti da je uošte on bio u njenoj kući te večeri kad je ona prijavila slučaj policiji. Presuda Mimoviću biće izrečena sjutra.
REPUBLIKA

Prevario Cetinjanina za 3.000 maraka

2006-06-15T22:11:00.000+02:00

Rožajski osnovni državni tužilac Milenko Magdelinić primio je krivičnu prijavu od Milorada Đukanovića, sa Cetinja, kojom se Mihailu-Milu Markoviću (78) stavlja na teret krivično djelo prevare. U Đukanovićevoj prijavi se navodi da je 22. juna 2002. godine Markoviću dao 3.000 maraka, kao zalog za pronalaženje i povraćaj duga od 80.000 DM, od njegovog kuma Mirka Nikolića iz Užica.
- U martu 1999. godine dao sam Nikoliću novac na zajam, od prodaje stana u Herceg Novom. Iako smo kumovi sa njim se od tada više nikada nijesam čuo, niti vidio. Odlučio sam da se obratim “Sedmoj sili” iz Berana i njenom načelniku, Milu Markoviću, koji mi se predstavio kao vrstan pravni stručnjak govoreći da je to za njega lak i jednostavan posao, koji će veoma brzo obaviti – stoji u Đukanovićevoj prijavi, u kojoj se dalje navodi da je Marković sa svojom saradnicom Draganom Čukić došao na Cetinje gdje mu je Đukanović predao priznanicu o dugu od 80 hiljada maraka i 3.000 maraka avansa.
Đukanović navodi da mu se Marković predstavio kao vrstan stručnjak, koji je riješio mnogo komplikovanih krivičnih djela.
- Povjerovao sam, misleći da se radi o iskusnom starom operativcu. Obećao je da će dug da naplati najdalje za tri mjeseca, ali se to nije dogodilo ni za tri godine. Poslije oko nedjelju dana tražio je od mene još 3.000 maraka, koje nijesam imao da mu dam, nakon čega mi se ponovo javljao, navodeći kako je stupio u kontakt sa Nikolićem, te da je predmet protiv njega predat sudiji, koji je trenutno na odmoru, da je stavio hipoteku na njegovu imovinu i mnoštvo neistina – kaže se u Đukanovićevoj prijavi, u kojoj stoji da se Đukanović obratio i vlastima u Užicu, od kojih je saznao da u tamošnjim tužilaštvima nije stigla nikakva prijava, te da se ne vodi nikakav postupak protiv Nikolića, navodno optuženog od “Sedme sile”.
Zbog istog krivičnog djela, Marković se od prošle sedmice nalazi u bjelopoljskom istražnom zatvoru, zbog osnovane sumnje da je prevario Sadrija Tahirija sa Kosova, od kojeg je uzeo 47.000 eura, kako bi mu pronašao sina, koji je nestao tokom ratnih dešavanja na Kosovu. Njemu je po zahtjevu zamjenika osnovnog državnog tužioca iz Rožaja, Harjana Kalača, istražni sudija Osnovnog suda, Milosav Zekić, odredio pritvor u trajanju do 30 dana.
DAN

Imanja prodaju, državljanstvo mijenjaju

2006-06-15T22:09:00.000+02:00

Oštra predreferendumska podijeljenost građana Berana nije se promijenila ni nakon održanog referenduma, nakon kojeg je obnovljena samostalnost Crne Gore. Nasuprot tome, linija koja je dijelila građane na pristalice jednog ili drugog bloka, čini se, postala je još deblja.
O tome najbolje svjedoči broj oglasa za prodaju imovine građana pa čak i grupna ponuda 30-ak stanovnika Mjesne zajednice Beranselo da prodaju svoju imovinu, kako bi se preselili u Srbiju. Povećan je i broj zahtjeva za izdavanje Izvoda iz matične knjige rođenih i Uvjerenja o državljanstvu, zbog traženja državljanstva Republike Srbije.
Dragutin Joksimović, poslanik u crnogorskom parlamentu i predsjednik OO SNP-a Berane, kaže da više od decenije “vlast ima manjina i određuje sudbinu većine građana koji stalno žive u Crnoj Gori”. Prema njegovim riječima, one koji u Crnu Goru dođu samo da glasaju, “ne dotiču katastrofalni rezultati vladavine njihovih namjesnika, niti na njihov status utiče status Crne Gore”.
- Nasuprot njima, za državljane Crne Gore koji žive u Srbiji njen status ima direktan uticaj i oni su sad stranci sa svim posljedicama toga. Oni nijesu imali i nemaju pravo glasa. Vlast koja na takav način opstaje, koja je uništila i unizila sve čega se dotakla, koja je u sprezi sa organizovanim kriminalom, koja ne smije uspostaviti pravnu državu jer bi sebe uhapsila, nikada ne može biti faktor pomirenja - istakao je Joksimović.
On je dodao da takva vlast u Crnoj Gori “samo i dalje izaziva podjele, sa velikim izgledom da dovede do nemira i sukoba velikih razmjera”.
Nasuprot Joksimovića, Draga Čantrića, predsjednika OO DPS- a, tvrdi da je ono što je najvažnije u cijeloj priči o referendumu i što predstavlja osnovu za život u Crnoj Gori, jeste” što ljudi i dalje žive jedni sa drugima, u komšijskim i rodbinskim odnosima, usmjereni jedni na druge, u dobru i zlu”. On navodi da se nijesu desili nemiri i sukobi koje su, kako je kazao, “neki predviđali i plasirali kao senzaciju”.
- Prave prijateljske kumovske i komšijske veze su opstale uprkos svim iskušenjima i to je ono što je najvažnije i najvrednije u ovoj našoj Crnoj Gori. Postreferendumsko vrijeme je pokazalo da svi ljudi žele mir i da je vrijeme sukoba davno iza nas, a podijeljenost u Crnoj Gori gubi svoju oštricu i ustupa mjesto pogledu usmjerenom u budućnost - istakao je Čantrić.
On je dodao da je čuo da je “ nekoliko pojedinaca stavilo svoju imovinu na prodaju”, naglašavajući da ne zna još ni za jedan slučaj takve prodaje. On je dodao da građani nemaju razloga za prodaju imanja i kuća, jer su dobili svoju kuću - Crnu Goru. Kako je naveo Čantrić, “u slučaju da to urade i odsele u tuđu kuću, tamo se, za razliku od Crne Gore, neće ništa pitati”.

Izdato 30 odsto više uvjerenja
Prema riječima Mira Vešovića, šefa Matične službe, broj zahtijeva građana za izdavanjem Uvjerenja o državljanstvu i Izvoda iz matične knjige rođenih se znatno povećao nakon 21. maja.
-Upoređujući broj izdatih dokumenata od 22. maja do danas sa istim periodom u prošloj godini, taj broj je uvećan za više od 30 odsto - tvrdi Vešović.
DAN

Polomljeno 15 kvadrata stakla

2006-06-15T22:08:00.000+02:00

Prije nekoliko dana beranska Hala sportova ponovo je kamenovana, i tom prilikom polomljena su stakla koja ujedno čine i dio krovne konstrukcije ovog sportskog objekta. Pričinjena materijalna šteta iznosi oko 500 eura. Prema riječima Gorana Zonjića, direktora Javnog preduzeća Sportski centar, koje upravlja beranskom sportskom salom, kamenovanjem Hale je izlomljeno 15 kvadrata stakla, koje je ujedno i dio njenog krova.
- Samo ova intervencija koju ćemo morati da uradimo koštaće oko 500 eura. Međutim, problem je što se slične stvari dešavaju u kontinuitetu i na svim staklenim površinama Hale, kao i na ulaznim vratima. Naše intervencije na saniranju šteta su samo u domenu “šminkanja” i kratkoročnog rješavanja problema, kako ne bi došlo do prokišnjavanja i ulaska vode koja bi izazvala još veće štete - istakao je Zonjić.
Prema njegovim riječima, Hala sportova radi u specifičnim uslovima u odnosu na sve ostale centre u Crnoj Gori. Zonjić navodi da je ona besplatan servis cjelokupnog beranskog sporta, a od samog otvaranja u rekonstrukciju tog i ostalih sportskih objekata u Beranama nije ništa uloženo. On je apelovao na roditelje onih čija djeca kamenjem oštećuju ovaj sportski objekat, da prihvate činjenice i reaguju kao odgovorni građani i pravi roditelji.
Inače, beranska Hala sportova od svoje izgradnje, 1981. godine, nema građevinsku dozvolu, Upotrebnu dozvolu, niti su radovi izvršeni na njenoj izgradnji ikada primljeni. Materijal koji je korišćen u njenoj izgradnji, posebno krovna konstrukcija, ne odgovara vremenskim uslovima koji vladaju na sjeveru Crne Gore.

Ništa od Stijepovićevih obećanja
Početkom maja u Beranama je boravio Slavoljub Stijepović, ministar rada i socijalnog staranja, koji je na sastanku sa beranskim sportistima obećao da će “ ubrzo poslati u Berane stručnu komisiju, koja će vidjeti šta može da se urgentno uradi na zaštiti od daljeg propadanja Hale sportova i Gradskog stadiona”. O neophodnim “ većim” radovima na sanaciji tih objekata Stijepović je kazao da se radi o velikim poslovima, koji iziskuju “ozbiljne i skupe investicije” i da će to biti predmet razmišljanja kandidovanja za radove koje će naredne godine izvoditi Direkcija javnih radova Crne Gore. Od tad, do juče Stručna komisija, čiju je posjetu najavio Stijepović, nije došla u Berane.
DAN

Slovaci će uložiti tri miliona eura

2006-06-14T14:04:00.000+02:00

Predstavnici firme OZ “Koveks” iz Slovačke boravili su juče u Rudniku mrkog uglja u Beranama gdje su sa predstavnicima te firme razgovarali o kupovini imovine Rudnika.
Prema riječima stečajnog upravnika Rudnika Dušana Bugarina tema razgovora bila je usaglašavanje predloga ugovora o privatizaciji Rudnika, a sljedeći sastanak je zakazan za ponedjeljak, kada bi trebalo da dođe do potpisivanja ugovora. On nije želio da precizira kakvi se predlozi usaglašavaju navodeći da će sve biti poznato narednog ponedjeljka. Kako je naveo Bugarin, pregovori o kupoprodajnoj cijeni su dogovoreni i ona iznosi 3.000.000 eura investicija u beranski rudnik i 100.000 eura uplate na žiro-raun, koja će biti izvršena do marta naredne godine.
Pregovori između te dvije firme trajali su do nekoliko dana prije referenduma u Crnoj Gori, a Slovaci su tada saopštili da će se javiti stečajnoj upravi odmah nakon referenduma. Sa zakašnjenjem od dvadesetak dana predstavnici te firme došli su ponovo u Berane i nastavili razgovore o privatizaciji.
VIJESTI

Stigla ponuda za četiri odsto

2006-06-14T14:03:00.000+02:00

Manjinski paket akcija Ministarstva finansija u Hipotekarnoj banci, ponuđen na Nex Montenegro berzi početkom novembra, našao je juče kupca.
Agenciji Mina-business je saopšteno da je za 3,87 odsto državnih akcija u Hipotekarnoj, posredstvom beranskog Monte brokera, ponuđena tražena cijena od 511,29 eura, što je jednako nominali.
Rok za evidentiranje naloga za kupovinu akcija na berzi je 15 dana nakon prvog u kojem kupac ponudi cijenu jednaku ili veću prodajnoj.
Akcije Hipotekarne banke prodaju se u paketu i nije moguće kupovati njegove djelove.
Većinski vlasnici banke od kraja prošle godine su italijanske porodice Gorgoni i Montinari i kompanija Ćerere iz Trsta.
VIJESTI

Mila brani 300 detektiva

2006-06-14T14:02:00.000+02:00

Ne osjećam se krivim, savjest mi je čista, ubija me ova neizvjesnost - poručio je iz bjelopoljskog zatvora Mihailo-Milo Marković (78), vlasnik detektivske agencije “Sedma sila”.
Protiv kontroverznog Beranca u rožajskom Osnovnom sudu vodi se istraga zbog prevare. Markovića osnovni tužilac u Rožajama sumnjiči da je prevario Sadria Tahirija iz Đakovice i uzeo mu 47.000 eura. Marković je, navodno, za taj novac trebalo da pronađe Tahirijevog sina Rustema koji je bez traga nestao 1999. godine. Sadriju je navodno govorio da mu je vidio sina i da će urediti da se konačno sretnu, da bi na kraju Sadri Tahiri prijavio Markovića.
On tvrdi da je osumnjičen na “pravdi boga" i da je “nevin kao jagnje” dobio pritvor do 30 dana.
- Sve su mi “smjestili” visoki funkcioneri istražnih i pravosudnih organa iz Rožaja i Berana kojima sam “stao na žulj” prije desetak godina oko jedne teške saobraćajne nesreće sa smrtnim epilogom, kod Rožaja. Angažovala me je oštećena porodica i na samom startu sam uočio dosta nelogičnosti tokom istrage. To je bio i osnovni povod da na sebe navučem gnjev tih lokalnih pravosudnih moćnika koji su dugo čekali priliku da mi se revanširaju - rekao je “Vijestima” Marković iz zatvora.
Ovo je, nastavlja on, “samo jedna u nizu golgota kroz koje je u međuvremenu prolazio”.
- Zbog toga sam se obratio predsjednicima Vlade i Skupštine, direktoru Agencije za nacionalnu bezbjednost, vrhovnom državnom tužiocu, zaštitniku ljudskih prava, predsjednicima Vrhovnog, Apelacionog i Višeg suda i drugih nadležnih institucija da se zauzmu da se što prije okonča ovaj postupak, te da mi se omogući da se u postupku branim sa slobode. Ukoliko ovakva agonija potraje biću prinuđen da se obratim i međunarodnim institucijama za zaštitu ljudskih prava. Čovjek sam sa narušenim zdravljem i svako duže zadržavanje u pritvoru po mene može biti fatalno - rekao je Marković.
On je poručio, da će, ukoliko se postupak oduži, stupiti u štrajk glađu.
- To je krajnja varijanta na koju ću biti prinuđen jer su ozbiljno ugrožena moja ljudska prava. Ozbiljno razmišljam da o svom položaju obavijestim i međunarodnu detektivsku asocijaciju koja će, siguran sam, s obzirom na to da sam ja njen uvaženi član, poslati najmanje 300 detektiva da protestuju ispred zgrade suda u Rožajama - poručio je vlasnik “Sedme sile” sa službenom legitimacijom koja nosi tajnu šifru “Džejms Bond”.
Na kraju razgovora sa novinarom “Vijesti”, u prisustvu službenika zatvora, Marković, bivši kandidat za predsjednika Crne Gore, najavio je skoriji dolazak advokata Toma File koji će ga braniti u daljem post-upku.
- I Toma, kao i mnogi drugi kojima sam pomogao u životu, ima veliku obavezu prema meni jer sam njegovog oca spasio sigurne smrti. Kunem se da je sve istina što sam ispričao - zaključio je Marković.
Profesor geografije Milo Marković radio je dugo kao novinar za više listova. On tvrdi da je njegova NVO “Sedma sila” razriješila brojna ubistva i druga teža krivična djela. U jednom od intervjua je kazao i da je učestvovao u rasvjetljavanju otmice sina Lepe Brene i Bobana Živojinovića, mada to do sada niko nije potvrdio.
Nekoliko dana prije referenduma, Marković je održao konferenciju za novinare na kojoj je najavio da će se u avgustu u podgoričkom Sportskom centru “Morača” održati kongres detektiva jugoistočne Evrope i Balkana kojim će on predsjedavati, a koji navodno finansira crnogorska Vlada.

SADRI JE NAMJERAVAO DA UBIJE KOŠTUNICU
Marković je “otkrio” neke detalje “iz koverte sa pisanim stranicama koje su umjesto kod novinara završile kod nadležnih na reviziju”.
- Taj isti Tahiri tražio je 2000. godine da kod mene kupi pištolj jer je namjeravao da izvrši atentat na Vojislava Koštunicu, tadašnjeg predsjednika zajedničke države, produženu Miloševićevu ruku koga je smatrao odgovornim za nestanak svog sina. O tome sam pismeno obavijestio KFOR. Što se samog Tahirija tiče uvijek ću mu biti zahvalan što mi je tokom ratnih dešavanja na Kosovu u Juniku 1999. spasio glavu. U znak te zahvalnosti punih godinu i sedam mjeseci sam tragao za njegovim sinom bez ikakve nadoknade. Nekoliko godina se nijesam susretao sa njim, a on je to vrijeme iskoristio da se “uortači” sa mojim protivnicima koji su mi izgleda zaista dobro smjestili - ispričao je Marković.
VIJESTI

Po pravdu kod međunarodnih sudova

2006-06-13T10:01:00.000+02:00

Nedavno je održan sastanak rukovodstva manjinskih akcionara HTP Berane, na kojem je zauzet čvrst stav da radnici neće prodavati svoje akcije. Manjinski akcionari su, kako kažu, ogorčeni nezakonitim poslovanjem sadašnjeg vlasnika, “Euroturist GBMH” iz Podgorice, koji je 15.marta 2003. godine privatizovao ovaj kolektiv.
Kako je “Danu” saopštio Miomir Ćorac, predsjednik manjinskih akcionara HTP Berane, “dosadašnji vlasnik namjerava da ponovo proda preduzeće i to prećutno, kako je i dosad rađeno, kada su otuđivani pojedini objekti, kao što je Gradska kafana”. Ćorac kaže da je sve to urađeno bez saglasnosti manjinskih akcionara, kojih ima 210.
Prema riječima Nova Račića, člana rukovodstva manjinskih akcionara, nijedan od 18 radnika hotela Komovi, koji se nalazi u sastavu HTP Berane, nije prodao svoje akcije.
- To nećemo ni uraditi, jer sadašnji vlasnik još jednom pokušva da uskrati naša prava. Ovaj kolektiv je do privatizacije poslovao veoma uspješno i bez gubitaka. Od kao nas je preuzeo novi vlasnik “kola su otišla niz brdo”. Uplata pazara nije išla redovnim putem preko banke, već direktno na ruke. Koliko je nama poznato, Finansijska policija pronašla je pronevjeru od oko 630.000 eura, ali ni dosad nijesu preduzete konkretne mjere. Dvaput smo se obraćali Međunarodnoj kancelariji za ljudska prava u Bijelom Polju, koji su izlazili na lice mjesta i utvrdili niz nepravilnosti u radu. Prinuđeni smo da naš slučaj prijavimo Međunarodnom sudu za ljudska prava i potražimo zaštitu, jer je očigledno da naše institucije ne rade svoj posao - istakao je Račić.
DAN

Čantrić oslobođen

2006-06-13T09:58:00.000+02:00

Vijeće Višeg suda u Bijelom Polju kojim je predsjedavao Vidomir Bošković juče je oslobodilo Manojla Čantrića (49), iz Berana, optuženog za teško djelo protiv bezbjednosti saobraćaja. U obrazloženju presude se ističe da dokazima i vještačenjem tokom postupka nije dokazano da je Čantrić izvršio djelo koje mu je bilo stavljeno na teret.
Prema optužnici, Čantrić je 15. septembra 1998. godine oko 14.30 sati na putu Berane-Andrijevica u mjestu Sućeska, ne pridržavajući se zakona o bezbjednosti saobraćaja, išao nedozvoljenom brzinom. Prešao je tom prilikom upravljajući “BMNj” (IG 504-54) na suprotnu traku i sletio u rijeku Lim. Njegov saputnik Petrašin Šoškić iz Berana je smrtno stradao, kaže se u optužnici.
DAN

Zdravom ishranom protiv bolesti

2006-06-13T09:56:00.000+02:00

Crnogorsko društvo za borbu protiv raka formiralo je nedavno podružnicu u Beranama, a za njenog predsjednika je izabran dr Muho Muratović, specijalista urgentne medicine. Kako je saopšteno, program rada beranske podružnice je usmjeren ka školskoj omladini i radu sa mladima.
- Stalna tema na predavanjima i okruglim stolovima je prednost zdravog načina života. Najvažniji doprinos tome daju pravilna i zdrava ishrana i stalna fizička aktivnost. Treba uvažavati i upozorenja o štetnosti pušenja i obavezno poštovati Zakon o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda, što je druga tema kojom će se baviti novootvorena podružnica. Ljekari i ostali predavači će na predavanjima prenositi znanja o prevenciji i mogućnostima liječenja od raka - saopšteno je iz Crnogorskog društva za borbu protiv raka.
DAN

Starcu polomili rebra

2006-06-13T09:55:00.000+02:00

Službenici beranskog centra bezbjednosti procesuirali su krivičnu prijavu osnovnom državnom tužilaštvu u tom gradu protiv Sada Škrijelja (55) i njegovih sinova Seada (26) i Hanela (24) iz bihorskog sela Javorovo, kod Berana. Oni su osumnjičeni da su nanijeli teške tjelesne povrede rođaku Mahmutu Škrijelju (75), iz istog sela, koji se usljed zadobijenih povreda već nekoliko dana nalazi na Hirurškom odjeljenju beranske bolnice.
Kako je “Danu” saopšteno iz Odjeljenja bezbjednosti u Petnjici, do sukoba između rođaka došlo je protekle nedjelje.
- U sukobu su korišćeni drveni kolac i konopac, kojim su napadači pokušali da vežu porodicu svojih rođaka. Nakon prijave o sukobu, izvršen je uviđaj na licu mjesta, kada su pronađeni pomenuti predmeti. Osumnjičeni su privedeni u stanicu policije, nakon čega su predati u CB Berane, gdje su dali izjavu, nakon čega je slučaj procesuiran osnovnom tužilaštvu - saopšteno je iz Odjeljenja bezbjednosti u Petnjici.
- Povrijeđenom Mahmutu Škrijelju polomljena su četiri rebra i ima krvne podlive po tijelu. Radi se o teškim tjelesnim povredama koje, na sreću, za sad, nijesu opasne po život, saopšteno je iz beranske bolnice.
“Dan” nije uspio da razgovara sa povrijeđenim Mahmutom, jer nije dozvoljen ulazak u šok sobu u kojoj se nalazi. Prema riječima njegovog sina Saka, do sukoba sa porodicom Sada Škrijelja je došlo nakon pokušaja njegovog oca da ga zaštiti od rođaka.
- Sa prvim komšijama i rođacima ne govorimo već tri mjeseca, kada smo imali prvu svađu. Prije nekoliko dana, kamion pun materijala za izgradnju kuće, koju sam nedavno započeo, zakačio je i oštetio Sadovu ogradu. Tada je Sado preskočio ogradu i udario me pesnicom u leđa, a jedan od njegovih sinova pokušao je da me veže konopcem i udarao me pesnicom u glavu. Mada je prije dva mjeseca operisan, otac je pokušao da me zaštiti, a Sadov sin Hanel ga je udario kocem po leđima. Drugi njegov sin, Sead, ga je udario nogom. Moja sestričina pokušala je da ga zaštiti, ali ju je Hanel bacio na ogradu - istakao je Sako Škrijelj.
On je dodao da je nakon toga slučaj prijavio policiji u Petnjici, a potom povrijeđenog oca prebacio do bolnice.
DAN

Pucnjava na aerodromskoj pisti

2006-06-13T09:45:00.000+02:00

Zamjenik osnovnog državnog tužioca, Rasim Jašarević podnio je juče istražnom sudiji bjelopoljskog Višeg suda Milanu J. Smoloviću zahtjev za sprovođenje istrage protiv Beranca Borisa Labana (30), zbog sumnje da je izvršio pokušaj ubistva. Kako se Laban nalazi u bjekstvu za njim je izdata potjernica.
U zahtjevu piše da je Laban 14. maja, oko 18 sati, na aerodromskoj pisti u Beranama, ispalio jedan hitac u sugrađanina Dragana Joksimovića (43). Tom prilikom Laban se nalazio u “audiju” (BA 455-88). Nakon što je Joksimović krenuo da bježi niz obližnju livadu, Laban je ispalio još nekoliko hitaca koji ga nijesu pogodili.
VIJESTI

Vozač autobusa u pritvoru

2006-06-11T12:12:00.000+02:00

Istražni sudija Osnovnog suda u Beranama Hilmija Sujković odredio je juče pritvor od 30 dana Ruždiji Kajeviću (44), vozaču autobusa "Nokić kompani" iz Rožaja, koji je prije tri dana učestvovao u nesreći na putu Berane - Rožaje, u kojoj su poginuli Sonja Vučeljić i Goran Pantović, dok su Milonja Vučeljić i Rabija Bralić zadobili teške tjelesne povrede.
Sujković je kazao da je Kajeviću određen pritvor zbog osnovane sumnje da je počinio "teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja".
Do nesreće je došlo, kako je saopšteno nakon uviđaja, kada je "mazda 626" (BA 310 -50), koja se kretala iz pravca Rožaja, a kojom je upravljala Sonja Vučeljić, iz još nepoznatih razloga, prešla u suprotnu kolovoznu traku i sudarila se sa autobusom "Nokić kompani", koji se kretao iz pravca Berana. Tom prilikom, Vučeljićka i Pantović su na licu mjesta podlegli povredama.
Sonja Vučeljić sahranjena je u petak u selu Košutiće kod Andrijevice, a Pantović je sahranjen juče u Beranama.
Iz Kliničkog centra u Podgorici je "Vijestima" juče saopšteno samo "da je Vučeljić živ", dok je devetnaestogodišnja Rabija Bralić i tokom vikenda zadržana na liječenju u Opštoj bolnici u Beranama. Dežurni ljekari su juče saopštili da život Bralićke nije u opasnosti.
VIJESTI

Lopovi “vole” alkohol

2006-06-11T10:03:00.000+02:00

U noći između četvrtka i petka nepoznati počinioci provalili su diskont pića “Dubak”, koji se nalazi u Ulici svetog Save, u strogom centru Berana. Diskont je vlasništvo Sava Dubaka iz tog grada. Lopovi su opljačkali dio robe koja se nalazila u diskontu, u vrijednosti 300 eura. Pored toga, provalnici su nanijeli štetu kidajući kablove kamera koje vrše video nadzor i odvaljujući dio eloksiranih vrata sa zadnje strane lokala.
Slučaj je juče prijavljen beranskoj policiji, čiji su službenici izvršili uviđaj na licu mjesta.
Kako je saopštio Dubak, sličan slučaj pljačke desio se i prije mjesec dana, ali su tada lopovi uzeli novac iz kase, dok robu nijesu dirali.
- Inspektor Goran Šćekić je taj slučaj brzo riješio, a dvojica pljačkaša su već u zatvoru. Nadam se da će i ovaj slučaj biti brzo riješen, a upućujem apel kolegama koji se bave trgovinom da ne kupuju alkoholna pića od nepoznatih ljudi, ili ako imaju takvih ponuda da to prijave policiji - zaključio je Dubak.
Inače, u posljednje dvije godine ovo je šesti slučaj provale pomenutog diskonta, a razriješena je samo pretprošla provalna pljačka. Diskont se nalazi u strogom centru grada, na svega stotinak metara udaljenosti od glavne beranske ulice.
DAN

Dvoje poginulo u direktnom sudaru

2006-06-10T02:15:00.000+02:00

Beranci Goran D. Pantović (51) i Sonja Vučeljić (42) poginuli su juče oko 15.30 u saobraćajnoj nesreći u mjestu Dapsiće kod Berana, dok su teško povrijeđeni Milonja Vučeljić (54) i Rabija Bralić (19) iz Rožaja.

Pantović i supružnici Vučeljić nalazili su se u “mazdi 626” (BA 310 - 50) koja je, kako je kazao istražni sudija beranskog suda Hilmija Sujković, krećući se iz Rožaja ka Beranama, iz za sada neutvrđenih razloga prešla na suprotnu kolovoznu traku i direktno se sudarila sa autobusom rožajskog preduzeća “Nikić kompani”.
Sujković je kazao da je “mazdom” upravljala Sonja Vučeljić koja je kao i Pantović na mjestu bila mrtva. Njen suprug, Milonja, je bez svijesti i sa više preloma dopremljen u beransku bolnicu, odakle je odmah transportovan u Klinički centar u Podgorici. Rabija Bralić je bila putnica u autobusu i ona je zbrinuta u beranskoj bolnici. Kako su saopštili dežurni hirurzi Hamdija Kolašinac i Blažo Stijović, djevojka je teško povrijeđena, ali, ukoliko ne bude naknadnih komplikacija, njen život nije ugrožen.
Uviđaju su, pored istražnog sudije Sujkovića, prisustvovali Nusreta Arapović, zamjenik osnovnog državnog tužioca i ovlašćeni službenici CB Berane.
Dalja istraga je u toku.
Sonja Vučeljić je bila vlasnica nekoliko poljoprivrednih apoteka u Beranama i Andrijevici. Prema nezvaničnim saznanjima, ona je sa mužem Milonjom, koji je bio profesor Školskog centra “Vukadin Vukadinović”, i Pantovićem, dugogodišnjim službenikom beranske “Izgradnje”, išla za robu.
I Vučeljići i Pantović roditelji su maloljetne djece.
VIJESTI

Grade seoski dom

2006-06-06T21:45:00.000+02:00

Mještani sela Marsenića rijeke i Navotine u avgustu prošle godine pristupili su izgradnji seoskog doma čija ukupna vrijednost iznosi 36.000 eura. Objekat će imati oko 400 m2 korisne površine u čijem sastavu se nalaze kapela, kancelarije Mjesne zajednice a planirane su i prostorije za ambulantu. Po riječima Veska Raketića, predsjednika odbora za izgradnju seoskog doma, zgrada je ozidana i stavljena pod krov, a ovih dana radi se na postavljanju stolarije. Planirano je da za nepunih mjesec dana objekat bude gotov kada će biti i njegovo svečano otvaranje.
- Veliku pomoć pružila nam je lokalna uprava koja je izdvojila 7.000 eura za ove namjene kao i privatni preduzetnik Darko Petrić, koji je obezbijedio čitavu krovnu konstrukciju, kao i šumska Uprava iz Andrijevice i njen direktor Ljubiša Fatić. Svesrdnu pomoć pružili su nam i naši ljudi koji se nalaze na privremenom radu u Danskoj. Ali, najveći teret svakako podnijeli su mještani koji su samodoprinosima i radom doprinijeli da napokon dobijemo i jedan ovako moderan objekat - istakao je Raketić.
Radovima rukovodi odbor u čijem su sastavu predsjednik Vesko Raketić i članovi Dragoljub Đeković, Milan Marsenić, Radenko Marsenić i Zoran Marsenić. Inače, sela Navotina i Marsenića rijeka čine jednu mjesnu zajednicu koja broji oko 120 domaćinstava. Ove godine planirana je i sanacija mosta na Limu koji povezuje ova sela sa magistralnim putem Berane-Plav jer je most ozbiljno oštećen i predstavlja pravi rizik prilikom prolaska automobila dok je saobraćaj za kamione i teretna vozila zabranjen.
Mještani su, takođe, za ovu godinu planirali izgradnju puta prema planini Balj, gdje se nalaze njihovi ljetnji katuni.
DAN

“Pet priča o ženama” u Beranama

2006-06-06T21:44:00.000+02:00

Nikšićko pozorište sa predstavom “Pet priča o ženama” večeras u 20 časova gostuje u Centru za kultura u Beranama. Ovaj komad je urađen po motivima dramskog teksta Mire Gavrana “Sve o ženama”, a diplomski je ispit studentkinja Akademije dramskih umjetnosti sa Cetinja u klasi profesora Bora Stjepanovića. Nakon premijere, septembra 2004. godine Nikšićko pozorište je istu uvrstilo u svoj repertoar.
U predstavi koja govori o ženama i njihovim problemima, pa i onim koji se odnose na relaciju muško-žensko i koja je urađena s ciljem da publiku nasmije do suza , ali i da pripadnice ženskog pola dovede do shvatanja njihovih života, ljubavi i suprotnog pola igraju Žana Gardašević, Jelena Nenezić i Bojana Knežević.
Scenografiju za ovaj komad uradila je Marija Džoganović, kostime Milena Martinović, a muziku Vladimir Đurišić.
DAN

Berane brisano sa mape javnih radova

2006-06-06T21:41:00.000+02:00

Predviđenim planom programa izvođenja javnih radova Direkcija javnih radova Crne Gore nije uvrstila nijedan projekat u beranskoj opštini i za nju, ovaj grad kao da ne postoje. Ako se tome doda da je u ranijem periodu bilo izraženo kašnjenje sa uplatama novca od koncesija, neisplaćena dugovanja u ranijem periodu po raznim osnovama republičke vlasti, stiče se utisak da je Berane diskriminisano u odnosu na gradove iz okruženja.
Prema riječima Relje Jovančevića, predsjednika SO Berane, u posljednje vrijeme nema problema sa naplatom iz Egalizacionog fonda, koji je, uz naplatu prireza, jedan od glavnih stavki punjenja opštinskog budžeta.
- Međutim, neprijatno sam iznenađen saznanjem da u programu Direkcije javnih radova nije uvršten nijedan projekat iz Berana. Direkciji smo za 2006. godinu kandidovali rekonstrukciju ulice koja vodi od raskrsnice Svetosavske i Ulice 13. jula, pored Gimnazije i Opšte bolnice, do Auto moto društva. Nažalost, taj projekat nije prošao, i u ovoj godini Direkcija neće izvoditi radove ni na jednom projektu na teritoriji beranske opštine - istakao je Jovančević.
Vlatko Peković, sekretar Sekretarijata za finansije u SO Berane, potvrđuje Jovančevićeve navode o “ manje- više redovnoj isplati iz Egalizacionog fonda”, dodajući “da se diskriminacija prema Beranama obavlja na drugi način”.
- Bilo koji projekat da kandidujemo, on se odbija ili se sa njegovom realizacijom odugovlači. Podsjetiću samo na nekoliko primjera, koji o tome govore. Realizacija projekta mini centrale čeka već godinu i po dana, jer nadležno ministarstvo nije odredilo cijenu kilovata proizvedenog u mini centralama. Sve ostalo je spremno za realizaciju projekta, čak i novac, koji je obezbijedio CHF. Pored toga, preko Vlade smo se obratili Evropskoj investicionoj banci za dodjelu kredita od 500.000 eura za izgradnju kolektora za prečišćavanje voda, čime bi riješili problem korita Lima. Mada je projekat dobio sve pohvale na sastancima koje smo imali, našem zahtjevu nije udovoljeno, a sredstva su dobili Nikšić i Podgorica, čime se stiče lažna slika o uspješnosti pojedinih lokalnih samouprava - ističe Peković.
On je naveo da se početkom proljeća pismom obratio i Ministarstvu turizma, sa zahtjevom da se u ovoj sezoni rekonstruiše regionalni put Berane- Polica - Trpezi, koji je u turističkoj sezoni izuzetno frekfentan, ali da još nema odgovora.
- Zahtijevali smo potpunu sanaciju uništenog puta i klizišta, ali je i taj zahtjev prošao kao i svi ostali, bez realizacije. Na jesen se u Crnoj Gori održava Donatorska konferencija, pripremili smo i za nju nekoliko projekata, ali me strah da i oni ne prođu kao i ostali, jer je više nego očigledno da je za aktuelnu vlast Berane slijepo crijevo - zaključuje Peković.

Zaboravljen dug od 400.000 eura
Kao poseban vid diskriminacije Berana, Peković je istakao problem finansiranja takozvane radne grupe, koja je oformljena za čuvanje imovine bivše “Fabrike sulfatne celuloze i papira”. Peković navodi da se Vlada obavezala da finansira 15 radnika angažovanih u te namjene, da je to rađeno do avgusta 1999. godine i da je tada prekinula sa izvršavanjem svoje obaveze.
- Od tada je Radna grupa na budžetu Opštine. Dug za finansiranje angažovanih radnika iznosi oko 400.000 eura, ali kao da niko ne razmišlja da izmiri tu obavezu. Na tom primjeru se možda i najbolje vidi o kakvoj se diskriminaciji Berana radi - navodi Peković.
DAN

Čantrić tvrdi da nije vozio

2006-06-06T21:36:00.000+02:00

Pred vijećem Višeg suda u Bijelom Polju, kojim je predsjedavao sudija Vidomir Bošković, juče je završeno suđenje Manojlu Čantriću (49), iz Berana, zbog teškog djela protiv bezbjednosti saobraćaja. Prema optužnici, Čantrić je 15. septembra 1998. godine, oko 14.30 sati, na putu Berane-Andrijevica, u mjestu Sućeska, upravljajući “BMNj” (IG 504-54) prešao na suprotnu traku i sletio u rijeku Lim. Njegov saputnik Petrašin Šoškić iz Berana je tom prilikom smrtno stradao, kaže se u optužnici.
U svom iskazu optuženi Čantrić je negirao djelo koje mu je stavljeno optužnicom na teret ponavljajući tvrdnje date istražnom sudiji da je za upravljačem auta koje se prevrnulo bio Šoškić.
Presuda će biti saopštena 8. juna.
DAN

Filipoviću dvije, Kastratoviću četiri i po godine

2006-06-06T21:34:00.000+02:00

Pred tročlanim krivičnim vijećem Višeg suda u Bijelom Polju, kojim je predsjedavao sudija Arif Spahić, juče je završeno suđenje Slavku Filipoviću (24,) iz Podgorice, i Luki Kastratoviću (25), iz Berana, zbog teškog djela protiv bezbjednosti saobraćaja . Filipović je osuđen na dvije, a Kastratović na četiri i po godine zatvora.
U obrazloženju presude sudija Spahić je istakao da je Filipović vozio brzinom od 69,4 kilometra na sat, iako je ograničenje 60 kilometra na sat. Da je Kastratović zaustavio vozilo ne bi došlo do nesreće, tako da je prihvaćeno da je osnovni propust na njegovoj strani. Filipoviću je ukinut pritvor.
Nakon izricanja presude advokat Velija Murić je kazao da je donesena kontradiktorna presuda i da će u ime svog branjenika Filipovića uložiti žalbu, dok je advokat Drago Pantović, takođe nezadovoljan kaznom za svog branjenika Kastratovića, najavio žalbu.
Optuženi Filipović je, upravljajući autom marke “micubiši - pajero” (PG 688-03), vlasništvo Direkcije javnih radova Crne Gore, 28. februara prošle godine u 15.20 sati ugrozio saobraćaj u Beranama na raskrsnici ulica D. Vujoševića i M. Jovančevića. Tom prilikom udario je u auto marke “opel kadet” (BA 311-87), za čijim upravljačem se nalazio Luka Kastratović iz Berana. Nije prilagodio brzinu uslovima saobraćaja i nije vozio sa opreznošću. Takođe, nije zauzeo položaj i nije se zaustavio kad je vidio auta sa lijeve i desne strane. Dalje u optužnici stoji da je Kastratović, koji je zadobio teške povrede, ušao u raskrsnicu bez prava prvenstva prolaza i tom prilikom su njegovi saputnici, braća Uglješa i Nikola Popović iz Berana, izgubili živote.
DAN

Osveštan hram Vaznesenja Gospodnjeg

2006-06-04T20:24:00.000+02:00

U beranskom selu Rovci na Spasovdan, 1. juna, osveštan je hram Vaznesenja Gospodnjeg sa hramovnim domom. Osveštenje je obavio episkop budimljansko-nikšićki Joanikije. Tom prilikom donatorima i ljudima koji su pomogli izgradnju Hrama uručena su odlikovanja, a obavljeno je i krštenje građana.
Obraćajući se prisutnima episkop Joanikije je kazao da se u Rovcima slavio praznik Vaznesenja Gospodnjeg na nebo i kad u njemu nije bilo hrama. On je naveo da je glava Crkve Gospod Isus Hristos, koji uvijek obitava sa svojim narodom, “i kojem vaistinu pripada svaka vlast, na nebu i na zemlji”.
- Ljubav prema Gospodu je dovela do izgradnje hrama na ovom svetom mjestu, da bi se sabrali. Slava Gospodu što nas je baš u ovom vremenu sabrao ovdje - istakao je episkop Joanikije.
On je naveo da je ta svetinja građena “da bi smo se okupljali i da bi ona gradila nas”.
- Razjedinjavanje i udaljavanje su se pojavili u našem narodu i došli smo do onog pogubnog vremena, kada živimo od dioba i razdioba. Ne treba tako da bude među braćom, već da živimo u slozi i ljubavi. Vjera naša je oslonac za budućnost, a Gospod je kadar da iskorijeni svaku mržnju među braćom - zaključio je episkop Joanikije.
Za doprinos i iskazanu ljubav, pažnju i zalaganje u izgradnju Hrama u Rovcima, arhipastirskom gramatom odlikovan je akademik Miomir Dašić. Dašić je bio i jedan od velikih donatora, kao i Rovčanin Milutin Tomović, koji živi u Kanadi.
Izgradnja hrama Vaznesenja Gospodnjeg u Rovcima koštala je oko 75.000 eura, ne računajući dobrovoljni rad mještana tog sela. Idejno rješenje hrama uradio je arhitekta Ranko Vukanić, koji nije naplatio svoj rad.
DAN

Šume gorjele i zbog piromana

2006-06-02T09:17:00.000+02:00

U okviru priprema za pojačanu opasnost od požara tokom ljeta, Štab civilne zaštite za teritoriju opštine Berane, pozvao je juče sva pravna i fizička lica da daju puni doprinos u sprovođenju preventivnih mjera radi sprečavanja izbijanja požara.
- Štab civilne zaštite upozorava da su najčešći uzroci izbijanja požara neoprezna upotreba vatre i neodgovorno ponašanje pojedinaca, a evidentni su i slučajevi namjernog podmetanja šumskih požara. U cilju sprečavanja pomenutih pojava u narednom periodu, svi nadležni organi preduzimaće energične i koordinirane mjere - navodi se u saopštenju Štaba civilne zaštite.
Vlasnici pogona za drvopreradu su u saopštenju upozoreni da drvni otpad odlažu na mjesta sa kojih nije moguće prenošenje i širenje vatre i da preduzimaju i ostale mjere protivpožarne zaštite u skladu sa propisima. Građani informacije o primijećenim požarima mogu dostavili službama koje rade neprekidno 24 časa dnevno, pozivom na brojeve telefona 93 - Opštinska vatrogasna jedinica i 985 - Centar za obavještavanje Odjeljenja za odbranu Berana.
VIJESTI

Asfaltna baza ponovo radi

2006-06-02T09:16:00.000+02:00

Stanovnici Ržanice kod Berana, koji se protive radu asfaltne baze, najavili su juče da će ponovo tražiti pomoć od Ministarstva zaštite životne sredine, kako bi zaustavili rad tog postrojenja, kojem je Ekološka inspekcija 5. maja zabranila rad. Vlasnik asfaltne baze je kompanija “Integral inženjering”.
Razočarani nepoštovanjem rješenja Ekološke inspekcije, grupa mještana je 25. maja blokirali put do postrojenja. Dozvolu za prolaza kroz naselje kamiona, koji su asfaltnu bazu snadbijevali sirovinama, je, prema riječima vozača, dao predsjednik MZ Donja Ržanica Nasto Ralević.
Mještani Ržanice tvrde, da uprkos tome što je isto rješenje uručeno i zastupnicima “Integral inženjeringa”, to postrojenje radi u proteklih nekoliko dana.
U rješenju inspekcije se navodi, da kompanija "Integral inženjering” nema potrebne dozvole i saglasnosti za rad, zbog čega je zabranjeno puštanje u rad asfaltne baze, drobiličkog postrojenja i betonjerke “bez prethodno pribavljenih potrebnih dozvola za rad od nadležnih organa”.
Rješenju je potpisala glavni ekološki inspektor Vesna Zarubica, a u njemu se navodi da će ta inspekcija i dalje nadzirati sve aktivnosti u vezi sa tim objektom.
Asfaltnu bazu je od firme GP "PUT" iz Sarajeva u julu 2005. godine kupio “Integral inženjering” iz Banja luke, koji ima registrovano preduzeće u Crnoj Gori. Zemljište na kojem se nalazi sporni objekat, vlasništvo je AD "Poljoprivreda i šumarstvo" iz Berana, koje je, sa “Integral inženjeringom” sklopilo ugovor o zakupu zemljišta 1. 10. 2005. godine, na rok od 10 godina.
Sporni objekat počeo je sa radom prije mjesec dana kada je dio mještana Ržanice protestovao zbog toga i zatražio pomoć od nadležnih službi. Građani su, na protestima, saopštili da je prije više od 15. godina, ta asfaltna baza instalirana za potrebe rada "Sarajevo puta", koje je imalo saglasnost mještana za rad na rok od dvije godine. Izbijanjem rata na prostorima bivše države, radnici tog preduzeća su napustili Berane, i asfaltna baza od tada do prije mjesec dana nije radila.
VIJESTI

Izostao vještak

2006-06-02T09:14:00.000+02:00

Pred vijećem sudije Vidomira Boškovića, u Višem sudu u Bijelom Polju juče je, zbog protoka vremena, iznova počelo suđenje Berancu Draženu V.Bojoviću (29) koji je optužen za "teško djelo protiv zdravlja ljudi".
U optužnici koju zastupa Milosav Veličković navodi se da je Bojović bez odgovarajuće stručne spreme i odobrenja za rad, kao student treće godine stomatološkog fakulteta na prištinskom univerzitetu, u prizemlju porodične kuće u Beranama otvorio privatnu stomatološku ordinaciju i bavio se liječenjem i popravkom zuba građanima Berana.
- Dok je 10-godišnjoj Martini Šćekić 13. januara 2005. obavljao pregled i uklanjao lijek iz zuba zbog nestručno ukazane ljekarske pomoći djevojčica je umrla, navodi se u optužnici. Martini, učenici četvrtog razreda OŠ u Polici kod Berana, pozlilo je na zubarskoj stolici. Bojović je djevojčicu prevezao do hitne pomoći ali ljekari nijesu mogli da joj pomognu.
Prije početka suđenja predsjednik vijeća je obavijestio prisutne da vještak sudsko-medicinskog odbora Medicinskog fakulteta u Beogradu prof. dr Branimir Aleksandrić zbog zauzetosti nije mogao da prisustvuje suđenju i pojasni nalaz. Bojović je ostao pri iskazu datom na ranijem suđenju kada je osporio navode optužnice.
Nijesam koristio antišok terapiju, injekciju ili sprej - kazao je tada Bojović.
VIJESTI

U 120 splavova 15 posada

2006-05-27T22:32:00.000+02:00

Sa samog izvorišta Lima iz Plava juče je tačno u podne krenula sedma tradicionalna rafting regata koja će trasu dugu 135 kilometara preći u tri etape. Juče je pređena planirana maršuta od Plava do Berana, a danas će rafteri nastaviti put Bijelog Polja, da bi u nedjelju bili na planiranom cilju u Prijepolju.
Organizator limske regate je PSD “Kolovrat” iz Prijepolja pod pokroviteljstvom turističkih organizacija Prijepolja, Berana i Plava, a sponzor ove manifestacije je preduzeće “Eko meduza” iz Bijelog Polja.
Limom je zaplovilo oko 120 splavara podijeljenih u 15 posada sa 15 gumenih čamaca. Ove godine po prvi put u regati učestvuje i PSK “Hrid” iz Plava.
- U okviru sekcije ekstremnih sportova ove godine po prvi put nastupama kao klub i nadam se da ćemo i narednih godina biti učesnici ove regate - kaže šef sekcije Hajris Šiljković.
Dragoljub Simović zvani Simo splavar, vođa regate, očekuje uspješnu maršrutu na zadovoljstvo svih učesnika.
Vodostaj je izuzetno dobar i očekujemo veliki broj bukova, koje ćemo nadam se uspješno savladati a po prvi put imamo i vrijeme koje je toplije vani nego u vodi - kaže Simović.
Skender Šarkinović, turistički radnik iz Plava ne krije zadovoljstvo regatom i prvo učešće na njoj splavara Hrida.
- Limska rafting regata predstavlja ujedno i vjesnik turističke sezone u Plavu, a značajno je takođe i što od izvora Lima do njegovog ušća spaja gradove i ljude kao i njihove kulture - kazao je Šarkinović.
DAN

Porodični džeparac 25 eura

2006-05-27T22:31:00.000+02:00

Šezdesetpetogodišnji Miloš Radovanić i njegova supruga Stojanka, zajedno su sa ostalim nealbanskim življem 1999. godine pred albanskim terorom napustili Peć. Tada je i počelo stalno seljenje njihove porodice iz jednog u drugi grad u potrazi za, kako kažu, iole pristojnim životom.
Sa Milošem i Stojankom su krenula i njihova već odrasla djece. Prva stanica porodice Radovanić bilo je selo Vinicka u blizini Berana. Tu su se zadržali nekoliko mjeseci, a onda im je rođak na korišćenje ustupio kuću u obližnjem selu Donja Ržanica.
Berane je, objašnjava Miloš, prilično siromašna opština u kojoj jednostavno nije bilo budućnosti za njega i njegovu porodicu. Tražili su posao, kucali na mnoga vrata, ali bezuspješno. U jednom trenutku u kući ih je bili sedamnaestoro, među kojima priličan broj djece, i to gladne.
“Zajednica” više nije mogla da opstane. Svi su posebno pokušavali da prehrane svoje porodice. Svako je otišao na svoju stranu, trbuhom za kruhom. - Rođak nas je nazvao jednog dana i rekao da mu je potrebna kuća i da se moramo iseliti. Put nas je doveo ovdje, u Podgoricu – sjeća se Miloš.
Radovanići su našli jeftin stan u Donjoj Gorici i tu pokušali da organizuju život. I niska cijena kirije bila je previsoka za 50 eura koliko prima Miloš, kao vrstu naknade za izgubljeni posao na Kosovu, ili možda izgubljeni život. Smiješno je, kaže, što taj novac ne može da podigne ovdje u Podgorici, nego za njega mora da ide u Prijepolje, tako da pola sume ode na prevoz, a od ostatka njih dvoje treba da žive do sljedećeg mjeseca.
Nemaština ih je potom dovela u jednosobni stan najstarijeg sina, koji živi sa suprugom i šestoro djece. Miloš i dalje traži posao, ali ga svuda, kaže, odbijaju zbog starosti.
U zgradi na Vrelima Ribničkim, izgrađenoj za izbjeglice iz Bosne i Hercegovine, Miloš je primijetio stan u kojem niko nije živio. Tražio je od nadležnih institucija dozvolu da se Stojanka i on usele, objašnjavajući im situaciju u kojoj se nalaze, ali to nije urodilo plodom, pa je Miloš bukvalno provalio unutra. Ovdje supruga i on žive već neko vrijeme, bez ikakvih problema. Ali i pored činjenice da niko ne pokušava da ih iseli iz stana, Miloš i dalje uporno piše pisma tražeći da se legalizuje njegov boravak u ovoj zgradi. Odgovora još nema, a on se sjeća svoje velike kuće u Peći i ona četiri hektara zemlje pored nje...
DAN

Rafalnom paljbom policija spriječila sukob

2006-05-22T21:01:00.000+02:00

Tridesetak minuta nakon prvih nezvaničnih informacija o navodnoj pobjedi Bloka za nezavisnu Crnu Goru na referendumu, u Beranama je došlo do incidenta prilikom kojeg je policija rafalnom paljbom pucala u vazduh. Vinovnik incidenta bio je mladić u kožnoj jakni, prema nezvaničnim inforamcijama inspektor Centra bezbjednosti Berane Lazar Babović, koji je motorom, sa crnogorskom državnom zastavom, došao pred okupljene građane. Turirajući motor Babović je dodatno iritirao okupljene pristalice Bloka za zajedničku državu koji su se uputili prema njemu nakon čega je okrenuo motor a okupljeni su ga gađali kamenjem. Iz kordona policije, koji se nalazio na gradskom trgu, ispaljena je rafalna paljba u vazduh a iz mase odgovoreno tvrdim predmetima, prilikom čega je povrijeđen policajac Bruno Zečević.
Posredovanjem Relje Jovančevića, predsjednika SO Berane, i ostalih funkcionera lokalne samouprave, tenzije su pale, a građani su nastavili čekanje zvaničnih rezultata sa jučerašnjeg referenduma.
Sinoć, oko ponoći, na glavnom gradskom trgu u Beranama bilo je oko 200 policajaca naoružanih dugim cijevima, kao i više stotina građana okupljenih ispred štaba Bloka za zajedničku državu.
Ni nakon ponoći, okupljeni građani se nijesu razilazili očekujući zvanične rezultate referenduma. Okupljeni su skandirali: “Gotov je, lopovi, ovo je Srbija”.
Nakon prvih nezvaničnih rezultata koji su objavljeni, pristalice Bloka za nezavisnu Crnu Goru slavlje su započeli vatrometom, kao i vožnjom automobila gradom, ali, na sreću, do ponoći do kontakta sa pristalicama suprotnog bloka nije došlo.
DAN

Za srećan put u školu

2006-05-22T10:57:00.000+02:00

Oko 170 polaznika vrtića "Radmila Nedić", budućih prvaka osnovne škole, održali su preksinoć, peti po redu, tradicionalni "Maturski bal" pod nazivom "Prošli dani u vrtiću, srećno svakom prvačiću", a koji je pozdravio veliki broj njihovih sugrađana tokom defilea Ulicom Mojsija Zečevića.
Budućim prvacima i njihovim roditeljima, obratio se direktor vrtića "Radmila Nedić" Mirsad Mulić, koji je, čestitajući učesnicima bala završetak obrazovanja u vrtiću, podsjetio da je riječ o tradicionalnoj manifestaciji koju polaznici završnih razreda predškolskog vaspitanja održavaju već pet godina.
Mulić je rekao da je ta ustanova ove godine prihvatila ukupno 456 polaznika, uključujući područna odjeljenja u Polici i Petnjici, te da predviđena predškolska znanja uspješno stiču i djeca Roma sa područja beranske opštine, a u sklopu projekta "Romska obrazovna inicijativa".
Prije nekoliko dana, vrtić "Radmila Nedić" proslavio je i 56. godina postojanja i rada, a tom prilikom njegovi polaznici i vaspitači priredili su bogat kulturno-zabavni program.
VIJESTI

Otac i sin na slobodi

2006-05-20T09:12:00.000+02:00

U Osnovnom sudu u Beranama juče su saslušani Redžo Latić (69) i njegov sin Senad (35) koji su u srijedu bili akteri incidenta u njihovom selu Lagatori.
Redža Latića saslušao je istražni sudija Hilmija Sujković, a Senada Milovan Spasović. Sujković je saopštio da je Režo kazao da je pucao u samoodbrani, tako da nije bilo osnova za njegovo dalje zadržavanje. Pušten je i Senad, iako je osumnjičen za pljačku i nanošenje teških tjelesnih povreda.
Incident između oca i sina dogodio se prošle srijede ispred porodične kuće u Lagatorima, kada je, kako su u Sudu ispričali Latići, Senad kamenicama napao Reža, koji je nakon toga upotrijebio pištolj i zapucao u vazduh.
To nije bila prva svađa između oca i sina. Prije godinu i po Senad je letvom tukao Redža koji se od zadobijenih batina desetak dana oporavljao na hirurškom odjeljenju Opšte bolnice u Beranama.
Senad posljednjih godina boravi na privremenom radu u Njemačkoj, a njegov otac Redžo u Luksemburgu. Prema nezvaničnim saznanjima, kad god bi jedan drugog zatekli u porodičnoj kući u Lagatorima, dolazilo je do svađe.
Oni su pred sudijom ispričali da su se u srijedu zavadili zbog politike. Reždo je tvrdio da je njegov sin zatvaran u Njemačkoj, navodno zbog kriminala.
VIJESTI

Slovenci pobjegli od “Polimke”

2006-05-19T09:20:00.000+02:00

Petnaest dana nakon odluke Skupštine akcionara AD Polimka iz Berana da prihvata privatizaciju tog kolektiva od strane Holding kompanije Koroški iz Slovenije, nikakvog odgovora od te firme, kao ni Agencije za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja nema.
Prihvatanje Skupštine akcionara da bude prodat paket akcija u visini od 66 odsto, bio je i posljednji zahtjev slovenačkog partnera da uđe u privatizaciju beranske fabrike kože. Mada je taj zahtjev ispunjen, zasad, nikakvog odgovora sa druge strane nema.
Prema riječima Ranka Veljića, predsjednika Sindikata AD Polimka, zaposleni su očekivali da već bude isplaćena prva rata otpremnina u visini od 2.000 eura.
- Obećanje Vlade o visini od 4.000 eura za radno mjesto zainteresovanim radnicima zasad nije ispoštovan. Za taj vid napuštanja radnog mjesta prijavilo se 68 radnika, a prema dogovorima, prva rata, u visini od 2.000 eura, već je trebalo da bude isplaćena. Predstavnici Koroškog se poslije ispunjenja naših zahtjeva uopšte nijesu javili i više ne znamo šta da mislimo o najavama privatizacije naše firme - zaključio je Veljić.
Pregovori između kompanije Koroški, AD Polimka i predstavnika Agencije za prestrukturiranje privrede traju od septembra 2004. godine. Tada je i raspisan tender za prodaju većinskog paketa akcija, koji posjeduju Vlada Crne Gore i fondovi. Pregovori između zainteresovanih strana su jednom prekidani, a obnovljeni su prije manje od godinu dana, da bi prije nekoliko mjeseci ušli u završnu fazu.
Koroški je tokom pregovora zahtijevao da Vlada preuzime na sebe investicioni kredit Polimke, da se nađe rješenje za višak radnika i na kraju da posjeduje paket akcija od 66 odsto, a ne 50,017, koliko je bilo na prodaju raspisivanjem tendera.
U svojoj ponudi, slovenačka firma se obavezala da će zaposliti 60 radnika, a još 30 u naredna tri mjeseca od privatizacije, kojima garantuje bruto plate od 375 eura, ponudivši investiciona ulaganja od 6.700.000 eura. Koroški se obavezao i na isplatu dužnih ličnih dohodaka radnicima po minimalnoj cijeni rada, koje iznosi po 2.000 eura.
Kako su predstavnici Polimke tražili izradu socijalnog programa zbrinjavanja radnika, Vlada je preuzela na sebe obavezu da svakom zainteresovanom radniku isplati po 4.000 eura u dvije rate.
U AD Polimka trenutno se kao zaposleno vodi blizu 120 radnika. Proizvodnja u tom kolektivu prekinuta je prije više od tri godine, a radnicima se duguje više od 30 minimalnih ličnih dohodaka. Krajem 2003. godine, radnici tog kolektiva su stupili u štrajk koji je trajao 15-ak dana, da bi nakon obećanja nadležnih o brzoj privatizaciji i pokretanju proizvodnje u tom kolektivu, isti bio prekinut. Mada je bilo najava od više firmi iz Rusije i Italije da su zainteresovani za privatizaciju tog kolektiva, na raspisani tender javila se samo kompanija Koroški, sa kojom se pregovara više od godinu ipo dana.
DAN

Trube za kraj

2006-05-19T09:19:00.000+02:00

Pjesmom i igrom u Kafe baru “Zona” u glavnoj beranskoj ulici, kao i “vozićima” oko gradske fontane, beranski maturanti su juče obilježili kraj školske godine i “đačkog doba”. Njihovo višesatno druženje privuklo je pažnju starijih Beranaca, koji su šetajući glavnom ulicom i sjedeći u nekom od brojnih lokala u glavnoj ulici, evocirali uspomene na “stara, dobra vremena”. Tokom višesatne proslave maturanata, pjevale su se narodne i zabavne pjesme, “vozići” su se nekoliko puta formirali i vozili, a na proslavi su se čule i neizostavne trube.
Inače, matursko veče za beranske srednjoškolce planirano je za 28 maj.
DAN